Uvodnk Drag čtatelj Hrvatskog glasnka! Posljednjh nekolko mjesec dogodlo se tolko toga. U zemlj naravno. Poltka se pokazala zasta prljavom, a shvatl smo da sv on koje smo bral su nas znevjerl. Sad smo vdjel kako poltka nsko pada, kako ljud nsko padaju kako ljudma koj vode ovu zemlju uopće nsmo važn m, već osobn nteres sve debljh poltčara. Zbog udobne fotelje občn mal ljud vše n na koga ne mogu računat. Name, prje nekolko mjesec snmala sam prču o dječc koja se već deset godna voze u starom polupanom kamončću. OSNIVA^ I IZDAVA^ ZA IZDAVA^A GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA LEKTOR REDAKCIJA UREDNIK FOTOGRAFIJE UNOS TEKSTA KONTAKT TEHNI^KA PRIPREMA, REPRO I [TAMPA LIST ZA KULTURU I DRUŠTVENA PITANJA HKD Napredak, Glavna podru`nca Tuzla mr. sc. Nkola ^~a, predsjednk Maja Nkol} Mladen Bosank} Zdravko An } Martn Antunov} Nkola ^~a Ivca Kova~ev} Maja Nkol} Irena Mad`arev} Fra Martn Antunov} Kata ^aj} Kazan mahala 2/II, 75000 Tuzla Tel/fax: 035/257-038 www.napredaktuzla.ba hkd.napredak.tzabh.net.ba PrntCom d.o.o. Graf~k n`enjerng Tuzla RA^UN 1321-000-31085-2125 kod NLB Tuzlanske banke d.d. Tuzla HKD Napredak Glavna podru`nca Tuzla - za Glasnk Lst je upsan u evdencju javnh glasla u Republ~kom komtetu za nformacje pod rednm brojem 05/93-15. 03. 1993. Lst zlaz mjese~no. Tekstov fotografje se ne vra}aju. Da b stgl do škole njh dvadesetero sjedne u kamončć koj ma tek pet mjesta. Zamslte! Deset godna tako. A kada b zm padao snjeg, kamončć občno nje rado pa su djeca 5 klometara pješačla do škole. Sv su znal za ovaj problem, u općn u Vlad, al ntko nšta. Tek jedan čovjek z Nzozemske, nakon što je vdo televzjsku prču o malšanma, odlučo je pomoć. Kupo je djec komb. Ovo je samo jedan u nzu prmjera sudbne občnh ljud, djece, školaraca, mladh. Ne mogu vše n u školu, nemaju posla, ruše m djetnstvo. I koga brga za to?! Nkoga. Jer nemamo pravo nkome prgovarat, sam smo h bral. Sam smo željel da nas vode predstavljaju šrom svjeta. Sam smo postal st kao on. Počel smo vjerovat da ako se on ne mogu dogovort, ne možemo n m. Otuđl smo se od svojh najblžh, sa susjedma se vše ne družmo... Sve sam ovo napsala vjerujuć da ćemo sam mjenjat svoj svjet, postat blž ljudma Bogu. U Hrvatskom glasnku ne bavmo se ovakvm temama, temama koje prave razdore među ljudma. Donosmo ljepe reportaže koje ćete vjerujem sa zadovoljstvom čtat. Fra Željko Nkolć mao je mladu msu, postao je svećenkom rekao Bogu svoje Da. Česttamo mu želmo da bude prmjer ustrajnost mnogm mladm ljudma koj se odluče krenut njegovm putem, odnosno stazama Svetog Franje. Ovaj događaj nas je posebno razveselo. Ne mogu, a da ne spomenem da nas je odlazak Fra Zdravka rastužo. Nesebčno je sve ove godne rado, davao najbolje za župu, za samostan, al za Napredak. Snažna prjateljstva kakva je Fra Zdravko mao s Napretkom Hrvatskm glasnkom zauvjek će žvjet ma kolko udaljen jedn od drugh bl. Zbog Fra Zdravke žalmo, al zbog novog gvardjana Fra Mara također se radujemo. Jer, znamo da će Fra Maro nastavt čuvat gradt još čvršće prjateljstvo Samostana Napretka. Drag čtatelj, želm Vam dobrodošlcu na strance Hrvatskog glasnka. Maja Nkolć
4 Hrvatsk Glasnk srpanj-kolovoz 2012. srpanj-kolovoz 2012. Hrvatsk Glasnk 5 MLADA MISA U TUZLANSKOJ ŽUPI FRA ŽELJKO NIKOLIĆ R EKAO BOGU SVOJE DA - Naša Crkva danas slav velk dan, dan kada jedan mladć prstupa u crkv oltaru Gospodnjemu te se upušta u avanturu služenja Bogu narodu. - To u ovome slučaju znač da je, zmeđu tolkh mladća, Krst baco oko upravo na našega mladomsnka pozvao ga da hrabro pođe za njm kako b zajedno navješćval djela Božja, djell sveta otajstva navješćval spasonosnu nauku Krstova evanđelja današnjm ljudma. - Da, ovo je, sgurno, velk, velk događaj za cjel naš kraj, može se reć, cjel gradovršk kraj jer mladomsnk dolaz spod samog Gradovrha. Pše: Mladen Bosankć Dugo se čekao taj dan, dan da nakon 46 godna, župa sveth Petra Pavla u Tuzl dobje novog mladomsnka. Dobla ga je u osob fra Željka Nkolća, mladća z tuzlanskog naselja Solna koje se smjestlo podno prostora gdje se nekada nalazo star franjevačk samostan Gradovrh. NASLJEDNIK GRADOVRŠKIH MUČENIKA Vjerujuć da nšta nje slučajno, prhvaćamo msao da je upravo taj mladć, naše gore lst, nasljednk svećenka koj su žvjel borl se za kršćanske deale na ovm prostorma. Trojca od njh su svoje žvote dal za Krsta. Godne 1623. je u gradovrškom samostanu djelovalo 14 franjevaca koj su opslužval župe: Gradovrh, Korentu, Bjelu Brčko. Franjevc su se dugo opral nepogodama, no 22. kolovoza 1682. su m nožem ubl gvardjana, župnka žva spekl vratara nabl na kolac. Naposljetku su franjevc 1688. napustl gradovršk samostan otšl u Bač, ponjevš sa sobom slku Gospe Radosne koja je do danas sačuvana. T su događaj ostal kao zalog budućm naraštajma da nastave propovjedat rječ Božju po ovm bosanskm brdma. Od novjh datuma, pamtmo svećenčko ređenje Tuzlaka fra Jospa Zvonmra Bošnjakovća 1953. godne ređenje fra Mje Bosankća 1966. godne prošlog stoljeća. Tek je, nakon toga, 2012. godne zmoljeno ređenje fra Željka Nkolća, sna Vene Smlje r. Jospovć, rođenog 1985. godne u Tuzl. Ako računamo svećenke tuzlanskoga kraja, u razdoblju zmeđu ređenja 1966. godne 2012. u Tuzl je, na crkvštu 1991. godne Mladu msu slavo fra Franjo Martnovć koj je prpadao tadašnjoj žup Breške. Na svečanoj se svetoj ms okuplo petnaestak svećenka mladomsnka. Prje svega, prvo su mladomsnkov rodtelj, drljvm rječma zahvale Bogu zazvanjem Presvetog Trojstva, blagoslovl svoga sna. NAKON DUGO GODINA MLADA MISA Uvodnu je rječ govoro gvardjan Franjevačkog samostana sveth Petra Pavla u Tuzl fra Zdravko Anđć. - Dugo je, braćo sestre, crkva apostolskh prvaka sveth Petra Pavla čekala u Tuzl ovaj dan. Možda spram vječnost ovo nje dugo razdoblje, al m smo ljud gledamo ljudskm očma, za nas je to jako puno jer je prošlo gotovo pola vjeka. Naša Crkva danas slav velk dan, dan kada jedan mladć prstupa u crkv oltaru Gospodnjemu te se upušta u avanturu služenja Bogu narodu. Stoga m, poput Blažene Djevce Marje, možemo klktat: Velča duša naša Gospodna što pogleda na neznatnost našu. Od koljena do koljena dobrota je njegova nad onma što se njega boje. Iskaza snagu mšce svoje, rasprš oholce umšljene. Slne zbac s prjestolja, a uzvs neznatne. Stoga, pratmo našega mladomsnka svojm moltvama, a također, zahvaljujemo dragome Bogu na daru duhovnoga pozva te ujedno molmo da potakne u srcma mladh naše Župe da služe Gospodnu da se predaju svome narodu. Pozvam, stoga, svog subrata, mladomsnka, fra Željka da prstup oltaru te da započne svoju mladomsnčku msu. Potom je mladomsnk započeo mladomsnčko slavlje. NISTE IZABRALI VI MENE, NEGO SAM JA IZABRAO VAS Propovjednk je na fra Željkovoj Mladoj ms bo fra Josp Zvonmr Bošnjakovć, njegov, kako se sam nazvao, autohton subrat. Fra Josp je Tuzlak po tome je blzak fra Željku. Na početku je pozdravo s Hvaljen Isus Marja zazvao pomoć Gospe Gradovrške. - Drag mladomsnče fra Željko, drag rodtelj sestro, draga rodbno našeg mladomsnka, drag gvardjane, mladomsnkov kume fra Zdravko, drag, buduć gvardjane Franjevačkog samostana sv. Petra Pavla u Tuzl fra Maro, drag dekane župnče fra Franjo, draga braćo svećenc, redovnc redovnce, draga poštovana braćo sestre z Bača njegove okolce, prec Gradovrha, drag vjernc, braćo sestre sv drug ovdje nazočn-sve vas srdačno, bratsk, svećenčk, pozdravljam molm da m dozvolte da vam sada predstavm našeg novoređenka mladomsnka, Solnjanna fra Željka Nkolća. Fra Željko je rođen u Tuzl 23. veljače 1985. godne od oca Vene majke Smlje r. Jospovć, a odrastao je u neposrednoj blzn povjesnoga predvnoga Gradovrha, gdje je nekad bo franjevačk samostan, učlšte, s crkvom Gospnom čudotvornom slkom donesenom z Zvornka gdje su koncem 17. stoljeća, za Bečkh ratova, mučenčk ubjen četrnaestorca franjevaca, a vratar samostana nabjen na kolac. Stoga nje slučajno što naš mladomsnk, danas, slav ovu Isusovu kalvarjsku žrtvu, upravo pred ovm spomenkom najodlčnjh snova gradovrškh mučenka Krstove Crkve, po čjm je zagovorma, naš mladomsnk fra Željko, zmeđu tolkh mladća, od Boga odabran zaređen za svećenka, franjevca, kao njhov autentčn nasljednk brat. Naš mladomsnk je osnovnu školu pohađao u Soln, Opću je gmnazju s maturom završo u Katolčkom školskom centru Svet Franjo u Tuzl. Dožvotne zavjete je dao Bogu u Suhome Polju kod Kupresa, Studj teologje dplomrao u Sarajevu, a đakonsku je praksu mao u Franjevačkom samostanu u Jajcu, da b 29. lpnja 2012. godne, Božjom dobrotom bo zaređen za svećenka u Katedralnoj crkv u Sarajevu. A sada vam draga braćo sestre, svma, postavljam jako važno ptanje rad spravnoga razmšljanja naše spravne, kršćanske, orjentacje na ovm relacjama našega žvota. Kako to da je, zmeđu tolkh drugh mladća, baš fra Željko Nkolć postao svećenkom franjevcem? A na to ptanje nam je Krst, već, dao odgovor kada je ] ] u razgovoru s apostolma rekao: Nste zabral v mene, nego sam ja zabrao vas. To u ovome slučaju znač da je, zmeđu tolkh mladća, Krst baco oko upravo na našega mladomsnka pozvao ga da hrabro pođe za njm kako b zajedno navješćval djela Božja, djell sveta otajstva navješćval spasonosnu nauku Krstova evanđelja današnjm ljudma. (...) A sada, zbog ovoga svega osjećam, kao da me sv ptate: A što je najpotrebnje molt za našega mladomsnka njegove kolege dljem svjeta? Na to ptanje postoj samo jedan odgovor-dužn smo sv svećenc vjernc, kao žva neraskdva zajednca Božjega naroda, neprestano molt Svevšnjega da naš mladomsnk njegov kolege ostanu vjern, do konca svoga žvota, na putu Krstovome da nkad seb ne dozvole da h blo što na ovome svjetu smut natjera da ostave svoju svećenčku ulogu šrenja Krstova evanđelja. A da b taj atrbut dožvotne vjernost Krstu mogao se ostvart, naš unutarnj, svećenčk, al vjernčk čovjek prosvjetljen osnažen Božjom rječju mora neprestano jačat, u Bogu rast jer samo tamo, gdje u srcma ljud raste Krst, tamo se jedno može očekvat stnska obnova kršćanna-katolka nas svećenka koj smo sv, skupa, kao Krstova neraskdva zajednca od Boga pozvan da žvmo, razmšljamo odgovorno djelujemo u ovom našem svjetu, prvenstveno, na Božj, a ne samo na ljudsk načn. (...) Kako nastojat da se Krst oblkuje u drugma ako ga, prje, nsmo m oblkoval u nama samma? Zato, kad bsmo žvjel po Krstovu evanđelju ne b svjet mao, danas, tolko problema. Nesavršeno poznavanje Krstova evanđelja Svetoga psma kod današnjh, nažalost, kršćana-katolka u svjetu kod ostalh naroda prozvod hlađenje srdaca prpravlja temelj za kraljevstvo leda, tame otpada od Krsta. Nadam se, drag mladomsnče, draga braćo svećenc drag vjernc, da sam znate da sve to nje lako, al je te kako lako održvo ako se kroz svete mse, sakramente, moltvu, dobra djela pokoru svećenc vjernc oslone na svoju nebesku majku Blaženu Djevcu Marju, odvjetncu kršćana, zagovorncu grješnka na Krsta Spastelja koj je, zasta, koj nam danas s neba, preko svoje nebeske majke dovkuje: Ne bojte se, moje malo stado, pa Ja ću bt s vama sve do konca svjeta. (...) - propovjedao je fra Josp. Na ms su bl nazočn fra Željkova subraća, mladomsnc. Da se rad o značajnom događaju za ovaj co kraj pokazala su neka lca koja su blagoslov majke Smlje emotvno dožvjel, gotovo kao svoj osobn. DOGAĐAJ UVIJEK NOV I DIVAN Velk broj vjernka pokazao je, svojm dolaskom, da su Mlade mse, pak, rjetkost kako se ovakv događaj teško mogu propustt. Blo je vjernog naroda z okolnh sela, oko Tuzle, kao ljud z grada. Uspjel smo pruptat neke od njh što to znač, za njh, Mlada msa, kako je dožvljavaju. Zatekavš jednu od nazočnh časnh sestara-mlosrdnca, ptal smo je kako je dožvjela Mladu msu. - (...) Men je svaka Mlada msa nešto novo, navješćvanje baš Krsta, baš je dvno, mslm, toga moramo bt svjesn m, pogotovo redovnce, a svećenc da svjedočmo našemu narodu da je jedno Bog ljubav da ljubmo ljude među sobom.(...) kazala nam je sestra Arkanđela Ikć. Vdjet redovnce, časne sestre raznh kongregacja, blo je posebno zadovoljstvo. Nesvakdašnj događaj je u seb skrvao pregršt ljeph detalja -od dječce, starjh ljud do narodne nošnje tuzlanskoga kraja. Uptal smo Ivu Brčnu z Drjenče koj je bo obučen u narodnu nošnju, zmeđu ostaloga, što za njega predstavlja Mlada msa. Rječ je o čovjeku koj je u ratu zgubo sna-brantelja. - (...) Ljepo mslm, za mene je ovo kao ostal blagdan. A ostalo, mslm, po svemu, po Božjem redu de se u svetu crkvu, sluša se sveto evanđelje, raspa se narod, slabje se, mslm, vđaju, tako se, na ovaj načn druž narod. -rekao je Ivo Brčna. Među brojnm vjerncma blo je nekh koj su, trbuhom za kruhom, otšl u dalek svjet, al se katkada vrate u svoj rodn kraj; Mlada msa je događaj koj jamč vđanje s ljudma sjećanje na djetnjstvo uz moltvu občaje naroda. Jedan od domaćh koj je svoje mjesto pod suncem našao u Beču, u Austrj, je Mjo Jurć, podrjetlom z Drjenče. - Da, ovo je, sgurno, velk, velk događaj za cjel naš kraj, može se reć, cjel gradovršk kraj jer mladomsnk dolaz spod samog Gradovrha. A eto ja sam otuda. Tako da, za mene to možda, nešto malo vše znač, nego za one koj još ne znaju što je Gradovrh, a m ćemo radt radmo još na tome da Gradovrh postane sve poznatj da ljud što vše saznaju što se tamo, stvarno, dogodlo možda se ožv deja da se Gradovrh, ponovno, obnov. Da budem skren, ne mogu se sjett kad sam bo na Mladoj ms, bo sam kao djete, ne znam točno n gdje, da l je to blo u Breškama, u Tuzl l u nekoj susjednoj žup ovo me se danas posebno dojmlo, posebce jer su gostma bl sv kolege koj su ove godne zaređen mslm da je ovo, stvarno, za Tuzlu, jedan poseban događaj zapravo, vd se, vd se na lcma ljud se vd radost sv su, sv su djelom velke fešte. - zjavo je Mjo Jurć. Nakon svečane Mlade mse prsutn su mogl zagrat kolo uz zvuke šargje volne. Gvardjan fra Zdravko Anđć je pozvao sve nazočne da su dobrodošl u prostorje tuzlanskog Rudara kako b sv zajedno u objedu razgovoru nastavl slavlje. Tako je slavlje nastavljeno u popodnevnm nedjeljnm satma. Mladomsnk fra Željko je već raspoređen na službu u žup Svša kod Doboja.
6 Hrvatsk Glasnk srpanj-kolovoz 2012. srpanj-kolovoz 2012. Hrvatsk Glasnk 7 RAZGOVOR S FRA ZDRAVKOM ANĐIĆEM, TUZLANSKIM GVARDIJANOM NA OPROŠTAJU BILA MI JE ČAST BITI GVARDIJANOM U TUZLI U našoj franjevačkoj zajednc bt gvardjan je velka čast velka odgovornost. Bt gvardjan u Tuzl je nešto što, na nek načn, zskuje povjerenje zajednce, da stalno tragaš za nečm všm boljm da se ne možeš samo zadovoljt nekm standardma. Bt gvardjanom, ovdje, značlo je bt uključen u sve pore društva, od vjere, kulture do poltke. Razgovarala: Maja Nkolć H.G. Oče gvardjane, jedan od povoda za ovaj ntervju je vaš odlazak, odnosno oproštaj od Tuzle u kojoj ste ostavl velk trag. Hoće l Vam nedostajat Tuzla s kojm osjećanjma napuštate ovaj grad? GVARDIJAN: Veoma je teško o tome govort u smslu kako se osjećam. To je vrjeme jako brzo prošlo, devet sam godna bo Gvardjan, tr godne sam bo samostansk vkar, a petnaest godna sam svećenk. Sav svoj dosadašnj pastoraln rad, mogu slobodno reć, rado sam u Tuzl. Kako se osjećam? Ne znam! Svjestan sam toga da svaka služba ma svoj vjek trajanja da nšta nje trajno vječno, osm onoga što se tče Božjh stvar. Vrjeme ovdje provedeno jest dugo, al men je jako brzo prošlo. Ipak, bla m je čast ovdje bt gvardjan smatram da je to nešto što zskuje poštovanje zahvalnost prema brać koja su m dal povjerenje. H.G. Prje svega, da ova prča ne krene od kraja nego od početka, kada ste postal svećenk, kako ste se odlučl na ovaj svet pozv kada dolazte u Tuzlu? GVARDIJAN: Za svećenka sam zaređen 1997. godne. Te ste godne sam otšao na službu u Dubrave kao župn vkar. Tamo sam bo do 2000. godne, kada dolazm u Tuzlu. Što se tče moje odluke o odlasku u sjemenšte, to nje blo nešto što se u men dogodlo odjedanput. Vjerujem kako je vrjeme odmcalo, kako sam odrastao dolazo u dodr sa svećencma, tako je ta moja odluka postajala sve čvršća. Uz to, mao sam rođaka Fra Tomu, bl smo kuća do kuće u stom selu. Kada je on mao mladu msu, ja sam tada bo šest l sedm razred, od tada sam počeo sve vše vše o pozvu svećenka razmšljat. Tako se nekako dogodlo kako sam šao prema završetku svog osmogodšnjeg školovanja tako je pozv sazrjevao. H.G. U ovom gradu Vaš rad je bo posebno vezan za mlade. Razmšljate l sjećate l se th vremena s mladma, koje uspomene noste z toga razdoblja? GVARDIJAN: Zanmljvo je da ove godne Frama Tuzla slav 15 godna, a ja slavm 15 godna svećenštva, 12 godna sam uključen u rad s mladma. Smatram da svak čovjek treba čnt dobro da svakom treba dat prlku. Tu prvenstveno mslm na mladoga čovjeka. Iz mladog čovjeka se uvjek može zvuć ono najbolje, jer mlad čovjek na početku svog djelovanja rada nje rezervran n prema čemu. On se potpuno daje, bez neke posebne računce. Kad počne ulazt u godne čovjek počnje razmšljat proračunato, a kod mladh toga nema. U svom radu uvjero ] ] sam se u to: kad nekomu dadneš prlku, povjerenje tada dobješ dobre rezultate. H.G. Jeste l zbog toga nalazl na zamjerke l se pokazalo da ste bl upravu? GVARDIJAN: Vjerujem da je blo zamjerk. Naš su ljud jako zanmljv, nkada t nšta neće reć u oč, pogotovo ako s na nekoj funkcj. Radje će t to reć sa strane. Hrabrj su tako, nego da te pogledaju u oč kažu t što msle. Mlad su zasta vrjednost u koju se splat ulagat. Zato sam mladma davao šansu, a tako su radl fratr koj su ovdje ranje bl. Ima jedna svetopsamska koja kaže: Nauč nas Gospodne naše dane brojt. Tu je bt. Trebamo spoznat gdje nam je mjesto. Mladm ljudma treba dat prlku. Lcemjerno je govort kako su nam mlad zalog budućnost, a sve čnmo kako bsmo zadržal svoje pozcje mjesta. Kunemo se, od društvene do vjerske razne, da mladma treba dat prlku. Pa, ajmo m onda dat prlku. A m starj, budmo m od pomoć u njhovom nastojanju čnt dobre stvar. H.G. Što mslte, zašto se danas rjetko pruža prlka mladma, zašto se ne vjeruje u sposobnost mladh ljud? GVARDIJAN: Ovdje se moram malo osvrnut na mentaltet današnjh mladh. Imate jedan ljep broj mladh koj su angažran maju žvota u seb. S druge strane mate poveću masu njh koj su nekako mrtv, hladn, koj kao da nemaju volje za žvotom. To je loše. Ako on kao mlad čovjek nema želju za dokazvanjem čnjenjem nečega velkog z nekog svog uvjerenja deala, što će od njega bt kad ostar? Prje smo mal pobune studenata, mlad su se uvjek za nešto borl, danas toga nema. Prmjeto sam to da nje rjetkost kada m se povjer nešto što zskuje malo vše žrtve, da se uplaše da ne žele bort se. Možda je cjela društvena stuacja tomu doprnjela. Opet, ponavljam, mladma treba dat prlku te m omogućt prostor kako b se dokazal. H.G. Kako je sve ove godne blo bt Gvardjan u Tuzl? GVARDIJAN: U našoj franjevačkoj zajednc bt Gvardjan je velka čast odgovornost. Naravno, to vrjed za Tuzlu. Bt Gvardjan ovdje znač bt uključen u sve pore društva: od vjerskog, kulturnog, do poltčkog. No, to ne b nšta vrjedlo bez naklonost povjerenja bratstva. A to sam upravo u Tuzl dožvo što je za mene neprocjenjvo. H.G. Kako b ste ocjenl svoj odnos s vjerncma kako bste opsal vjernke župe Tuzla. Kolko su sve ove godne bl spremn pratt vaše deje koje su nesumnjvo obogatle ovu Župu? GVARDIJAN: Ocjenu bh, pak, prepusto samm vjerncma da prosude kakav je bo naš odnos. Ovdje sam proveo 12 godna dogodlo se jako puno ljeph stvar, mada je blo manje ljeph. Jedna stvar koja me je stalno mučla kopkala je neka vrsta nepovjerenja. Nepovjerenje se odnos na to da ljud nsu vjeroval kako zajedno možemo mnogo toga dobroga napravt. Nas ma sasvm dovoljno sve što krenemo možemo završt. U jednom trenutku postoj oduševljenje, a onda sve stane. Zašto stane, ne znam. Nepovjerenje sumnja, da će netko uvjek mat veću korst od mene, je nešto što nas razara. Upravo to nosm kao gorčnu, jer sam uvjeren kad bsmo mal vše povjerenja jedn u druge, pa tako u svećenke, da b naša zajednca napredovala svma b nam blo bolje. H.G. S vašeg stanovšta, je l Tuzla zasta multetnčan grad. U kakvm ste odnosma s muftjom Kavazovćem protojerejom Mlanom? GVARDIJAN: Tuzla slov kao grad prožet narodma vjerama koj žve ovdje stoljećma. To se može reć za mnoga druga mjesta u BH. Vjerske zajednce u Tuzl su uvjek male ljep odnos poštovanja jednh prema drugma. Ntko se tu nkome ne mješa u posao, ntko nkoga ne stopra u nečemu zasta je tu uvjek bo među nama pošten odnos. Ja sam uglavnom surađvao s glavnm Imamom Amrom s ocem Mlanom Nkom. H.G. Kolko su vlast ble naklonjene projektma vjerskh zajednca, odnosno projektma Franjevačkog samostana? GVARDIJAN: Na početku djelovanja mao sam osjećaj da sve što pokušamo napravt uglavnom napravmo, jer nalazmo na podršku. Dožvljaval smo to kad pošaljemo nek projekt za kulturnu manfestacju da su nam slan odgovor u smslu kako je to vjerskog karaktera, a ne kulturnog. Iako je npr. rječ o manfestacj Petrovo u Tuzl koja je uvjek bla cvlnog svjetovnog karaktera prožeta kršćanskom duhovnošću. Sve u svemu podrške je blo, al da je moglo bt bolje, moglo je. H.G. Vaše deje zamsl nkada nsu ble kratkoročne, uvjek su ble deje za sva vremena. U ovm teškm vremenma kada se za takve deje zdvaja sve manje novca kolko Vam je pomogla vaša strpljvost, smrenost upornost da uspjete? GVARDIJAN: Netko je jednom davno rekao da je dobro čnt dobro da se nkada ne može pogrješt ukolko čovjek čn dobro. Ja sam se tme vodo. Sv projekt koj su rađen šl su za tm da se čn nešto ljepo da se uljepša opća atmosfera u našem gradu našoj sredn. Nkada nsam sumnjao da nešto neće uspjet l da se nešto neće ostvart što smo započel. Samo je trebalo strpljvost. I zasta tada sve dođe na svoje. H.G. Kulturn centar Svet Franjo je jednstven zasta velk projekt. Kada ste se odlučl na njegovu zgradnju mnog su govorl da je to prekrupan zalogaj, međutm zdne kulturnog centra su već sada vdljve sasvm je jasno da je zgradnja Kulturnog centra normalan tjek franjevačkog djelovanja. Ipak, V odlazte!
