URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA SVETI JURAJ SAŽETAK ZA JAVNU RASPRAVU OŽUJAK 2012. / URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. GRAD SENJ
NARUČITELJ: IZVRŠITELJ: GRAD SENJ Gradonačelnik Darko Nekić, prof URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE D.D. ZAGREB Direktor Instituta, mr.sc.ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj izrade Plana: Terezija Mirković Berković, dipl.ing.arh Stručni tim na izradi Plana Terezija Mirković Berković, dipl.ing.arh Ante Senjanović, dipl.ing.arh. Vedran Oberan, dipl.ing.arh. Mladen Kardum, ing.građ. Gordan Maček, dipl.ing.prom. Dean Vučić, ing.geod. Marija Babić, ing.građ. Broj elaborata: 1324 Broj radnog naloga: 10022
SADRŽAJ: 1. UVOD... 3 Osnova za izradu Plana... 3 2. PLANIRANI ZAHVATI... 4 2.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA... 4 2.1.1. Namjena površina... 4 2.1.2. Vrste građevina... 6 2.2. PROMETNA MREŽA... 8 2.2.1 Cestovni promet... 8 2.2.2 Pomorski promet... 9 2.3. INFRASTRUKTURNA MREŽA... 10 2.3.1. Telekomunikacijska mreža... 10 2.3.2. Elektroenergetska mreža... 10 2.3.3. Vodnogospodarski sustav... 10 Vodoopskrbna mreža... 10 Otpadna i oborinska odvodnja... 11 Bujični vodotoci... 11 3. OGRANIČENJA IZGRADNJE... 11 3.1. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina... 11 3.2. Zaštitni pojasevi... 12 3.3. Pomorsko dobro... 12 3. IZMJENE PRIJEDLOGA PLANA... 13 URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. ZAGREB 1
URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. ZAGREB 2
1. UVOD Naselje Sveti Juraj je drugo najveće primorsko naselje na području Grada Senja, smješteno je 8,5 km južno od samog Senja. Postojeće izgrađeno područje je veličine oko 27 ha, i uz oko 300 stambenih objekata, uključuje školu, sakralne objekte, poštu, vatrogasni dom, ured lučke uprave, manje privatne ugostiteljsko-turističke objekte i pogone pilane. Proširenjem ukupne površine građevinskog područja na oko 51 ha, dobit će se prostor za oko 400 novih stambenih i stambeno-poslovnih objekata, za hotele u priobalnom pojasu, javne i društvene sadržaje, luku nautičkog turizma, te rekreacijsku kupališnu zonu. OSNOVA ZA IZRADU PLANA Građevinsko područje naselja Sveti Juraj je, u obliku koji se razrađuje Urbanističkim planom uređenja "Sveti Juraj", predviđeno Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Senja, iz 2011. g. Obaveza izrade urbanističkog plana uređenja za naselje Sveti Juraj je utvrđena PPUGom Senja, na osnovi članka 75. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji propisuje izradu takvog plana za sva neizgrađena građevinska područja veća od 0,5 ha. Gradsko vijeće Grada Senja, je na svojoj 30. sjednici održanoj 27. ožujka 2008. godine donijelo "Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja Sveti Juraj", na osnovi koje je započeta izrada ovog Plana. Po navedenoj Odluci, razlozi izrade Plana su: Neuređena građevinska zemljišta, djelomično prikupljanje otpadnih voda koje se izravno odvode u more bez prethodnog pročišćavanja, potrebna rekonstrukcija ostale komunalne infrastrukture, nedostatak parkirališnih mjesta, neuređena kupališta, nedefinirano lučko područje, nedefinirani javni prostori, nedifinirano groblje, zapušteni i devastirani objekti u užem centru naselja. Naročito veliki nedostatak je za ovo naselje smještaj drvnoprerađivačke industrije i garaža, te mehaničkih radionica neposredno uz morsku obalu i u samom naselju. Javna rasprava o prijedlogu UPU Svetog Jurja je održana od 20. 12. 2011. do 18. 1. 2012. godine. Na osnovi prihvaćenih prijedloga i primjedbi građana, prijedlog Plana je izmjenjen, pa se stoga ponavlja javna rasprava, da bi se građanima predstavile izmjene. U ponovnoj javnoj raspravi se razmatraju samo promjene u odnosu na prvi prijedlog, koje se nabrojane u 3. poglavlju ovog sažetka. URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. ZAGREB 3
