REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Materijal za sjednicu INFORMACIJA O STANJU I KVALITETI VODA, TE IZVORIMA ONEČIŠĆENJA VODA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE Materijal pripremili: - Hrvatske vode - Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije - Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije Osijek, srpnja 2009.
INFORMACIJA O STANJU I KVALITETI VODA, TE IZVORIMA ONEČIŠĆENJA VODA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE UVOD Informaciju o stanju i kvaliteti voda, te izvorima onečišćenja voda na području Osječkobaranjske županije pripremile su Hrvatske vode i Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije u suradnji s Upravnim odjelom za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije. Pri pripremi navedene informacije dio informacije koji se odnosi na kakvoću površinskih voda i izvora onečišćenja voda na području Osječko-baranjske županije zajedno su pripremili Hrvatske vode Vodnogospodaski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava i Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save jer manji dio naše Županije (šire područje Grada Đakova i Grad Đakovo) nalaze se na slivnom području rijeke Save dok se ostali dio nalazi na slivnom području Drave i Dunava. Dio informacije koji se odnosi na kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće pripremio je Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije Služba za zdravstvenu ekologiju. Podaci o kvaliteti površinskih voda na području Osječko-baranjske županije (nastavno: Županija) su statistički podaci o kvaliteti izvedeni na temelju zakonskih propisa. Ustav Republike Hrvatske u svom članku 69. propisao je da svatko ima pravo na zdravi život. U skladu sa svojim ovlastima i djelatnostima osobitu skrb zaštiti zdravlja ljudi, prirode i okoliša dužni su posvećivati građani, državna, javna i gospodarska tijela i udruge. Radi očuvanja okoliša, smanjenja rizika za život i zdravlje ljudi, osiguranje kakvoće življenja za dobrobit sadašnjih i budućih generacija zaštita okoliša uređena je Zakonom o zaštiti okoliša ("Narodne novine" broj 110/07.). Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja. Priroda predstavlja temeljnu vrijednost i jedan je od najznačajnijih resursa Republike Hrvatske. Priroda je sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost. Zaštita prirode provodi se radi očuvanja i obnove postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem, osiguranja održivog korištenja prirodnih dobara na dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastavnica, očuvanja prirodnosti tla, očuvanja kakvoće, količine i dostupnosti vode, održavanja atmosfere i održavanja klime. Zaštita prirode temelji se na načelima da bi se svatko trebao ponašati tako da pridonosi njenom očuvanju i da neobnovljivu prirodu treba koristiti racionalno. Zaštita prirode provodi se osobito izradom uvjeta i mjera zaštite prirode, unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i planove gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima, utvrđivanjem prirodnih vrijednosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti, kao i uspostavljanje sustava upravljanja tim vrijednostima, povezivanje i usklađivanje državnog sustava s međunarodnim sustavom zaštite prirode. Prethodno navedeno uređeno je Zakonom o zaštiti prirode ("Narodne novine" broj 70/05. i 139/08.). Zakonom o vodama ("Narodne novine" broj 107/95. i 150/05.) uređen je pravni status voda i vodnog dobra, način i uvjeti upravljanja vodama (korištenje voda, zaštita voda, uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda), način organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama, osnovni uvjeti za obavljanje djelatnosti vodnog gospodarstva, ovlasti i dužnosti tijela državne uprave i drugih pravnih subjekata, te druga pitanja značajna za 1
upravljanje vodama. Hrvatske vode pravna su osoba za obavljanje poslova upravljanja vodama osnovana Zakonom o vodama. Upravljanje vodama čini skup aktivnosti, odluka i mjera čija je svrha održavanje, poboljšavanje i ostvarivanje jedinstvenog vodnog režima na određenom području, što se ostvaruje osobito osiguravanjem potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite namjene, zaštitom voda od onečišćenja, uređenjem vodotoka i drugih voda i zaštitom od štetnog djelovanja voda. Zaštita voda od onečišćenja provodi se radi očuvanja života, zdravlja ljudi i zaštite okoliša, te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda za različite namjene. Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda, izvorima onečišćenja, sprečavanjem, ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćenja voda i stanje okoliša u cjelini te drugim djelovanjima usmjerenim očuvanju i poboljšavanju kakvoće i namjenske uporabljivosti voda. Vlada Republike Hrvatske donijela je Državni plan za zaštitu voda ("Narodne novine" broj 8/99.), poradi provedbe zaštite voda i mora u pogledu zaštite od onečišćenja s kopna i otoka. Prema Državnom planu za zaštitu voda, onečišćenje voda je promjena kakvoće voda, koja nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari, toplinske energije, te drugih uzročnika zagađenja, u količini kojom se mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku funkciju i namjensku uporabu. Klasifikacijom voda ocjenjuje se kakvoća voda i obavlja svrstavanje voda u vrste na temelju dopuštenih graničnih vrijednosti pojedinih skupina pokazatelja, dopuštenih za određenu vrstu voda. Klasifikacija voda prikazuje se numerički od I do V, a grafički na zemljovidu u bojama i to: - za I. vrstu plavo, - za. vrstu zeleno, - za I. vrstu žuto, - za IV. vrstu crveno i - za V. vrstu crno. Člankom 115. Zakonom o vodama, određeno je da Hrvatske vode moraju voditi vodne katastre. Podaci o izvorima onečišćenja, sustavima za odvodnju otpadnih voda unose se u katastar zaštite vode. Obveza vođenja vodne knjige uvedena je u Hrvatskoj 1891. godine i traje do danas. Do 1984. godine katastre su vodila tijela državne uprave. Podaci o vodotocima i drugim vodama, izvorištima i zalihama voda, onečišćavanju voda i vodnim građevinama vode se, ali nije ustrojen jedinstven cjelovit sustav vođenja ove dokumentacije. Vodna dokumentacija vodi se u integralnom informatičkom obliku i prema postupcima koji čine informacijski