Septembar 2013 Rizici projekta Pljevlja II zbog neadekvatnih standarda za životnu sredinu u preliminarnim ponudama Rezime Ispitivanje parametara za životnu sredinu u preliminarnim ponudama za izgradnju drugog bloka TE Pljevlja kapaciteta 220 MW, koje je objavila Vlada Crne Gore, pokazuje sljedeće: Nijedna od preliminarnih ponuda ne dostiže nivoe propisane dokumentom EU BREF 2006 Najbolje dostupne tehnologije 1. Samo jedna od preliminarnih ponuda je u saglasnosti sa Direktivom EU o industrijskim emisijama (IED) za emisije prašine. Nijedan od preliminarnih ponuda nije u skladu sa novim standradima kada je u pitanju zagađenje novim energetskim objektima na ugalj u Kini. Ovo znači da sve kompanije uključujući i evropske nude Crnoj Gori tehnologiju čije korišćenje za izgradnju energetskih objekata u Kini nije dozvoljeno. Ove slabosti predstavljaju visoke ekonomske rizike za projekat zbog dodatnih ulaganja da bi se osigurala saglasnost sa Direktivom o industrijskim emisijama kada ona postane obavezujuća u Crnoj Gori. Uvod Pljevlja II je planirana za izgradnju u crnogorskom najsjevernijem i najzageđenijem gradu, Pljevljima.Tamo već postoji jedna termoelektrana na ugalj, Pljevlja I, kapaciteta 210 MW, koja bi trebalo da funkcioniše do 2025. Očekivani kapacitet Pljevlja II je 220 MW i trebalo bi da se gradi na istom mjestu gdje je i Pljevlja I i da koristi lokalni lignit iz pljevaljskog rudarskog basena. U julu 2013. godine Vlada Crne Gore je objavila informaciju o preliminarnim ponudama koje su primljene za izgradnju TE Pljevlja II 2, koja se može vidjeti u tabeli ispod. Kako energetski objekti traju po nekoliko decenija, a legislativa EU o zagađenju životne sredine iz elektrana na ugalj je prilično dinamična i EU i u zemljama pristupnicama, od velike je važnosti da sve nove energetske instalacije uzmu u obzir vjerovatne promjene legislative u budućnosti koje bi uticale na inastalaciju. U slučaju Crne Gore, jedan od najvažnijih djelova legislative je Direktiva EU o industrijskim emisijama 3, nasljednica među ostalim Direktivama Direktive o velikim industrijskim postrojenjima 4, koja je već pravno obavezujuća kao rezultat članstva Crne Gore u Energetskoj zajednici (Energy Community Treaty) 5. Daleko od toga da je to samo još jedan dio legislative 1 http://eippcb.jrc.ec.europa.eu/reference/bref/lcp_bref_0706.pdf 2 http://www.gov.me/sjednice_vlade/28, prvi dokument 3 Directive 2010/75/EU of the European Parliament and of the Council of 24 November 2010 on industrial emissions (integrated pollution prevention and control) 4 Directive 2001/80/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2001 on the limitation of emissions of certain pollutants into the air from large combustion plants 5 http://www.energy-community.org/portal/page/portal/enc_home/energy_community/legal/treaty
koji će biti razmatran u budućnosti, jer će mogućnost uključivanja IED u obaveze članica Energetske zajednice biti razmatrana već na Ministarskom Savjetu Energetske zajednice 24. oktobra ove godine u Beogradu. Prema predlogu Evropske komisije za implementaciju IED (Poglavlje III) članice će sprovoditi posebne odredbe za industrijska postojenja iz IEDod 1. januara 2018. godine za nove elektrane, a najkasnije do 1. januara 2022. godine za već postojeće elektrane. Čak i ako predlog ne bude konačno usvojem na sastanku u Beogradu, Crna Gora će morati da se uskladi sa legislativom u sljedećih nekoliko godina. Ova analiza ima za cilj da ispita usaglašenost preliminarnih