8 9 GVARDIJAN: Žao m je što nsam uspo završt barem ovaj prv do koj smo započel. Nsmo uspjel zbog nedostatka fnancjskh sredstava. Sama deja je jako zanmljva zskvala je puno hrabrost. Nek su govorl da nam to ne treba, nek su govorl da je to genjalno. Svaka deja da b dobla nek svoj oblk mora mat konkretnu materjalnu pomoć. Ispočetka je krenulo jako dobro, čak fnancjsk smo bl jako dobro pomagan. Posebce od Vlade RH, Vlade Tuzlanske županje, a pojedn prvatnc su nam pomogl. Međutm, danas mamo samo obećanja dvljenja da je to projekt od znmne važnost za grad, al konkretne pomoć još nsmo dobl. nego onma koj m žele dobro. M nsmo nšta najavljval, al on su pak vjeroval tm ljudma koj su dolazl nego da su s nama porazgovaral o tome. Imam osjećaj da onda kada nešto govormo kao da ne žele čut što m govormo, nego čuju ono što on žele čut. To nkada nsam razumo. Nsam nkada prmjeto da netko od nas fratara nešto žel loše svojm vjerncma. Naprotv, sv smo se nesebčno daval, a samo smo očekval prhvaćanje povjerenje. I on koj su nam prvržen nsu uvjek željel stat na našu stranu u trenutku kada b netko govoro protv nas. To je ono što me mučlo svh ovh 12 godna. H.G. Tuzla je velka župa ma velk broj vjernka. Međutm često ste znal reć da su mnog vjernc onda kada treba zaklat prase, a ne postt na Badnjak. Nekada su Vas čak znal znenadt u vrjeme blagoslova kada ste nalazl na zatvorena vrata l neke hladne zgovore. Kakav je zasta bo odnos vjernka prema Vama kao gvardjanu? GVARDIJAN: Svak naš susret je bo zanmljv, al sam nekako volo radje da je tu blo vše skrenost da kada se ma nešto reć da se kaže u oč. Evo prje par mjesec smo mal jedan slučaj da je netko šao po stanovma govoro ljudma kako u me samostana prkuplja novac. Naš vjernc dolaze tu u crkvu sve što radmo najavmo u crkv. Imam osjećaj da vše vjeruju nekom drugom tko m ne žel dobro, H.G. U brojnm zemljama vjernc se prema svećencma odnose s jako velkm poštovanjem. U posljednje vrjeme kod nas je ta slka rjetka. Vjernc osuđuju, ogovaraju prgovaraju vjerskm službencma. Što mslte zašto je to tako, zašto su se vjernc otuđl? GVARDIJAN: Jedan od razloga je posljedca prošlog sustava koj je djelovao koj je vjernke odvojo od Crkve. Razloga može bt mnogo, može bt do svećenka do sustava vlast. Mslm, pak, da je temeljn razlog u svakom čovjeku. Ako naš vjernk ne može prepoznat da mu želmo dobro da sve što radmo ne radmo z svoje vlastte korst nego zbog općeg dobra tada pomoć nema. Možda to jeste teška rječ, al to je tako. Svaka zajednca ma svoja pravla. To je kao obtelj, kao što u obtelj postoje pravla H.G. Uz Napredak ste bl oduvjek. Mnog su često znal baš Napretku postavljat kamen spotcanja, prgovaralo mu se, a često je bo javno ogovaran. Napredak nje ogovarao, samo je odgovarao velkm projektma događanjma. Ipak, kolko je blo teško s obzrom da ste Napretkovcma bl velk oslonac u takvm trenucma? GVARDIJAN: Na ovogodšnjem otvorenju Kolonje dojml m su se govor načelnka, mnstrce obrazovanja. Sv su hvall rad Napretka, al je nteresantno da kada treba pokazat djelma ono što govorš, događa se da se Napredak skda s proračuna l mu se umanjuju sredstva, a kada nema novaca radt je jako teško. Međutm, ono što se pokazalo svh ovh godna je, da kada ljud vjeruju u ono što rade kada se bez nekh nteresa u smslu vlastte korste ne obazru na to, već m je stalo do općeg dobra, tad se može puno toga dobroga napravt. To se pokazalo kroz našu Galerju Krstan Krekovć. Ntko sve ove godne nšta nje za sebe uzeo, jednostavno smo radl vjeroval da čnmo dobru stvar. A plodov su rada poznat svma. zna se što je čj posao, tako je u svakoj zajednc Crkve. Ona nje društvo u kojem se može radt tko što hoće kako hoće. Ov naš krajev još uvjek nsu nt svjesn što znač ne mat svećenka, al kakva vremena du mogl b to skust, samo da ne bude kasno. Kroz našu povjest lk fratra je uvjek bo takav da je svak čovjek u njemu tražo utjehu. Uvjeren sam da se svak naš svećenk, fratar potpuno predaje za zajedncu, a hoće l to ljud prepoznat l ne, to je do njh. H.G. Za Vas je veoma nteresantno da se Vaše djelovanje u Tuzl nje zadržalo samo na vjerskom. V ste sve ove godne promcal kulturu, umjetnost, dovel ste brojna velka glazbena lkovna mena. GVARDIJAN: Umjetnost je po men grana ljudskog djelovanja koja pokazuje skru božanskog u čovjeku koja djeluje da on može stvarat nešto uzvšeno. To nadahnuće koje stvaralačk djeluje je nešto što me je uvjek oduševljavalo Kroz umjetnost druženje s umjetncma čovjek se jednostavno obogaćuje. Bogu sam zahvalan što sam se sve ove godne družo s lkovnm glazbenm umjetncma, s kparma, ljudma psane rječ. Vdo sam da tu čovjek ne može nkako promašt, može se samo duhovno obogatt. H.G. S kojm ste Udruženjma društvma surađval? Kako ocjenjujete njhovo djelovanje? GVARDIJAN: Ne bh osvrtao na rad svakog pojednog društva. Od samog početka rado smo s HKD Napretkom, jer su ljud od pokojnog Mroslava Petrovća do Nkole Čče, predsjednka Napretka, uvjek željel bt uz Samostan. U njma sam prepoznao prepoznal smo ljude koj žele skreno radt stvarat. Trebam spomenut Udrugu Hrvatska žena koja je uvjek željela pomoć. A s drugma nsam posebno surađvao. Razlog je, ja vjerujem, nerazumjevanje stuacje u kojoj se nalazmo. Tu nkada nje blo sukoba, al n neke suradnje. mnog reć da nkada nje blo gore, al treba bt objektvan. Na ovm područjma se vodo jako težak krvav rat, ratovao je svatko sa svakm ako uzmete prmjere zemalja koje su male slčnu sudbnu Bosne Hercegovne, onda ćete vdjet kolko je ovdje napretka napravljeno. Uvjek može bt bolje, al ne treba zanemarvat n ovo što je napravljeno. Istna sve de sporo, m bsmo željel bt kao neke zapadne zemlje, al u nešto takvo trebaju se sv uključt. Mslm da je pogrešno stalno optužvat poltčare u smslu kao da su on nama pal s neba, a da m nsmo nšta krv. Imamo svake dvje l četr godne zbore m smo t koj kreramo poltku te dajemo povjerenje ljudma kojma vjerujemo. Smatram da je pogrešno samo kukat, a nšta ne čnt l ne mjenjat. H.G. Posebno se danas govor o položaju Hrvata unutar BH. Kako V gledate na položaj Hrvata u TŽ kao poltčkog bća ostvaruje l on svoju punu poltčku konstuttvnost koja mu je Deytonom zagarantrana razgovaraju l vjernc o tome s Vama? Ono što smo od početka radl, radl smo s Napretkom, jer su ljud od pokojnog Mroslava Petrovća pa preko Jurja Novosela sada do Nkole Čče, predsjednka Napretka, uvjek željel bt uz Samostan. U njma sam prepoznao prepoznal smo ljude koj žele skreno radt stvarat. Netko je jednom rekao da je Hrvatsk glasnk krončar vremena, a m smo svjesn toga da ono što nje zapsano kao da se nje n dogodlo. Hrvatsk glasnk kroz svoje djelovanje nastoj to blježt. Glasnk čn velku stvar bljež sve što radmo to ostaje za budućnost. ] H.G. Bez obzra kolko se svećenc ne žele bavt poltkom ona se bav svma nama određuje pojedne žvotne tjekove. Kako V cjente poltčke prlke u Tuzl ma l nekog vdnog napretka u odnosu na vrjeme kad ste došl? GVARDIJAN: Danas se vrlo često među ljudma može čut: Nećemo o poltc. Mslm da je to pogrešno. Poltka je nešto u čemu sa čme žvmo. To se tče svakog čovjeka bez obzra tko on bo. Općento na razn cjele zemlje mslm da je došlo do pomaka. Znam da će GVARDIJAN: Prmjeto sam kada je u ptanju nešto općento, da ljud ne žele o tome prčat. Međutm kada m djete ostane bez posla tada se odjednom počne govort o tome. Žvmo u zemlj koja prolaz kroz tranzcju, tu je jako teško napravt kako b sv bl zadovoljn, osm toga ljud su oduvjek odlazl tamo gdje m je blo bolje. Uvjek su šl trbuhom za kruhom. Ovdje, znamo sv, teško je dobt posao. Država se smanjla, nemamo vše velko tržšte sada žvmo po nekm turbulencjama. Danas je nemoguće mat sve ono što smo mal. Ljud se danas trebaju bort za egzstencju postat svjesn da nšta neće past s neba. Kada promatramo ovdje Bošnjake Hrvate Srbe mslm da su sv u jednom teškom položaju. Međutm, ovo područje (Tuzla) ako žel sačuvat svoju multkulturalnost razlčtost onda mora povest vše računa o manjnskm zajedncama na svom području. H.G. U mnogm dskusjama može se čut da hrvatska naseljena mjesta ne dožvljavaju željen razvoj napredak. Je l to posljedca odlaska Hrvata z th krajeva uz zanemarvanje lokalnh vlast za njhovm potrebama? GVARDIJAN: Kada govormo o razvoju pojednh naselja, mjesnh zajednca, mogu se prmjett neke stvar. Npr.: odakle dokle dolaz asfalt, rasvjeta, trotoar td..... To je s jedne strane, a s druge treba bt svjestan da se od zraka ne žv. Ako ne može ovdje nać posao žvjet od rada svojh ruku, čovjek će tražt srednu u kojoj će moć normalno žvjet. Prmjećujemo da odlaze Hrvat z ovog kraja tražeć posao. Al prmjećujem da odlaze drug. Ono što je najgore u svemu tome je da odlaze cjele obtelj, a to nje dobar znak. H.G. Ovaj naš razgovor čtat ćemo u Hrvatskom glasnku. Kolko po Vama HG ma važnost u okvru hrvatskog kulturnog društvenog žvota? GVARDIJAN: Kako prošle godne Hrvatsk glasnk nje zlazo zbog određenh fnancjskh poteškoća, prmjeto sam da ljud dolaze ptaju zašto ga nema. Ovo je jedan veoma nteresantan lst mslm da ga treba podržat. On treba kontnurano zlazt zbog svh nas. Netko je jednom rekao da je Glasnk krončar vremena, a m smo svjesn toga da ono što nje zapsano kao da se nje n dogodlo. Hrvatsk glasnk kroz svoje djelovanje nastoj to blježt. Glasnk čn velku stvar bljež sve što radmo to ostaje za budućnost.