sustav voda. U propise o sadržaju, obliku i načinu vođenje vodne dokumentacije, iznosu i naplati troškova za izvode i korištenje podataka, prema članku 118. Zakona o vodama donosi ministar nadležan za vodno gospodarstvo i Hrvatske vode. I. KAKVOĆA POVRŠINSKIH VODA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE U 2008. GODINI (Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava i Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save) Uzorkovanje i analize voda provode ovlašteni laboratoriji koji su ovlašteni od Državne uprave za vode, a koji udovoljavaju Pravilniku o uvjetima (prostorni uvjeti smještaja, tehnička opremljenost, stručna opremljenost i broj zaposlenika) koje moraju ispunjavati ovlašteni laboratoriji ("Narodne novine" broj 78/97., 92/97. i 65/05.) i proveli su interkalibraciju s ovlaštenim referentnim laboratorijem, te postigli rezultate koji su u granicama tolerancije za pojedini parametar kakvoće vode. Uzorkovanje površinskih voda u 2008. godini obavljalo se na državnim vodama, prema programu Hrvatskih voda, a dinamika uzorkovanja u Županiji je sljedeća: - rijeka Drava na profilu kod Donjeg Miholjca 25 puta godišnje, - rijeka Drava na profilima kod Bistrinaca, Višnjevca i Nemetina 26 puta godišnje, - rijeka Dunav na graničnom profilu Republika Hrvatska - Republika Mađarska 12 puta godišnje, 2
- ostale površinske vode: Stara Drava na profilima Čingi-lingi (istok), Čingi-lingi (zapad) i u Kopačevu; jezero Sakadaš na profilima ustava Kopačevo, Sakadaš površina i Sakadaš dno; Baranjska Karašica kod Branjinog Vrha; kanal Karašica kod Popovca; Vučica kod Petrijevaca; Karašica u Črnkovcima; jezero Borovik na profilima Borovik površina i Borovik dno; jezero Lapovac na profilima Lapovac površina i Lapovac dno 10 puta godišnje. Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije provodi uzorkovanje i analiziranje kakvoće površinskih voda i te podatke dostavlja Hrvatskim vodama. Laboratorij Brodska Posavina d.d. provodila je uzorkovanje i analiziranje kakvoće površinskih voda na 12 uzoraka u 2008. godini na mjestima Jošava most na cesti za Đurđance i nizvodno od Đakova. Za te lokacije uzimanje uzoraka i određivanje indeksa saprobnosti provodi Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije dva puta godišnje. Program ispitivanja površinskih voda sačinjen je sukladno Državnom planu za zaštitu voda, te se ovim programom ispituju samo državne vode. U okviru nacionalnog monitoringa određuju se vrijednosti sljedećih parametara: 1. Opći pokazatelji: temperatura zraka, temperatura vode, boja, miris, otpadne tvari, vodostaj (za rijeku Dravu na profilima kod Bistrinaca, Višnjevca, Nemetina i Jošave), protok (rijeka Vučica na profilu kod Petrijevaca; rijeka Karašica na profilu kod Črnkovaca; baranjska Karašica na profilu kod Branjin Vrha i kanal Karašica na profilu kod Popovca); 2. Fizikalno - kemijski pokazatelji: ph, elektrovodljivost, ukupna sušena suspendirana krutina, m-alkalitet, p-alkalitet; 3. Režim kisika: otopljeni kisik, zasićenje kisikom, KPK Mn, KPK Cr (za rijeku Dravu na profilima kod Bistrinaca, Višnjevca i Nemetina), BPK 5 ; 4. Hranjive tvari: amonij, nitriti, nitrati, dušik po Kjeldahlu, ukupni dušik, anorganski dušik, organski dušik, ortofosfati, ukupni fosfor; 5. Mikrobiološki pokazatelji: najvjerojatniji broj koliformnih bakterija (NBK), broj fekalnih koliforma, broj fekalnih streptokoka (za rijeku Dravu na profilima kod Bistrinaca, Višnjevca i Nemetina; jezero Sakadaš sredina na profilima Sakadaš površina i Sakadaš dno; akumulacije Borovik sredina i Lapovac sredina na profilima površina i dno) i broj aerobnih bakterija; 6. Biološki pokazatelji: indeks saprobnosti (osim za jezero Sakadaš sredina na profilima Sakadaš površina i Sakadaš dno; akumulacije Borovik sredina i Lapovac sredina na profilima površina i dno), makrozoobentos (osim za jezero Sakadaš sredina na profilima Sakadaš površina i Sakadaš dno; akumulacije Borovik sredina i Lapovac sredina na profilima površina i dno), perifiton (osim za jezero Sakadaš sredina na profilima Sakadaš površina i Sakadaš dno; akumulacije Borovik sredina i Lapovac sredina na profilima površina i dno), fitoplankton (za jezero Sakadaš sredina na profilima Sakadaš površina i Sakadaš dno; akumulacije Borovik sredina i Lapovac sredina na profilima površina i dno), stupanj trofije (za jezero Sakadaš sredina na profilima Sakadaš površina i Sakadaš dno; akumulacije Borovik sredina i Lapovac sredina na profilima površina i dno), prozirnost (za jezero Sakadaš sredina na profilima Sakadaš površina i Sakadaš dno; akumulacije Borovik sredina i Lapovac sredina na profilima površina i dno), klorofil A (za jezero Sakadaš sredina na profilima Sakadaš površina i Sakadaš dno; akumulacije Borovik sredina i Lapovac sredina na profilima površina i dno; za rijeku Dravu na profilima kod Bistrinaca, Višnjevca i Nemetina); 7. Ukupne kovine za rijeku Dravu na profilu kod Nemetina: bakar, cink, kadmij, krom, nikal, olovo, živa, željezo, mangan; 8. Organski spojevi za rijeku Dravu na profilu kod Nemetina: mineralna ulja, fenoli i anorganski detergenti, lindan y HCH, DDT, 4,4' DDE, 44' DDD, α HCH, β HCH, endrin, heptaklor, HCH, aldrin, dieldrin, endosulfan, TOC (rijeka Drava na profilu kod Nemetina), atrazin (rijeka Drava na profilu kod Nemetina, baranjska Karašica na profilu kod Branjin Vrha; kanal Karašica na profilu kod Popovca; rijeka Vučica na profilu kod Petrijevaca i rijeka Karašica na profilu kod Črnkovaca); 9. Ioni: kalcij, magnezij (rijeka Drava na profilu kod Bistrinaca i Višnjevca); kalcij, magnezij natrij i kalij (rijeka Drava na profilu kod Nemetina). 3