2. PLANIRANI ZAHVATI Ovim Planom se stvaraju preduvjeti za ispravljanje nedostataka spomenutih u Odluci. U Planu se određuje raspored i razgraničenje različitih namjena površina, u skladu s čime se propisuje i način korištenja, odnosno mogućnosti gradnje na pojedinim površinama unutar obuhvata Plana. Uz namjene površina, Planom se određuje i način izgradnje prometne i infrastrukturne mreže, tako da se sve čestice na području Plana mogu urediti u skladu sa zakonskim propisima, i tako da je na njima moguća izgradnja objekata za kvalitetno življenje i rad. 2.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA Na pojedinim namjenama površina je moguće graditi razne vrste građevina, pa se odvojeno definiraju namjene površina sa pripadajućim mogućnostima gradnje, od vrsta građevina i njihovih uvjeta gradnje. 2.1.1. Namjena površina Unutar obuhvata Plana su predviđene slijedeće namjene površina: stambena namjena (S) unutar koje je moguća izgradnja stambenih, odnosno stambenoposlovnih građevina, te sportsko-rekreacijskih građevina mješovita namjena - pretežno stambena (M 1 ) unutar koje je moguća izgradnja stambenih, odnosno stambenoposlovnih građevina, malih poslovnih građevina, ugostiteljsko-turističkih građevina, javnih i društvenih građevina, sportsko-rekreacijskih građevina mješovita namjena - pretežno poslovna (M 2 ) unutar koje je moguća izgradnja malih poslovnih građevina, ugostiteljsko-turističkih građevina, javnih i društvenih građevina ugostiteljsko-turistička namjena (T 1 ) unutar koje je moguća izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina iz kategorije "hoteli" (i njihovih pratećih sadržaja) ugostiteljsko-turistička prateća (T u ) smještena na pomorskom dobru, i unutar nje je moguće samo gradnja prostora za usluživanje na otvorenom sa pratećim uređenjem prostora (ako se granica pomorskog dobra izmjeni, dio ove površine koji više ne bi bio na pomorskom dobru se može priključiti namjeni T 1 ) javna i društvena namjena (D x ) koja obuhvaća razne postojeće objekte (lučka uprava, ambulanta, škola, crkva, vatrogasni dom, itd), URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. ZAGREB 4
rekreacijska namjena (R 5 ) - centar vodenih sportova koja je namjenjena izgradnji sadržaja sportske i rekreacijske namjene (i pratećih sadržaja), prvenstveno vezanih za vodene sportove (bazeni, akvapark, i sl.) rekreacijska namjena (R 6 ) - uređena plaža koja je namjenjena uređenju plaža i izgradnji pratećih sadržaja uređene javne zelene površine (Z 1 ) namjenjene parkovima, uz ograničenu mogućnost izgradnje parkovnih građevina spomen park (Z 3 ) je površina starog groblja Cimitera, koje više nije u funkciji, i zaštićeno je kulturno dobro; može se uređivati kao javni park, uz očuvanje svih zaštićenih elemenata zaštitne zelene površine (Z) površine u prirodnom stanju, određene van građevinskog područja, ili na nepovoljnim terenima površine infrastrukturnih sustava (IS) koje su namjenjene smještaju infrastrukturnih uređaja i građevina (trafostanice, mala hidroelektrana ugrađena u vodoopskrbni sustav, vodosprema, biološki pročistač) parkirališta ostale javne površine su sve površine određene ovim Planom prvenstveno za uređenje prometne mreže i drugih javnih površina, kao i infrastrukturne mreže s pripadajućim objektima i površinama lučko područje koje obuhvaća sadašnju luku otvorenu za javni promet, te planiranu luku nautičkog turizma (marinu) u uvali Jablanove groblje obuhvaća novo groblje, kojemu se planira proširenje URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. ZAGREB 5
2.1.2. Vrste građevina Unutar obuhvata Plana je prostor namijenjen slijedećim vrstama građevina: Građevine gospodarskih djelatnosti: MALE POSLOVNE GRAĐEVINE namijenjene obavljanju djelatnosti trgovine, ugostiteljstva, zanatstva, male proizvodnje (npr. pekare, male uljare, i sl.), osobnih usluga, uredskog rada i sl. izgrađenost građevne čestice može biti do 30%, visina građevine do 3 nadzemne etaže i do 9 metara mjereno od uređenog terena na čestici (ove vrijednosti variraju ovisno dijelu naselja, tj. zoni načina i uvjeta gradnje, u kojem se objekt nalazi, ali vrijede za većinu) UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE GRAĐEVINE za hotele unutar površina namjene T1 se određuju zasebni uvjeti prema njihovoj lokaciji, zbog različitih karakteristika smještaja i zatečenog stanja unutar površina mješovite namjene, dozvoljena je izgradnja ugostiteljskih objekata iz skupine "hoteli", te ugostiteljskih objekata iz skupine "druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj" - izgrađenost građevne čestice može biti do 30%, visina građevine do 3 nadzemne etaže i do 11 metara mjereno od uređenog terena na čestici (ove vrijednosti variraju ovisno dijelu naselja, tj. zoni načina i uvjeta gradnje, u kojem se objekt nalazi, ali vrijede za većinu) Građevine društvenih djelatnosti: postojeći objekti se mogu rekonstruirati novi objekti se mogu graditi tako da izgrađenost građevne čestice može biti do 40%, visina građevine do 2 nadzemne etaže i do 9 metara mjereno od uređenog terena na čestici Sportske građevine: na površinama stambene i mješovite namjene se mogu graditi tako da izgrađenost građevne čestice može biti do 40% (u što se ne računaju nenatkriveni tereni), a visina građevine do 9 metara mjereno od uređenog terena na čestici na površini namjene R5 se mogu graditi tako da izgrađenost građevne čestice može biti do 20% (uz dodatnih 40% za nenatkrivene sportske terene, otvorene bazene i drugih uređaje za URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. ZAGREB 6
vodene sportove), a visina građevine do 9 metara mjereno od uređenog terena na čestici Stambene građevine: u okviru građevne čestice stambene građevine je u dozvoljeno urediti prateću djelatnost: trgovinu, ugostiteljstvo (uključujući i smještajne djelatnosti), zanatstvo, malu proizvodnju (npr. pekare, male uljare, i sl.), osobne usluge, liječničke ordinacije, uredski rad i sl, na do 30% građevne površine (unutar namjene S), odnosno 50% (unutar namjene M1) stambene građevine se mogu graditi kao samostojeće (individualne), poluugrađene (dvojne) ili kao ugrađene (niz) poluugrađene građevine se smiju graditi u zonama načina i uvjeta gradnje I, II, III, IV, Vi VII. uvjete i način gradnje samostojećih i poluugrađenih građevina se određuje po zonama načina i uvjeta gradnje, i iskazani su u sljedećoj tablici: ZONA NAČINA I UVJETA GRADNJE I II III IV V VI VII VIII IX