ponuda sa IED. Ispitana je i usaglašenost parametara efikasnosti sa Najboljom dostupnom tehnologijom EU. Kao dodatak, ispitana je i usaglašenost sa novim kineskim standradima o zagađivanju 6, kako bi se utvrdilo da li kompanije nude tehnologiju čija bi upotreba u izgradnji bila dozvoljena u Kini u ovom momentu. Analiza U tabeli ispod, kopiranoj iz informacije crnogorske Vlade o preliminarnim ponudama koje su primljene za Pljevlja II, u koloni koja je obojena u tamno plavo predstavljeni su rezultati projekta koje Vlada Crne Gore očekuje, a koji zahtijevaju sub-kritično cirkulišuće fluidizirano korito sa efikasnošću oko 40,82%. Sedam kolona na desno predstavljaju različite elemente ponuda dostavljenih od strane šest različitih kompanija: 1) China Gezhouba Group International Engineering Company (CGGC) 2) Istroenergo Group IEG/SES Tlmace, Slovačka 3) Skoda Praha, Češka, 4) China Machinery Engineering Corporation (CMEC) - dvije različite ponude, jedna za jedinicu od 350 MW i druga za jedinicu od 220 MW. 5) China National Electric Engineering Co. Ltd., CNEEC 6) Powerchina - Hubei Electric Power Survey & Design Institute China Environmental Energy Holdings CO. LTD. (CEE HOLDINGS) je takođe predstavljena od strane Vlade kao jedan od ponuđača, ali njihova ponuda nije uključena u ovu tabelu iz nepoznatih razloga. 6 Emission standard of air pollutants for thermal power plants GB 13223-2011 replacing GB13223-2003 and putting into effect as of Jan.1, 2012, http://english.mep.gov.cn/standards_reports/standards/air_environment/emission_standard1/201201/t20120106_2 22242.htm, unofficial English translation at: http://switchboard.nrdc.org/blogs/bfinamore/nrdc%20unofficial%20english%20summary.docx.
Usaglašenost sa Direktivom EU o industrijskim emisijama Relevantni parametri čija usaglašenost sa IED može biti ispitana su SO2, NOX i prašina. Za početak, odbacićemo ponudu CMEC-a za elektranu od 350 MW, jer je Vlada Crne Gore predvidjela 220 MW na osnovu preostalih rezervi lignita koje su dostupne. Takođe je sumnjivo da li se tehnolgija koja se zasniva na usitnjenom uglju (PC tehnologija)može uzeti kao validna u proceduri izbora, ako se uzme u obzir da je projektom predviđeno postrojenje sa cirkulišućim fluidiziranim koritom, koje ima niže granice za emisiju NOX pod IED. Međutim, kako su prepreke ovdje više proceduralnog nego tehničkog tipa, za analitičke svrhe uzećemo ih u obzir. Gledajući druge ponude, ograničenja postavljena IED-om (Aneks V, dio 2) 7 za nove elektrane su ona koja je Vlada postavila u očekivanim rezultatima projekta: SO2: <200 mg/nm 3 za elektrane >300 MW licencirane nakon 7. januara 2013. NOx: <150 mg/nm 3 za elektrane >300 MWth licencirane nakon 7. januara 2013., izuzev usitnjenog lignita, koji ima ograničenje <200 mg/nm 3 Prašina: <10 mg/nm 3 za elektrane >300 MW licencirane nakon 7. januara 2013. Sve prikazane ponude su u skladu sa zahtjevima kada je u pitanju SO2. Za NOX, dvije ponude su usaglašene sa IED (Skoda i Hubei). Jedna nije CMEC2, koja bi trebalo da bude <150 mg/nm 3, ali nudi samo <200 mg/nm 3. Jedna je dvosmislena (IEG) jer se u tabeli pominju i CFB i PC, što čini nejasnim da li treba biti usaglašena sa <150 mg/nm 3 ili <200 mg/nm 3. Samo jedna od ponuda ona od Skoda Praha je u skladu sa zahtjevima kada je u pitanju 7 http://eur-lex.europa.eu/lexuriserv/lexuriserv.do?uri=oj:l:2010:334:0017:0119:en:pdf
