Microsoft Word - I_TEKSTUALNI DIO_ODREDBE ZA PROVEDBU

Транскрипт

1 I OŽUJAK I I I 18 URBANISTI»KI PLAN UREĐENJA LUKE SANTA MARINA - IZMJENE I DOPUNE I TEKSTUALNI DIO - ODREDBE ZA PROVEDBU I URBANISTICA D.O.O. ZA PROSTORNO PLANIRANJE I KONZALTING I

2 Županija: ISTARSKA ŽUPANIJA Općina: OPĆINA TAR - VABRIGA - TORRE - ABREGA Naziv prostornog plana: IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA LUKE SANTA MARINA Odluka predstavničkog tijela o izradi plana: "Službeni glasnik Općine Tar - Vabriga- Torre - Abrega" broj 9/17, 10/17 Javna rasprava (datum objave): "Glas Istre" web stranica Općine Tar - Vabriga-Torre - Abrega web stranica Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: : Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana: "Službeni glasnik Općine Tar - Vabriga - Torre - Abrega" broj 02/2018 Javni uvid održan: od do Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: Marija Zupančič, dipl.iur. Suglasnost na plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 153/13, 65/17): Klasa: /18-13/17 Urbroj: Zagreb, 16. veljače Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan: Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan: URBANISTICA d.o.o. Zagreb, Đorđićeva 5 Odgovorna osoba: Odgovorni voditelj izrade plana: Ana Putar, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana: Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh. Nikola Adrović, mag.ing.aedif. Pečat predstavničkog tijela: Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh. Domagoj Šumanovac, ing.arh. Renata Filipović, dipl.ing.građ. Predsjednik predstavničkog tijela: Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Mladen Vojinović Pečat nadležnog tijela: (ime, prezime i potpis) 1

3 NARUČITELJ: ISTARSKA ŽUPANIJA OPĆINA TAR VABRIGA TORRE ABREGA Načelnik: Koordinator plana: Nivio Stojnić Nivio Stojnić STRUČNI IZRAĐIVAČ: URBANISTICA d.o.o. Odgovorna osoba: Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh Odgovorni voditelj: Ana Putar, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana: Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh. Nikola Adrović, mag.ing.aedif. Domagoj Šumanovac, ing.arh. Renata Filipović, dipl.ing.građ. 2

4 II. ODREDBE ZA PROVEDBU Članak 1. Članak 1. mijenja se i glasi: "Razgraničenje površina prema namjeni u obuhvatu Urbanističkog plana uređenja luke Santa Marina (Službeni glasnik Općine Tar - Vabriga-Torre - Abrega broj 3/15, 15/17), u daljnjem tekstu: Plan, prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2.000, a određene su sljedeće osnovne namjene: Ribarska luka (LR) - županijskog značaja Sportska luka (LS) - županijskog značaja Luka otvorena za javni promet (LO) - lokalnog značaja Površine opće rekreacije (R) Ostalo more (OM) Obala (O) Prometne površine. Iskaz prostornih pokazatelja za Planom određene namjene površina iz stavka 1. ovog članka: NAMJENA PLANSKI ZNAK ha % Ribarska luka LR (LR-1 + LR-2) 1,22 13,39 Sportska luka LS (LS-1 + LS-2) 0,74 8,12 Luka otvorena za javni promet LO (LO-1 + LO-2) 2,05 22,50 Površine opće rekreacije R 0,19 2,09 Ostalo more OM 4,42 48,52 Obala O 0,06 0,66 Prometne površine - 0,43 4,72 UKUPNO OBUHVAT PLANA 9, Sve površine su izračunate na temelju digitalnog premjera geodetske podloge Plana u mjerilu 1: Prilikom izrade tehničke dokumentacije za ishođenje akata kojim se odobrava građenje moguća su manja odstupanja od prikazanih podataka s obzirom na veću detaljnost podloga što se ne smatra neusuglašenošću s ovim Planom." Članak 2. Članak 2. mijenja se i glasi: "Ribarska luka (LR) na kartografskom prikazu broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA je površina određena za smještaj morske luke posebne namjene - ribarske luke županijskog značaja. Sportska luka (LS) na kartografskom prikazu broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA je površina određena za smještaj morske luke posebne namjene - sportske luke županijskog značaja. Luka otvorena za javni promet (LO) na kartografskom prikazu broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA je površina određena za smještaj luke otvorene za javni promet lokalnog značaja. Površine opće rekreacije (R) na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA su površine izvan građevinskog područja namijenjene uređenju otvorenih zatravljenih sportskih i rekreacijskih površina. Ostalo more (OM) na kartografskom prikazu broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA je površina mora za plovidbu i rekreaciju. Obala (O) na kartografskom prikazu broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA je površina prirodne (zatečene) obale. Prometne površine na kartografskom prikazu broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA određene su za smještaj javnih prometnica." 3