10 Hrvatsk Glasnk srpanj-kolovoz 2012. 11 PETROVO U TUZLI VJERNICI SE UTJECALI SVOJIM ZAŠTITNICIMA Pše: Mladen Bosankć Pred župnom se samostanskom crkvom sveth Petra Pavla u Tuzl, u petak 29. lpnja, okupo velk broj vjernka u slavlju svojh nebeskh zašttnka. Svet Petar Pavao, kao stupov crkve, od davnna su zagovornc, u nebesma, vjernka Tuzle grada. Tradcja je da na ovaj blagdan u Tuzlu dolaze vjernc-hodočasnc z okolnh sela, u narodnm nošnjama, a možda pješce. Nekada, dok nje blo suvremenh prjevoznh sredstava, puk je hodeć hodočasto svetom Petru Pavlu u Tuzlu. Bo je to ostao velk dožvljaj za odrasle djecu, dok našm ulcama nsu počel vozt automobl. No, danas tuzlansk svec, duhovn temelj za sva vremena, mogu prvuć svoje vjernke. Blo je ljepo, još jedanput, vdjet da se sveta msa slav u dvorštu crkve, u srcu grada Tuzle. Tako su katolc Tuzle okolce pružl ruku svojm susjedma, drugm drugačjm. Msno je slavlje predvodo župnk z Dola na otoku Hvaru don Maro Zelanovć. OSTATI ČVRST PRED ISKUŠENJIMA Na početku svete mse je kazao kako su svet Petar Pavao zajednčk žveć žvot, svatko na svoj načn, postal Krstov mljenc mučenc. Rekao je, neka nam svet Petar Pavao budu snaga. Uz don Mara msu je slavlo još desetak svećenka tuzlanskoga dekanata. U svojoj se propovjed don Maro dotakao vrjednost koje nam svet Petar Pavao donose. Naglaso je, zmeđu ostalog, kako je povjest učteljca žvota kako m povjest čtamo kako bsmo mogl dat generacjama ono što u svom žvotu trebaju znat. -(.) Tu povjest pšuć m ostvarujemo ono što trebamo bt, ono što jesmo. A bt ono što jes znač bt svjedok. NEKAD SE NA PETROVO IŠLO PJEŠICE Buduć da je na proslavu Petrova došao velk broj vjernka z okolnh sela, odlučl smo h ptat kako se nekad slavo ovaj ljep ljetn blagdan. Jesu l kao mal dolazl u Tuzlu slavt svete Petra Pavla? Kamenjaševć. - Išla sam na Petrovo kad sam mala bla, djevojka. Velko je slavlje blo. Kod stare crkve, sto je blo ljepo. Poslje mse se kolo gralo, slavlo se, pjevalo se, vesello se, užna se nosla, u dvorštu se užnalo. Isto kao u Breškama. Spremale se ove naše nošnje, ove narodne koje su najbolje što mogu stkale se: košulje, veževce svakakve čudnovate. Btno je blo, tko je najbolje bo obučen na Petrovo. I radovalo se Petrovu. To je bo najveć svetac, ovdje tuzlansk. Obavezno se utječemo, utječemo se svetom Petru Pavlu.- rekla nam je Janja Kamenjaševć. Nakon mse nek su od vjernka ostal u druženju, u dvorštu crkve. Drago Stjepć na proslavu Petrova došao je z Kosaca u narodnoj nošnj. -Prje je blo sto ovako, samo što je blo vše ovh seljačkh, narodnh nošnj ovog kraja. Dok je bla stara crkva blo je drugačje, nego ovdje. Noslo se jelo, ponese se od kuće uvjek nešto, k o nje to blo k o sad- sad ma svagdje. Kao mal sam šao na Petrovo u Tuzlu. Onda nje n blo ngdje po selma n msa, nje blo nšta, nje blo n prjevoza, nego se pješke odozgor šlo, z Kosaca sve pješke dolazl smo ovamo u Tuzlu, sv, nema to, nje blo ovakve mogućnost, već malte ne bos smo dolazl pa tu gore kad dođemo, gdje su sad panonska jezera, e tu se obujemo onda, naročto cure, to je sve blo boso, nje blo obuće nkakve, sve boso. sprčao nam je Drago. Kako je Petrovo blagdan svh fljala tuzlanske Župe, uptal smo Peju Ivanovća, što za njega znač ovaj blagdan. -U staroj crkv je blo sto ovakvo svetšte sveth Petra Pavla sv smo šl, još nas je vše blo. Sve smo s Orašja pješke šl, sv, svakako se skupmo. To su naš zašttnc:svet Ilja, svet Petar, Pavao. A demo u svetšta svugdje. M smo bl u Izraelu, bl smo u Fatm u Portu- galu, bl smo u Francuskoj u Lourdesu, naše Međugorje, svugdje. Svm svecma se utječem, za mene su sv svec dobr. Petar Pavao su naš zašttnc njma se utječem.-kazao je Pejo Ivanovć. JEDINSTVENA PROSLAVA PETROVA Jednstvenost proslave sveth Petra Pavla u Tuzl čn dugogodšnje kulturno događanje, pod nazvom Petrovo u Tuzl. Ovu manfestacju organzra Franjevačk samostan sv. Petra Pavla u Tuzl, zajedno s HKD Napredak Glavna podružnca Tuzla. Još od godna poslje rata tuzlansk su franjevc, uz msna slavlja, organzral Dane sveth Petra Pavla. Iz toga je nastao kulturn događaj Petrovo u Tuzl koj traje od polovne lpnja do polovne srpnja. Petrovo u Tuzl obogaćuje uvod u proslavu, al nastavlja slavljenje zašttnka tuzlanske Župe Samostana. Ove je godne Petrovo u Tuzl počelo 19. lpnja otvaranjem samostalne zložbe portreta slkara Zdravka Novaka u Galerj Krstan Krekovć. Usljedla su duhovna događanja uz sam blagdan patrona, trodnevnce kao uvod u sam čn proslave sveth mučenka Petra Pavla. Samo dan nakon svečanog msnog slavlje, u večernjm satma, u dvorštu spred samostanske crkve dogodla se koncertna zvedba opere Ivana pl. Zajca Nkola Šubć Zrnsk na čelu s umjetnčkm vodteljem maestrom Smonom Dešpaljom. Iz opere se moglo vdjet kako je vjera u Boga vodla hrvatske ljude kroz povjest. Zadnj događaj ovogodšnjeg Petrova u Tuzl zbo se u samostanskoj crkv, kada su članov ansambla Anonma frottolst zvel koncert lturgjske paralturgjske glazbe od 13-15. stoljeća u Italj zapadnoj Europ. Možda će kao kruna proslave Petrova u Tuzl bt Mlada msa našega Tuzlaka fra Željka Nkolća, 15. srpnja, u samostanskoj crkv sveth Petra Pavla. Pše: Irena Madžarevć U organzacj Franjevačkog samostana Tuzla 1. srpnja je uprlčen jednstven nesvakdašnj kulturn događaj u okvru manfestacje Petrovo u Tuzl. Crkveno je dvoršte tuzlanskog samostana barem na tren postalo operna kuća pod vedrm nebom. Pred stotnjak gledatelja solst HNK z Zagreba uprlčl su koncertno zvođenje opere Ivana pl. Zajca: Nkola Šubć Zrnjsk. Izvođač su bl: Davor Radć, Vedrana Šmć, Martna Klarć, Domagoj Dorotć, Igor Hapač, Maro Bokun, Mo Smon Dešpalj. Ljepotom zražaja svojh glasova, vještom glumačkom artkulacjom raskošnm kostmma doprnjel su da je publka ustnu mogla dožvjet do umjetnčke ljepote ovog opernog djela. Nje pretjerano reć da je ovaj događaj jedan od najvećh kulturnh događaja ove godne u našem gradu, a u šroj okolc. Posjettelj ovog koncerta dožvjel su jedno velko kulturno obogaćenje što se moglo prmjett na njhovm lcma u oduševljenom pljesku kojm su nagradl naše goste. Iako je teško očekvat da ovako velk kulturn događaj nađe na odazv šrh razmjera, ostaje pak zabrnjavajuće ptanje kolko u sveučlšnom gradu, kao što je Tuzla, mamo ustnu obrazovane elte koja zna cjent prepoznat najvša dostgnuća operne općento glazbene umjetnost. Ostaje nam se nadat da će mlađe generacje uz svoj obrazovn stupanj napredovat u razvjanju osjećaja za kulturna zbvanja. Izvođenje opere, sa sgurnošću se može kazat, spada u red onh dešavanja, koje nje trebalo propustt. Vjerujem da je našm sugrađanma, već od ranje poznato da mamo jako dobru suradnju sa solstma Hrvatskog narodnog kazalšta z Zagreba. Trudmo se da našem gradu ponudmo nešto što nemaju prlku baš često čut, kazao je fra Zdravko Anđć, gvardjan Franjevačkog samostana u Tuzl. U razgovoru s njm smo saznal da je rječ o jednoj jako dobroj suradnj, prje svega s Vedranom Šmć koja je z Tuzle, al s ostalm prvacma opere Hrvatskog narodnog kazalšta z Zagreba. Umjetnc nastoje uskladt sve svoje obveze, jer se rad o umjetncma koj su, ustnu, prevše zauzet, al su se pak odazval pozvu da dođu u naš grad. I kako je to ljepo kratko gvardjan kazao: Treba se usudt poslušat nešto ljepo pa ćemo, tek onda, znat vrjednovat stvar. Zajčeva opera Nkola Šubć Zrnjsk jedno je od rjetkh skladateljevh djela koje se trajno zadržalo na repertoaru hrvatskh opernh kuća. Badalćev lbreto prožet je rodoljubvm oduševljenjem, dok je glazba zrazto belkantstčka često nsprrana slavenskm ctatma. Sadržaj opere opsuje pogbju jednog od najpoznatjh predstavnka hrvatske arstokratske obtelj Zrnjsk, nakon dugotrajne turske opsade grada Sgeta 1566. godne, za vrjeme koje je umro sultan Sulejman Velk ne uspjevš doprjet do Beča. Lbreto je napsan prema dram romantčnog pjesnka Körnera koj je tematkom otpora hrvatskog bana prema turskom osvajaču želo potaknut svoje suvremenke na borbu protv Napoleonovog pokoravanja Europe. Premda je lbreto svojom banalnošću najslabja sastavnca djela, često se neopravdano daje prednost patrotskoj poruc naspram neospornh glazbenh kvalteta djela koje ovu operu uzdžu u vrh slavenske operne romantke. Uloge u ovom opernom komadu tumače: KONCERTNO IZVOĐENJE OPERE NIKOLA ŠUBIĆ ZRINJSKI Ovacje oduševljenje u Tuzl Davor Radć kao Nkola Šubć Zrnjsk, ban hrvatsk-zapovjednk Sgeta, Vedrana Šmć kao Eva, njegova supruga, Martna Klarć ma ulogu banove kćer, Domagoj Dorotć tumač lk Lovre Juranća-zaručnka banove kćer, Igor Hapač tumač lk Gašpara Alapća, dok Mehmeda Sokolovća kao velkog vezra gra Maro Bokun. U predstav su koršten kostm z predstave Nkola Šubć Zrnjsk Hrvatskog narodnog kazalšta u Zagrebu. Kostmografknje su Džensa Medvedec Ika Škomrlj. Upravo su t kostm dal nek poseban ugođaj pr zvođenju ove koncertne opere. Sve se odgravalo u dvorštu samostanske crkve, bez zahtjevne scenografje, al s prekrasnm opernm pjevačma kostmma koj nas vraćaju u daleku povjest. Koncertna opera zvedena je u tr čna u svakoj od zvedenh slka mogle su se vdjet zanmljve stuacje z žvota vremena koje djelo opsuje. Teško je opsat sve ono što se moglo vdjet u oper, al se sa sgurnošću može kazat da je tako vjerno oslkana jedna obtelj, njen ponos odnos prema domovn. Radnja se dešava u gradu Sgetu, a jedna od najdramatčnjh slka, koja vjerno oslkava Šubćev odnos prema gradu domovn, je kada se on oprašta s gradom sluteć da neće još dugo moć zdržat opsadu. U grad onda dolaz Mehmed Sokolovć, velk vezr, koj zatraž ključeve Sgeta, a za uzvrat u sultanovo me ponud Zrnjskom kraljevsku krunu Hrvatske. Zrnjsk to s prjezrom odbac, a ne popušta n Sokolovćevm prjetnjama da će Turc mučt smaknut banova sna Đuru kojeg su zarobl. Zrnjsk nared da se vanjsk grad napust potom zapal, a Sulejmanu poruč da sam dođe po ključeve grada. Sokolovć se, zadvljen banovom hrabrošću povlač. I tako se u nzu opernh slka u cjelnu sklapa jedno od najznačajnjh djela u Hrvata. Svm svojm trajanjem odše ono osjećanjem prpadanja zajednštva, žena kć koje neće da napuste grad, nego ostaju sa svojm mužem zaručnkom. Na koncu smrt Jelene koja od svog zaručnka Juranća, kad on stže da b je odveo rodteljma da se oproste prje btke, zatraž da je ubje kako ne b pala žva u ruke Turcma, što on učn, posljednj put je poljub probode. Tako ovo djelo, na najslkovtj načn, opsuje jačnu ljubav prema domovn, al snagu ljubav zmeđu muškarca žene. Jednostavno je ljepo kada se, kroz obzore jednog ovakvog djela, sv vratmo u vremena koja su bla znatno drugačja od ovh našh. Vremena kraljeva, banova, sultana, vremena kada se ruka žene obvezno tražla od njenog oca kada su poštovanje odnos među ljudma bl znatno drugačje defnran. A da se ovo velko djelo prkaže na ovako nteresantan načn, najvše su doprnjel njegov zravn sudonc. Iako je premalo prostora da b se sv podac z njhovh žvotopsa spomenul, prenjet ćemo vam mal do toga, najvše z razloga što sv on ponaosob zaslužuju da zapamtmo što su sve kao umjetnc do sada postgl. Davor Radć rođen je u Pul 27. sječnja 1958. godne. Član opernog zbora HNK u Zagrebu postao je 1991., a solst Opere je od 2002. godne. Prošle je godne dobo status prvaka Opere Hrvatskog narodnog kazalšta u Zagrebu. Vjerujemo da ćemo ovog bartona mat prlku još nekad poslušat u našemu gradu. Vedrana Šmć, mladodramsk sopran, Tuzlanka o kojoj b se puno toga ljepog u jednoj posebnoj prč moglo napsat. Iako je rječ o mladoj umjetnc koja je rođena 1979. godne, njena bografja dosta ostavlja bez daha. Maro Bokun rođen je 1976. godne u Zagrebu. Od 2000. je godne član Zbora HNK u Zagrebu. Vanjsk je suradnk zbora Hrvatske radotelevzje. Smon Peter Dešpalj rođen je 1974. godne u Orlandu, Florda, SAD, u glazbenoj obtelj Pavla Dešpalja. Školovao se u Zagrebu gdje 1999. godne dplomra studj drgranja na Muzčkoj akademj, u klas profesora Šuteja. Korepettor je drgent u HNK Zagreb te suradnk na Muzčkoj akademj u Zagrebu kao profesor Opernog studja. Sa Smonom smo, koj je ujedno umjetnčk vodtelj u ovoj oper, ovom prlkom uspjel razgovarat. Drago m je da smo u Tuzl men osobno nje prv put. Zahvaljujuć Vedran Šmć koja je odavde, uspjel smo ostvart par puta suradnju s Franjevačkm samostanom. Drago m je da smo jedno ovakvo djelo uspjel zvest, korsteć orgnalne kostme z predstave koja je zvedena u Zagrebu. Također je stakao čnjencu da su se pjevač moral prlagodt zvođenju na otvorenom, al da je sretan što je publka znmno dobro reagrala na ovo djelo. Osobno se nadam da će se u budućnost ova dobra suradnja nastavt. Drago m je da možemo s ovm djelom nastupt zvan granca Hrvatske, jer smatram da je djelo vrlo ljepo, jer ma svoju znmnu povjesnu, al muzčku vrjednost pa ga stoga sv rado zvode. Domagoj Dorotć rođen je 1979. godne u Slovenj. Muzčku naobrazbu započeo je kao trubač u Glazbenoj škol u Samoboru, a Srednju glazbenu školu završo je u Zagrebu. Prmljen je u angažman Opere HNK u Zagrebu kao pjevač Opernog zbora 2003. godne, da b 2010. godne bo promovran u status solsta srednje uloge. Osm navedenh pjevača, tu je još Igor Hapač, barton koj je studrao pjevanje u klas profesora Marja Gjuranca. Nkako manje važno je spomenut me mlade sopranstce Martne Klarć koja dolaz z Šbenka. Ovo jako ptko djelo zasta prvlač da mu ostanete vjern do posljednje mnute zvođenja. Zato b sv on koj se pomalo plaše ovh slčnh umjetnčkh zrčaja trebal odvojt malo svojega vremena kada m se ponovno ukaže ovakva prlka poslušat ovo koncertno zvođenje opere. Dosta se rad o jednom od najznačajnh najzvođenjh djela koje jedan narod može mat. I na kraju, uz mjesečev sjaj u thoj noć, razšl smo se spunjen ugodom kao da smo sjednjen u svojoj sadašnjost, u sužvotu s prošlošću okrenut ka novom, svjetljem ljepšem svjetu.
KOLUMNA KOLUMNA 12 Hrvatsk Glasnk srpanj-kolovoz 2012. srpanj-kolovoz 2012. Hrvatsk Glasnk 13 KO NAM TO KRADE BLAGDANE Pše: Krstna Spajć-Perć Kad čovjek vd da sa svojm prmanjma ne može pokrt sva davanja vrjeme je za štednju. Nek se odmah vođen logkom odlučuju za teške, al logčne mjere, manje telefonraju, štede na struj, gorvu, prestaju pušt td. Nek pak do clja du drugm putem, nastavljaju pušt a štede na hran, nastavljaju trošt na telefone jednako l vše, al štede na odjeć, na zubaru, na odlascma lječnku, pa čak na djec. Nerjetko je državn aparat takav. Vole mnstr nastavt radt ono na što su navkl. Voze luksuzna vozla, prekomjerno jedu pju na račun Vlade, a štede režu na proračunskm korsncma. Podsjeća me to neodoljvo na one što štede na djec. Premda proračunsk korsnc nsu djeca, jasno je da su to ljud o čjoj sudbn odlučuju vše sle. Te m se smanjuju plaće, te m se oduzmaju regres, te ovo te ono, te se njma manpulra u predzborne svrhe... I uporno h se nazva proračunsk korsnc, da b što vše podsjećal na neko sredstvo, a što manje na ljudska bća o kojma ovse neka druga ljudska bća. Opet, znaju sv da su proračunsk korsnc sretnj među ostalma u držav. Kuku onma što nsu na proračunu, što ne znaju što je regres godšnj odmor, što ne znaju što je vsoka redovta plaća, l plaća uopće. A takvh je najvše, te se bez praćenja statstka može reć da h je svakm danom sve vše vše. On znaju samo za prekomjeran rad na crno, nezvjesnu budućnost, za strah suze. NEZAPOSLENIH KO U DVIJE ZEMLJE No vratmo se pak proračunskm korsncma štednj. Ovh dana saznajem da se u osnovnm školama u Hercegovačko neretvanskoj županj uvod jedna baš neobčna štednja štednja na blagdanma. Od sedam blagdana koje je fnancrala ta sta županja, sada će fnancrat četr, a tr spadaju u godšnj odmor. Tako prosvjetar ovh dana odabru među blagdanma je l m Božć godšnj odmor(neplaćen), a Velka Gospa blagdan(plaćena) l obrnuto. U jednoj škol gotovo sv potpsaše da m je Gospojna godšnj odmor samm tme neplaćena. Tako taj svetac prestade bt praznk, a upade među trdeset dana godšnjeg odmora. Velka Gospa postade prnudn godšnj odmor. I dok je većna potpsala takvo što, nek se pak dosjetše da je to nepravda, da m tr dana godšnjeg oduzeše, a omljen blagdan koj h onako prpada stavše u godšnj odmor. I on tho prosvjeduju. I odatle ja to sve doznah pade m na pamet da krenem s onom gore štednjom. Izrtralo me to sve. Da jedna županja nema na čemu štedjet nego na svecma. Nedostajuć novc su se pronašl upravo tu, a ne negdje drugo. Drnuše u blagdane, koje proračunsk korsnc on što rade na crno jedva čekaju, da odmore dušu tjelo zaborave jedan dan na svakodnevncu a zagledaju se u nebo. I nje ovo ona blagdanska štednja, kada se u vrjeme Božća Uskrsa s oltara pozva narod da pomanje troš na slastce a povše na srotnju, već je to jako pogrešna po samom nazvu štednja na blagdanma. Uskoro će narod počet mrzt blagdane, jer su m on sada neplaćen, a oduzmaju m godšnj odmor, na kojem b možda nešto prvatno radl. Prav vjernc neće zamrzt blagdane, no nekako stječem dojam da sve vod k tome. Onma koj maju radna mjesta oduzma se dakle ono što m prpada, a on koj nemaju radna mjesta maju blagdane, jer m h nko ne može oduzet. On zapravo maju samo to. Komplcranje poltčke scene koje je na snaz ovh dana vod do toga da se ovu ojađenu zemlju, čje je gospodarstvo već godnama na koljenma sve dublje gura propast. Domać poltčar svakodnevno bh. srotnj jamče da će m bt još gore, da se tvrtke neće otvarat, a ako se otvore da će u njma radt njhova obtelj rođac. Stopa nezaposlenost u propaloj Grčkoj je 22 posto, a u BH rekordnh 44 posto, što je duplo vše nego u zemljama EU. NIŠTA LIJEPO O BH Nedavno nam u redakcju svrat jedan novnar z Austrje, slučajno našao, vdo da je redakcja pa naleto na kavu. I prčalo se tu o svemu svačemu, o novnarskoj branš u BH Austrj(što je neusporedvo), do poltke u BH Austrj(što je nemoguće usporedt), o dojmu koj ostavljamo m z BH kada nas se gleda z Austrje. I reče novnar da slabo razumju on tamo što se to sve zbva kod nas z kojh razloga, al da tekako razumju da u Bosn Hercegovn nšta ne štma, da je to zemlja koja je taoc domaće poltke, lošeg ustroja, zemlja sromaštva krmnla, zemlja ružne prošlost zemlja bez perspektve. Nšta ljepo ne reče taj kolega. Nje valjda mao šta. I ne zgledamo m tako sgurno samo u Austrj. Isto nas vde z Amerke, Njemačke, Italje... LIBERALNI RASIZAM Za Hrvatsk Glasnk pše: Slaven Letca Prje nekolko mjesec presell smo se u nov, podstanarsk stan (rad se o stanu našeg starjeg sna), jer smo naš star stan prepustl mlađem snu koj je dobo blzanke. Drama preseljenja starjh ljud z prrodnog stanšta, o kojoj su napsane mnoge znanstvene rasprave spovjedne prče, mene je samo na jedan načn pogodla: u starom satnu u našoj sam velkoj obteljskoj knjžnc bez pola muke, gotovo pa nasljepo, mogao uspjevao pronać svaku knjgu, a u toj stoj, preseljenoj btno smanjenoj (zbog oskudnog prostora) bblotec vrlo teško pronalazm čak vrlo važne knjge. Taj fenomen muke po knjgama jedan je moj poznank svojedobno nazvao prrođenom zloćom mrtvh stvar. Tada nsam razumo što mu to znač. Sada znam. Knjge m se svete: neke zbog toga što su postale suvšnma, druge što h nsam uspo pročtat kad sam želo l morao l kad su to one željele, treće zbog toga što sam dosadan jer sam h pročtao vše puta. Jedna od knjga koju sam davno 2002. godne kupo u Amerc, a koju nsam uspo pročtat, a nsam je uspo nt pronač u novom stanu kad sam je nedavno odlučo napokon pročtat, knjga je proslavljenog autora dokumentarnh flmova, od kojh su nek prkazan na HTV-u, Mchaela Moora Glup bjelc (Stupd Whte Men). Knjgu sam kupo u vašngtonskoj zračnoj luc th davnh dana jer se u to doba nalazla na prvom mjestu prestžne ranglste najprodavanjh knjga The New York Tmesa koju često korstm kao praktčn vodč do dobre knjge. Potcaj da nakon všegodšnjeg skupljanja prašne u našoj kućnoj knjžnc napokon pročtam tu knjgu pronašao sam u vrlo zanmljvom popularno-znanstvenom eseju neobčna naslova sadržaja: Sanela Dana Jenkns, ženomrzlaštvo ant-balkansk raszam. Esej se bav balkanskm predrasudama u tskovnama na engleskom jezku, a za polazšte uzma fascnantnu prču o poslovnom uspjehu jedne mlade ljepe Balkannke. Rođena je kao Sanela Čatć u Bosn Hercegovn z koje je pred ratom, kao dvadesetdvogodšnja djevojka pobjegla 1993. Danas se zove Dana (Sanela) Jenkns. Novo je me sama zabrala, a prezme stekla, kad se udala za jednog od najbogatjh bankara u Engleskoj Rogera Jenknsa, od kojeg se u međuvremenu sretno rastala. Name, njen bvš bračn zabrank nakon razvoda je obožava smatra je zaslužnom za stjecanje enormnog osobnog obteljskog bogatstva. Smatra, prmjerce, da je njen šarm bo ključan što je katarska kraljevska obtelj u zajednčk posao uložla stncu od 7.3 mljarde funt. Za razlku od bvšega supruga koj je s razlogom cjen, blazrano, snobovsko londonsko društvo u kojem se je kretala smatralo ju je balkanskom sponzorušom koja je u Englesku došla promšljeno z objest: kako b ulovla nekog bogatog navnog muža, u čemu je uspjela. Il, kako je sama zjavla 2009. Novnark Jutarnjeg lsta Vanj Došen: Vječto su me tretral kao da sam mladenka naručena poštom z stočne Europe Njena žvotna prča dosta je slčna bajk o Pepeljug: prognana z ratne Bosne došla je u London. Nje znala englesk, lutala je ulcama prhvaćala svak posao koj je mogla nač. Radla je kao spremačca, dadlja, konobarca. Kad joj je umro brat, ona je smbolčk sahranla Sanelu. Il kako je sama kazala: Kada je umro moj brat, umrla je Sanela, a rodla se Dana. Nakon što je 2000. u Londonu stekla dplomu z poslovnog računovodstva, udala se za Rogera rodla dvoje djece: 13-godšnjeg Innsa 9-godšnjun Eneyu. Danas ta samosvjesna 38-godšnjaknja, prrodna plavuša, trenutno žv u Kalfornj, prjateljuje s Eltonom Johnom, Georgom Clooneyem Cndy Crawford ma svoj dobrotvorn san: Moj san je da svako djete svaka starja osoba u Bosn Hercegovn ma osmjeh na lcu. Iz Velke Brtanje je otšla u Amerku, jer je za blazran socjaln krug u kojem se kretala dalje bla bosanska zbjeglca balkanska sponzoruša. Autor eseja o bosanskoj prncez Dan nje blo tko. Njegovo je me Marko Attla Hoare, brtansk je povjesnčar (rođen je 1972.), a dosad je objavo čak pet knjga o Bosn Hercegovn, a trenutačno pše knjgu o suvremenoj povjest Srbje. Marko je za nas Hrvate zanmljv, jer je njegova majka Branka Magaš naše gore lst, spltska Hrvatca, poznata ljevčarka: nekad marksstčke, a danas lberalne usmjerenost uvjerenja. Najveć do sadržaja svog eseja o ant-balkanskom raszmu Marko (upoznao sam ga u njegovom londonskom domu davne 1990. godne) je posveto ant-balkanskm predrasudama slavnog flmskog autora, lberala demokrate, jednog od najupornjh krtčara predsjednčke vladavne Georga Busha Mchaela Moorea.Ovdje ću navest prjevod ctata z knjge Glup bjelc koje Marko ctra: Prv ctat: Ovaj je zabačen kutak svjeta u posljednjem stoljeću bo zvor većne našh zajednčkh nesreća. Nesposobnost njegovh stanovnka da žve zajedno Srba koj se bore protv Hrvata, Hrvata koj se bore s Muslmanma, Muslmana koj se bore s Albancma, Albanaca koj se bore sa Srbma - može se zvuć z samo jednog događaja: 1914. srpsk anarhst po menu Gavrlo Prncp zvršo je atentat na nadvojvodu Ferdnanda. Taj ncdent je prouzročo Prv svjetsk rat koj je doveo do Drugog svjetskog rata. Preko 50 mljuna ljud pognulo je u ta dva rata. Ne znam što nje u redu s tm Balkancma. Hoću kazat: ja ne odlazm naokolo kako b ubjao Teksašane. Ne odlazm palt cjela sela u Flordu. Naučo sam žvjet s njm. Zašto Balkanc ne mogu žvjet jedn pored drugh? Drug ctat: Onda je Tto umro počeo je pakao. Hrvat su počel ubjat Srbe. Srb su ubjal muslmane u Bosn. Srb su ubjal Albance na Kosovu. Zatm su Sjednjene Amerčke Države bombardrale Kosovo, pokazujuć (Srbma) da su bl u krvu kad su ubjal (Albance). U posljednjh nekolko godna vlada mr, onda bukne rat, onda opet mr, a sada je opet rat. To nkad ne prestaje. T ljud su ovsnc. Mooreov je zaključak poruka Balkancma : Prznajte da ste nemoćn u odnosu na vašu ovsnost o naslju da ne možete upravljat vlasttm žvotma. U kratkom komentaru Mooreova RASIZMA, Marko Attla Hoare spravno zaključuje kako je njemu, kao lberalnom amerčkom ( ždovskom) ntelektualcu blo lako rasstčkm predrasudama zasut nesretne nemoćne Balkance, a da b njegova tvrdnja o ovsnost o naslju, ratu krv, teško prošla bez javne osude pravosudnh sankcja da je, prmjerce, usmjero prema Amerčkm Afrkancma ( crncma ). Monopol na demonzacju DRUGIH DRUKČIJIH kao moralnh gubavaca u našoj je javnost najčešće prvlegj ljevh lberalnh umnka koj desnčare (vjernke, domoljube, ljude prvržene obtelj tradconalnm nazorma o ljudma, braku, Bogu Domovn) javno nazvaju glupanma, dotma, prmtvcma, ustašama, naconalstma, smrdljvcma slčnm moralnm gubavcma, dok svaku krtčku rječ na vlastt račun javno proglašuju napadom na slobodu zražavanja, homofobjom, govorom mržnje verbalnm terorzmom. Bosanska prnceza Dana Sanela pokušala je promjenom mena, adrese kontnenta pobječ od predrasuda o Bosncma Balkancma. Nje znala da u Amerc žv još opakj ružnj (u doslovnom prenesenom smslu) mrztelj Balkana : lberal koj neodoljvo podsjeća na poznatog hrvatskog novnara Densa Kuljša: Mchael Moore.
