Osnovna škola Ivane Brlić Mažuranić, Koška

Транскрипт

1 Osnovna škola Ivane Brlić Mažuranić, Koška

2 U ovom glazbenom broju upoznat ćemo vas gdje sve u glazbenom svijetu pronalazimo smijeh! Što je sunce cvijeću, to su nasmijana lica ljudima. (Joseph Addison) 2

3 Sjećate li se glazbenoga djela ili pjesme koja vas je od srca nasmijala? Što je potaknulo smijeh: sama glazba ili riječi pjesme? Kako glazba ne može izražavati pojmove, nego samo osjećaje i raspoloženja, u glazbenim se djelima može izraziti samo ono što je u temelju osjećaja komičnoga/smiješnoga suprotnosti između normalnoga i nenormalnoga, očekivanog i neočekivanog. Među mogućnostima prikladnima toj svrsi jest zvukovno oponašanje akustičkog dijela smiješne stvarnosti, tonsko opisivanje i oslikavanje smiješnih pojava i zbivanja (mačja derača, svađa brbljavih piljarica na tržnici, magareće njakanje, žablje kreketanje), povezivanje izražajnih sredstava glazbe u strukture koje mogu izazvati osjećaj veselog, smiješnog, karikaturalnog, ili prilagođavanje tih sredstava (napjev, ritam, odgovarajući zvukovni efekti) tekstovima svoje vrste, os. u operama i operetama, pa u popijevkama i zborovima, ali i u instrumentalnim djelima koja već svojim naslovima scherzo, humoreska, parodija i sl., upućuju na pravi značaj svojega glazbenog govora i sadržaja. 3

4 Istražili smo podrijetlo naziva glazbenih vrsta i oblika scherzo, burleska, humoreska. Poslušajte neke od njih. Zvuče li vam komično? Scherzo Skerco (ital. scherzo, množina scherzi-šala) jest dio glazbenog djela, često stavak u većem djelu poput simfonije ili sonate. 4

5 Precizna definicija skerca se mijenjala tokom godina, ali često se odnosi na treći stavak koji zamjenjuje menuet u četverodijelnim kompozicijama, kao što su simfonije, sonate, ili gudački kvarteti. Scherzo se također često odnosi na brzi, smiješni sastav koji može, a i ne mora biti dio veće kompozicije. Riječ "scherzo" znači "vic" u italijanskom jeziku. Ponekad riječ "scherzanda" ("šala") se koristi u glazbenoj notaciji i ukazuje da bi glazbeni prijelaz trebao biti izveden na razigran način. Sreće se u vrijeme Johanna Sebastiana Bacha kao komad veselog karaktera. Beethoven ga uvodi umjesto menueta kao brži treći stavak u sonati. Kao i menuet, u obliku je složene trodijelne pjesme sa sadržajem isprekidane melodijske linije, naglim dinamičkim kontrastima, neočekivanim akcentima, što mu daje humorističan, fantastičan ili groteskni karakter. Oblik skerca se često proširuje na A B A A B A A ili A B A C A. 5

6 Burleska U glazbenom svijetu, burleska je kraća instrumentalna skladba, najčešće za glasovir, vedra ili komična sadržaja (R. Schumann, R.Strauss, B. Bartók). Humoreska Humoreska je kratka šaljiva priča, instrumentalna skladba s elementima glazbenog humora. Hrabrima se sreća osmjehuje! Vergilije 6

7 Opera buffa Komična opera (tal. opera buffa) naziv je za specifičnu vrstu talijanske opere koja je u 18. stoljeću nastala kao odraz umjetničkih potreba širokih građanskih slojeva. Djelomično je proizišla iz intermezza izvođenih u međučinovima tzv. ozbiljne opere (tal. opera seria). Građanstvo se s vremenom zasitilo mitoloških, fantastičnih i povijesnih sadržaja koji su vladali libretima tzv. ozbiljne opere.stoga su komične opere 7

8 često ismjehivale nezdrave društvene pojave iz svakodnevnoga života, a glavni su akteri vrlo često bili tipizirani likovi commedije dell arte, primjerice hvalisavi vojnici, lukavi sluge, zaljubljeni stari škrci i sl. Pjevače je pratio komorni orkestar, a pojedini su dijelovi opera glazbeni brojevi ili scene povezivani govorenim dijalozima ili recitativima secco (hrv. doslovno suhim recitativima; od tal. recitativo secco, naziva za vrstu polupjevanoga govora praćenog samo jednim glazbalom, u ono doba najčešće čembalom ili fortepianom). Najzaslužniji za razvoj vedre komične opere su skladatelji tzv. napuljske škole, osobito Alessandro Scarlatti, Nicola Porpora, Giovanni Battista Pergolesi, 8

9 Niccolò Jommelli, Niccolò Piccinni, Giovanni Paisiello i Domenico Cimarosa. Njihove su opere često bile bliske lokalnim glazbenim komedijama na napuljskom narječju koje su u početku bile prikazivane u plemićkim palačama, a potom i na javnim pozornicama. Jedna od najstarijih komičnih opera je Pobjeda časti (tal. Il trionfo dell'onore) Alessandra Scarlattija iz 1718., a među ranim je svakako najpoznatija Služavka gospodarica (tal. La serva padrona) Giovannija Battiste Pergolesija iz Komična opera je svoj vrhunac dosegla u Seviljskom brijaču Gioachina Rossinija,a popularne i danas često izvođene komične opere skladali su još Wolfgang Amadeus Mozart (Figarov pir, Tako čine sve) i Gaetano Donizetti (Ljubavni napitak, Don Pasquale). 9

10 Istražili smo duhovite pjesme u našim udžbenicima pa vam donosimo popis: Baš je smiješno, Doris Kovačić, Mirjana Žužić: Glazbene čarolije 1, str. 17., Profil Z. Špoljar: Veseljak, Doris Kovačić, Mirjana Žužić: Glazbene čarolije 1, str. 35., Profil M. Žužić: Osmijeh, Doris Kovačić, Mirjana Žužić: Glazbene čarolije 2, str. 31., Profil S. Dobrijević: Baš me veseli, Doris Kovačić, Mirjana Žužić: Glazbene čarolije 3, str. 8., Profil Tko se smije, engleska tradicijska pjesma, Saša Marić, Jelena Sikirica: Glazbena šestica, str. 38., Profil Vesela je Šokadija, slavonska tradicijska pjesma, Ljiljana Ščedrov, Saša Marić: Glazbena sedmica, str. 9., Profil. Dokle se god smijemo, u društvu smo bogova! (japanska poslovica) 10

11 Donosimo vam i 10 najboljih pjesama u koima se spominje osmijeh: 1. The All Night Workers Why Don t You Smile Now? 2. My Bloody Valentine Sunny Sunday Smile 3. Johnny Mathis A Certain Smile 4. Steve Harley & Cockney Rebel Make Me Smile 5. Marvin Gaye The Shadow Of My Smile 6. Shanice I Love Your Smile 11

12 7. Paul McCartney Smile Away 8. Lily Allen Smile 9. Nat King Cole Smile 10. Kasabian Switchblade Smiles 12

13 Dan škole Krajem svibnja obilježit ćemo Dan škole na kojem ćemo predstaviti sve što smo radili na temu smijeh (pjesma, ples, gluma...) pa vas pozivamo sve da dođete na priredbu koju vam pripremamo! 13

14 Smijeh nam omogućuje odmak od događaja, suočavanje s onim što je bilo i daje nam snage da nastavimo dalje. (Bob Newhart) 14