U okviru međunarodne suradnje prema Programu Hrvatsko-mađarske potkomisije za zaštitu kvalitete voda obavlja se ispitivanje rijeka Drava na profilu kod Donjeg Miholjaca i rijeka Dunav na graničnom profilu Republika Hrvatska - Republika Mađarska, a ispitivanja se provode jednom mjesečno. U ispitivanjima sudjeluje Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Glavni vodnogospodarski laboratorij i Inspekcija za zaštitu okoliša Južnog Podunavlja iz Pećuha. Pokazatelji koji se određuju su: 1. Opći pokazatelji: temperatura vode, temperatura zraka, boja, miris, otpadna tvar, vodostaj; 2. Fizikalno - kemijski pokazatelji: ph, elektrovodljivost, ukupna sušena suspendirana krutina, ukupne sušene krutine, ukupne žarene krutine, m-alkalitet, p-alkalitet, ukupna tvrdoća; 3. Režim kisika: otopljeni kisik, zasićenje kisikom, KPK Mn, KPK Cr, BPK 5 ; 4. Hranjive tvari: amonij, nitriti, nitrati, dušik po Kjeldahlu, ukupni dušik, anorganski dušik, organski dušik, ortofosfati, ukupni fosfor; 5. Mikrobiološki pokazatelji: najvjerojatniji broj koliformnih bakterija (NBK), broj fekalnih koliforma, broj fekalnih streptokoka i broj aerobnih bakterija; 6. Biološki pokazatelji: indeks saprobnosti, makrozoobentos, fitoplankton i klorofil A (za rijeku Drava na profilu kod Donjeg Miholjca); 7. Ukupne kovine: bakar, cink, kadmij, krom, nikal, olovo, živa, željezo, mangan; 8. Otopljene kovine: bakar, cink, kadmij, krom, nikal, olovo, živa, arsen, željezo, mangan; 9. Organski spojevi: mineralna ulja, fenoli, lindan y HCH, organo klorni pesticidi ukupni, DDT, 4,4' DDE, 44'DDD, α HCH, β HCH, endrin, heptaklor, HCH, aldrin, dieldrin, endosulfan, triklor metan, 111-triklot etan, tetraklor ugljik, trikloretilen, tetrakloretilen, 1,2-dikloretan, diklormetan, anionski detergenti, TOC, atrazin; 10. Ioni: kalcij, magnezij, sulfati, kloridi, silikati, natrij i kalij. Način ocjenjivanja kvalitete vode je prema dogovorenim graničnim vrijednostima s Republikom Mađarskom, a u skladu s europskim propisima. Stručnjaci u laboratorijima u Republici Hrvatskoj i Republici Mađarskoj usklađuju rezultate ispitivanja dva puta godišnje, a određivanje vrsta vode je prema dogovorenom načinu u sklopu hrvatsko-mađarske potkomisije za rijeku Dunav i mjerodavni su usklađeni rezultati. U skladu s Uredbom o klasifikaciji voda ("Narodne novine" broj 77/98.) za pokazatelje iz skupina A, F, G i H na temelju mjerodavnih vrijednosti svakog pokazatelja, a za ostale pokazatelje određivanje vrste voda obavlja se na temelju najnepovoljnije mjerodavne vrijednosti jednog od pokazatelja iz pripadajuće skupine B, C, D i E. Mjerodavne vrijednosti pokazatelja (percentili, medijani) potrebni za klasifikaciju voda prikazani su u tablici 1., tablici 3a. i tablici 3b., a koje su određene na temelju godišnjeg broja analiza. Pokazatelji za klasifikaciju voda svrstavaju se u dvije skupine: a) Prva skupina pokazatelja - obvezni pokazatelji za ocjenu opće ekološke funkcije voda, a to su: A-fizikalno-kemijski (ph, alkalitet, električna vodljivost) B-režim kisika (otopljeni kisik, zasićenje kisikom, kemijska potrošnja kisika - KPK, petodnevna biološka potrošnja kisika - BPK 5 ) C-hranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor) D-mikrobiološki (broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliforma, broj aerobnih bakterija) E-biološki (indeks saprobnosti, biotički indeks, stupanj trofije) b) Druga skupina pokazatelja - pokazatelji koji se ispituju temeljem posebnih programa sadržanih u planovima za zaštitu voda i ciljanim programima ispitivanja kakvoće voda, te zajedno s obveznim pokazateljima služe za širu ocjenu opće ekološke funkcije voda i utvrđivanja uvjeta korištenja voda za određene namjene. Ovu skupinu čine: F-metali (bakar, cink, kadmij, krom, nikal, olovo, živa) 4
G-organski spojevi (mineralna ulja, fenoli ukupno, poliklorirani bifenili PCB, lindan, DDT) H-radioaktivnost (ukupna β radioaktivnost). Sve vrste voda (I-V) imaju propisane dopuštene granične vrijednosti za pojedine pokazatelje, te se svaki od promatranih pokazatelja može svrstati u jedno od pet vrsta voda. Vrsta I: Podzemne i površinske vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristi za piće ili u prehrambenoj industriji, te površinske vode koje se mogu koristiti i za uzgoj plemenitih vrsta ribe (pastrve). Vrsta : Vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj drugih vrsta riba (coprinida) ili koje se nakon odgovarajućeg pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji i sl. Vrsta I: Vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve za kakvoćom vode, te u poljoprivredi. To su vode koje se pročišćavaju da bi se koristile za određene namjene. Vrsta IV: Vode koje se mogu koristiti isključivo uz pročišćavanje na područjima gdje je veliko pomanjkanje vode. Vrsta V: Vode koje se gotovo ne mogu koristiti ni za kakve namjene, jer ne zadovoljavaju kriterije za namjene po Uredbi o klasifikaciji voda. Od 2003. godine uveden je novi biološki pokazatelj kakvoće voda za stajaćice - stupanj trofije. Prema stupnju trofije vodni sustavi mogu se podijeliti na: - siromašne hranjivima (oligotrofne i ultraoligotrofne), - srednje bogate hranjivima (mezotrofne) i - bogate hranjivima (eutrofne i hipertrofne). Naša jezera i akumulacije - Čingi lingi, Sakadaš, akumulacija Borovik i akumulacija Lapovac su bogati hranjivima. To je prirodni ciklus kod voda stajaćica koji je normalna pojava, pokazatelj ubrzanih prirodnih procesa (koji su normalni npr. kod ribnjaka) i kao takav nije posljedica zagađenja. Eventualna zagađenja voda hranjivim tvarima npr. umjetnim gnojivima mogu ubrzati prirodne procese. Ocjenjujući pokazatelje kakvoće vode iz tablice 1., tablice 3a. i tablice 3b. u skladu s Uredbom o klasifikaciji voda, izvršena je klasifikacija voda rijeke Drave i prikazana je u tablici 2., tablici 4a. i tablici 4b. Promatrano prema skupinama pokazatelja kakvoće vode skupine rijeke Drave i Dunava na svim profilima u Županiji odgovara. vrsti voda za slijedeće skupine: režim kisika (B) (osim kod Nemetina gdje je I. vrste), biološki pokazatelji (E); I. vrste za skupinu hranjive tvari (C) (osim kod Donjem Miholjca gdje je. vrste) i IV. vrste za mikrobiološke pokazatelje (D) (osim kod Bistrinaca gdje je I. vrste i kod Nemetina gdje je V. vrste). Rijeka Jošava je I. vrste prema ph i alkalitetu, IV. vrste prema električnoj vodljivosti, V. vrste prema režimu kisika (B), V. vrste prema hranjivim tvarima (C) i mikrobiološkim pokazateljima (D), te prema biološkim pokazateljima (E) je. vrste. Promatrano prema pojedinim pokazateljima ph i električna vodljivost iz skupine A (fizikalnokemijski pokazatelji) kakvoće vode rijeke Drave na svim profilima u Županiji odgovaraju I. vrsti voda, osim vrijednosti pokazatelja alkalitet iz skupine A (fizikalno-kemijski pokazatelji) čije vrijednosti odgovaraju. vrsti voda. Rijeka Dunav na graničnom profilu Republika Hrvatska - Republika Mađarska je. vrste prema vrijednostima pokazatelja alkalitet, a I. vrste za vrijednost pokazatelja ph i električna vodljivost. Pokazatelji kakvoće voda u skupini F (metali) na rijeci Drava kod profila Nemetin su I.,., I. i IV. vrste. Mjerodavne vrijednosti u skupini G (organski spojevi) na rijeci Drava kod profila Nemetin odgovaraju. vrsti za fenole i I. vrsti vode za mineralna ulja. 5