14 Hrvatsk Glasnk srpanj-kolovoz 2012. srpanj-kolovoz 2012. Hrvatsk Glasnk 15 Pše: Krstna Spajć Perć Bosna Hercegovna svakm danom je korak dalje od EU NATO-a, o čemu svjedoč čnjenca da stranc ne žele vše n doć u Bosnu Hercegovnu da b nastavl razgovarat o temama vezanm za ntegracju. Nakon pucanja suradnje zmeđu SDP-a SDA, ekspertn tmov NATO-a z Bruxellesa, koj svakog lpnja dolaze u BH rad ocjene provođenja Indvdualnog akcjskog plana za članstvo u NATO /IPAP/, ove godne neće n doć, potvrđeno je z Vjeća mnstara. Država je tako ponovno postala talac sukoba nteresa domaćh poltčara, taman kada se čnlo da je vlast profunkconrala da se može krenut nabolje. Nakon što se na vlast čekalo mjesecma, a o čemu je Glasnk psao, BH se sada ponovno vraća na početak. Ruš se, l ljepše rečeno rekonstrura vlast na svm raznama. SDA IDE U OPORBU Nakon vše od dva desetljeća aktvnog sudjelovanja u vlast, Stranka demokratske akcje Sulejmana Thća odlaz u oporbu. Thć je bo uporan u nepodržavanju državnog proračuna pa ga je predsjednk SDP-a Zlatko Lagumdžja odlučo zbact z vlast. SDP je potpsao sporazum sa Strankom za bolju budućnost Fahrudna Radončća, koj b trebao bt nov mnstar sgurnost. Krenula je rekonstrukcja vlast na svm raznama. Bosna Hercegovna je tako krenula u dug mučan proces, koj će je još vše udaljt od EU NATOa. Iz HDZ-a se nadaju da će rekonstrukcja vlast, na svm raznama, uključt federalnu Vladu z koje b onda zbacl Narodnu stranku Radom za boljtak HSP BH te uzel hrvatske fotelje. Predsjednk HDZ-a BH PONOVNO TALAC DOMAĆIH POLITIČARA, EU I NATO SVE DALJI HRVATSKA NA KORAK DO EU NAKON ULASKA HRVATSKE U EU SLIJEDI PAD IZVOZA ZA BH Bosne Hercegovne Dragan Čovć je kazao, na sastanku u Mostaru sa Sulejmanom Thćem, da ma obećanja od SDP-a o rekonstrukcj federalne Vlade, bez čega neće podržat promjene u Vjeću mnstara. HDZ ma ponudu od SDP-a, kada je u ptanju federalna Vlada, njhova odluka na državnoj razn ovs od mogućnost realzacje ponude na federalnoj razn, kazao je nakon sastanka Thć. Istaknuo je da je Čovć nastojao ukazat kakva je zapravo ponuda SDP-a. SDP sada nud HDZ-u ono što mu onako prpada. Ptanje je zašto to Lagumdžja nje urado na početku, odmah nakon zbora. Vjerujem da u HDZ-u ma dovoljno mudrost da donesu one odluke koje su spravne koje su u nteresu HDZ-a hrvatskoga naroda, staknuo je Thć. Čovć mu je kazao da će podržat zbacvanje SDA z vlast, al samo u paketu s federalnom Vladom. Drukčje ne. Thć je pak zjavo da je nemoguća msja srušt federalnu Vladu da od toga zapravo nema nšta. On moraju provest ustavne zakonske procedure da nas zbace jer nam n SDP nt blo koja druga stranka nje n dala pozcje. Dakle, moraju skupt dvje trećne - 66-67 glasova u Zastupnčkom domu da b mogl smjent predsjednka potpredsjednka Federacje, što nje realno, ocjeno je Thć nakon mostarskog sastanka. Usljedl su nov sastanc, poput onog na kojem su se našl HDZ SDP, a gdje opet nje preczrano što će se kako dalje dešavat, al sastanak SDP-a, HSP-a NSRZB-a na kojem su prv uvjeraval druge da rekonstrukcje nema na načn da se njh zbac. NOVA AGONIJA I svak dan što javno što tajno, sastaju se poltčar prčaju o rekonstrukcj, a nema načna na koj ju se može provest. Da b se nešto takvo moglo odgrat, potvrdla su zadnja dva sastanka šestorke, u Sarajevu Mostaru. Već se tada vdjelo da je šestorka zapravo petorka, odnosno da se Thću ne pše dobro. Na sastanku u Mostaru je, konkretno, samo dogovoreno da se naredn održ u Sarajevu, a u Sarajevu dalje nje blo dogovora oko proračuna. Proračun je, na koncu, usvojen al bez glasova Stranke demokratske akcje. Thć je ostao ustrajan oko svog stajalšta proračuna premda su mu lder drugh stranaka govorl da s takvm stajalštem samo može stupt z koalcje. Nje se nadao, a što je potvrdo kasnjm zjavama, da će ga odluka da ne podrž proračun koštat državne vlast. Međutm, to se pak dogodlo. Čnjenca je da SDA neće mrno gledat na zbacvanje z vlast, što znač da b agonja koja sada očekuje BH mogla trajat duže od samog procesa uspostave vlast. U međuvremenu će Bosna Hercegovna, a na što upozoravaju stručnjac, tonut u sve dublju poltčku, gospodarsku svaku drugu krzu. Pše: Krstna Spajć Perć Kako sada stvar stoje, nakon ulaska Hrvatske u EU, gospodarstvo Bosne Hercegovne će trpjet, odnosno sa najznačajnjm vanjsko-trgovnskm partnerom blježt će pad zvoza. Name, kopnena granca zmeđu RH BH u dužn od otprlke 1000 klometara, ulaskom RH u EU postat će vanjska granca EU, a za sada su usuglašena samo dva grančna prjelaza(stara Gradška Metkovć-Bjača), putem kojh će se z BH u EU moć zvozt robe u EU koje podlježu nspekcjskm nadzorom, prvenstveno za zvoz žvh žvotnja prozvoda bljnog žvotnjskog podrjetla. Inspekcjsk grančn prelaz (BIP) su grančn robn prelaz za zvoz roba u EU koje podlježu nspekcjskm nadzorom, prvenstveno za zvoz žvh žvotnja prozvoda bljnog žvotnjskog podrjetla. Sv BIP moraju bt opremljen kadrovsk ekpran (stručnjac oprema) za provjeru kvaltete zvoznh uvoznh roba. Prema nformacjama z Msje BH pr EU, Republka Hrvatska je za vanjsku trgovnu robama bljnog anmalnog podrjetla za BH usuglasla dva BIP-a to Stara Gradška Metkovć (Bjača), navod predsjednk Gospodarske komore Federacje Jago Lasć. Istče da se u obrazloženju u kojem se navod da su dovoljna dva BPa kaže da je mala kolčna roba bljnog žvotnjskog podrjetla z BH koje se mogu zvozt u EU. Vjeće Mnstara BH je menovalo povjerenstvo za ntegrrano upravljanje grancom, kao tjelo nadležno BH se može pozdravt sa svojom movnom u Hrvatskoj nakon 1. srpnja naredne godne, kada će susjedna država uć u Evropsku unju, rekao je za Oslobođenje Duljko Hasć, makroekonomsk analtčar Vanjskotrgovnske komore BH. Name, Aneks G Sporazuma o sukcesj, koj je potpsan u Beču pod pokrovteljstvom UN-a daje pun legtmtet pravo svm državama bvše SFRJ čja se movna nalaz na tertorj bvše države da uđe u proceduru povrata svoju movnu stave u funkcju. Sva movna Srbje Hrvatske, koja se nalazla na tertorj BH vraćena, smatrajuć da su u tome uspjel uz svesrdnu pomoć bh. nsttucja. Imal smo zakonodavn okvr osnovu da uđemo u proceduru povrata, al to nsmo uradl, navod Hasć. Istaknuo je da mamo 1,7 mljuna četvornh metara poslovnh prostora raznh namjena, movnu vrjednu mljarde KM, a vapmo za sredstvma MMF-a ulazmo u kredtno ropstvo. Vanjsko trgovnska komora BH je upozorla da se poštuje prncp recprocteta, al su nam vraćanjem movne susjednm zemljama zbjegl zadnj adut. za određvanje Inspekcjskh grančnh prjelaza (BIP). Povjerenstvo je razmatralo prjedlog RH zrazlo RH potrebe za uspostavljanje sedam BIP-ova to: Orašje-Županja, Šamac -Slavonsk Šamac, Gradška-Stara Gradška, Gorca-Vnjan Donj, Izočć-Lčko Petrovo Selo, Bjača-Metkovć Donj Svlaj-Svlaj. Hrvatska strana bran dva BIP kao dovoljna, to znatno poskupljuje otežava međusobnu trgovnu svm robama, a naročto robama bljnog anmalnog podrjetla. Smatramo takav stav RH neprhvatljv z sljedećh razloga. Izvoz roba z BH u RH EU anmalnog bljnog podrjetla u 2010.godn je cca 377.000 tona l 400 mljuna KM. Izvoz preko samo dva BIP povećava troškove prjevoza za dodatnh oko 200 klometara (4 sata vožnje), dodaje dalje Lasć. Mšljenja je da je zvoz anmalnh bljnh roba na grančn prjelaz Metkovć Bjača mnoran za zvoz u EU pa b bla prevelka opterećenost grančnog prjelaza u Gradšc. Potreban je za sada još jedan grančn prjelaz za robe anmalnog bljnog podrjetla. Prjedlog za BIP je grančn prjelaz Orašje, stajalšta je. Inače, RH je najznačajnj vanjsko-trgovnsk partner BH u zadnjh pet godna sudjeluje u ukupnom zvozu BH sa 16,44 posto u uvozu od 19,08 posto. Agrondustrjsk sektor je posebno značajan u trgovn za RH sudjeluje sa 16 posto (cca 200 ml. KM) u zvozu BH u RH, dok uvoz ovog sektora čn 29,0 posto ukupnog uvoza z RH (otprlke 800 ml. maraka). Ulaskom RH u članstvo EU možemo očekvat pad zvoza BH u RH, a posebno nekh skupna agrondustrjskh prozvoda. Name nek posebno osjetljv prozvod neće se moć zvozt u RH po uvjetma CEFTA ugovora za njh će vrjedt odredbe Sporazuma o stablzacj prdružvanju sa EU. U posebno osjetljve skupne prozvoda ubrajamo prozvode z skupna: žve žvotnje, meso drug klaončk prozvod, rbe, ljuskar mekušc, mljeko mlječn prozvod, prerađevne od mesa rba, upozoravaju z Gospodarske komore Federacje.
16 Hrvatsk Glasnk srpanj-kolovoz 2012. srpanj-kolovoz 2012. Hrvatsk Glasnk 17 TUZLANSKA KAPIJA 1995-2012: PUCANJ U SRCE tuzlanske mladost Tuzla se ove godne prsjetla jednog od najtužnjh dana u svojoj povjest oblježo najtužnj dan u svojoj povjest kolektvnom sjećanju. Dvadesetpetog svbnja 1995. godne, na najfrekventnje gradsko šetalšte Kapju, s planne Ozren, spaljen je projektl koj je odno 71 mlad žvot rano preko 200 osoba. Među žrtvama su bl malšan, a najmlađ od njh, dvopolgodšnj dječak Sandro Kalesć smrtno je stradao u naručju oca. Povodom 17 godna od ovog nemlog događaja, na Slanoj Banj - Alej mladost položen su cvjeće vjenc, dok je komemoracjom na Kapj zražen Za tragedju na Kapj do sada je procesuran major Vojske Republke Srpske Novak Đukć kojeg je Sudsko vjeće Suda BH proglaslo komandno odgovornm za zločn osudlo na 25 godna zatvora. Osm Đukća, na osnovu dosadašnjh straga,odgovornma za zločn sumnjč se još nekolko osoba koje su trenutno na slobod - pod pretpostavkom da je nekolcna njh promjenla denttete. Načelnk Općne Tuzla Jasmn Imamovć upozoro je na urgentnost stuacje procesuranja ostalh krvaca kako b se pravda Dok postoje, Tuzlac Tuzlanke će održavat spomen na žrtve najstrašnjeg zločna u povjest našega grada. Presuda Đukću je paušalna ponžavajuća. Očekujemo da će pravda bt neumtna želmo suđenje ostalm odgovornm za zločn. Đukć ne može bt jedn odgovoran, stakao je Imamovć. Granata spaljena s Ozrena 25. svbnja 1995. godne ubla je 71 mladu osobu, prosječne dob od 21 godnu, dok je preko 200 cvla ranjeno. Od početka rata 15. svbnja 1992. godne do potpsvanja Daytona, u Tuzl je od posljedca granatranja pognulo vše od 200, a ranjeno preko 1000 cvla. Kapja je već 17 godna u Tuzl smbol mladost, ako je na njoj mladost zgubljena. Na Kapj se danas mlad susreću, upoznaju postala je mjesto susreta parova. U Beogradu je u organzacj Incjatve mladh za ljudska prava (YIHR)oblježena godšnjca masakra na Kapj. Na sredšnjem Trgu Republke građanke građan upsval su se u knjgu sjećanja koja je poslana u Tuzlu. Predstavnk YIHR Luka Božovć rekao je da je clj akcje upoznavanje ljud u Srbj s događajem koj se dogodo na šetalštu u Tuzl. Svake godne demo u Tuzlu tamo oblježavamo taj datum, al sada smo rješl da to oblježmo u Beogradu. Mslm da je važno da ljud znaju šta se dogodlo u Tuzl tada, kazao je Božovć. 4. FESTIVAL MLADIH KALEIDOSKOP BOGATIJI NEKO IKAD TJEDAN DANA PLESA, PJESME I KREATIVNOSTI U TUZLI U Tuzl je krajem srpnja po četvrt put održan Međunarodn fetsval umjetnost mladh Kaledoskop. Za razlku od prethodnh godna festval je trajao 8 dana. Sudjeloval su mlad umjetnc z BH, Hrvatske, Srbje, Italje Francuske. Ove godne festval je bo posvećen razvoju kulturnog turzma u Tuzl. Četvrt međunarodn festval umjetnost mladh u 8 dana trajanja mladma je dono bogat kulturn zabavn program. Kaledoskop je bo otvoren zložbom Mlomra Kovačevća Strašnog, a tjekom festvala nek od najpoznatjh regonalnh bendova puput majk TBF boravl su u Tuzl. Ove godne dovel smo velk broj umjetnke s prostora bvše države, al velk broj Tuzlaka jer nam je bo clj promovrat fantastčne mlade ljude koje ovaj grad ma, rekla je Asja Redžć, koordnatorca festvala Iskustva mladh s proteklh festvala su šarolka, prje svega jer tjekom Kaledoskopa bude angažran velk broj volontera što među mladma šr stvara nova prjateljstva. Na ovogodšnjem festvalu sudjelovalo je trdeset volontera koj su svojm sudjelovanjem pomogl da se realzraju sve aktvnost festvala. Volonter s prethodnh godna nose fantastčna skustva vjerojatno je to razlog što se već sam prjavljuju kako b pomogl, rekla je Dajana Bakć. Kaledoskop je prje pet godna osmšljen s dejom da se mlad z razlčth zemalja okupe na jednom mjestu, šre kreatvnost, druže se na taj načn Tuzla postane spoj među razlčotostma. Načelnk Tuzle Jasmn Imamovć kaže da se u toj msj uspjelo. To je nama glavn čmbenk razvoja, tolerancja, zajednčk žvot harmonzacja odnosa međus vm razlkama. Nama to znač da se mlad upoznaju s raznm trendovma u raznm vrstama umjetnost. Zato želmo razvjat kulturn turzam u gradu, ponovo je načelnk. Pored nza koncerata koj će su održan, u Tuzl su osam dana održavane razlčte umjetnčke radonce. Ove godne Kaledoskop je posjetlo 17. 000 gostju. U TUZLI ODRŽAN 3. MEĐUNARODNI SAJAM KNJIGA TKO KNJIGU TRAŽI, KNJIGA JE U GARAŽI U Tuzl je zmeđu 23. 28. svbnja održan treć Međunarodn sajam knjga koj, već sad, ruku pod ruku s knjževnm susretma Cum grano sals polako prerasta u tradcju od Tuzle formra jedno prepoznatljvo knjževno sredšte. Sajam je ove godne, kao prethodnh, održan na pomalo neobčnom mjestu - u garaž tuzlanskog Mercatora pa se vrl ptac nek dosjeto skovao autentčnu frazu - nezvančn moto sajma: Tko knjgu traž, knjga je u garaž. A da je knjga u garaž posjettelj se mogao uvjert šetajuć se nonšalantno labrntom brojnh zložbenh pavljona, gdje su svoje knjževno umjeće zdavačku vještnu nudl brojn domać stran psc, zlagačka svta oko 40 zdavača z Bosne Hercegovne regje. Na otvorenju je sajma mnstrca obrazovanja, znanost, kulture sporta u Vlad Tuzlanske županje Nađa Avdbašć-Vukadnovć stakla da Tuzla zaslužuje knjževnu manfestacju ovog tpa da ona odlčno nadopunjuje knjževne susrete Cum grano sals te poželjela organzatorma mnogo uspjeha. U sklopu manfestacje posebna je pažnja posvećena mlađm ljubteljma knjge, na čje je zadovoljstvo uprlčen Dan dječje knjge. U tu svrhu je promovrana zdavačka kuća Bosanska rječ z Tuzle, vlasnka autora Šme Ešća, nače, poznatog bosanskog knjževnka omljenog dječjeg psca, a predstavljene su knjge: Pjesma se javlja autora Ismeta Bekrća, Brkov od kečapa Jagode Ilčć, Tata, poljub mamu Rajka Jolčća Ernn Svrako Šefka Husagća. Drugog dana sajma, nedaleko je od Mercatora, u ateleru Ismet Mujeznovć održana promocja knjge Ljev mangup desn varvar tuzlanskog novnara psca Zlatka Dukća u zdanju IKD Unversty press-magstrat zdanja z Sarajeva. Promocjom se želo staknut šr kulturn značaj sajma njegov bogat karakter. Značajno je spomenut djelo Bosanske flmske naracje, dokument o raspadu studja, autora Nedžada Ibrahmovća u zdanju Bosanske rječ z Tuzle koje je trećeg dana knjževne smotre okuplo najveć broj posjettelja. Ibrahmovćevo djelo svrstava bh. knematografju u vrh dokumentarne građe u regj. Organzacju 3. Međunarodnog tuzlanskog sajma knjga provel su Mercator Bosne Hercegovne, Forma Nuova z Tuzle te Izdavačko knjžarsko društvo Unversty Press z Sarajeva. T. Markovć
19 ODRŽANA XIII. MEĐUNARODNA LIKOVNA KOLONIJA BREŠKE UMJETNOST povezala razlctost ˇ Od ove godne kreće se u realzacju deje da umjetnčka djela nastala tjekom lkovnh kolonja du na aukcju. Od prkupljenog novca stpendrat će se nadaren student učenc. Tako b Napredak doprno još uspješnjem radu studenata koj će u budućnost zasgurno bt velk ntelektualc stnsk veleposlanc BH XIII. Međunarodna lkovna kolonja Breške održana je ove godne od 24. do 30. lpnja. Lkovna kolonja Breške među najznačajnjm je kulturnm događajma u BH, a odavno je prošrla grance ove zemlje. To potvrđuje čnjenca da svake godne sve vše umjetnka z drugh europskh zemalja dolaz u Tuzlu. Ove godne na kolonj je sudjelovalo šesnaest umjetnka z BH, Hrvatske, Srbje, Slovenje Mađarske. Svečanom otvorenju nazočl su vsok dužnosnc Vlade Skupštne Tuzlanske županje. Kolonju je otvorla Mnstrca obrazovanja, nauke, kulture sporta TŽ Nađa Avdbašć Vukadnovć koja je ponovla da će Vlada nastavt pomagat Kolonju sve kulturne događaje koj doprnose mdžu Tuzlanske županje. O značaju kolonje govoro je načelnk Tuzle Jasmn Imamovć naglasvš da je Tuzla svh 13 godna bla nspracja umjetncma. HKD Napredak Tuzla povezao je baš u ovom gradu umjetnke z brojnh europskh zemalja. I to je jedan od cljeva Tuzle povezvanje razlčtost. Lkovna kolonja Breške od samog početka je bla do velke brge Franjevaca. On su udarl temelje umjetnost vjerujuć da duh uvjek pobjeđuje materjalno. Tjekom svečanog otvorenja na kolonj je govoro tadašnj Gvardjan Franjevačkog samostana Sveth apostola Petra Pavla fra Zdravko Anđć ctrao velkog njemačkog psca Jakoba Wassermanna koj je rekao da su dvje stvar koje štte čovjeka od očaja - zvjezdano nebo umjetnost. Bez obzra na krzu krzna vremena, u Tuzl je održan tjedan umjetnost. U ovom tjednu građan Tuzle svjedočl su nastajanju jednstvenh umjetnčkh djela. Tjekom kolonje umjetnc su slkal na vše lokacja: u Breškama, na jezeru Bstarac, u Kuć plamena mra na Sonom trgu. Predsjednk HKD Napredak Tuzla Nkola Čča naglaso je da Napredak sada već ma prebogat fundus umjetnna da će se već ove godne krenut u realzacju prodaje slka kako b se prkupo novac za stpendranje učenka studenata. Tako b Napredak dalje uspješno nastavo msju stpendranja, jer nam je veoma stalo da doprnesemo radu onh studenata koj će u budućnost zasgurno bt velk ntelektualc stnsk veleposlanc BH, rekao je Nkola Čča. Umjetnk z Srbje koj je po prv puta sudjelovao na Lkovnoj kolonj Goran Denć, vraća se u svoju zemlju s posebm utscma. Kaže volo b se vratt u Tuzlu, bt opet gost Napretka pomoć Napretku u ostvarenju humane msje. Fra Franjo Martnovć, dekan Tuzlanskog dekanata župnk Župe Breške svečano je zatvoro Kolonju, zahvalo umjetncma Napretku, te zrazo nadu da će Kolonja Breške dalje bt mjesto okupljanja velkh ljud nastajanja jednstvenh umjetnčkh djela. I ove godne Međunarodna lkovna kolonja Breške održana je u okvru manfestacje Ljeto u Tuzl. Pokrovtelj su bl Vlada TŽ, Općna Tuzla, Franjevačk samostan Tuzla, Župa Breške brojn gospodarsk subjekt.