NAJMANJA POVRŠINA GRAĐ. ČESTICE 200 m² 200 m² 350 m² 400 m² 300 m² 300 m² 450 m² 500 m² **** 500 m² kig 0,5 0,4 0,4 0,3*** 0,3 0,3 0,3 0,3 0,35 VISINA GRAĐEVINE 7,5 m 6,5 m 7,5 m 9 m 7,5 m 9 m 9 m 9 m**** 9 m BROJ NADZEMNIH ETAŽA UDALJENOST GRAĐEVINE OD SUSJ. MEĐE UDALJENOST GRAĐEVINE OD REG. PRAVCA POVRŠINA PRIRODNOG ILI HORT. UREĐ. TERENA 3 3 3 4 3 4 3 4**** 4 0 m 0* m 0* m 3 m 3 m 3 m 3 m 3 m 3 m 0 m 2 m** 0 m 5 m 3 m 5 m 5 m 5 m 5 m 10% 10% 20% 20% 30% 30% 30% 30% 30% URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. ZAGREB 7
ugrađene građevine se smiju graditi tako da izgrađenost građevne čestice može biti do 50%, visina građevine do 2 nadzemne etaže i do 6 metara mjereno od uređenog terena na čestici Postojeće građevine: postojeće građevine su sve one građevine koje su tako određene zakonom (imaju sve dozvole, odnosno akte o gradnji, izgrađeni su prije 15. 2. 1968., ili sve što se zakonski proglasi legalno postojećim objektom) za postojeće objekte koji se ne uklapaju u prethodno navedene uvjete za pojedinu vrstu građevine, Planom je određen poseban članak koji određuje mogućnosti njihove rekonstrukcije ili nadogradnje, ovisno o tome u kojoj mjeri je postojeći objekt veći od uvjeta koje ovaj Plan propisuje za nove objekte Plan detaljnije određuje uvjete za svaku vrstu građevina, dok su u ovom sažetku dati samo najosnovniji, pa ako želite pobliže saznati uvjete za određeni objekt, potražite podatke u Tekstualnom dijelu plana (Odrebama za provođenje), gdje su namjene i vrste građevina razvrstane pod istim nazivima kao i u ovom sažetku. U spomenutom tekstualnom dijelu su definirani svi potrebni uvjeti, i to: koeficijent izgrađenosti (k ig ) koeficijent iskorištenosti (k is ) visina građevine broj nadzemnih etaža udaljenost građevine od međe udaljenost građevine od regulacijskog pravca površina prirodnog ili hortikulturno uređenog terena 2.2. PROMETNA MREŽA 2.2.1 Cestovni promet Prometnicama se ostvaruje kolni pristup do građevnih čestica. Kolni pristup je moguće ostvariti sa svih ulica i kolno-pješačkih površina utvrđenih Planom, kao i sa pristupnog puta uređenog na površini druge namjene, do građevne čestice koja se po uvjetima ovog Plana formira na udaljenosti većoj od 30 m postojeće ili planirane prometnice. Spomenute prometnice moraju biti izgrađene u skladu s odredbama Plana, ili kao postojeće biti evidentirane na geodetskoj podlozi na kojoj je izrađen Plan. URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. ZAGREB 8
Kod rekonstrukcije postojećih građevina, kada se zahvatom ne povećava broj potrebnih parkirališnih mjesta u odnosu na potrebe postojeće građevine, uzima se da građevina zadovoljava prometne uvjete, pa nije potrebno urediti prometni pristup, ukoliko ga nema. Za stari dio naselja, gdje nema mogućnosti kolnog pristupa, određena je "zona ograničenog kolnog pristupa", gdje se ne traži utvrđivanje kolnog pristupa za građevnu česticu, za razliku od ostatka naselja. Unutar koridora prometnica određenih ovim Planom za: sabirne prometnice: kolnik mora imati najmanje dvije trake od kojih svaka mora biti širine najmanje 2,25 m uz kolnik se mora osigurati barem jedan pješački pločnik, širine najmanje 1,5 m; iznimno od navedenog, ako je koridor prometnice, definiran ovim Planom uži od 7 m, pločnik može biti širine najmanje 1 m uzdužni nagib novih prometnica ne smije prelaziti 12% ostale prometnice: kolnik mora imati najmanje jednu traku širine najmanje 3,5 m; ako