Na temelju Državnog plana za zaštitu voda kakvoća voda rijeka Drave i Dunava, te njihovih pritoka treba biti. vrste. Vrste voda (klasifikacije) određene na temelju mjerodavnih vrijednosti pojedinih skupina pokazatelja B, C, D i E te mjerodavnih vrijednosti pojedinih pokazatelja iz skupine A na ostalim profilima u Županiji vidljive su iz tablica 4a. i tablice 4b. Tablica 1. Mjerodavne vrijednosti pokazatelja kakvoće vode rijeka Drave i Dunava na području Osječko-baranjske županije za 2008. godinu 2008. GODINA SKUPINE POKAZATELJA FIZIKALNO- KEMIJSKI POKAZATELJI (A) REŽIM KISIKA (B) HRANJIVE TVARI (C) MIKROBIOLOŠKI POKAZATELJI (D) BIOLOŠKI POKAZATELJI (E) POKAZATELJI DRAVA Donji Miholjac DRAVA Bistrinci PROFILI DRAVA Višnjevac DRAVA Nemetin DUNAV Granični Profil Hrvatska- Mađarska ph 8,20 8,07 8,16 8,13 8,44 Alkalitet mgcaco 3 /l 165 183 187 182 184 Električna vodljivost µs/cm 404 448 458 457 495 Otopljeni kisik mgo 2 /l 8,32 8,80 8,35 8,50 7,61 Zasićenje kisikom % 90,10 97,49 93,18 94,89 85,40 KPK (KMnO 4 ) mgo 2 /l 3,26 3,40 3,85 4,45 4,34 BPK 5 mgo 2 /l 2,0 2,90 3,30 4,10 3,40 Amonij mgn/l 0,06 0,07 0,09 0,19 0,12 Nitriti mgn/l 0,01 0,01 0,01 0,01 0,03 Nitrati mgn/l 1,38 1,58 1,58 1,63 2,42 Ukupni dušik mgn/l 1,68 1,80 1,84 2,01 3,00 Ukupni fosfor mgp/l 0,09 0,23 0,20 0,25 0,14 Broj koliformnih bakterija broj/100ml 2.940 1.600 4.100 160.000 29.800 Broj fekalnih koliforma broj/100ml 1.004 820 2.800 160.000 3.090 Broj aerobnih bakterija broj/ml 5.340 7.935 7.655 18.430 57.020 Indeks saprobnosti "S" - 2,22 2,09 2,10 2,12 Bakar µgcu/l 2,96 - - 2,64 5,03 Cink µgzn/l 10,67 - - 13,52 17,05 METALI (F) Kadmij µcd/l 0,05 - - 0,11 0,19 Krom µgcr/l 3,08 - - 0,56 4,99 Nikal µgni/l 9,78 - - 8,02 15,94 Olovo µgpb/l 2,68 - - 1,03 2,89 Živa µghg/l 0,01 - - 0,11 0,02 ORGANSKI SPOJEVI Mineralna ulja mg/l 0,02 - - 0,02 0,01 (G) Fenoli ukupno mg/l 0,002 - - 0,005 0,007 Izvor: Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava 6
Tablica 2. Klasifikacija voda na temelju mjerodavnih vrijednosti pokazatelja kakvoće vode iz tablice 1. SKUPINA POKAZA- TELJA FIZIKALNO- KEMIJSKI POKAZATELJI (A) REŽIM KISIKA HRANJIVE TVARI (C) MIKRO- BIOLOŠKI POKAZATELJI (D) BIOLOŠKI (E) 2008. GODINA PROFILI DRAVA DRAVA DRAVA DRAVA DUNAV Donji Bistrinci Višnjevac Nemetin Granični POKAZATELJI Miholjac profil Hrvatska - Mađarska ph I I I I I I I I I I Alkalitet mgcaco 3 /l Električna I I I I I I I I I I vodljivost µs/cm Otopljeni kisik mgo 2 /l I I I I I Zasićenje kisikom % I I I I I KPK(KMnO 4 ) mgo 2 /l I I I I (B) BPK 5 mgo 2 /l I Amonij mgn/l I I I Nitriti mgn/l Nitrati mgn/l I I I I I I I I Ukupni dušik mgn/l Ukupni fosfor mgp/l I I Broj koliformnih bakterija broj/l I I I V IV Broj fekalnih koliforma broj/l IV IV I I IV IV V V IV IV Broj aerobnih bakterija broj/ml I I Indeks saprobnosti "S" - - Bakar µgcu/l - - - - Cink µgzn/l I I - - - - I I I I METALI (F) Kadmij µcd/l I I - - - - Krom µgcr/l - - - - I I Nikal µgni/l I I - - - - I I Olovo µgpb/l I I - - - - I I Živa µghg/l - - - - IV IV I I ORGANSKI SPOJEVI Mineralna ulja mg/l I I - - - - I I I I (G) Fenoli ukupno mg/l - - - - I I Izvor: Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava 7
Tablica 3a. Mjerodavne vrijednosti pokazatelja kakvoće vode pritoka na području Osječko-baranjske županije u 2008. godini SKUPINA POKAZA- TELJA FIZIKALNO- KEMIJSKI STARA POKAZATELJI DRAVA Čingi-lingi (zapad) ph 8,07 Alkalitet mgcaco 3 /l 263 (A) Električna vodljivost µs/cm 602 Otopljeni kisik mgo 2 /l 6,78 Zasićenje kisikom % 67,97 KPK(KMnO 4 ) mgo 2 /l 6,15 (B) BPK 5 mgo 2 /l 5,40 Amonij mgn/l 0,03 Nitriti mgn/l 0,001 Nitrati mgn/l 0,68 Ukupni dušik mgn/l 0,89 Ukupni fosfor mgp/l 0,15 REŽIM KISIKA HRANJIVE TVARI (C) MIKRO- BIOLOŠKI (D) 2008. GODINA PROFILI STARA JEZERO JEZERO JEZERO STARA BARANJSKA DRAVA SAKADAŠ SAKADAŠ SAKADAŠ DRAVA KARAŠICA Čingi-lingi Ustava Sakadaš Sakadaš Kopačevo Branjin Vrh (istok) Kopačevo površina dno 8,03 7,90 7,77 8,08 7,82 8,14 7,76 251 190 184 239 259 336 421 591 459 495 554 582 824 1.051 7,15 6,16 2,20 8,78 2,49 7,09 4,71 74,24 67,31 19,92 89,46 26,68 69,88 49,44 7,35 5,50 5,25 5,95 8,90 5,66 8,22 5,50 3,40 4,50 5,20 6,65 3,80 5,85 0,03 0,05 0,11 0,05 0,29 0,10 0,49 0,001 0,002 0,005 0,010 0,005 0,020 0,030 0,68 0,68 0,68 0,68 0,68 1,47 1,36 0,86 1,02 1,29 1,12 1,33 1,87 3,09 0,14 0,08 0,23 0,14 0,22 0,38 1,00 KANAL KARAŠICA Popovac Broj koliformnih bakterija broj/100ml 390 165 295 265 39 25 1.900 2.950 Broj fekalnih koliforma broj/100ml 41 20 32 28 8 20 445 1.010 Broj aerobnih bakterija broj/ml 1.355 1.400 2.320 2.420 1.085 3.580 5.665 6.235 Indeks saprobnosti "S" 1,97 2,00 1,95 2,16 - - 2,11 2,22 BIOLOŠKI (E) Stupanj trofije - Izvor: Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava - - - eutotrofno eutotrofno - - 8
Tablica 3b. Mjerodavne vrijednosti pokazatelja kakvoće vode pritoka na području Osječko-baranjske županije u 2008. godini SKUPINA POKAZA- TELJA VUČICA Petrijevci FIZIKALNO- ph 7,73 KEMIJSKI Alkalitet mgcaco 3 /l 238 (A) Električna vodljivost µs/cm 546 Otopljeni kisik mgo 2 /l 6,3 REŽIM Zasićenje kisikom % 70,09 KISIKA KPK(KMnO 4 ) mgo 2 /l 5,35 (B) BPK 5 mgo 2 /l 3,85 Amonij mgn/l 0,10 Nitriti mgn/l 0,02 HRANJIVE Nitrati mgn/l 1,36 TVARI (C) Ukupni dušik mgn/l 1,63 Ukupni fosfor mgp/l 0,15 MIKRO- BIOLOŠKI (D) BIOLOŠKI (E) KARAŠICA Črnkovci 2008. GODINA JOŠAVA Most na cesti za Đurđance JOŠAVA nizvodno od Đakova PROFILI JEZERO BOROVIK Borovik površina JEZERO BOROVIK Borovik dno JEZERO LAPOVAC površina JEZERO LAPOVAC dno 7,71 8,10 8,06 8,11 7,84 8,29 7,92 211 485 568 155 163 115 136 430 1.218 1.225 346 340 272 275 5,04 3,44 1,16 7,36 2,57 9,48 1,68 60,90 36,40 11,74 90,89 26,36 90,73 18,23 3,85 43,07 28,75 5,82 8,10 6,15 7,90 2,75 18,90 16,99 4,40 6,30 4,75 5,00 0,03 25,50 35,24 0,06 0,19 0,04 0,16 0,01 0,43 0,28 0,01 0,005 0,001 0,001 0,79 5,08 3,51 0,68 0,90 0,68 0,68 0,91 46,20 46,52 1 1,27 0,90 1,27 0,19 1,41 3,97 0,11 0,21 0,11 0,16 Broj koliformnih bakterija broj/100ml 1.450 375 874.000 215999984 13 13 60 285 Broj fekalnih koliforma broj/l00ml 410 105 101.300 25.549.990 3 8 4 20 Broj aerobnih bakterija broj/ml 3.535 3.590 74.600 696.999 315 1.790 250 2.060 Indeks saprobnosti "S" 2,16 2,00 2,57 2,32 - - - - Stupanj trofije - - - eutrofan eutrofan eutrofan eutrofan Izvor: Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava ivodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save 9