20 Hrvatsk Glasnk srpanj-kolovoz 2012. srpanj-kolovoz 2012. Hrvatsk Glasnk 21 IZLOŽBA PTICE AHMETA HUKIĆA U GALERIJI KRISTIAN KREKOVIĆ IZLOŽBA ZDRAVKA NOVAKA - PALJIĆA U GALERIJI KRISTIAN KREKOVIĆ ČOVJEK JE KAO PTICA ČESTO ŽELI RAŠIRITI KRILA I OTIĆI DALEKO Ptce je nazv sedme samostalne zložbe fotografja Ahmeta Hukća koja je krajem svbnja otvorena u Galerj Krstan Krekovć. Rječ je o zložb umjetnčke fotografje koju su organzral Hrvatsko kulturno društvo Napredak Glavna podružnca Tuzla, u suradnj s Foto kno klubom Tuzla. Bla je to prgoda da sv ljubtelj fotografje užvaju u prekrasnm radovma ovog umjetnka z Tuzle. Ono što ovu zložbu u Galerj Krstan Krekovć, za koju već mnog znaju da se nalaz u Franjevačkom samostanu Sveth Petra Pavla Tuzla, zdvaja od dosadašnjh zložb je to da se rad, po prv put, o zložb umjetnčke fotografje. Velk broj posjettelja, to dosta nekh novh lca koje do sada nsmo vđal u ovoj Galerj, samo su još jedan od dokaza da je ova zložba, svakako, pun pogodak. Autor zložbe, Ahmet Hukć rođen je 1950. godne. Svoj prv loškm vrtovma. Fotografje su snmane na lokaltetma: Mostara, Blagaja, Nevesnjskog polja, Gabele, Hutovog Blata, jezera Modrac, Jadranskog mora te na usputnm putovanjma u područjma: Makljena, Olova, Ivan planne, kao namjernm foto safarjma u oblastma: Kopačkog Rta, otoka Cresa, Vranskog jezera, Skadarskog jezera hdroakumulacje rjeke Uvac. Na samom otvaranju zložbe nt sam autor nje skrvao svoje oduševljenje. Prjatno sam znenađen uzbuđen ovako velkm prsustvom, kako mojh dragh prjatelja rođaka, tako onh Tuzlaka koje, vjerujte m, do sada nsam mao prlku nkad vdjet. Ptce su me prvukle, jer one jedne daju jedan osjećaj slobode kretanja. Teško je točno reć što me je nsprralo da počnem fotografrat ptce, kazao je Ahmet Hukć dodao da je sam nekad poželo postovjett se s pt- Galerje Krstan Krekovć. Prostor Galerje je zasta zvanredan, kazao je Robert Andrejaš, predsjednk Foto kno kluba Tuzla dodao da će u suradnj s ovm Društvom, u narednom perodu, pokušat organzrat još neke veće zložbe u stoj Galerj. Također je dodao de će ovu zložbu, nakon Tuzle, moć vdjet publka u Brčkom, a ta će zložba bt organzrana uz potporu HKD Napredak Podružnca Brčko. Tako je ovom zložbom Napredak još jednom pokazao da ma sluha za najrazlčtje vdove umjetnost te da su Napredak, al Galerja Krstan Krekovć uvjek spremn za suradnju. Vjerujemo da ćemo, u narednom perodu, mat prgodu vdjet još neke od vdova umjetnost l neke od najrazlčtjh umjetnčkh zrčaja u stoj Galerj. Uz nazočnost mnogobrojnh posjettelja, na otvaranju ove zložbe mogle su se vdjet brojne osobe z PORTRETI HKD Napredak Glavna podružnca Tuzla Franjevačk samostan Sveth apostola Petra Pavla bl su domačn zložbe slka Zdravka Novaka Portret. U samostanskoj galerj Krstan Krekovć postavljeno je 4o Novakovh slkarskh djela, portreta poznath Tuzlaka koj su nastajal posljednjh sedam godna. Zdravko Novak svojm slkarskm djelma, napose portretma podsjeća na slavne ljude, neka prošla vremena koja smo sv voljel, a na koja nas danas samo sjećaju ove slke. Najznačajnja mena lkovne umjetnost koj su portretral su upravo z Tuzle, Ismet Mujeznovć, Mevludn Ekmečć, Đorđe Mhajlovć, Ćazm Sarajlć. Danas je Zdravko Novak autor fascnantne serje galerje portreta, obteljskh tuzlanskh lkova koje oslkavaju ogledalo duše. U ovoj zložbenoj postavc publka je kao rjetko gdje mogla vdjet portrete poznath, nteresantnh dragh, karakterstčnh znanh tuzlanskh lca koja bude sjećanja, al nostalgju. Zdravko Novak je uspo napravt portrete ljud koje ćemo kad h vše ne bude, dugo uporno tražt na njhovm mjestma na kojma smo h vđal sretal u gradu njhovm domovma, na njhovm poslovma radnm mjestma, tamo gdje smo se sa njhovm energjama dotcal, gdje kad smo h komuncrajuć, puštal u svoju dušu da nas spune, da nam se energje oplode, da nam se žvot osmsle osnaže. Zdravko Novak je čovjek koj umjetnost naprosto žv. Tjekom otvorenja zložbe o Zdravku Novaku su govorl gvardjan Franjevačkog samostana fra Zdravko Anđć, Njaz Alspahć bosanskohercegovačk knjževnk dramaturg, te sam autor Zdravko Novak. Izložbu je otvoro načelnk Tuzle Jasmn Imamovć čj je portret također oslkao ovaj umjetnk. očju kao ogledala duše, skoro, pa ne bsmo mogl sa čovjekovog lca nšta otčtat, mada lce oč maju zraz za svako stanje osjećanje. Zdravko Novak prepoznao je tu mogućnost. Tako se slkar nađe spred svoga zadatka koj može realzrat samo u vrlo komplcranoj delkatnoj opcj gledanja spoznaje o unutarnjem, o duhovnom bću, duš karakteru portretranog. To je zahtjevan, složen, rafnran suptlan proces, a Zdravko Novak uz osobne stavove, u portretranje je ušao jednako prmjereno osjetljvom trajnom tehnkom pgmentalnog pastela. Novakov lkov svoj smsao sjavaju svjetlom koje dolaz z njh, a koje je umjetnk pretvoro u stvarnost/predstavu, u jednakoj mjer u kojoj portretran maju svoj žvotn smsao. Osm svega, slkat portret u Tuzl drugdje, nje, ne samo sta, nego n slčna stvar sa slkanjem portreta drugdje. Name, radeć na organzranju razvjanju Međunarodne galerje portreta ževnka Njaza Alspahća, kako slkar Zdravko Novak nže portrete poznath, nteresantnh dragh, karakterstčnh znanh tuzlanskh lca. Portrete realzrane suptlnom slkarskom mjerom u tehnc pgmentalnog pastela, portrete koj naše žvote vraćaju kroz godne unatrag, jer portret Aleksandra Adamovća Ace legendarnog tuzlanskog kulturnjaka uglednog lkovnog krtčara napravaljen je dok je Aco još zgledao dječačk mlad. Novakov je rafnman, da osm neuptne prepoznatljvost, nužne realstčke/predmetne fakture dmenzje portretrane fotoaparat - rusk Zork 6 - dobo je po završetku osnovne škole fotografja mu je ubrzo postala hob. Od prvh dana - mprovzrane mračne komore u prostorjama kluba l vlasttom kupatlu - do današnjh dana dgtalnh aparata Photo shopa, uvjek je nalazo vremena, ne da samo snm, nego zrad fotografju. Ljubav prema fotografj se nadopunjuje s ljubavlju prema prrod putovanjma. Tako da mu je fotoaparat obavezan prattelj na svm putovanjma. Poseban su mu nteres fotografranje prroda ptca. Tako su sv on koj su ove večer odvojl malo svojega vremena dosta mogl užvat u fotografjama, koje su, sgurna sam, sve posjettelje barem na trenutak ostavle bez daha. Bla je ovo prlka da, od stotnu zloženh fotografja, svatko od nas zabere neku koja b ga se posebce dojmla. Na zložb je zloženo stotnu fotografja koje su snmljene u posljednje tr godne predstavljaju zbor z znatno šreg opusa, jer je fotografranje ptca oblast užeg nteresranja autora. Devedeset pet fotografja je snmljeno u prrodnm stanštma, a samo pet fotografja snmljeno je u zoo- cama, šrt krla otć gdje žel hoće. Tako je ovaj umjetnk, uz velku ljubav prema ptcama, sve to pretočo u prekrasne fotografje. Jer, kako sam autor kaže, svatko od nas ako malo bolje pogleda - recmo predo jezera Modrac, može vdjet ptce, jer one su svuda oko nas samo h treba vdjet voljet. On h je zavolo, poželo je do onoga što je fotografrao u proteklh nekolko godna podjelt sa svma nama. Na zloženm fotografjama su prkazane gotovo sve ptce s našh prostora, od malog vrapca, preko đvđana, sjenca, kormorana, ptca grabežljvca, pa do vrana, čaplj, roda, dvljh patk. Fotografranje ptca je dosta zahtjevno. Ptce su plašljve, brzo pokretljve, teško m je neopaženo prć snmanje zahtjeva korštenje teleobjektva statva. Isto tako, snmanje ptca zskuje puno strpljenja onaj tko žel snmt ptcu treba upoznat njhove navke - dnevn sezonsk rtam kretanja hranjenja. Zato je nagrada za uložen trud strpljenje -poneka kvaltetna l nteresantna fotografja. Smatram da je ovo početak jedne dulje uspješne suradnje zmeđu Foto kno kluba Tuzla HKD Napredak poltčkog, javnog kulturnog žvota našega grada Županje. Izložbu je otvorla Nada Mladna, predsjedavajuća Općnskog vjeća Tuzla tom prgodom, zmeđu ostalog, kazala: Gospodne Hukću hvala vam što ste nam donjel ovako fne fotografje. Sve ove fotografje pokazuju kolko su ptce na vašm fotografjama uhvaćene u slobodnom letu. I nama ste donjel taj osjećaj slobode koj nam je tolko potreban. Vaše su fotografje zasta prekrasne. Sv on koj su se te večer, barem na trenutak, zagledal u neku od ptca na fotografjama, mogl su osjett nešto posebno, jer u turobnm vremenma u kojma žvmo fn je osjećaj prepustt se užvanju u slobodnom letu svake ptce posebno. Da se rad o zvanrednom fotografu svjedoč podatak da je Hukć nostelj zvanja kanddat majstor fotografje AUFBH međunarodnog majstora fotografje - AFIAP. Ostaje nam da vjerujemo kako će nas ovaj umjetnk, u vremenu koje je pred svma nama, obradovat s nekom novom zložbom. Irena Madžarevć PROHOD KROZ LIKOVNO DJELO ZDRAVKA NOVAKA Atf Kujundžć Vojslav Vujanovć: Poznat tuzlansk umjetnk Zdravko Novak, čovjek, tensač, sportsk trener, ak. slkar, dzajner ndustrjskh prozvoda, umjetnk u skvanju pavt/paft tzv. kucanh pločca što je na našm prostorma jednstven, stnsk umjetnčk rad u metalu; u tkanju tapserja, talentran fotograf, zuzetan crtač muzčar vrstan saksofonst flautst, džezer nje zbjegao nt jednom zazovu. Na svak potcaj odgovarao je djelatno postzao zvanredne rezultate. Ako uključmo sport tens sportsku trenersku karjeru, Novakov uspjes rezultat su takv, da b raspoređen u žvote, rad sposobnost vše osoba, u svakom pojednačnom slučaju bl znmno vsok. Najnovju ntrgu djelatn potcaj Zdravko Novak otkro je na ljudskm lcma svojh prjatelja poznanka z neposrednog, tuzlanskog, žvotnog okruženja. Ustvar, najveća otvorena tajna pred koju čovjek umjetnk mogu stat jeste čovjekovo lce. Da nje Internaconalnog Bjenalnog Festvala Portreta tokom 45 godna, Tuzla je grad koj je ne samo vrato ljudsko lce dscplnu portreta slkarstvu, već dgntet portretu kao zahtjevnoj slkarskoj dscpln na svjetskoj razn, što je povjesna čnjenca u lkovnoj umjetnost. Zdravko Novak nje se javljao u tm vremenma, mao je duge preokupacje. Danas, kad je ta euforja splasnula prošla, Zdravko Novak javlja se fascnantnom serjom/galerjom portreta, obteljskh tuzlanskh lkova. Desetljećma, u Tuzl su vanredno uspješno portretral prv tuzlansk akademsk slkar Đorđe Mhajlovć, akademsk slkar akademk Ismet Mujeznovć, akademsk slkar Mevludn Ekmečć, a u red značajnh portretsta du slkar Ćazm Sarajlć, te Đulejman Isć, koj se cjeloga vjeka bav samo portretom ljudskm lcem kao ogledalom duše. U ovoj, svojevrsnoj Novakovoj maloj retrospektv, al portretnoj zložbenoj postavc, možemo vdjet ne samo već znament vše put zlagan portert knj- osobe uspjeva na svojm portretma donjet svojevrsnu auru portretranh. Dakle ono što portretran nos kao osobno ozračje svoju unutarnju svjetlost kao energju koju sjava svojom djelatnom osobom stavom, osobnom djelatnošću, ono po čemu ljude pamtmo po čemu h se prsjećamo, ono što često nazvamo njhovom karzmom. Zdravko Novak je snažan lrk, čovjek snažne ekspresvne osjećajnost za sebe druge ljude, sa smslom za pronknuće žvota. Zdravko Novak je uspo napravt portrete ljud koje ćemo kad h vše ne bude, dugo uporno tražt na njhovm mjestma na kojma smo h vđal zatjecal u gradu njhovm domovma, na njhovm poslovma radnm mjestma, tamo gdje smo se sa njhovm energjama dotcal, gdje kad smo h komuncrajuć, puštal u svoju dušu da nas spune, da nam se energje oplode, da nam se žvot osmsle osnaže.
22 Hrvatsk Glasnk srpanj-kolovoz 2012. srpanj-kolovoz 2012. Hrvatsk Glasnk 23 OBILJEŽENA 20. OBLJETNICA 115. HVO BRIGADE ZRINSKI PRVA U RATU, ZADNJA U MIRU Pše: Zvonmr Banovć Uobčajenm protokolom na Husnu je 12. svbnja oblježena 20. obljetnca 115. HVO brgade Zrnsk : služena je sveta msa za pognule brantelje z 115. pognule brantelje z Tuzle, Žvnca Lukavca koj su bl nastavl svoj ratn put u 108. brgad HVO Ravne- Brčko. Ispod velkog krža, na spomen oblježju pognulm branteljma 115. HVO brgade Zrnsk, vjence su položl svjeću zapall predstavnc udruga prosteklh z Domovnskog rata z Sol, županjske organzacje razvojačenh brantelja, poltčkh stranaka brojnh drugh udruga te je održana svečana akademja. Na sva tr mjesta okupljanja poželjelo se obećalo da će 10. svbnja (služben datum osnutka odgovorno prema hrvatskome narodu, zbjegavajuć krvoprolće razaranja, 115. HVO brgada Zrnsk je 14. sječnja 1994. godne završla svoj ratn put. Njezn su prpadnc posve domoljubno kraj rata dočekal u drugm postrojbama u Tuzl Brčkom. -Prpadnc 115. HVO brgade Zrnsk, brgade svjetlog ratnog putažv, pognul ranjen temelj su opstojnost na ovm prostorma na kojma vjekovma žvmo-bo je glavn sukus poruka govornka na svečanoj akademj. Govorl su organzator otpora, zapovjednc 115. 108. brgade Hrvatskog vjeća obrane, poltčk zastupnc Hrvata u Tuzlanskoj županj gost: Ivo Andrć Lužansk, Zvonko Jurć, Martn Frančeševć, Mjo Krešć, Faruk Šahovć, Josp Juras Ilja Petrovć. Unatoč nemjerljvom svma znanom doprnosu Hrvata Hrvatskog v- -Nemoguće je pobt stnu da se prv oružan sukob na području naše Županje dogodo 15. ožujka 1992. godne zmeđu brantelja z Žvnčkh sokolova bvše JNA na Sprečanskom mostu. Nakon zarobljavanja njhova časnka u tome oružanom sukobu, zrakoplov su bvše JNA granatral selo Lug kod Žvnca. Blo je to prvo borbeno djelovanje z zrakoplova tadašnje JNA. Neshvatljvo je krajnje ponžavajuće za sve Hrvate da se taj događaj ne uvrst među važne za Tuzlansku županju-kazao je Mjo Krešć, zastupnk u Skupštn TŽ. Sa svečane akademje je potekla još jedna ncjatva. Faruk Šahovć, predsjednk Jednstvene organzacje boraca Tuzlanske županje ocjeno je dobrm da Zvonko Jurć, bvš zapovjednk 115. HVO brgade Zrnsk bude dobtnk Tuzlanske plakete. Na svečanoj je akademj, u povodu 20. obljetnce 115. HVO brgade Zrnsk, malo blo rječ o današnjem odnosu vlast prema prpadncma 115. brgade prema samoj brgad Hrvatskog vjeća obrane, počevš od toga da u resornom mnstarstvu u Vlad Tuzlanske županje nema nt jednog prpadnka 115. brgade, da je od 60 mljuna konvertblnh maraka bespovratne proračunske pomoć malo toga zakačlo prpadnke 115. brgade, da još uvjek traje poltčk otpor da se jedna ulca u Tuzl obljež menom 115. HVO brgade Zrnsk pa do, već spomenute, odluke Vlade o važnm događajma. To je vše komentralo oko 100 razvojačenh bojovnka na domjenku nakon službenog programa oblježavanja obljetnce. Izrekl su sve pohvale na monografju 108. SVETI IVAN KRSTITELJ PROSLAVLJEN NA TETIMI DOMAĆINI I HODOČASNICI ZAJEDNO SLAVILI SVETU MISU Pše: Mladen Bosankć Blagdan Svetog Ivana Krsttelja 24. lpnja, proslavljen je u župnoj fljalnoj crkv na Tetm, čj je ovaj svetac zašttnk. U plannskom ozračju mještan ove tuzlanske župne fljale svjedoče svoga nebeskog zašttnka. Mala crkva se u brdovtom predjelu nalaz na vsoravn, okružena mrsma prrode. Mran th kraj bo je domaćn proslave ovoga posljednjeg bbljskog proroka. Kao u svm našm selma dljem Bosne Hercegovne poteškoće su u ovom selu slčne-nezaposlenost mladh mještana teška žvotna perspektva. Ipak, ovdje kolko ma mladh on se snalaze, jer takav je žvot tu. Od odlaska u bjel svjet jedno je bolj ostanak u svome mjestu, gdje ste rođen kamo bste se najradje vratl pravmo kapelu. Međutm, komunstčka vlast nje dozvoljavala-m smo tražl još malo vše. Međutm, on su nam dal 32 četvorna metra, a m smo još, na svoj rzk, pomakl na 38 četvornh metara. A bla b još veća da nje takva stuacja bla. Al ja se toga nkad nsam stdo, nsam se stdo svoga Ivana Krsttelja. Na naše ptanje-što svet Ivo predstavlja za njega za Tetmu, odgovoro je da je on vrhunac. Svet Ivo predstavlja za Tetmu jedan vrhunac koj de u beskraj da ne možemo znat dokle to de. To je vjera uvjek pozvam sve, one koj se još nsu z nekog razloga počel molt, neka mole, neka se vrate svetom Iv Krsttelju, neka se ne stde svoje vjere upravo, baš, ne treba se stdjet svoje vjere kad te progone-onda bud jak pa ostan bud vjeran, staknuo je Ivo Kovačevć. PROSLAVLJEN BLAGDAN SVETIH JOAKIMA I ANE U PAR SELU I ove godne kako je to već postala tradcja mnoštvo vjernka okuplo se na Par selu kako b proslavl nebesku zašttncu ovoga sela, sv. Anu Joakma, rodtelje Blažene Djevce Marje. Sveto Msno slavlje predvodo Monsnjor Luka Keserdžć ekonom Vrhbosanske nadbskupje. Mons. Luka je u svojoj propovjed staknuo važnost čašćenja svetaca, koj su naš uzor zagovornc kod Boga. Sv. Joakm Ana su bračn par koj je postgao svetost nama su pozv potcaj da svatko od nas sljed put svetost. Danas rodtelj često ne žele vše od jednog djeteta. Ne želmo prhvatt žvot, bojmo se. Kažemo, pato sam se ja, neću da se pat moje djete, rekao je Mons. brgade) zauvjek ostat tradcja ponosnog sjećanja na utemeljenje brgade dan spomena, tuge ponosa na sve njezne pognule prpadnke vtezove koj su dal svoj žvot za opstojnost slobodu, u Tuzl Bosn Hercegovn. Bo je to događaj na kojemu se podsjetlo da je 115. HVO brgada Zrnsk bla prva utemeljena vojna postrojba u Tuzl toga ratnog proljeća 1992. godne. Bla je to jedna brgada koju su cjelo vrjeme čnl dragovoljc, najvše Hrvat, al Bošnjac Srb z Tuzle, Žvnca, Lukavca Drjenče, koj su prepoznal nadolazeću pošast stal brant svoja ognjšta našu opstojnost u ovome kraju. Brgada je, na svome ratnom putu, mala 50 pognulh vše od stotnu ranjenh prpadnka, branla je bojšta na području: brčanske Posavne, Gradačca, Majevce, Ozrena, djela prema Šekovćma. U jeku ratnh sukoba, 14. svbnja 1993. godne, u tuzlanskoj vojarn Husnska buna povelju o bratmljenju vojnoj svakoj drugoj suradnj 115. HVO brgade Zrnsk Prve tuzlanske brgade potpsal su zapovjednc Zvonko Jurć Jusuf Šećerbegovć. Taj je događaj mao velko značenje, dakako u poltčkom smslu stvaranja jače obrane tuzlanskog kraja. No, n godnu poslje, poltka se okrenula, ultmatvno je zatraženo potčnjavanje 115. brgade, skdanje oznaka Hrvatskog vjeća obrane, to bez da je 115. HVO brgada Zrnsk popustla za mlmetar na blo kojoj bojšnc. Časno jeća obrane u obran ovoga djela Bosne Hercegovne, u posljednje se vrjeme u vlast Tuzlanske županje, a sve pored nezanteresranh udruga HVO-a prosteklh z Domovnskog rata, takve čnjence guraju pod teph. Tako se dogodlo da kod utvrđvanja Odluke upravo uoč 20. obljetnce 115. HVO brgade Zrnsk, u događajma, datumma lčnostma važnm za Tuzlansku županju. Vlada nje prepoznala nkoga nšta vezano za Hrvatsko vjeće obrane hrvatske brantelje. pješačke HVO brgade Ravne - Brčko, zdane upravo za 20. obljetncu te brgade, a čjh su nekolko prmjeraka prelstaval na Husnu. U Brčkom je, osm 108. brgade, svoju monografju zdala njezna bojna Gromov, koju su dobrm djelom čnl Hrvat z Tuzle Žvnca. Na ponos razvojačenm, nvaldma obteljma pognulh brantelja bla b monografja 115. HVO brgade Zrnsk, pa makar godnu za okrugle obljetnce. ako ste z njega otšl. Svečanu svetu msu vjernc Tetme drugh sela slavl su zajedno s fra Marom Dvkovćem, župnm samostanskm vkarom. Fra Maro se u propovjed dotaknuo žvota svetog Ivana Krsttelja. Razmšljamo l uopće u svom žvotu o ms, svecma prorocma? Il je sve ono što je sveto, što je dragocjeno, što je neprocjenjvo u našem žvotu zgublo blo kakvu vrjednost. Promotrmo žvot Ivana Krsttelja! Za nas vjernke se govor da je svak od nas kraljevsko svećenstvo, da je svakome od nas Bog zapovjedo, ne samo svećencma, nego svakome čovjeku: Idte propovjedajte evanđelje, krstte ljude u me Oca Sna Duha Svetoga! (.) Jesmo l spremn prozvat grjeh grješnost drugog čovjeka, al ne prozvajuć ogovarajuć drugoga čovjeka, nego pozvajuć ga na obraćenje? Jesmo l spremn drugoga čovjeka potaknut svojm rječma svojm djelma? Jesmo l m spremn reć da sljede prmjer Svetog Ivana Krsttelja, propovjedao je fra Maro. Na ms se moglo vdjet stare ljude. On su kao svjedoc ustrajnost na našm prostorma jamac budućnost vjere u Boga štovanja svetoga Ivana Krsttelja. Jedan od njh je Ivo Kovačevć, mještann Tetme, koj nos me zašttnka sela. Bo sam prakaratur u ona doba kada ntko nje smo bt, kad je blo komunstčko doba. Tada smo pravl kapelcu tamo malu, eno gdje je krž, odakle se polaz s procesjom. Ovdje smo dobl da Među hodočasncma blo je vjernka z blžh sela. Ja sam se ovdje, tako reć, zavjetovao, od malh nogu sam dolazo dok je tamo bla kapela. Ja sam dolazo preko Žagra, što kaže, pješce dolazo odlazo sa ženom s društvom susjedma. Ja kažem, da smo sv željel m bsmo mogl ovdje napravt malo Podmlačje. Kolko sela ma oko Tuzle hrvatskh. Kad b se svatko po jednog prmanja odrekao, mogl bsmo napravt ljepu katedralcu. Ja sam to nešto računao, sam u seb, al što možemo naš je narod takav. M se ne možemo odreć n najmanjh prmanja za nešto za što se trebamo odreć, a za mnoge stvar trošmo bespotrebno, kaže nam Ivo Bosankć z Grabovce. Na naše ptanje- kako je prje blo jesu l se ovdje skupljal ljud, je l blo veselja, kazao je da je to blo u doln kod male kapele. Ja to znam još od četrdeseth godna prošlog stoljeća kad je blo, prje šezdeset-sedamdeset godna. Tu su se skupljala ova sva sela: Dokanj, Kržan, Kolovrat, Grabovca, Svojtna. Međutm, sad ja ne znam sa Svojtne ma l koga, z Doknja tako sto- slabo koga vdm. Među brojnm vjerncma blo je žena. Jednu od njh, Anu Šmć, smo pruptal o svetome Iv. Uvjek dolazmo, uvjek, jučer smo bl, molmo se, eto, Bogu. Jučer smo bl, snoć. Pa eto, molmo se Bogu tako nam drag Bog daje, rekla je Ana. Poslje svete mse okupljeno su društvo zabavljal nek od članova Izvorne skupne Tradcja. Luka. Po njemu sve je to odlka vremena u kojem žvmo, u kojemu smo zaboravl da od Boga treba prost. Treba se radovat žvotu znat se strpt ako nađu teška vremena. Župa Par-Selo spada u red mlađh u Tuzlanskom dekanatu. Osnovana je 1986. godne odvajanjem od župe Morančan, a nedugo zatm počela je gradnja crkve koja nos me sv. Ane. U žup žv 480 obtelj. Uglavnom je rječ o starjm a vrlo rjetke su mlađe obtelj tako da je broj vjernka prblžno 1.100. Oko 15 posto su praktčn kršćan, a polovca od njh su bvš starokatolc koj su se vratl vjer pradjedova.