se kolnik prometnice gradi širine manje od 4,5 m, mora se na najmanje svakih 150 m osigurati ugibalište, za mimoilaženje vozila uz kolnik se mora osigurati barem jedan pješački pločnik, širine najmanje 1,2 m; uzdužni nagib novih prometnica ne smije prelaziti 17% Unutar kolno-pješačkih površina se mora osigurati površina za prolaz vozila širine najmanje 3,5 m i uzdužnog do 17% (gdje nije moguće postići propisanu širinu zbog postojeće izgradnje, širina površine za prolaz vozila ne može biti manja od zatečene širine) 2.2.2 Pomorski promet U luci lokalnog značaja Sveti Juraj, otvorenoj za javni promet, je moguće uređenje površina i gradnja građevina za obavljanje lučkih djelatnosti, u skladu sa važećim propisima. Razgraničenje operativnog, komunalnog i nautičkog dijela luke se može provesti projektom. Planira se proširenje obale, nasipanjem sjevernog bazena luke. Unutar operativnog dijela luke se može urediti prostor za ukrcaj i iskrcaj ribarskih plovila, ali uz dio operativne obale koji je udaljen više od 30 m od granice površine ugostiteljsko - turističke namjene (T 1 ). U luci nautičkog turizma Jablanova je moguće uređenje površina i gradnja građevina i objekata za pružanje turističkih usluga u nautičkom turizmu, u skladu sa važećim propisima. Kapacitet luke je 200 vezova u moru. URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. ZAGREB 9
Na dijelu lučkog područja ovim Planom određenom kao kopneni dio lučkog dobra je moguće nasipanje i proširivanje obale, a na dijelu lučkog područja ovim Planom određenom kao morski dio lučkog dobra je moguće samo izgradnja molova (gatova) i lukobrana. 2.3. INFRASTRUKTURNA MREŽA Građevine i vodovi infrastrukturne mreže, kao i priključci građevnih čestica na tu mrežu, mogu se graditi unutar svih javnih površina, a i na površinama drugih namjena gdje je to omogućeno kartografskim prikazima Plana. 2.3.1. Telekomunikacijska mreža Postojeća telekomunikacijska mreža se velikim dijelom sastoji od zračnih telefonskih vodova. Planom se omogućava njihova zamjena kabelskom elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom, položenom unutar javnih površina (prometnica). 2.3.2. Elektroenergetska mreža Postojeća elektroenergetska mreža se sastoji od zračnih elektroenergetskih vodova, trafostanice 35/10(20) kv i 7 trafostanica 10/0.4 kv. Planom se omogućuje rekonstrukcija i dogradnja mreže, povećavanjem kapaciteta i broja trafostanica, kabliranjem srednjenaponskih vodova, i proširenjem dosega niskonaponske mreže. Niskonaponski vodovi uz novoplanirane prometnice će se kablirati, a uz postojeće prometnice se zadržava mogućnost njihovog vođenja na sadašnji način, dakle zračno, ili kabliranjem. Planira se izmještanje dijela trase 35 kv dalekovoda u južnom dijelu naselja, da se izbjegnu eventualna ograničenja gradnje. Predviđa se kabliranje spoja TS 35/10 kv Sveti Juraj sa 35 kv dalekovodom. Gdje ostali dio trase prelazi preko građevinskog područja naselja, utvrđen je zaštitni pojas, unutar kojeg je, za sve nadzemne zahvate, potrebno zatražiti prethodne uvjete nadležnog operatora distribucijskog sustava. Kako dalekovod najvećim dijelom prolazi relativno visoko iznad građevinskog područja, ne bi trebalo biti značajnijih ograničenja gradnje. Planira se izgradnja male hidroelektrane ugrađene u vodoopskrbni sustav, uz položaj vodospreme. Hidroelektrana se sastoji od generatora i upravljačke prostorije, ukupne veličine cca 10 m². Propisana je obavezna zaštita od buke. 2.3.3. Vodnogospodarski sustav Vodoopskrbna mreža Planom se predviđa rekonstrukcija i dogradnja postojeće vodoopskrbne mreže. Predlaže se lokacija nove vodospreme, kojom će se u budućnosti dodatno osiguravati potrebe naselja za vodom, ukoliko se pojavi potreba, potaknuta većim rastom naselja. URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. ZAGREB 10