Tablica 4a. Klasifikacija voda na temelju mjerodavnih vrijednosti pokazatelja kakvoće vode pritoka iz tablice 3a. SKUPINA POKAZA- TELJA FIZIKALNO- KEMIJSKI REŽIM KISIKA HRANJIVE TVARI (C) 2008. GODINA PROFILI STARA STARA STARA JEZERO JEZERO JEZERO BARANJSKA KANAL POKAZATELJI DRAVA DRAVA DRAVA SAKADAŠ SAKADAŠ SAKADAŠ KARAŠICA KARAŠICA Čingi-lingi Čingi-lingi Kopačevo Ustava Sakadaš Sakadaš Branjin Vrh Popovac (lijevo) (desno) Kopačevo površina dno ph I I I I I I I I I I I I I I I I Alkalitet mgcaco 3 /l I I I I I I I I I I I I (A) Električna vodljivost µs/cm I I I I I I IV IV Otopljeni kisik mgo 2 /l I I I I I I I Zasićenje kisikom % I I I I I I I I KPK(KMnO 4 ) mgo 2 /l I I I I I I I (B) BPK 5 mgo 2 /l I I I I I I I Amonij mgn/l I I I I I I Nitriti mgn/l I I I I I I Nitrati mgn/l Ukupno dušik mgn/l I I IV V I I IV Ukupno fosfor mgp/l I IV V I IV Broj koliformnih bakterija broj/l I I I I MIKRO- BIOLOŠKI (D) BIOLOŠKI (E) Broj fekalnih koliforma broj/l I I I IV Broj aerobnih I bakterija broj/ml Indeks saprobnosti "S" - IV - IV Stupanj trofije - - - - IV IV - - Izvor: Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava IV 10
Tablica 4b. Klasifikacija voda na temelju mjerodavne vrijednosti pokazatelja kakvoće vode pritoka iz tablice 3b. SKUPINA POKAZA- TELJA POKAZATELJI VUČICA Petrijevci KARAŠICA Črnkovci 2008. GODINA JOŠAVA Most na cesti za Đurđance JOŠAVA nizvodno od Đakova PROFILI JEZERO BOROVIK Borovik površina JEZERO BOROVIK Borovik dno JEZERO LAPOVAC površina JEZERO LAPOVAC dno FIZIKALNO- ph I I I I I I I I I I I I I I I I KEMIJSKI Alkalitet mgcaco 3 /l I I I I I I I I (A) Električna vodljivost µs/cm I I IV IV IV IV I I I I I I I I Otopljeni kisik mgo 2 /l I I IV V I I I I REŽIM Zasićenje kisikom % I IV V I I I KISIKA KPK(KMnO 4 ) mgo 2 /l I V IV I I V V I I (B) BPK 5 mgo 2 /l V V I I I I I Amonij mgn/l I I V V I I Nitriti mgn/l I V V I I I I HRANJIVE Nitrati mgn/l IV I TVARI Ukupno dušik mgn/l I V V V V (C) I IV V I IV V Ukupno fosfor mgp/l IV V IV V IV V Broj koliformnih bakterija broj/l V I V I I Broj fekalnih MIKROkoliforma broj/l BIOLOŠKI I I I V V I I I (D) Broj aerobnih I V V I bakterija broj/ml I I V I BIOLOŠKI (E) Indeks saprobnosti "S" Stupanj trofije - I I - IV - IV - IV - - - - IV IV IV IV Izvor: Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava i Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save IV 11
. IZVORI ONEČIŠĆENJA VODA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE Onečišćenja se s obzirom na izvore iz kojih potječu mogu podijeliti u dvije osnovne grupe: 1. onečišćenja iz koncentriranih izvora 2. onečišćenja iz raspršenih izvora 1. Koncentrirani izvori onečišćenja su oni koji mogu biti nadzirani. U pravilu su to sanitarne i industrijske otpadne vode, otpadne vode od poljoprivrednih farmi, procjedne vode deponija - efluat, te oborinske vode koje se prikupljaju kanalizacijskim sustavima i moguće ih je nadzirati pomoću uređaja za pročišćavanje, odnosno na samom izvoru onečišćenja odabirom najbolje raspoložive tehnologije, recirkulacijom voda i drugo. Koncentrirani izvori onečišćenja mogu se podijeliti u dvije skupine: a) Komunalni ispusti - sadrže dvije skupine: - Stanovništvo (razne ustanove, hoteli, škole i slično) - Industrija - na sustavu odvodnje b) Samostalni ispusti (direktno u recipijent)- mogu se podijeliti u više skupina: - Industrija - Poljoprivreda - Deponije otpada - uređeni - Prometnice - Turistički objekti - Ostali objekti. 2. Raspršeni izvori onečišćenja su izvori onečišćenja kod kojih najčešće nije moguće nadzirati otpadne vode. a) Stanovništvo Stanovništvo koje nije spojeno na javni kanalizacijski sustav, a opskrbljuje se vodom iz vlastitih, individualnih izvora vode ili putem javnog vodoopskrbnog sustava indirektno se može izvršiti procjena na temelju specifične potrošnje vode i opterećenja od 60 go 2 /st./dan. Na području Županije stanovništvo koje nije priključeno na kanalizacijski sustav svoje otpadne vode odvodi u sabirne ili septičke jame. Sabirne jame prazne se putem sustava javne odvodnje, na oranične površine, vodopropusne septičke jame, u podzemlje ili u vodotok. b) Poljoprivreda Procjenu onečišćenja moguće je vršiti temeljem raspoloživih podataka kroz znanstvene projekte Agronomskog fakulteta, procjena na terenu, s obzirom na Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima ("Narodne novine" broj 15/92.). Za poljoprivredu indirektno se može izvršiti procjena na temelju geoloških i hidrogeoloških karakteristika terena, brojnog stanja stočnog fonda (županijski statistički godišnjaci). c) Deponiji otpada - neuređeni Deponije otpada koje su neuređene predstavljaju izvor onečišćenja voda, budući tako deponirani otpad zagađuje tlo, ispire se u vodotoke ili infiltrira u tlo. 12
d) Promet Procjenu onečišćenja moguće je vršiti jedino temeljem studija o odvodnji prometnica i znanstvenih projekata praćenja onečišćenja s prometnica. e) Oborinske vode Izvršiti procjenu onečišćenja oborinskih voda, posebice prilikom pljuskova većeg intenziteta i ispiranja taloga s nepropusnih površina. Oborinske vode su one koje izravno padalinama dospijevaju u vodne sustave (kisele kiše) ili nakon ispiranja površina šuma, livada, poljoprivrednih površina, neuređenih deponija, prometnica i drugih površina ulaze u prijemnike na vrlo dugačkim potezima. 