24 Hrvatsk Glasnk srpanj-kolovoz 2012. srpanj-kolovoz 2012. Hrvatsk Glasnk 25 DRAMSKA SEKCIJA KATOLIČKOG ŠKOLSKOG CENTRA SVETI FRANJO NIŽE USPJEHE IAKO MLADI, I MNOGI BI IM VELIKI GLUMCI POZAVIDJELI Pše: Irena Madžarevć Srednom četvrtog mjeseca sv ljubtelj kazalšne umjetnost mal su prlku u Narodnom pozorštu Tuzla pogledat premjerno zvođenje predstave Most. Rječ je o najnovjem projektu na kojemu je radla Dramska sekcja Katolčkog školskog centra Svet Franjo. Predstava je rađena po tekstu autora Jetona Nezraja, a u režj Ivane Mlosavljevć. Nakon premjere u Tuzl, kao ranje predstave koje su radl, ova je samo nzala uspjehe. Da je rječ o znmno zanmljvom projektu svjedoč podatak da su učenc KŠC-a sa ovom predstavom učestvoval na 10. Festvalu srednjoškolskog teatra BH, koj je održan u Travnku. Žr je nakon odgledanh 15 predstava dono odluku da se nagrada za najbolju predstavu u cjeln dodjel predstav Most. Sa ovom predstavom također su sudjeloval na 10. Festvalu srednjoškolskog dramskog stvaralaštva BH u Konjcu. Festval je okupo kazalšne dramske grupe srednjoškolaca z sedamnaest gradova naše zemlje, a zvedeno je dvadeset pet predstava. Predstava Most je osvojla drugo mjesto ukupno sedam nagrada: nagrada za režju, kolektvnu gru, koreografju,scensk pokret, scensku muzku scensk govor. Sv koj su sudjeloval o ovoj predstav su svatko na svoj načn pokazal svoje znanje umjeće, na kojemu b m mnog školovan glumc sa sgurnošću mogl pozavdjet. U predstav sudjeluje trnaest učenka: Anja Markovć, Maro Šaran, Mladen Pejć, Ivana Perć, Ivana Šuster, Nkola Andrć, Tark Atlć, Andrea Lukć, Marna Kovačevć, glazba: Daro Antunovć, dzajn plakata vdeo projekcja: Damr Bošnjak, svjetlo: Maro Lugonjć, šmnka: Amela Hallovć. Da se znmno trud probe za predstavu splate dokaz su upravo odlasc na sve ove festvale, dobra prlka da ovu zanmljvu predstavu vd što već broj gledalaca. O čemu se zapravo govor u ovoj predstav Ivana Mlosavljevć, redateljka vodteljca dramske sekcje kaže: Predstava Most govor o tome kako razlčtost mogu spojt ljude kako nje btno na kojoj stran obale žvš, koje s vjere, naconalnost, btna je samo ljubav. To je unverzalna prča koja se tče svh ljud napravljena je tako da vremensk odgovara svm perodma. Također govor o tome kako lako mogu popucat veze među ljudma, da za to nje nkad krva samo jedna strana, kolko su zato btne osnovne ljudske vrjednost kojma ljud teže koje su jedno spravne. Apsolutno b blo nepotrebno radt na predstav l blo kojem drugome projektu, ako taj sam krajnj prozvod neće zazvat neku reakcju, potrebu da se sv on koj pogledaju predstavu ne zaptaju zvuku neku zajednčku poruku. Tako u razgovoru sa redateljkom saznajemo da je osnovna poruka predstave jeste da ljubav pobjeđuje razlčtost, ona je pokretačka energja svh ljud. Isto tako poruka je ako se des konflkt, uvjek postoj rješenje, kolko god m msll suprotno. Potrebno je da razgovaramo prznamo svoje greške, ako kažemo stnu ako smo spremn praštat tada će nas drug poštvat oprostt nam. Da se rad o ozbljnoj sekcj koja već godnu za godnu nže uspjehe da se rad profesorce Mlosavljevć vd na konkretnm projektma, dokaz je da je ovo četvrta po redu predstava koju realzra sa učencma z Katolčkog školskog centra. Osm ove najnovje predstave ranje su se publc predstavl sa predstavama, Kralj Ib-Alfred Žarja, Ptce-Arstofan, Pet Mnuta-Llana Bardjewska, koje su ndrektno drektno govorle o društvu u kojem žvmo, a predstava Most također mplcra na društvene probleme. U svm ovm predstavama želja profesorce Mlosavljevć je da pokaže sve mogućnost učenka, bez mnogo scenografje scenskh rekvzta, kostma. Nastojanje da učenc z sebe spolje svu svoju kreatvnu snagu, tako u ovoj predstav učenc rade svoje plesne koreografje, muzku, prave dramske scene korsteć teatar sjene, plakate, prezentacje a sve u clju slanja poruke drugma oko sebe da srednjoškolc mogu sam progovort o društvenoj realnost. Gledateljma je sa sgurnošću fn osjećaj kada dođu pogledaju neku konkretnu predstavu. U ovoj su vjerojatno najvše užval rodtelj prjatelj učenka koj su sudjeloval. Taj gotov prozvod vjerojatno oduševljava, al m novnar moramo ponekad ć dalje od toga zaptat se kako je nastala sama predstava. Na tekstu Most Jetona Nezraja sam započela s radom prje početka školske godne. Najprje sam radla na adaptacj samog teksta, te pokušala nać adekvatna rješenja za pojedne dramske scene. Tako sam se dosjetla teatra sjene mogućnost korštenja vdeo prezentacje, a potom kada sam okupla same učenke zajedno smo nastavl radt na tekstu pravl, na osnovu čtanja, moguću podjelu uloga što nkad nje jednostavan zadatak, kazala je Mlosavljevć stakla da su stvaral predstavu u tr ] ] bloka. Radl smo najprje na neverbalnm scenama korsteć teatar sjene, potom na stvaranju muzke, pjesama koreografja, te na samm dramskm djelovma. Da je rad na jednoj ovakvoj predstav vrlo ozbljan zahtjevan svjedoč podatak da su tek u sječnju počel sastavljat predstavu u cjelnu. Tako su se ov vrjedn učenc njhova profesorca tjekom cjele školske godne, a zbog specfčnost predstave koju su kreral, susretal tr puta tjedno. Vjerojatno b sve ovo blo teško realzrat da nje blo znmne podrške od strane škole. Tako vodteljca dramske sekcje stče da učenc maju velku podršku ravnatelja KŠC-a Sv. Franjo mr. Vlatka Rosća, drektora Fra Martna Antunovća svh ostalh djelatnka škole. U svemu ovome, velku ulogu graju rodtelj, međutm bez obzra na uspjehe, ponekad se des da nek učenk žel odustat zbog nagomlanh školskh obveza tada je vrlo teško nać zamjenu, jer svak učenk je važan do cjelne. Ova sekcja je specfčna po tome što se sv, bez obzra na školsk uspjeh, mogu prjavt sudjelovat. Predstava Most dalje nastavlja svoj žvot, pa će mlad glumc nastupat na 7. Internaconalnom festvalu amaterskog teatra u Laktašma. Upravo na ovome Festvalu prošle godne učenc su sa predstavom Pet mnuta odabran da jedn nastupe u revjalnom programu. Tako su pobral smpatje publke, a ove godne su prošl tešku selekcju dospjel u takmčarsk program u kojem se nalaz ukupno sedam predstava, te su se našl u konkurencj s amaterskm kazalštma, kao jedna dramska sekcja, što predstavlja već ogroman uspjeh. Da je rad sa srednjoškolcma zazov od kojeg mnog profesor pomalo strahuju, govor čnjenca da ne postoj baš prevše onh koj b se uhvatl u koštac sa tom pomalo zahtjevnom kategorjom đaka. Zato smo uptal Ivanu Mlosavljevć šta joj osobno predstavlja rad sa srednjoškolcma, je l to njoj, kao mladoj glumc zazov?! Volm radt sa srednjoškolcma, pružt m šansu da otkrju svoje talente. Želm da sv učenc ponesu sa sobom u žvot sve ono pa vše nego što dramska sekcja pruža, a to je sgurnost u sebe, svjest o osobnm potencjalma, radnu navku, vještnu komnkacje te da bez straha s vjerovanjem u sebe rade buduće poslove. Put nkad nje jednostavan, svakako je zazov radt s mladm ljudma jer njedan učenk nje st, a samm tm n prstup njma. Jedan tekst je premal da b se napsalo sve ono što je nteresantno vezano za rad ove dramske sekcje. Premalo prostora da b ntervjural sve aktere ove al nekh ranjh predstava. Pokušat ću da vam u nastavku prenesem samo neka od razmšljanja učenka koj su sudjeloval u ovoj predstav, pr tome n u kojem slučaju ne umanjt značaj ostalh čje se mšljenje neće nać u ovom tekstu. I njma svakako sve pohvale česttke. Kada sam dobo tekst ulogu nsam se odmah pronašao u lku. Imam vrlo kompleksan lk blo je potrebno mnogo vremena posvett stražvanju formranju njegove lčnost. Igram ulogu Džona, zaljubljenog tnejdžera koj zajedno sa svojom prjateljcom Norom obnavlja srušen most zmeđu dva susjedna sela koj su seljan nakon mnogo godna suradnje, prjateljstva sloge srušl zbog svoje pohlepe. Rad na predstav m je bo veoma zanmljv predstava m je vremenom postajala sve draža. Svakom novom osobnom kojom sam nadograđvao lk bo sam sve zadovoljnj. Imal smo veoma dobru suradnju s profesorcom Ivanom kao ekpa smo sv zajedno stvaral žvjel ovu predvnu prču. Volo bh se u budućnost bavt glumom, al je još rano prčat o tome jer sam u osjetljvm godnama kao Džon. Volm ć na festvale, jer tako u drugm srednama možemo pokazat što smo uradl. Upoznajemo druge gradove, ostvarujemo nova prjateljstva stvaramo nove mostove, kazao je Maro Šaran, učenk II razred. Anja Markovć, je učenca prvog razreda očto je ljubav prema glum nju samu odmah na početku srednjoškolskog obrazovanja prvukla ka dramskoj sekcj. Prdružla sam se sekcj z ljubav prema glum. M smo jedna složna grupa. Jedna velka, složna obtelj. Zjednštvo nam omogućava da najprje upoznamo sebe, pa tek onda druge. Pomaže nam da se kroz glumu pokažemo u najboljem mogućem svjetlu. Ove smo godne učestvoval na mnogm festvalma, što m se osobno mnogo svđa. Družmo se uvjek naučmo nešto novo. Jako je ljepo što nas baš gluma povezuje, stakla je Anja. Učenk trećeg razreda Mladen Pejć već je treću godnu do dramske sekcje. Ovog zanmljvog tnejdžera već smo ranje spomnjal psajuć o aktvnostma dramske sekcje al njegovm uspjesma na takmčenjma z matematke nekh drugh oblast. O svojm skustvma u radu na ovoj predstav on kaže: Dok smo u srednjoj škol u tm nekm tnejdžerskm godnama, želmo pronać sebe. Želmo nać ono što nas defnše ono što nas čn sretnm. Ja sam sebe, zmeđu ostalog, pronašao na kazalšnm daskama. Već tr godne član sam dramske sekcje u te tr godne sam stekao nezamjenjvo skustvo, razvo svoju kreatvnost maštu pronašao neko novo samopouzdanje. Za sada je gluma samo moj hob, a da l će u budućnost bt drugačje, n sam ne znam. Posljednja predstava Most drugačja je od prethodnh jer smo tu uključl plesn do, koreografje, koje sam osmslo zajedno uz pomoć ostalh. Za to sam bo nagrađen na festvalu u Konjcu, što je zasta velk uspjeh s obzrom da neke skupne maju profesonalne koreografe. Naravno, nšta to ne b blo moguće bez naše profesorce, koja je tu sa mnom već treću godnu bez čjeg vodstva kreatvnost nšta od ovog ne b blo moguće. M možda jesmo talentovan vrjedn, al potrebna je velka pažnja upornost da se z nas zvuče ono najbolje, a upravo to je naša profesorca uspjela. I možda je najbolje ovo prču završt sa par rečenca koje je kao svoju poruku mladma sa nama podjella Ivana Mlosavljevć. Dobr Šekspr je rekao: Sav svjet je pozornca; A ljud, žene u njoj glumc samo, što dolaze odlaze sa scene; I mnogo žvot uloga mu pruža Zato je na svakome od nas da svoju ulogu odglummo najbolje što možemo.