Pri projektiranju mreže će biti potrebno osigurati dovoljne količine i pritisak vode, da se omogući djelovanje hidrantske protupožarne mreže. Otpadna i oborinska odvodnja Predviđa se izgradnja novog sustava odvodnje, jer je postojeći neadekvatan, i pokriva samo manji dio naselja (postojeću mrežu će biti potrebno rekonstruirati i uključiti u širi sustav). Prema važećim propisima, potrebno je osigurati pročišćavanje otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u more. S obzirom na malu veličinu naselja, uvjete zadovoljava niži stupanj pročišćavanja, te neće biti potrebno graditi zgradu pročistača kao u Senju, već će biti dovoljno postavljanje uređaja za biološko pročišćavanje, koji su relativno malih dimenzija i mogu biti potpuno ukopani, pa tako neće imati neugodan utjecaj na okolinu. Postavljanje pročistača se planira na jugozapadnom rubu punte Kol, uz granicu sa lukom nautičkog turizma, te ispuštanje pročišćenih otpadnih voda podmorskim ispustom u skladu s propisima, i dovoljno daleko od obale, da ne bude utjecaja na rekreacijske i turističke sadržaje u Sv. Jurju i okolici. Na važnijim cestama u naselju, znači onima za koje se može očekivati da će, svojom duljinom i položajem, biti značajnije opterećene oborinskim vodama, planira se izgradnja odvojenog oborinskog sustava, kojim će se kišne vode voditi u uređeno korito bujičnog vodotoka. Bujični vodotoci Uređeni vodotok bujice Borove drage se zadržava u sadašnjem obliku, ali se uz njega, prema uvjetima Hrvatskih voda propisuju ograničenja gradnje: u širini 6 m mjereno od vanjskog ruba uređenog korita (osim s desne strane, gdje je potrebno zadržati postojeću širinu do zida groblja), nije dozvoljena nikakva gradnja. U Otinji je prema podacima Hrvatskih voda d.o.o., identificirana povremena bujica Lijaševica. S obzirom na to da se javlja iznimno rijetko, i relativno malog je toka, Planom se predlaže izgradnja zahvata kojim bi se eventualne bujične vode prihvatile u sustav oborinske odvodnje. 3. OGRANIČENJA IZGRADNJE 3.1. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina Planom se određuju tri kategorije kulturnih vrijednosti: registrirana nepokretna kulturna dobra koja se štite u skladu s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te se zahvati koji su u dodiru sa registriranim kulturnim dobrom mogu izvoditi samo uz prethodnu suglasnost Konzervatorskog odjela u Gospiću, odnosnu u skladu s mjerama zaštite koje utvrđuje isto nadležno tijelo nepokretne kulturne vrijednosti, evidentirane ovim Planom i predložene za zaštitu kao dobra od lokalnog značenja URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. ZAGREB 11