1. KONCENTRIRANI IZVORI ONEČIŠĆENJA a) Komunalni ispusti Na području Županije izgrađeni su sljedeći sustavi odvodnje otpadnih voda: 1. sustav javne odvodnje "Našički vodovod" d.o.o. Našice 2. sustav javne odvodnje "Rad" d.o.o. Đurđenovac 3. sustav javne odvodnje "KG Park" d.o.o. Donji Miholjac 4. sustav javne odvodnje "Dvorac" d.o.o. Valpovo 5. sustav javne odvodnje "Kombel" d.o.o. Belišće 6. sustav javne odvodnje "Vodovod-Osijek" d.o.o. Osijek 7. sustav javne odvodnje "Baranjski vodovod" d.o.o. Beli Manastir 8. sustav javne odvodnje "Vodoopskrba" d.o.o. Darda 9. sustav javne odvodnje "Đakovački vodovod" d.o.o. Đakovo Od navedenih sustava javne odvodnje podatke o kvaliteti otpadnih voda imaju: "Našički vodovod" d.o.o. Našice, "Rad" d.o.o. Đurđenovac, "KG Park" d.o.o. Donji Miholjac, "Dvorac" d.o.o. Valpovo, "Kombel" d.o.o. Belišće (sustavi javne odvodnje "Dvorac" d.o.o. Valpovo i "Kombel" d.o.o. Belišće imaju zajednički ispust preko uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Belišću), "Vodovod- Osijek" d.o.o. Osijek, "Baranjski vodovod" d.o.o. Beli Manastir i "Đakovački vodovod" d.o.o. Đakovo. Podaci o kvaliteti otpadnih voda su u tablicama koje slijede. Sustav javne odvodnje "Našički vodovod" d.o.o. Našice Našice sa 8.200 stanovnika imaju izgrađen kanalizacijski sustav s ispustom u Našičku rijeku preko mehaničkoga dijela uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Planirana je izgradnja biološkog dijela uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Količina ispuštene otpadne vode iz sustava javne odvodnje u 2008. godini bila je 867.932 m 3 (809.600 m 3 komunalnih otpadnih voda i 58.332 m 3 otpadnih voda industrijskih pogona i manjih privrednih subjekata). Prosječne godišnje vrijednosti parametara kakvoće vode na gradskom ispustu iz mehaničkog uređaja za pročišćavanje u Našičku rijeku u 2008. godini i maksimalno dozvoljene koncentracije (nastavno: MDK) parametara prema efluentu su prikazane u tablici 5. 13
Tablica 5. Prosječne vrijednosti parametara kakvoće vode u 2008. godini na ispustu u Našičku Rijeku Parametar / Jedinica Vrijednost parametra MDK BPK 5 / (mgo 2 /l) 133,38 25 KPK / (mgo 2 /l) 272,50 125 SUSPENDIRANE TVARI /(mg/l) 213,42 35-60 MASTI I ULJA/(mg/l) 19,77 20 DETERGENTI/(mg/l) 5,18 1 OTOPLJENI KISIK/ (mgo 2 /l) 1,37 - ph 7,81 6,0-9,0 NITRATI /(mgn/l) 0,44 15 NITRITI/(mgN/l) 0,06 1,0 MINERALNA ULJA/(mg/l) 2,50 10 Izvor: Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava Veći onečišćivači na gradskoj kanalizaciji prema količini (preko 10.000 m 3 /god.) ispuštene vode su: 1. Opća županijska bolnica s.p.o. Našice 2. Papuk Našice 3. Slavonija IGM. Sustav javne odvodnje "Rad" d.o.o. Đurđenovac Naselje Đurđenovac ima 4.000 stanovnika, djelomično je izgrađen kanalizacijski sustav s ispustom u potok Bukvik. Količina ispuštene otpadne vode iz sustava javne odvodnje u 2008. godini bila je 354.819 m 3. Prosječne godišnje vrijednosti parametara kakvoće vode na gradskim ispustima (u Mederovac i kod taložnice) u 2008. godini i MDK parametara prema efluentu su prikazane u tablici 6. i tablici 7. Tablica 6. Prosječne vrijednosti parametara kakvoće vode u 2008. godini na ispustu u Mederovac Parametar / Jedinica Vrijednost parametra MDK BPK 5 / (mgo 2 /l) 233 25 KPK / (mgo 2 /l) 504 125 SUSPENDIRANE TVARI /(mg/l) 67 35 MASTI I ULJA/(mg/l) 0,191 20 DETERGENTI/(mg/l) 3,76 1 OTOPLJENI KISIK/ (mgo 2 /l) 3,6 - ph 7,89 6,0-9,0 AMONIJ /(mgn/l) 20 10 UKUPNI DUŠIK /(mgn/l) 21,85 10 UKUPNI FOSFOR/(mgP/l) 1,98 2 Izvor: Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava 14
Tablica 7. Prosječne vrijednosti parametara kakvoće vode u 2008. godini na ispustu kod taložnice Parametar / Jedinica Vrijednost parametra MDK BPK 5 / (mgo 2 /l) 144 25 KPK / (mgo 2 /l) 258 125 SUSPENDIRANE TVARI /(mg/l) 69 35 MASTI I ULJA/(mg/l) 0,151 20 DETERGENTI/(mg/l) 0,200 1 OTOPLJENI KISIK/ (mgo 2 /l) 3,8 - ph 7,08 6,0-9,0 AMONIJ /(mgn/l) 3,4 10 UKUPNI DUŠIK /(mgn/l) 6,27 10 UKUPNI FOSFOR/(mgP/l) 3,0 2 Izvor: Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava Sustav javne odvodnje "KG Park" d.o.o. Donji Miholjac Donji Miholjac ima 7.000 stanovnika, na sustav javne odvodnje priključeno je svega 35% stanovnika. Odvodni sustav je planiran kao kombinirani sustav s mješovitom odvodnjom u samom centru grada, a razdjelnim sustavom u ostalim dijelovima grada. Međutim tijekom izgradnje priključivane su i oborinske vode pa je nastao pretežito mješoviti sustav. Količina ispuštene otpadne vode iz sustava javne odvodnje u 2008. godini bila je 371.340 m 3 (347.622 m 3 komunalnih otpadnih voda i 23.718 m 3 otpadnih voda industrijskih pogona i manjih privrednih subjekata). Otpadne vode se nakon mehaničkog pročišćavanja ispuštaju u rijeku Dravu. Tablica 8. Prosječne vrijednosti parametara kakvoće vode u 2008. godini na ispustu u Dravu Parametar / Jedinica Vrijednost parametra MDK BPK 5 / (mgo 2 /l) 36,15 25 KPK iz KMnO4 / (mgo 2 /l) 58,5 125 SUSPENDIRANE TVARI /(mg/l) 76,5 35 OTOPLJENI KISIK/ (mgo 2 /l) 2,5 - ph 7,56 6,5-9,0 NITRATI/(mgN/l) 0,452 2 Izvor: Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava Sustav javne odvodnje "Dvorac" d.o.o. Valpovo i "Kombel" d.o.o. Belišce Postoji izgrađen sustav kanalizacije za gradove: Belišće i Valpovo i naselje Bistrinci, te predstavlja jedan od najkompletnijih rješenja kanalizacije na slivu Drave i Dunava. Otpadne vode se nakon mehaničko-biološkog pročišćavanja ispuštaju u rijeku Dravu. Otpadne vode Valpova se kolektorima dovode do crpne stanice odakle se tlači u kolektor kanalizacije Belišća. Ispred crpne stanice izveden je preljev za oborinske vode s ispusnim kanalom u Karašicu. Izgrađen je i sifon za prolazak otpadnih voda ispod vodotoka. 15
Sve se otpadne vode Belišća, Valpova i Bistrinaca prikupljene sustavom kolektora i crpnih stanica usmjeruju na mehanički uređaj za pročišćavanje koji se nalazi u krugu kombinata "Belišće". Otpadne vode se nakon mehaničko-biološkog pročišćavanja ispuštaju u rijeku Dravu. Grad Belišće ima 7.700 stanovnika, a grad Valpovo 8.200 stanovnika. Količina ispuštene otpadne vode iz sustava javne odvodnje u 2008. godini bila je 2.249.307 m 3 (1.001.554 m 3 komunalnih otpadnih voda i 1.247.753 m 3 otpadnih voda industrijskih pogona i manjih privrednih subjekata). Analize otpadnih voda rađene su na kolektoru IV gdje se međusobno miješaju komunalne otpadne vode s uređaja za pročišćavanje i industrijske otpadne vode. Prosječne godišnje vrijednosti parametara kakvoće otpadnih voda u kolektoru IV za 2008. godinu prikazane su u tablici 9. Tablica 9. Prosječne vrijednosti parametara kakvoće vode u 2008. godini na ispustu kolektora IV Parametar / Jedinica Vrijednost parametra MDK BPK 5 / (mgo 2 /l) 120,08 25,0 KPK / (mgo 2 /l) 521,67 125 SUSPENDIRANE TVARI /(mg/l) 302,50 35 OTOPLJENI KISIK/ (mgo 2 /l) 7,10 - ph 8,02 6,5-9,0 UKUPAN P / (mg/l) 2,22 2,0 UKUPAN N / (mg/l) 8,76 10 Izvor: Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava Najveći utjecaj na kakvoću otpadnih voda ima Belišće d.d. Sustav javne odvodnje "Vodovod-Osijek" d.o.o. Osijek Grad Osijek ima 130.000 stanovnika, a izgrađen je sustav kanalizacije sa direktnim ispustom u rijeku Dravu. Ekolaboratorij "Vodovod-Osijek" d.o.o. ispituje otpadne vode grada na dvije lokacije: 1. gradsko naselje - isključivo samo sanitarne otpadne vode 2. kolektor - mješovite otpadne vode industrije i stanovništva Ukupna količina otpadne vode grada Osijeka u 2008. godini bila je 9.904.075 m 3 (6.885.946 m 3 komunalnih otpadnih voda i 3.018.129 m 3 otpadnih voda industrijskih pogona i manjih privrednih subjekata). Prosječne godišnje vrijednosti parametara kakvoće vode u 2008. godini na ispustu 2. kolektora mješovite otpadne vode industrije i stanovništva prikazane su u tablici 10. Tablica 10. Prosječne vrijednosti parametara kakvoće vode u 2008. godini na ispustu kolektora mješovite otpadne vode industrije i stanovništva Parametar / Jedinica Vrijednost parametra MDK BPK 5 / (mgo 2 /l) 180,68 25.0 KPK / (mgo 2 /l) 323,16 125.0 SUSPENDIRANE TVARI /(mg/l) 273,92 35.0 MASTI I ULJA/(mg/l) 19,46 25.0 DETERGENTI ANIONSKI/(mg/l) 5,05 1.0 ph 7,46 6,5-8,0 Izvor: Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava 16
Popis većih onečišćivača koji su na gradskoj kanalizaciji prema količini (preko 20.000 m 3 /god) ispuštene vode: 1. Kandit Premier d.o.o. 2. Benetton Croatia d.o.o. 3. Klinička bolnica Osijek 4. HEP Proizvodnja d.o.o. TE-TO Osijek 5. Meggle Hrvatska d.o.o. 6. Pivovara d.d. 7. Saponia d.d. 8. Karolina d.o.o. Sustav javne odvodnje "Baranjski vodovod" d.o.o. Beli Manastir Grad Beli Manastir ima 10.000 stanovnika i djelomično izgrađen kanalizacijski sustav. Ukupna količina otpadnih voda u 2008. godini bila je 912.200 m 3 (799.936 m 3 komunalnih otpadnih voda i 112.264 m 3 otpadnih voda industrijskih pogona i manjih privrednih subjekata). Otpadne vode grada Belog Manastira nakon mehaničkog pročišćavanja ispuštaju se u odvodni kanal Karašica. Tablica 11. Prosječne vrijednosti parametara kakvoće vode u 2008. godini na ispustu u kanal Karašica Parametar / Jedinica Vrijednost parametra MDK BPK 5 / (mgo 2 /l) 24,33 25,0 KPK / (mgo 2 /l) 44,33 125 SUSPENDIRANE TVARI /(mg/l) 157,67 35 OTOPLJENI KISIK/ (mg/l) 5,76 - ph 7,62 6,5-9,0 UKUPAN P / (mg/l) 1,76 2,0 UKUPAN N / (mg/l) 27,23 10 Izvor: Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava Preko uređaja iz ispusta kanalizacije u gradu Belom Manastiru prema količini (preko 10.000 m 3 /god.) i kvaliteti ispuštenih voda vaći zagađivač je Belje d.d. Tvornica mliječnih proizvoda Beli Manastir. Sustav javne odvodnje "Vodoopskrba" d.o.o. Darda Darda ima 6.700 stanovnika. Izgrađeno je samo 800 m kanalizacije koja ima privremeni ispust u depresiju kod "fazanerije" u Dardi. Analize otpadnih voda se ne rade. Sustav javne odvodnje "Đakovački vodovod" d.o.o. Đakovo Grad Đakovo ima 20.912 stanovnika, a na kanalizacijski sustav je priključeno 18.550 stanovnika. 17
Otpadne vode grada Đakova se bez pročišćavanja ispuštaju u melioracijski kanal Ribnjak koji je pritok jezera Jošave. Prosječne godišnje vrijednosti rezultata mjerenja prikazane su u tablici 12. Tablica 12. Prosječne vrijednosti parametara kakvoće vode u 2008. godini na ispustu u kanal Ribnjak Parametar / Jedinica Vrijednost parametara MDK BPK 5 / (mgo 2 /l) 205 25.0 KPK / (mgo 2 /l) 754 125.0 SUSPENDIRANE TVARI /(mg/l) 94,2 35.0 MASTI I ULJA/(mg/l) 0,519 25.0 UKUPNI FOSFOR / (mg/l) 17,90 2.0 UKUPNI DUŠIK / (mg/l) 29,1 10.0 Izvor: Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava i Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save Veći zagađivači na sustavu javne odvodnje su: 1. Žito d.o.o. 2. Đakovčanka d.o.o. b) Samostalni ispusti Popis većih onečišćivača na području Županije koji nisu na sustavu javne odvodnje prema količini otpadne vode: 1. Bizovačke Toplice d.d., veliku količinu termomineralne vode direktno ispuštaju u melioracijske kanale Slanik i Toplica, sanitarne preko biodiska u kanal (zadovoljavajuće) 2. Nexe grupa Našicecement - vodotok Jelav, sanitarne preko biodiska u Jelav (zadovoljavajuće) 3. IPK Tvornica ulja Čepin d.o.o. - kanal Crni Fok - uređaj za pročišćavanje, sve bolji učinak 4. Đakovačka vina d.d. Vinarija u Mandičevcu - ispust u melioracijski kanal 5. Meteor d.d. - ispust u melioracijski kanal - Jošava. Popis većih onečišćivača na području Županije koji nisu na sustavu javne odvodnje prema kvaliteti otpadne vode: 1. IPK Tvornica ulja Čepin d.o.o. - preko uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u kanal Crni Fok 2. Đakovačka vina d.d. Vinarija u Mandičevcu - ispust u melioracijski kanal peko uređaja za pročišćavanje 3. Meteor d.d. - ispust u melioracijski kanal, priključit će se na kolektor za odvodnju otpadnih voda u industrijskoj zoni nakon njegove skore izgradnje 4. Bizovačke Toplice d.d., veliku količinu termomineralne vode direktno ispuštaju u melioracijske kanale Slanik i Toplica, sanitarne preko biodiska u kanal 5. Nexe grupa Našicecement - vodotok Jelav, sanitarne preko biodiska u Jelav. Farme na području Osječko-baranjske županije Farme s kojih se dio otpadnih voda ispušta u vodotoke: 1. Farma Lipine d.o.o. ekonomsko dvorište Šipovac 1 - ispuštanje u kanal 2. Novi agrar d.o.o. ekonomsko dvorište Dalj - gnojovka i sanitarne vode ispuštaju se u kanal 3. Belje d.d. PC Mliječno govedarstvo PJ Popovac - odlaganje na poljoprivredne površine, sanitarne vode u septičku jamu, 2,5% otpadnih voda ispušta se u kanal 18