26 Hrvatsk Glasnk srpanj-kolovoz 2012. srpanj-kolovoz 2012. Hrvatsk Glasnk 27 KRONIKA HKD NAPREDAK TUZLA... ^ Vecer mladh Napretkovaca u Tuzl OLIMPIJADA NEKAD I SAD: NEOBIČNI SPORTOVI, BOJKOTI I PJESME HKD Napredak Tuzla je u četvrtak 7. lpnja uprlčo je Večer mladh Napretkovaca Napredak Tuzla. Svrha večer je bla upoznat maturante koj su se prključl udruz o načnu polaganja prjemnh spta na razlčtm fakultetma u Tuzl. Starje kolege su to na najbolj moguć načn prezentrale te su tako mladm kolegama olakšal posao pred nadolazeće dane koj će m odlučt njhovu budućnost. Predsjednk udruge, Robert Petrovć, prsutnma je održao predavanje o povjest Napretka te o svm velkm stvarma koje je Napredak rado te o ljudma koj su u njemu djeloval. Nakon toga je održano druženje koje će, sv se nadamo, postat jedna ljepa tradcja. Btno je staknut da su tu večer Napretkove prostorje nakon dugo vremena ble u znaku mladost te da su ble spunjene do posljednjeg mjesta. Večer je završena uz msao: Ako zelte poklont nesto Napretku, poklonte mu Vaše vrjeme! ODRŽANA XIII. SKUPŠTINA HKD NAPREDAK TUZLA Krajem svbnja u amfteatru KŠC Sv. Franjo Hrvatsko kulturno društvo Napredak Glavna podružnca Tuzla uprlčlo je redovtu godšnju skupštnu. Skupštna je bla zvještajnog karaktera, a nazočlo joj je šezdeset zaslanka. Predsjednk Društva mr. sc. Nkola Čča je zaslancma prezentrao sve ono što je tuzlansk Napredak napravo u 2011. godn, a napravo je jako mnogo. Uz već redovte projekte, Hrvatsk Glasnk Lkovnu kolonju Breške, tjekom 2011. godne uprlčen je čtav nz razlčth sadržaja uključujuć brojne zložbe, koncerte predstavljanja knjga, a na poseban je načn, svečanom akademjom, oblježena peta obljetnca rada djelovanja Galerje Krstan Krekovć. Nšta od spomenutog ne b blo moguće napravt da nje blo potpore, prje svh, Franjevačkog samostana u Tuzl, a zatm nadležnh nsttucja, Općne Tuzla, Vlade TŽ Vlade RH. U fnancjskome zvješću predsjednk Čča je spomenuo kako je pomoć koju tuzlansk Napredak z godne u godnu dobva od nsttucja vlast sve manja manja da Napredak rad djeluje vše zahvaljujuć nesebčnome zalaganju ljud okupljenh oko Društva. Jedan od smbola potpore radu HKD Napredak Glavna podružnca Tuzla bo je gvardjan Franjevačkog samostana u Tuzl fra Zdravko Anđć kojemu ove godne stče mandat te će na ljeto napustt grad župu što je predsjednk Čča skorsto da mu u me Društva, na dar, uruč slku rad akademskoga slkara Mladena Ivešća. Članove Skupštne su pozdravl česttal m pomoćnk mnstrce obrazovanja, nauke, kulture sporta u Vlad TŽ g. Zlatko Dukć zastupnk u Skupštn TŽ Mjo Krešć. KONCERT SREDNJOVJEKOVNE GLAZBE U organzacj Franjevačkog samostana Tuzla HKD Napredak Glavna podružnca Tuzla poćetkom srpnja održan je koncert znmne kulturne povjesne vrjednost. Posjettelj samostanske crkve u Tuzl mal su prlku čut glazbena djela z 13., 14. 15. stoljeća. Ansambl ANO- NIMA FROTTOLISTI z Italje oduševo je publku svojm zvanrednm nastupom u našoj crkv. Name glazba koju smo mogl čut bla je nešto sasvm posebno. Kao jedna od rjetkh glazbenh skupna, ANONIMA FROTTOLISTI je ožvjela lturgjske zvanlturgjske pjesme z vremena svetog Franje kasnjh stoljeća. Osm raskošnh glasovnh sposobnost rekonstrural su nstrumente koj su tada koršten za praćenje pjevanja. Može se reć jednostavno da je publka užvala slušajuć ovo neprocjenjvo bogatstvo naše crkvene povjest, koje je nažalost gotovo protjerano z našh lturgjskh slavlja. Ovm vrhunskm glazbenm događajem zatvorena je ovogodšnja tradconalna manfestacja Petrovo u Tuzl. IZLOŽBA FOTOGRAFIJA SVETISLAVA CVETKOVIĆA U Galerj Krstan Krekovć 30. svbnja je otvorena zložba fotografja autora Svetslava Cvetkovća. Izložbu su organzral HKD Napredak Glavna podružnca Tuzla Franjevačk samostan Tuzla, a ova zložba je samo jedan od pokazatelja dobre suradnje sa znmno mladm talentranm umjetncma. Svetslav Cvetkovć dplomrao je na slkarskom odjelu 2004. godne na Akademj lkovnh umjetnost na Šrokom Brjegu. Magstrrao je 2006. godne na posljedplomskom studju Ars sacra. Član je ULUBH-a jedan od osnvača udruge za promcanje vzualne kulture TOČKA. Od 2007. godne rad kao asstent na slkarskom odjelu Akademje lkovnh umjetnost na Šrokom Brjegu. Fotografjom se počeo bavt početkom 2011. godne njegove fotografje su dobvale nagrade druga prznanja na razlčtm on - lne natječajma strancama namjenjenma ljubteljma kreatvne fotografje. Fotografje Svetslava Cvetkovća su vše puta objavljvanje u vodećem regonalnom časopsu za kulturu fotografje Refoto. Dobtnk je glavne otkupne nagrade za crtež na XIV. INTERBIFEPU, Međunarodnom bjenalu portreta u Tuzl. Uvjek sam nagnjao k tm nekm egzstencjalnm ptanjma, što se može vdjet na mojm fotografjama. Na njma se mogu vdjet osamljen ljud, ljud na rubu egzstencje. Nje rječ o klasčnm fotografjama nego o fotomontaž, al je shodšte svega fotografja, jer sam sve detalje sam fotografrao, kazao je Svetslav Cvetkovć. Na ovoj zložb u Tuzl autor je zložo dvadeset pet fotografja. Pše: Mrjana Rakela Od 27. srpnja do 12. kolovoza održane su XXX. Ljetne olmpjske gre. London je tako postao prv grad u kojem su se moderne olmpjske gre održale tr puta. Do domaćnstva je stgao u srpnju 2005. ostavvš za sebe Moskvu, Madrd Parz. Na trdesetm olmpjskm grama nastuplo je 17 tsuća sportaša z 204 države koj su se natjecal u 38 dscplna. Prv put u povjest Igara sudjelovale su sportašce z Sudjske Arabje, Katara Bruneja. Najstarj natjecatelj je 71 godšnj Hrosh Hokestu, Japanac koj nastupa u konjčkm dscplnama na kobl Whsper. Za ove gre je zrađeno 4 tsuće 700 medalja, računajuć one za paraolmpjske gre koje sljede. Organzator su prodal oko 9 mljuna ulaznca. Za sgurnost sportaša posjettelja brnulo se vše od 18 tsuća vojnka, polcajaca drugh sgurnosnh djelatnka. To je vše nego što Velka Brtanja ma trenutačno vojnka u Afganstanu.gre najvjerojatnje koštale su oko 13 mljard dolara. Dvostruko vše od onoga što je predvđeno 2005. kada se London zboro za domaćnstvo gara. Ipak domaćn se nadaju da će zarada bt veća od uloženh sredstava. Službena maskota 30 Olmpjskh gara bo je Wenlock. On nje n pas, n medvjedć, n tgrć, al smbolzra Velku Brtanju na jedan specfčan načn kaže dr Zrnko Čustonja, profesor povjest sporta na Knezološkom fakultetu u Zagrebu. Wenlock je dobo nazv po Munch Wenlocku, mjestu gdje su se navodno odgravale gre prje suvremenh Olmpjskh gara. Po tvrdnj autora, nastao je z kap čelka zapravo smbolzra ndustrjsku revolucju važnost čelka u razvoju Engleske, pa ostatka svjeta. Maskota ma još smbola značenja. Na glav joj je jedno malo žuto svjetlo, smbol londonskog taksja. Ima tr vrha na glav koj, s jedne strane smbolzraju pobjednčko postolje, al čnjencu da je London jedn grad koj je tr puta domaćn Olmpjskm grama, kaže Čustonja. Inače, prva maskota pojavla se na Olmpjskm grama u Mnchenu 1972. Bo je to mal smpatčn pas jazavčar koj se zvao Wald. Na ovm Igrama su se sportaš natjecal u 38 sportova. Od prvh modernh gara mnogo se promjenlo. Nek su sportov nestal s olmpjskog popsa, a danas je čak nevjerojatno zamslt kakvh je blo sportova, kaže povjesnčar sporta Zrnko Čustonja. Prmjerce, potezanje užeta je godnama blo na programu Igara, čak penjanje po užetu. Samo jednom u povjest održano je natjecanje motornh čamaca to 1908. Poslje toga je donesena odluka da na Olmpjske gre ne mogu uć sportov koj se temelje na snaz motora. Zato skjanje na vod ne može uć u program gara. Blo je nekolko nevjerojatnh sportskh dcplna koje su se pojavljvale u povjest olmpzma. Gađanje golubova je danas olmpjska dscplna, al gađaju se glnenov golubov dok su natjecatelj početkom stoljeća gađal žve golubove. Podac kažu da je u Parzu 1900. na grama ubjeno oko 400 golubova. Bla je posebna natjecateljska dscplna u konjčkm sportovma, skok u dalj skok u vs. Ipak, samo jedne gre su male tu dscplnu, jer je Olmpjsk komtet shvato da je sport poguban za žvotnje za natjecatelje. Na parškm grama 1908. na programu je bla utrka dostavnh vozla, l utrka taksja, naglašava povjesnčar sporta z Zagreba. Poltka sport. Najuspješnj olmpjac do sada je amerčk plvač Mchael Phelps koj je u Pekngu osvojo čak osam zlatnh medalja. No, nekadašnja sovjetska gmnstčarka Larsa Latnjna koje je sudjelovala na tr olmpjade, od 1956. do 1964. je osvojla čak 18 medalja. Olmpjske gre do sada su ble često bojkotrane, z poltčkh razloga. Tako su u Melbournu 1956, Lhenštajn, Nzozemska, Španjolska Švedska odble sudjelovat zbog sovjetske nvazje na Mađarsku. Egpat, Lbanon, Irak NAJUSPJEŠNIJE OLIMPIJSKE IGRE ZA HRVATSKU Hrvatska je osvojla šest medalja, što je rekordan broj na Olmpjskm grama, jer po pet je osvajalau Aten Pekngu. TRI ZLATA: Sandra Perkovć - Bacvš dsk 69,11 metara osvojla je zlatnu medalju, prvu pojednačnu nakon Nkolaja Pešalova u Sydneyju 2004. Govann Cernogoraz - Konobar z Novgrada na velko znenađenje osvojo je zlatnu medalju u streljaštvu, dscpln trap. VATERPOLISTI - Do zlata nanzal pobjede protv Grčke, Španjolske, Italje, Australje, Kazahstana, SAD-a, te u fnalu opet protv Italje. SREBRO VESLAČI - Bl su favort za zlato, no u fnalu je naš četverac (Šan, Martn, V. Snkovć, M. Snkovć) zgubo od njemačke posade. DVIJE BRONCE Lucja Zannovć - Nastavla nz osvajanja medalja u tekvondou, zlatnm bodom u borb za broncu svladala Mekskanku Janett Penu. RUKOMETAŠI - Poraz u polufnalu od Francuza koštao h je sna o trećem rukometnom zlatu, u borb za broncu svladal Mađarsku. su to učnl zbog suetske krze, dok je Kna to učnla zbog pozva Tajvanu. Na grama u Tokju 1964. Međunarodn olmpjsk komtet je zabrano nastup sportašma z Južne Afrke zbog aparthejda. Zabrana MOK-a je bla na snaz od 1992. U Mexco Cty 1968. samo deset dana uoč početka Igara, vojska je pucala na studente koj su protestral protv vlade. Ubjeno je 267 studenata, a vše od tsuću h je ranjeno. Igre u Mnhenu 1972. oblježo je terorstčk napad skupne Crn rujan na zraelske sportaše. Oteto je 11 sportaša u znak prosvjeda što su u zraelskm zatvorma bla 234 Palestnca. Terorst su ubl dvojcu, a u pokušaju spašavanja pognulo je ostalh osam zraelskh sportaša trojca njhovh otmčara. Dvadeset šest afrčkh država bojkotralo je sudjelovanje na Igrama u Montraelu 1976. jer Međunarodn olmpjsk komtet dopusto nastup Novom Zelandu čj je ragb tm te godne bo na turnej po Južnoj Afrc. I Tajvanc su također odustal, jer su se moral odreć mena Republka Kna pod kojm su nastupal. Na Moskovske gre 1980. zbog sovjetske nvazje na Afganstan na gre nsu otšl SAD, Zapadna Njemačka, Japan, ukupno 62 države. Četr godne kasnje u Los Angelesu gre je uz Sovjetsk Savez bojkotralo ukupno 14 zemalja. No, Kna se te godne vratla na gre nakon 32 godne odsutnost. U Seulu 1988. Sjeverna Koreja nje nastupla jer je tehnčk još u ratu sa Južnom Korejom, a u znak soldarnost s Pjongjangom nsu došle Kuba Etopja. Svake gre maju svoju službenu pjesmu. Tako je Reach out bla službena pjesma Olmpjskh gara u Los Angelesu 1984. Ipak mnog smatraju da je Barcelona pokojnog Freddyja Mercurya koju je zveo zajedno sa čuvenom španjolskom sopranstcom Moncerat Caballe jedna od najuspješnh službenh pjesama olmpjskh gara do sada.
28 Hrvatsk Glasnk srpanj-kolovoz 2012. srpanj-kolovoz 2012. Hrvatsk Glasnk 29 ŽIVJELA KULTURA SARAJEVO NA RASKRŠĆU SVIJETA : Ožvjet kolekcje muzeja galerja Projekt za prmjer svakom gradu Fondacja Mozak prvod kraju realzacju projekta Sarajevo na raskršću svjeta koj fnancra EU sa 300.000 eura Grad Sarajevo s 50.000 eura. Posljednja faza projekta jeste da pomoću suvremene tehnologje muzej galerje ožve svoje kolekcje. Zemaljsk muzej BH, Umjetnčka galerja BH, JU Muzej Alja Izetbegovć, Muzej suvremene umjetnost Ars Aev, Bošnjačk Insttut Fondacja Adl Zulfkarpašć Muzej Sarajeva sa svojh pet depandans (Muzej Jevreja BH, Muzej Sarajevo 1878 1918, Brusa bezstan, Despća kuća Svrzna kuća) zajednčk su osmsll aktvnost kako b povećal broj posjeta. To su jedna jednodnevna, jedna dvodnevna jedna trodnevna ruta. Nakon što smo kreral te tr rute, kreral smo tr skupne koje se sastoje od menadžera svh nsttucja koje su uključene u projekt, kako b on unaprjedl atraktvnost th pojednh ruta. Sarajevo je ovo malo prje, nje ovo nšta sada dodano, dozdano, dograđeno, već je samo na osmšljen načn krerano povezano, tako da - čak nama koj smo odavde - daje razlog da ostanemo tr dana u gradu. Daje strancma, turstma razlog da ostanu tr dana da maju ta tr dana spunjena raznm aktvnostma, pojasno je menadžer Fondacje Mozak Edn Bajramovć. Nakon nekolko mjesec rada uskoro počnje mplementacja projekta. Ponuda za turste posjettelje muzeja bće osuvremenjena unaprjeđena uslugama s multmedjalnm sadržajma. Projekt nud određeno poboljšanje u smslu tehnološkh pomagala smartfona, audo vodča, muzejskh telefona td. putem kojh će turst moć na jedan nov načn, kakav m do sad nsmo mal, da komuncraju s predmetma eksponatma koje m nudmo, na prmjer, audo prče koje turstu vode kroz našu kolekcju, koje će on moć slušat putem telefona l smartfona, umjesto sa žvm vodčem l kustosom, kaže drektorca Bošnjačkog Insttuta Amna Rzvanbegovć Džuvć. Umjetnčka galerja Bosne Hercegovne također sudjeluje u projektu Sarajevo na raskršću svjeta. U okvru ruta Putovanje kroz vrjeme Umjetnost arhtektura Galerja će se predstavt posjetteljma jednom lnjom suvenra s motvma z svog bogatog fundusa. Odlučl smo se za keramčke šolje za cekere. Keramčke šolje će bt pakrane u vrećce to je još jedno mjesto za još jedan motv. Za ceker smo odabral grafku Ljeto Adele Ber Vukć, za keramčku šolju smo odabral rad Polfonja, Nade Pvac. Na vrećc je rad Tomslava Dugonjća, Prostor nje prazan V.. Željel smo također da damo osnovnu nformacju o odabranm motvma, tako da će se, u ovsnost od motva, tu nać kratka prča od desetak rečenca, l o samom autoru, l o umjetnčkom djelu, tako da na taj načn promovramo kulturno blago grada Sarajeva uopće Bosne Hercegovne, stče kustosca Galerje Dragana Brkć. Ovaj projekt ncra razvjanje suvenrnca koje su nezostavna turstčka ponuda svugdje u svjetu, naglašava Brkć. Kada smo se okupl počel radt s ovm projektom, ove nsttucje uglavnom su male muzejske suvenrnce u začetku, tako da je ovo jedan plus. S obzrom da ovaj projekt fnancra Europska komsja, t suvenr se ne mogu prodavat, al će bt zložen, u smslu reklame, znač, kada dođete ako vam se neka šoljca l ceker dopadne, m vas možemo uputt u kojoj nsttucj to možete nać, odnosno obć tu nsttucju, što možete nać u njhovoj ponud. Fantastčna je prlka da prvučemo pokrovtelje, da on nas našu ponudu prepoznaju. U sklopu projekta Sarajevo na raskršću svjeta napravljena je brošura za turste na pet jezka. Korštenjem ove brošure turst će bt nformran o aktualnm turama. Traž je 60-70 tsuća prmjeraka, sada je u procesu prntanja. To se onda djel prema turstčkoj zajednc, prema hotelma, restoranma, kulturnm nsttucjama. Također, planramo u okvru projekta da za svaku kulturnu nsttucju kreramo nfo pult koj će se nalazt na ulazu u muzeje, gdje će se nalazt nformacje o svm kulturnm događanjma u svm kulturnm nsttucjama u gradu Sarajevu. Znač, ako posjettelj uđe u blo koj muzej, on će u tom muzeju moć nać nformacje o drugm muzejma, kako da dođe do njh, o kulturnm manfestacjama, praktčno o svemu što se u tom trenutku njegovog boravka događa u gradu Sarajevu., kaže Bajramovć. Sarajevo na raskršću svjeta bo je jedan od jedanaest najbolje rangranh projektnh prjedloga koj su prjavljen ocjenjen u sklopu otvorenog javnog pozva pod nazvom Podrška Europske unje ekonomskom razvoju u Bosn Hercegovn. Sredstva od 3, 85 mljuna eura zdvojena su u sklopu pretprstupnh fondova. Do pozva za prjavu projekta odnoso se na turzam, posebce na podršku ekološkm zonama kulturnoj baštn, odnosno nasljeđu. Europa je ponosna na svoju kulturnu razlčtost, čak kad kultura ma svoje korjene u određenoj zemlj l regj. Kultura je zajednčka baštna, nešto što Europska unja nastoj sačuvat učnt dostupnom svma. Kultura kulturno nasljeđe maju važnu ulogu kada je rječ o zgradnj socjalno ekonomsk održve Europe, doprnoseć prtom društvenoj ntegracj. Pše: Maja Nkolć U BIH je nekolko dana boravla Irshad Manj, čja je knjga Allah, sloboda ljubav zazvala nz reakcja u svjetu, jer Manj u njoj nastavlja svoju borbu protv naslja kršenja ljudskh prava u Božje me. Ona pozva sve ljude, bez obzra na vjerospovjest, da mržnj, strahu netolerancj suprotstave hrabrost, moralnu čvrstnu unverzalne ljudske vrjednost. Amerčko društvo za unapređvanje slama proglaslo ju je muslmanskm vodčem sutrašnjce. Irshad Manj kanadska spsateljca, novnarka krtčarka slamskog fundamentalzma prje osam mjesec je u Kanad SAD-u objavla svoju knjgu Allah, sloboda ljubav. Ova odana reformatorska muslmanka, kako sama sebe nazva, svojom je knjgom zaokupla svjetsku javnost, zazvala brojne krtke al oduševljenje, jer je među prvm ženama muslmankama koja je progovorla o slobod vjere, odnosno njenoj ljepot. Postavljala sam ptanja u vjerskoj škol koju sam pohađala u Kanad, a jedno od njh blo je zašto m ne možemo bt prjatelj sa prpadncma drugh vjerospovjest, zašto nas v mam učte da ne trebamo bt prjatelj s jevrejma kršćanma. On se još vše razljuto rekao da nkakva ptanja nsu dozvoljena; l vjeruj l zlaz, a ako zađeš zašla s zauvjek. U tom trenutku sam pomslla što me ustvar uče, uče me da vjerujem u laž, al kao što sam svojoj majc objašnjavala puno puta, sama ta čnjenca da sam otšla z medrese ne znač da sam napustla Allaha, prča Manj. Kada je knjga promovrana u Nzozemskoj, jednoj cvlzranoj zemlj u kojoj su ljudska prava dostgla najvše standarde, 22 prpadnka džhadskog pokreta došl su na promocju prjetl joj smrću. Pozval su na njeno ubojstvo. Irshad Manj n tada nje ustuknula. Sebe je tada dožvjela kao globalnog građanna koj rad za svoj svjetsk mr. Nakon samo nekolko trenutaka nakon što su ov ekstremst ušl u dvoranu spostavlo se da on čak nsu z Nzozemske, nego da su došl z Belgje. Dakle, prešl su državnu grancu samo zbog ovog događaja, prsjeća se ona. lansk mam s kojm je otvoreno razgovarala o tradcj slama na ovm prostorma. Za razlku od Tuzle nt jedan mam u svjetu, pa n u Amerc nje se želo susrest s reformatorcom Irshad Manj. To pokazuje da u ovom gradu postoj mam koj je dovoljno velkodušan da se susretne sa nekm čj su pogled razmšljanja u vez sa slamom veoma kontroverzna. Recmo usprkos želj, u Amerc n jedan mam nje hto da se susretne sa mnom, navod Manj. Vrlo je važno da je ova knjga promovrana u BH, smatra profesor s Fakulteta poltčkh nauka Unverzteta u Sarajevu Besm Spahć. Upravo zato, kaže on, što u ovoj zemlj manjka ne samo građanske hrabrost, već zato što manjka suprotstavljenh mšljenja. PROMOCIJA KNJIGE ALLAH, SLOBODA I LJUBAV Hrabr korac Irshad Manj, krtcarke slamskog fundamentalzma Ne smje ntko postavt ptanje treba l nam vjeronauk u školama koj m ne kontrolramo, al ga fnancra recmo Saudjska Arabja, gdje se umjesto zvornog slama uč selefzam, a onda u drugoj osnovnoj škol donra Iran uč se štzam. Ja kao Besm Spahć potomak mnogh učenh hodža, da ne spomnjem, ne smjem postavt ptanje reć da me skra kada vdm za namaz bajram u zvornm arapskm zemljama uđu št pobju 100 sunta, a onda u drugoj sunt 100 šta, nšta kaže, kad se muslman sam međusobno bju to je el hamdulla, ja ne smjem postavt to ptanje jer odmah sam slamofob, kaže Spahć. Bosna Hercegovna je zemlja s dubokom muslmanskom tradcjom. Posljednjh godna ova zemlja opterećena je problemma slamskog radkalzma. Svetlana Broz predsjednca Garwa stče da je dolazak Irshad Manj u BH vše nego hrabar korak ove krtčarke slamskog fundamentalzma. Ona je, na jedan savršeno preczan načn, prepoznala fenomen nedostatka moralne hrabrost kod prpadnka njene verske skupne, dakle muslmana šrom svjeta. Tom knjgom je otvorla temu koj su sve problem u toj verskoj zajednc danas prsutn u svjetu. Sada u ovoj knjz objašnjava kako je moguće dostć postć te reforme na jedan nenaslan načn, na jedan cvlzran produhovljen načn, objašnjava Broz. Irshad Manj će na tradconalnom Balkanu skorstt prlku pozvat sve ljude, bez obzra na vjerospovjest, da mržnj, strahu netolerancj suprotstave hrabrost, moralnu čvrstnu unverzalne ljudske vrjednost. Zbog svega ovoga, što b trebale bt naše svakodnevne vrlne, Manj danas važ za stnskog borca za ljudska prava. Ona je reformatorca, vođa građanske moralne hrabrost. Mnog je nazvaju smatraju vođom sutrašnjce.