prašina, dok su sve ostale 30 mg/nm 3 ili u jednom slučaju čak i više. U slučaju IEG iz Slovačke, kompanija nudi tehnologiju koja više ne bi mogla biti korišćena u Slovačkoj jer nije u saglasnosti sa IED ograničenjimaza emisije prašine. Ove visoke emisije prašine otvaraju rizik da će dodatne investicije biti potrebne za nekoliko godina kako bi se smanjile emisije i elektrana dovela u sklad sa IED. U toku je takođe i rad na na novom referentnom dokumentu za BAT (Best Available Tehnology), koji će biti vezan za IED. Novi dokument za BAT mora biti primijenjen za četiri godine od usvajanja, tako da je predviđen da stupi na snagu do 2018. godine za zemlje članice EU. Nacrt dokumenta 8 nagovještava da će kontrola zagađenja biti pojačana, posebno za SOx i prašinu. On takođe predstavlja i ograničenja za emisije žive (<5 mg/nm3 za nove elektrane više od 300 MWh za pod-bitumenski ugalj i lignit) i CO (12-80 mg/nm3 for > 300 MW za cirkulišuće fluidizirano postrojenje). Tako da bi bilo preporučljivo da se već anticipiraju ovi novi standardi, uključujući i one za dodatne zagađivače. Na kraju, Evropska Komisija će razmotriti postrožavanje minimalnih zahtjeva za LCP kao dio revidiranja IED. Usaglašenost sa nivoima efikasnosti prema Najboljoj Dostupnoj Tehnologiji EU (2006 BREF) U skladu sa dokumentom BREF 2006, za lignit, >40% termalne efikasnosti će biti povezano sa BAT za cirkulišuće fluidizirano postrojenje, ili 42-45% za usitnjeni lignit. U referentnom projektu koji je distribuiran potencijalnim investitorima, 40.82% se zahtijeva, međutim nijedna od preliminarnih ponuda ne dostiže ovaj nivo. Najviše ponude za elektrane od 220 MW su od Hubei Power iz Kine sa 38.1 % i Skoda Praha 39.4%. Druge ponude se kreću između 34.9 i 37.91%. Tako da nijedna ponuda ne predstavlja Najbolje Dostupne Tehnologije (BAT). Usaglašenost sa kineskim standardima za emisije zagađivača iz termoelektrana 1. januara su u Kini stupili na snagu novi standardi o zagađivanju iz termoelektrana 9. Od 2015. godine ovo će uključiti i standarde za živu. Nije planirano da se novi standardi primjenjuju i na inostrane elektrane, ali su ispitani kako bi se osiguralo da ono što kineski investitori rade u inostranstvu ne smije biti drugačije od standarda koje primjenju u svojoj zemlji. Za parametre koji se nalaze u tabeli gore, standardi koji moraju biti ispunjeni za nova cirkulišuća fluidizirana postrojenja su sljedeći: Prašina: 30 mg/m 3 SO2: 100 mg/m 3 (200 u četiri posebno određena regiona) NOx: 100 mg/m 3 (200 u četiri posebno određena regiona) 8 http://eippcb.jrc.ec.europa.eu/reference/bref/lcp_d1_june2013_online.pdf 9 Emission standard of air pollutants for thermal power plants GB 13223-2011 replacing GB13223-2003 and putting into effect as of Jan.1, 2012, http://english.mep.gov.cn/standards_reports/standards/air_environment/emission_standard1/201201/t20120106_2 22242.htm, unofficial English translation at: http://switchboard.nrdc.org/blogs/bfinamore/nrdc%20unofficial%20english%20summary.docx.
Međutim, za neke ključne regione ograničenja su stroža za prašinu (20 mg/m 3 ) i SO2 (50 mg/m3) Ukoliko isključimo varijacije ograničenja po regionima i uporedimo ponude za Pljevlja II sa standardima, rezultati su sljedeći: Sve ponude izuzev IEG su u saglasnosti sa nivoima emisija prašine. Nijedna od ponuda nije u saglasnosti sa nivoima SO2 Nijedna od ponuda nije u saglasnosti sa nivoima NOx. Drugim riječima, nijedna kompanija, uključujući i evropske, ne nudi tehnologije čija bi upotreba bila dozvoljena u Kini danas. Izuzetak bi bila četiri regiona za koje su standardi za ograničenja emisija viši.