4. Hana - Breznica farma i ekonomsko dvorište - suha stelja, 12% otpadnih voda ispušta se u kanal, 23% u septičku jamu 5. IPK mliječna farma Holstein d.o.o. - suha stelja, poljoprivredne površine, 4% otpadnih voda ispušta se u kanal 6. Belje d.d. PC Mliječno govedarstvo farma Zeleno polje - suha stelja, poljoprivredne površine, 8% otpadnih voda ispušta se u kanal 7. Novi agrar d.o.o. PC Ankin Dvor Antunovac - gnojovka i sanitarne vode ispuštaju se u kanal 8. Novi agrar d.o.o. PC farma Ovčara Čepin - sanitarne otpadne vode, 10% sanitarnih voda ispušta se u kanal 9. Belje d.d. Mliječno govedarska farma Mitrovac - odlaganje na poljoprivredne površine, sanitarne otpadne vode u septičku jamu, 7% otpadnih voda ispušta se u kanal 10. Hana - Vuka d.o.o. - odlaganje na poljoprivredne površine, sanitarne otpadne vode u septičku jamu, 5% otpadnih voda ispušta se u kanal 11. Njive d.o.o. - odlaganje na poljoprivredne površine, 46% otpadnih voda ispušta se u kanal 12. Farma Prisad Pribiševci - suha stelja, poljoprivredne površine, sanitarne vode u septičku jamu, 15% otpadnih voda ispušta se u vodotok kanal 13. Hana - Koška d.o.o. - 2% tehnoloških otpadnih voda ispušta se u kanal 14. Hana - Niza d.o.o. - odlaganje na poljoprivredne površine, 13% otpadnih voda ispušta se u kanal 15. Osilovac d.o.o. - ekonomsko dvorište, odlaganje na oranične površine, a sanitarne vode u septičku jamu, a od pranja strojeva u kanal 16. Farma Lipine d.o.o. ekonomsko dvorište Lipine - lagune, 0,3% u kanal, sanitarne vode u septičku jamu 17. Hana - Podgorač d.o.o. odlaganje na poljoprivredne površine, 7% otpadnih voda ispušta se u kanal, sanitarne u septičku jamu 18. Novi agrar d.o.o. PC farma Mala Branjevina - 10% otpadnih voda ispušta se u kanal 19. Krndija d.o.o. - suha stelja, poljoprivredne površine, sanitarne taložne jame, 2% otpadnih voda u melioracijski kanal 20. Belje d.d. PC Mliječno govedarstvo PJ farma Jasenovac - odlaganje na poljoprivredne površine, 3% otpadnih voda ispušta se u kanal Farme s kojih nema ispuštanja otpadnih voda u vodotoke: 21. PPK Valpovo PC Stočarstvo farma Petrijevci - lagune i poljoprivredne površine - tehnološke otpadne vode, a sanitarne u septičku jamu 22. Žito d.o.o. farma Magadenovac i TSH - lagune - farma - lagune i poljoprivredne površine 23. Osilovac d.o.o. farma za tov junadi - odlaganje suhe stelje na oranične površine, sanitarne vode u septičku jamu 24. Belje d.d. PC tov junadi PJ Hatvan - odlaganje na poljoprivredne površine 25. Žito d.o.o. farma Velika Branjevina - lagune i poljoprivredne površine, nema ispuštanja otpadnih voda 26. Belje d.d. Darda Svinjogojstvo farma Darda - lagune i poljoprivredne površine, nema ispuštanja otpadnih voda 27. Belje d.d. Darda Svinjogojstvo farma Kozarac - lagune i poljoprivredne površine, nema ispuštanja otpadnih voda 28. Svinjogojska farma u Forkuševcu - lagune i poljoprivredne površine, nema ispuštanja otpadnih voda 29. Svinjogojska farma u Viškovcima - lagune i poljoprivredne površine, nema ispuštanja otpadnih voda 30. Belje d.d. PC tov junadi PJ Mala Karašica - odlaganje na poljoprivredne površine, a sanitarne vode ispuštaju se u septičku jamu 31. Bagicommerce - odlaganje na poljoprivredne površine, a sanitarne vode ispuštaju se u septičku jamu. 19
Navedene farme pod brojevima od 1. do 11. na području Županije godišnje imaju preko 1000 m 3 otpadnih voda, dok ostale imaju do par stotina m 3 godišnje. Na farmama za uzgoj goveda tehnološki proces odvija se na suhoj stelji koja se koristi kao gnojivo za poljoprivredne površine. U svinjogojstvu se sadržaj laguna (gnojovka) koristi za gnojidbu poljoprivrednih površina. Do zagađenja voda može doći ako uslijed nepravovremenog pražnjenja laguna dođe do izlijevanja sadržaja u okolne vodotoke. 2. IZNENADNA ONEČIŠĆENJA VODA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE U 2008. GODINI Ured za gospodarstvo Osječko-baranjske županije 25. kolovoza 1999. godine uputio je dopis Ministarstvu unutarnjih poslova i Županijskom centru za obavješćivanje, koji se odnosi na "Postupak u slučaju zagađenja voda", a ovlašteni inspektori, Hrvatske vode (Vodnogospodaski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava i Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save) i ovlašteni laboratoriji uključuju se u postupke sanacije posljedica onečišćenja. U slučaju onečišćenja voda vodopravni inspektor vrši uviđaj, proglašava stupanj ugroženosti vodotoka (I. - I. prema Državnom planu za zaštitu voda Vb.) i izdaje nalog za sanaciju. Na području Osječko-baranjske županije postoji Županijski eko-stožer, sukladno Planu intervencije u zaštiti okoliša ("Narodne novine" broj 82/99.), a Eko-stožer i Hrvatske vode obavješćuju se prilikom zagađenja voda. Iznenadna onečišćenja na području Županije u 2008. godini: 08. ožujka 2008. godine Lokacija: onečišćenje rijeke Drave kod Pampasa 23. + 800 rkm - nije pod nadzorom Hrvatskih voda Vrsta onečišćenja: naftni derivati Počinitelj: potonuli brod "Dora" Sanacija: tvrtka Osijek - Koteks d.d. naručila ovlaštenu tvrtku AEKS za sanaciju Inspektor: sigurnosti plovidbe nadzirao sanaciju Uzorkovanje: nije provedeno 11. travnja 2008. godine Lokacija: kanal Brana kod Forkuševaca Vrsta onečišćenja: otpadne vode farme Počinitelj: Farma OPG Perić Ilija Sanacija: zbog manjeg obima onečišćenja nisu poduzete mjere sanacije Inspektor: izvršio uviđaj Uzorkovanje: nije provedeno 20. travnja 2008. godine Lokacija: rijeka Drava u Osijeku 29. rkm Vrsta onečišćenja: naftna mrlja Počinitelj: nepoznat Sanacija: zbog manjeg obima onečišćenja nisu poduzete mjere sanacije Inspektor: obaviješten Uzorkovanje: nije provedeno 20
21. travnja 2008. godine Lokacija: vodotok Jošava Vrsta onečišćenja: uginuće riba Počinitelj: nepoznat Sanacija: zbog manjeg obima onečišćenja nisu poduzete mjere sanacije Inspektor: izvršio uviđaj Uzorkovanje: laboratorij Brodska Posavina d.d. Slavonski Brod 23. kolovoza 2008. godine Lokacija: rijeka Drava u Osijeku 20 + 000-24 + 000 rkm Vrsta onečišćenja: pelud zlatošipke Počinitelj: prirodna pojava Sanacija: - Inspektor: obaviješten Uzorkovanje: nije provedeno 14. listopada 2008. godine Lokacija: rijeka Drava 31. rkm Vrsta onečišćenja: eurodiesel Počinitelj: plovni objekti tvrtke Osijek - koteks d.d., kod pretakanja goriva Sanacija: zbog manjeg obima onečišćenja nisu poduzete mjere sanacije Inspektor: izvršio uviđaj Uzorkovanje: nije provedeno 28. listopada 2008. godine Lokacija: odvodni kanal vinarije u Kneževim Vinogradima Vrsta onečišćenja: otpadna voda vinarije Počinitelj: Belje d.d. PC Vinski podrumi Sanacija: izvršena od strane počinitelja Inspektor: obavio uviđaj Uzorkovanje: nije provedeno 07. studeni 2008. godine Lokacija: kanal Blata kod Malinovca Vrsta onečišćenja: sirova nafta Počinitelj: INA Beničanci Sanacija: izvršio počinitelj pod nadzorom vodopravne inspekcije i Hrvatskih voda Inspektor: obavio uviđaj Uzorkovanje: nije provedeno 11. prosinca 2008. godine Lokacija: rijeka Vučica kod Josipovca uz klaonicu Ravlić Vrsta onečišćenja: otpadne vode klaonice Počinitelj: obrt Ravlić Sanacija: - Inspektor: izvršio uviđaj Uzorkovanje: nije provedeno 21