30 Hrvatsk Glasnk srpanj-kolovoz 2012. srpanj-kolovoz 2012. Hrvatsk Glasnk 31 ENERGETIKA ZAŽIVJELA U BH TUZLA LIDER U KORIŠTENJU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Pše: Nataša Tadć Tuzlac su odavno spoznal mogućnost skorštavanja sunčevh zraka kao energetsk učnkovtu mogućnost uštede elektrčne energje. Ugradnja solarnh kolektora nje vše trend već nužnost, jer zahvaljujuć ovom vdu zagrjavanja ostvaruju se velke uštede u potrošnj elektrčne energje. Tako su se sve veće nsttucje u Tuzl odlučle na ugradnju solarnh kolektora koj m zagrjavaju vodu. Jedna od spomenuth nsttucja je SKPC Mejdan. Sportsko kulturno prvredn centar Mejdan Tuzla je kao multfunkconalna nsttucja godnama plaćao ogromne račune za potrošnju elektrčne energje. Nakon što je uprava razmotrla mogućnost nstalacje solarnh kolektora na krov Mejdana, ovaj projekt je realzran. Sada ovaj Centar ma toplu vodu zahvaljujuć dobrom sustavu napajanja sunčevom energjom. Ugradnja 50 solarnh kolektora (površne 100 m2) s neophodnm sustavom je projekt vrjedan 104.000 KM, a realzran je zahvaljujuć sredstvma programa MDG-F Zaštta žvotne sredne klmatske promjene, Općn Tuzla Mnstarstvu prostornog uređenje zaštte okolša TŽ. Nostelj projekta, procesa zrade ugradnje ovog sustava je Centar za razvoj podršku Tuzla. Ugradnjom ovog solarnog sustava dva nova bojlera kapacteta 2.500 ltara, SKPC Mejdan će ostvart godšnju uštedu od 10.000 KM, a s aspekta energetske učnkovtost 61.776 kwh. Ovm projektom koj korst sunce kao energent, dan je konkretan prmjer kako utjecat na poboljšanje stanja žvotne sredne klmatske promjene, s učnkom održvog razvtka. Na nek se načn može reć da je u svojoj energetskoj povjest svjet došao do kraja jedne epohe, kada neobnovljv zvor energje ne mogu bt osnova za planranje budućeg razvoja. Zajednčk zvor svh obnovljvh zvora je Sunce čj se kapactet smatra neogrančenm. Sunčeva energja je zvor koj je, ovsno o klmatskm područjma, u većoj l manjoj mjer dostupan svm ljudma. Ako se uzme u obzr područje BH, solarno zračenje u južnm djelovma je oko 1600 kwh/m², a na sjeveru 1240 kwh/m², tako da je prosjek za područje Tuzlanske županje oko 1300 kwh/m². Prema statstčkm podacma u BH je godšnje 270 sunčanh dana. Ov podac su pokazatelj da je postavljanje korštenje solarnh kolektora u sustavma za toplu vodu moguće splatvo. Svako domaćnstvo može na jednostavan načn ugradt ovakav sustav na krov tako uštedjet. Najjednostavnj sustav podrazumjevaju nabavku starog bojlera, bureta l nekog slčnog rezervoara, bojanje crnom bojom, prključvanje na vodovodne cjev postavljanje na, suncem osvjetljen prostor. Međutm, tu dolaz do velkh gubtaka toplote noću občno se dobvena topla voda ohlad do jutra. Još se bolj učnak postže postavljanjem bojlera u velku kutju koja b se pokrla nekm prozrnm prekrvačem. Za još b se već učnak mogao korstt sustav malh cjev umjesto jednog velkog bojlera, te povećat površnsk do kojeg sunčeva svjetlost zravno pogađa.ukolko se žel kompleksnj sustav za zagrjavanje vode, potrebno je zdvojt nešto vše novca, koj se svakako u kratkom vremenu vrat, odnosno pokaže se kao veoma splatva nvestcja. Dakle, sustav zagrjavanja na ovaj načn, bez crpke, sa samo postavljenm kolektorom na krovu, košta oko 1000 KM. Ukolko želte crpku ostale dodatke morate zdvojt oko 4000 KM. Uz dodatak crpke, elektronke, ventla malo većeg rezervoara za vodu koj b bo zolran, sustav s pasvnm, tzv. pločastm kolektorma bo b prmjenjv za sve moguće vanjske uvjete. Zažvljavanje ovog sustava zagrjavanja nsttucja domaćnstava dobro je prhvaćeno u Općn Tuzla. Tuzlansk načelnk Jasmn Imamovć kaže da je sve već broj nsttucja koje se odlučuju na ovaj korak. Dom zdravlja Tuzla, Centar za djecu s posebnm potrebama Korac nade Tuzla, gdje se voda u bazenu Centra zagrjava na ovaj načn. Zatm, postavljen su kolektor na krov Doma za djecu bez rodteljskog staranja. Osm toga, postavljamo led dode, a u narednom razdoblju namjera nam je postavt sustav paljenja semafora na solarnu energju kako b na taj načn uštedl energju, stče načelnk. Kada je u ptanju korštenje obnovljvh zvora energje, Općna Tuzla je postala lder u ovoj oblast u BH. U Tuzl čak aparat za naplatu parknga funkconraju na prncpu sunčeve energje. Energetska učnkovtost je za Tuzlu značajna jer je sredšte Županje kada je u ptanju energja prozvodnja elektrčne struje. Općna Tuzla je jedna od prvh općna u BH koja je prepoznala značenje energetske učnkovtost. Vlada TŽ planra, u narednom razdoblju, radt na kreranju strateškh dokumenata koj će točno defnrat planove aktvnost za poboljšanje energetske učnkovtost na razn cjele Županje, staknuo je premjer Vlade TŽ Sead Čauševć. U veljač 2010. godne Općna Tuzla je prstupla europskoj ncjatv Povelja gradonačelnka (Covenant of Mayors), kojom je, kao odgovorna lokalna samouprava, preuzela nz obveza na planu postzanja energetske učnkovtost. Jedna od preuzeth obveza je organzacja Energetskh dana koj se održavaju svake godne, kao podsjetnk da je budućnost u energetsko učnkovtm održvm sustavma. ŽRTVE FACEBOOKA I DRUŠTVENIH MREŽA U BH Maloljetnm delkventom može se postat upravo ukolko se djetetu ukrade denttet na Facebooku tako postane žrtva svojh vrtualnh prjatelja Pše: Maja Nkolć Ako ns na Facebooku - ne postojš, to je jednostavna krlatca današnjeg društva. Da ne b bo mmo svjeta, Dalbor z Tuzle otvoro je svoj profl na Facebooku, povezao se s brojnm poznancma, obnovo neka stara prjateljstva stekao novh preko stotnu. Sve se čnlo super dok nje postao žrtva Facebooka dok mu nje ukraden dentet: Ujutro sam ustao, upalo računar - kad ne mogu da se prjavm. Zatm sam prmjeto da m je također mal ukraden - to je veoma negatvno utjecalo na moje raspoloženje, al na moj odnos sa mojm prjateljma, poznancma jer je mnogo prvatnh stvar blo na mom facebookuu, velk broj prvatnh poruka koje nsam brsao, kaže Dalbor. Dalbrovu prču mnog su dožvjel. Osobn podac su zloupotrjebljen, prvatne slke skorštene, jednostavno ukraden m je denttet. Ruzmr Avdć, skusn nformatčar, kaže da ljud često dolaze njemu pokušavajuć pronać zašttu. Šfru je jako lako otkrt, a ljud obćno stavljaju neke šfrekao što su mena njhove djece I onda je vrlo lako uč u blo čj profl. Većnom to rade ljud koje jako dobro v poznajete koj dobro poznaju vas koj znaju koje su vam stvar btne u žvotu. Znaju čme se bavte - ako, recmo, nek nogometn tm volte, jer občno to ljud stavljaju rad lakšeg pamćenja. Ja svma preporučujem stavte nešto što ntko neće očekvat od vas, stavte nekakav pojam u kojem ćete korstt velka mala slova brojeve, navod Avdć. Psholognja u Dscplnskom centru za maloljetnke Tuzla Melsa Slavuljca znos skustva z centra. Maloljetnm delkventom može se postat upravo ukolko se djetetu ukrade denttet na Facebooku tako postane žrtva svojh vrtualnh prjatelja. Imal smo dječaka koj, recmo, dođe na tretman ujutro u devet sat nespavan, jako mu je teško držat koncentracju. Kad ga ptamo zašto se to dešava, on kaže: Cjelu noć sam bo na facebooku. Kod djeteta koje je zlostavljano na taj načn od druge djece, da mu postavljaju na te profle razlčte, uvredljve sadržaje, fotografje, zazva nek bjes koj on onda može skalt na pogrešan načn, kaže Melsa Slavuljca. NEATRAKTIVNO TRŽIŠTE Velk broj korsnka društevnh mreža, među kojma je Dalbor, nje svjestan postojećh prjetnj ne prdaje m značaj u smslu ogrančavanja podataka koje postavljaju na svoj profl, mšljenja je profesor s Ekonomskog fakulteta Unverzteta u Tuzl Edn Osmanbegovć koj je nedavno proveo znanstveno stražvanje o društvenm mrežama u BH. Istražvanja pokazuju velku zabrnutost korsnka za moguće zlouporabe. Preko 62 posto korsnka društvenh mreža u BH je zabrnuto za sgurnost svojh podataka. Al generalno, u BH nemamo razvjene agencje nt nsttucje koje b radle sustavno na zaštt korsnka nterneta društvenh mreža. S druge strane smo potencjalno vrlo laka meta. Al s treće strane, ono što je donekle sreća u svemu ovome - nsmo dovoljno atraktvno elektronsko tržšte, navod profesor Osmanbegovć. Čest smo svjedoc razlčth oblka zlostavljanja putem društvenh mreža među vršnjacma od npr. kreranja skupna koje u svom nazvu, pokraj mena prezmena žrtve, maju rječ mrztelj, objavljvanja vdeo uradaka koj prkazuju zlostavljanje, otvaranje lažnh profla u žrtvno me slčno. Otuđenje dolaz upravo od osobe same do sebe - jer m ne možemo da prepoznamo određene vrjednost. Nažalost, događa se krađa dentteta, znač da pod tuđm menom, pod tuđm slkama ljud otvaraju svoje profle da na jedan takav načn pokušavaju uvuć upravo mlade osobe koje su neskusne, koje nemaju taj krtčn karakter da procjene je l to stvarnost l je to vrtualna luzja. One su pogubne u smslu pshčkog, socjalnog statusa u društvu, a da ne govormo o karjerama svemu ostalom što jedan čovjek oko sebe grad, kaže socolognja Smljana Vovna. U BH je danas nemoguće potražt polcjsku pravnu zašttu, jer Kaznen zakon ne propsuje kazneno djelo krađe dentteta kao posebno kazneno djelo. U našoj zemlj također ovm problemom se ne bave nt centr za socjaln rad, al n škole.
32 Hrvatsk Glasnk srpanj-kolovoz 2012. srpanj-kolovoz 2012. Hrvatsk Glasnk 33 U KRIVOM OGLEDALU Predzborno oglašavanje (ne)moguća svehrvatska koalcja glasnkova skandnavka Ivo Andrć Lužansk, Zvonmr Kubnek Mato Brkć nedavno su se, zajednčk, oglasl propćenjem za javnost u me KOORDINACIJE UDRUGA PROISTEKLIH IZ DOMOVIN- SKOG RATA HVO TUZLANSKE ŽUPANIJE postavl ptanje: Zašto njhovh predstavnka nema u revzorskm tmovma?, a u svez revzje spskova branteljskh populacja obtelj pognulh. Poodavno je blo dogovoreno da dva Hrvata, odnosno prpadnka Koodnacje, budu u nekom od tmova, al dogovor nje spoštovan. Reagranja rad toga dugo nje blo, pa ovo oglašavanje mnog povezuju s predzbornom kampanjom. Osm, što su potpsnc sto posto u pravu, ne može se osport n povezanost sa borbom za glasove, a zna se za koju poltčku stranku. U jednoj nternetskoj polemc zvjesn čtatelj novna Glas Slavonje, z Osjeka, je napsao kako ne žel polemzrat sa onma koj korste rječ STEPEN, jer ju ne razumje. Za pretpostavt je, pa sa sgurnošću zaključt, kako dotčn podjednako razumje rječ STEPEN STUPANJ, al mu se prohtjelo pravt većm katolkom od papa. A, možda mu je ponestalo argumenata za polemku pa se tme pokušao vješto povuć sa klzava terena. Kada je rječ o hrvatskom jezku, prznajem, kako sam ja neplansk neočekvano, a všom slom, utrčao na klzav teren jezčarenja. U jednoj poruc na nternetu psalo m je kako moram promjent zaporak l zaporku. Pošto sam se oko raduckanja granja na računalu (kompjutoru) navkao pomalo na englesk jezk, mao sam muke dok nsam saznao da je zaporka hrvatska načca (zamjena) za englesku rječ pasword. Ivca Budulca Strkan je na Face book-u (Fejsbuku- FB-u) poručo: Žvot nje sveden na probleme koje treba rješt, nt na ptanja na koja treba odgovort. Žvot su ljubav, sreća, užtak, veselje, čarolja, oduševljenje mnogo drugh nevjerojatnh radost. Padnete l u depresju, konflkt sa samm sobom l u stranu vas pomakne osoba koju volte, zmaknte se u sjenku, u daljnu, na drugu točku vdjet ćete da ga vrjed užvat makar tho. Ljepo je ovo Strkan sročo, al ostaje preteško ptanje kako poslušat sprovest njegove savjete, a osobto kada je čovjek u konflktu sa samm sobom. Prema pouzdanm p(r)ovjerljvm nformacjama saznao sam da n na ovogodšnjm lokalnm zborma Hrvat z općna Tuzlanske županje (bez župana) neće zajednčk udruženm snagama uć u borbu za glasove. Bez obzra na to što prv seljak Tuzle Tuzlanske županje dr Srećko Tunjć, predsjednk Hrvatske seljačke stranke ovoga kraja, ma občaj kazat: Bosansk Hrvat glasuju, a hercegovačke Hrvatne vladaju, sklon sam tvrdnj da se na lokalnm raznama moraju nadć unutar-stranačke razlke među Hrvatma. Sasvm je sgurno da n jedan Hrvat z zapadne Hercegovne, ma z koje stranke, neće ne može bt općnsk vjećnk u Tuzl, Lukavcu, Žvncama, Srebrenku. Usamljen HDZ, pokazala je dosadašnja praksa, ne može sam povuć teška hrvatsko-poltčka kola, pa ne b blo loše, bar dogovorno napravt svehrvatsku kolacju. Ispade kako sam u prethodnom djelu mozaka krvog ogledala promovrao Hrvatsku demokratsku zajedncu (HDZ). Ako je tako prznajem kako nje zlonamjerno. Uzgred bud rečeno promovrao b h znatno vše ukolko b m platl, al su nešto stsnut škotsk raspoložen glede novaca. Čudm se što je takav moj blzak rođak Jozo Tunjć, dplomran nženjer tehnologje uskoro magstar, z Donjeg Bstarca, predsjednk Općnskog odbora HDZ-a Lukavac. P.S. Lder lukavačkog HDZ-a nje u krvnom srodstvu sa lderom Hrvatske seljačke stranke Srećkom Tunjćem. Duška Dmtrjev-(FB): Moramo se navknut da na najvažnjm raskrsncama ne nalazmo uvjek znakove! Duška je vše nego u pravu. Ovogodšnj lokaln zbor, (kao svak opć lokaln) je veoma važno poltčko raskržje, a občn, zbunjen, zvaran sluđen puk nema pouzdanh znakova, nt smjernca za koga glasovat. Rado b svekolkom pučanstvu javno propćo savjet, al se ne usuđujem, jer će m bt prpsana navjačka naklonost. A, ostaje ptanje, bez odgovora, kolko u kojoj mjer glasač (ne)vjeruju novnarma novnama. Neda Brandalk-(FB): Mogla sam bt mudrja, smjelja vještja. Al nsam željela da se gram s tobom, jer sam te voljela. Uplašo se čovjek u teb, a ponadalo se djete u men, ne de to! Nšta čudno, nt novo. Tako se to dešava kada je ljubav u ptanju. Josp Polaček-(FB): Žene se djele na udovce na one koje rade na tome. Na sporeć FB pscu Jospu nšta od tvrdnj mšljenja, pak treba naglast kako n u ovom slučaju ne vrjed generalzacja. Uvjek ma zuzetaka, a možda su zutak žene koje rade na tome da postanu udovce to što mlađe. Obzrom da m rezultat znanstvenog stražvanja na ovu temu, ako je gdje kada obavljeno, nsu poznat nemam konačnog stajalšta glede Polačekove tvrdnje. Njaz Selman-(FB) Sva moja borba za državu Bosnu Hercegovnu svela se na moju samoobranu od strahova kako b Bošnjac mogl uspjet da m je ogade. Očevdno gospodn Selman je počeo sa čšćenjem u svom dvorštu. Nšta bolje stanje nje n među Srbma Hrvatma. U naconalnm nazvma ne msl se na cjelo pučanstvo, već na poltčke ldere. Marnko Banovć Bane, poeta z tuzlanskog sela Doknja, u jednoj pjesm je zakukao poručo: / Da je men mnstarska plata/ne b bata sjećao se rata./ Bez obzra na to što se vspren lucdn, a nedovljno prznat, Bane nje zjasno na koje mnstarske razne je mslo (županjske, enttetske - Fedracja Bosne Hercegovne (FBH), Republka Srpska (RS) l državnu) vše je nego u pravu. Em, su rjetk mnstr bl aktvn sudonc, s puškama rukama, u mnulom ratu, em sa nezasluženo vsokm plaćama žve k o bubrez u loju. Usput, mogu pjevat pjesmu Al je dobar ovaj režm, plaća de, a ja ležm! Krvo (o)gledao: Nkola J. IVANOVIĆ Promčba Vjerovnca Fakt, čnjence Unversal Prmary Educaton Počet spočetka Austrja Poznat flm Toma Kruza z 1986. Dva sta slova Obm Tacna Žvotnje koje naseljavaju savane (šupljorog) Grad u Teksasu Nkal Čleansk nogometaš Morales gra u Dnamu Mmohod Elektron Dovkvat Stanovnc Rma Model VW automobla Kompjutor Suprotno od paradna Najvš mušk glas u modalnom regstru(mn) Momčad Prlagođen Rečeno, pomenuto (tal.) Jugosl.rado televzja Obvještajna služba SFRJ Često nd. žensko me Upšte A Ulje (eng.) Do duž zadnjeg djela kčme kod svnja 2. Vokal Plodno mjesto u pustnj Grad u Hrvatskoj Nzozemsk flozof Roterdamsk Lga Espanola de Baloncesto Kalj Vrsta pjesme (mn.) Njemačk predlog Prrodn mjesec planeteuran Domorodačka plemena Australje I.LJ. Porez na uvoznu robu Izjednačen, jednak, podudaran, odgovarajuć (lat.) 26. slovo Davalac naloga Egpatsk bog plodnost Od ljeske Imtranje Izvršt presvlaćenje predmeta zlatom Gradska AVIATION TRADE INTERNATIONAL LIMITED Norveška Tesla Practsng Law Insttute Ulogort se Off the Internatonal Radar Od Ike Olmpjske gre Glavn junak u Trojanskom ratu Kanton u Švcarskoj Povratt sjećanje 13. slovo abecede Prerano ostarla osoba Volt Nekad skr. na aut.tabl. Sarajeva Japan Vrsta gre sa kockcama Reomr Imat znanje 3. vokal Internet domena Senegala Fosfor Portugal Sestra od mlja 16. slovo abcede Lčna karta Hodočasnk (arapsk) Pogbeljan 24. slovo Grč. abcede Prav:drugdje, na drugom mjestu(lat.) Napustt prostorju Španjolska Mjesto u sastavu grada Opatje Sumpor Uložak Hrastov plod Konvertblna marka Amerkanac u žargonu Odjevn predmet od krzna (mn.) Nz lukova oslonjen na stubove Dva sta samoglasnka Upšte ZKE Od Irne Elmnsat Osoba koja vol da tužaka Nazv usjeva koj se sju u jesen Prvo slovo abecede Vrsta obrtnka Opasnost, zlaganje opasnost Ugandsk dktator Id Natrj karbonat Brtansk glumac Rodžer Indgo bljka Obrtat Italja Amerčk glumac Dankan Dubna pornuća Pjevačca Veletanlć Njemačk flozof Georg Bvša opć. u Švcarskoj kan.glarus Aždaja Napustt mjesto Osobna zamjenca Konj u pjesmama Ludolfov broj Žensko me Jednca za elektrčn otpor 3. 1. vokal Vatkan Tesln ncjal Jedan od standarda Agresja, nasrt 15. slovo Amerčk pronalazač Tomas Alva Dušk On koj vladaju 1. vokal Ime amerč. glumce Bakster Pretvaranje Amerčk režser Robert Aut.ozn.Luksemburga Otac Šerloka Holmsa Všenamjenska dvorana Amper
34 Hrvatsk Glasnk srpanj-kolovoz 2012. IN MEMORIAM Godna je osam, a evo godna je osam pol, voljen druže moj, najljepša majko naša DRAGICA (rođ. STJEPIĆ) BARUKČIĆ IZ ORAŠJE 13. 02. 2004. 13. 02. 2012. Od smrt te sačuvat ne mogodoh jer smrt bjaše tren. Al ma nešto, a to je da za nas umrjet nkada nećeš. Ima nešto što se zaboravt ne smje. Ima nešto, a to je vječna ljubav druga Ive, kćerke Mara sna tvoga. Volmo te nkada prestat voljet nećemo. Dana 1. lpnja 2012. godne navršle su se dvje tužne godne od smrt naše drage supruge, majke ANA (Mato) IVAKOVIĆ Uvjek voljena, nkada ne zaboravljena. Tvoj suprug Božo sn Stjepan s obtelj. Dana, 23. lpnja 2012. godne navršlo se sedam godna od smrt drago nam supruga, oca djeda MATE JOKANOVIĆA S ljubavlju poštovanjem čuvat ćemo uspomene na tvoj drag lk dobrotu. TVOJI: supruga Olga, kćerke Gordana Ljljana, sn Goran s obteljma. TOMO (Jozo) DIVKOVIĆ 03. 08. 1992. 03. 08. 2012. Prošlo je dvadeset godna od tvoje prerane smrt, al uspomene sjećanje nkada ne bljede. Zauvjek ostaju on koj te pamte svjedoče tvoju plementost, ljubav dobrotu. POČIVAO U MIRU BOŽJEM. TVOJI NAJMLIJI Dana, 15. svbnja 2012. godne navršla se godna dana od smrt naše voljene majke, bake prabake MILKE ( rođ. STJEPANOVIĆ ) NIKOLIĆ Tvoj lk tvoja dobrota uvjek će žvjet s nama. Počvaj u mru Božjem. Tvoja djeca, unuc praunuc n memoram Dana, 3. svbnja 2012. godne navršlo se četrdeset tužnh dana kako nas je napustla naša voljena supruga, majka baka MARA SABRANOVIĆ 25. 03. 2012. 3. 05. 2012. Draga mama, vrjeme koje prolaz ne može zbrsat tvoj plement lk svu ljubav koju s nam pružla. TVOJI: suprug Drago, sn Branko, snaja Marca, unuc Sandra Antono. Dana 7. lpnja 2012. godne navršle su se četr godne od smrt našeg dragog AUGUSTIN IVANOVIĆ 2008. 2012. S ljubavlju ponosom čuvamo uspomenu na tebe. Počvaj u mru Božjem. ANTO (Jozo) TOMIĆ 05. 07. 1993. 05. 07. 2012. Sljubavlju poštovanjem. Supruga Eva, sn Nkola snaja Ana. Dana, 4. kolovoza 2012. godne navršlo se šest tužn mjesec od smrt naše drage majke bake KAJA (rođ. Pranjć) PERKIĆ Tvoju dobrotu, ljubav lk nkada nećemo zaboravt. POČIVAJ U MIRU BOŽJEM. Tvoja djeca unuc praunuc. Dana, 25. kolovoza 2012. godne navršavaju se tr mjeseca od smrt voljene supruge, majke, punce, bake sestre MILE ( rođ. ANDRIĆ ) TOMIĆ Voljena naša nemoguće je opsat tugu bol koju nosmo sve ove dane. Hvala t za sve što s nam podarla ostavla. Ponosn smo što smo te takvu mal. Počvala u mru Božjem. Tvoj najmlj: suprug Šmo, kćerka Vesna, sn Anto, zet Nko, snaja Katca, unučad Bors, Djana, Sanja, Danjel, sestre brat. Iskrene spke žaljenje obtelj Barukčć što smo u prethodnom broju Hrvatskog glasnka propustl objavt sjećanje na pokojnu DRAGICU BARUKČIĆ. Suprugu Iv obtelj zražavamo skrenu sućut. Urednštvo Hrvatskog glasnka