koja se štite prema uvjetima propisanima Planom za svaku pojedinu vrijednost zone zaštite arheoloških nalaza za koje su, svakoj pojedinačno, propisana postupanja prije početka gradnje ili drugog zahvata (traženje prethodnih uvjeta Konzervatorskog odjela u Gospiću, ili provođenje istraživanja) 3.2. Zaštitni pojasevi Planom se određuju slijedeći zaštitni pojasevi: zaštitni pojas javnih cesta određen uz cestu D8 (magistrala), prema Zakonu o javnim cestama, i za sve zahvate unutar njega je potrebno ishoditi uvjete Hrvatskih cesta zaštitni pojas 35 kv dalekovoda unutar kojeg je, za sve nadzemne zahvate, potrebno zatražiti prethodne uvjete nadležnog operatora distribucijskog sustava (HEP operator distribucijskog sustava d.o.o.) zaštitni pojas bujice unutar kojeg nije dozvoljena nikakva gradnja 3.3. Pomorsko dobro Unutar obuhvata Plana je pomorsko dobro utvrđeno u cijelosti. No, granica nije precizno utvrđena u luci na tom potezu se granicom pomorskog dobra smatra granica lučkog područja, koja nije nedvosmisleno definirana. S obzirom na značajna ograničenja korištenja pomorskog dobra propisana Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama, i vrijednost obalnog pojasa, ovim Planom se ucrtava granica pomorskog dobra prema dobijenim podacima, ali se naglašava potreba korištenja važeće granice pomorskog dobra (koja se može razlikovati od ovdje ucrtane) pri izdavanju akata o gradnji. URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. ZAGREB 12
3. IZMJENE PRIJEDLOGA PLANA IZMJENE GRAFIČKOG DIJELA nasipanje obale u sjevernom bazenu luke, sa novim prometnim pristupom i parkiralištima; povećanje površine turističke namjene izmjene predloženog prometnog rješenja na Vozniku (smanjen rang važnosti prometnica, promijenjeni smjerovi) izmjena predloženog prometnog rješenja i ukidanje društvene namjene na Zmijnjaku promjena namjene pilane u Jablanovoj u suhu marinu izmjene predloženog prometnog rješenja iznad Varoša korekcija trase donje ceste u Otinji predložena nova lokacija tržnice u luci manje izmjene namjena površina, prema zahtjevima omogućena ugradnja mini hidroelektrane u vodoopskrbni sustav, kod vodospreme IZMJENE TEKSTUALNOG DIJELA dodana prateća ugostiteljsko-turistička namjena (T u ); čl. 9., čl. 25 (3) dodana suha marina (K 1 ); čl. 10., čl. 22. korekcija uvjeta izgradnje hotela u luci; čl. 25. (2) korekcija visine pansiona u luci; čl. 26. (1) korekcija uvjeta za prometne pristupe u novim dijelovima naselja: širina prometnice najmanje 5,5 m za smještajne građevine (čl. 26. (1)), za društvene (čl. 28. (1)), za stambene sa više od 5 funkcionalnih jedinica (čl. 33. (6)) dodana ograničenja visine stambenih zgrada u određenim slučajevima; čl. 33. (2) i (4), čl. 36. (2) dodane iznimne mogućnosti manjih građevnih čestica; čl. 33. (3), 34. (2) ispravak nagiba krova; čl. 38. (1) dodani posebni uvjeti prometnog uređenja za područje bivše pilane na Zmijnjaku; čl. 41. (2), 43. (3), 44. (5) revidirani uvjeti izgradnje prometnica smanjuju se minimalne širine prometnica, ali se osigurava čuvanje koridora javne prometne površine; čl. 41. (1) (3) URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. ZAGREB 13
pojašnjeni uvjeti za pristup na građevnu česticu; čl. 44. (1), (2) dopunjeni uvjeti za osiguranje parkirališnih mjesta u središtu naselja; čl. 46. (4) pojašnjen način daljnjeg uređenja luke; čl. 49. (3) pojašnjenje mogućnosti gradnje infrastrukturne mreže i priključaka; čl. 51. pojašnjenje o srednjenaponskom elektroenergetskom vodu unutar površine posebnih uvjeta prometnog uređenja; čl. 54. (3) uvjeti za gradnju male hidroelektrane ugrađene u vodoopskrbni sustav; čl. 56. dodatne mogućnosti uređenja obale kupališta; čl. 63. (4) korekcije uvjeta zaštite lokaliteta na brdu Gradina; čl. 65. (3) korekcija uvjeta o postupanju na pomorskom dobur; čl. 71. URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. ZAGREB 14