5 Članak 3. Članak 3. mijenja se i glasi: "Uvjeti smještaja građevina i uređenja površina utvrđuju se temeljem kartografskog prikaza broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA (na kojem je određena namjena površina) i kartografskog prikaza broj 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE (na kojem je prikazan grafički dio uvjeta i načina gradnje) posebno za: 1. Ribarsku luku (LR) - županijskog značaja 2. Sportsku luku (LS) - županijskog značaja 3. Luku otvorenu za javni promet (LO) - lokalnog značaja 4.Površine opće rekreacije (R) 5. Ostalo more (OM) 6. Obalu (O)." Članak 4. Naslov ispred članka 4. mijenja se i glasi: "2.1. RIBARSKA LUKA (LR) - ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA" Članak 5. Članak 4. mijenja se i glasi: "Ribarska luka (LR) je organizirana kao jedinstvena prostorna i uporabna cjelina za gradnju potrebnih građevina i infrastrukture te obavljanje lučkih djelatnosti sukladno posebnim propisima. Planom je definirana površina od cca 0,67 ha kopnenog dijela ribarske luke (LR-1) i površina od cca 0,55 ha morskog dijela - akvatorija ribarske luke (LR-2) tj. razgraničenje kopnenog i morskog dijela lučkog područja ribarske luke (LR) ukupne površine cca 1,22 ha. Površina kopnenog dijela ribarske luke (LR-1) određena je unutar granica utvrđenog građevinskog područja za dio obaveznih sadržaja na kopnu luke Santa Marina. Uvjeti smještaja građevina i uređenja površina ribarske luke (LR) su sljedeći: Površina građevne čestice Površinu građevne čestice određuje površina kopnenog dijela za smještaj obveznih sadržaja na kopnu ribarske luke (LR-1) čiji su oblik i veličina približno definirani kartografskim prikazom broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i kartografskim prikazom broj 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u skladu sa značenjem i mjerilom Plana. Na građevnoj čestici planira se korekcija prirodnih uvjeta na lokaciji izvođenjem zahvata u moru i na kopnu (nasipavanja, iskopavanja i slično). Točan oblik i površina građevne čestice utvrdit će se prilikom izrade projektne dokumentacije za ishođenje akata kojima se odobrava građenje. Namjena objekata i građevina Ribarska luka je luka koja služi za prihvat i smještaj ribarskih plovila. U akvatoriju ribarske luke (LR-2), mogu se planirati objekti lučke podgradnje (lučka infrastruktura), odnosno mogu se planirati i izvoditi zahvati potrebni za zaštitu i nesmetano funkcioniranje luke i plovidbe. Objekti lučke podgradnje (lučka infrastruktura) su operativne obale i druge lučke zemljišne površine, lukobrani, valobrani, molovi, gatovi, pontoni i drugi objekti za pristajanje, privez i zaštitu plovila, objekti za sigurnost plovidbe, prometna i komunalna lučka infrastruktura i drugo određeno posebnim propisom. U sklopu kopnenog dijela ribarske luke (LR-1) mogu se planirati objekti lučke nadgradnje (lučka suprastruktura). Lučka nadgradnja (lučka suprastruktura) su građevine za obavljanja lučkih djelatnosti u ribarskoj luci izgrađene na lučkom području (upravne zgrade, servisi i radionice, građevine i objekti za opskrbu, za prekrcaj robe, za skladištenje i doradu, za prvu prodaju i drugo u funkciji djelatnosti u ribarskoj luci) sa pratećim i pomoćnim sadržajima. Pomoćni sadržaji su sadržaji u funkciji korištenja i ODRŽAVANJA (komunalne i infrastrukturne građevine i uređaji, parkirališta i garaže, spremišta, građevine sanitarno-higijenskog standarda i slično neophodno za funkcioniranje luke). Prateći sadržaji su kompatibilni ugostiteljski, uslužni i manji trgovački sadržaji (restoran, caffe, prodaja hrane i pića, suvenira, dječja igrališta i drugi slični sadržaji kompatibilni osnovnoj namjeni). 4

6 U sklopu kopnenog dijela ribarske luke (LR-1) mogu se planirati uređaji i oprema za ukrcaj/iskrcaj, za manipulaciju ulovom i opskrbu ribarskih plovila (uređaji, strojevi, procesne instalacije, lučke dizalice i slično u funkciji tehnološkog procesa u luci). Lokacije iskrcajnih mjesta za potrebe ribarske flote predviđene su na kopnenom dijelu ribarske luke (LR-1) te na planiranim objektima lučke podgradnje unutar akvatorija ribarske luke (LR-2). Prostor ribarske luke (LR) može se opremati svom potrebnom lučkom opremom i uređajima za sigurnost plovidbe i signalizaciju. Veličina, smještaj i oblikovanje građevina lučke podgradnje Objekti lučke podgradnje (lučka infrastruktura) planirati će se projektom luke, u skladu sa posebnim propisima i standardima za tu vrstu građevina. Projekt luke utvrditi će točan položaj i potrebnu duljinu obale, prostornu organizaciju, smještaj i vrste sadržaja koji će se planirati u sklopu ribarske luke u skladu s uvjetima Plana i posebnim propisima. Broj i raspored vezova odrediti će se projektom luke prema potrebama ribolovne flote na području. Maksimalni broj vezova koji se mogu planirati u sklopu ribarske luke (kapacitet luke) je 122 veza, dok je minimalni broj vezova jednak broju postojećih registriranih ribarskih plovila koji iznosi 30. Preporuke Plana za procjenu potrebne duljine obale i planiranje vezova su sljedeći kriteriji (prema karakteristikama ribarskih plovila): - brodice do 10 m raspoređene okomito na obalu i zauzimaju cca 3,5 metra obalne duljine - brodice m raspoređeni okomito na obalnu crtu ili bočno vezani 2-3 broda na jednu brodsku duljinu - koće i brodovi s više registriranih alata >15 m raspoređeni okomito na obalnu crtu, ili bočno vezani 2-3 broda na jednu brodsku duljinu - plivarice >15 m i brodovi >20 m, na obalama neopremljenim za iskrcaj raspoređeni bočno 2,5 brodova na jednu duljinu broda ili na obalama opremljenim za iskrcaj okomito preko krme. Oblikovanje građevina (obala, molovi, pristani i sl.) te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti kvalitetni, primjereni značenju lokacije i podneblju. Veličina, smještaj i oblikovanje građevina lučke nadgradnje Prostorna organizacija, smještaj i vrste sadržaja lučke nadgradnje (lučka suprastruktura) planirati će se projektom luke. Na površini kopnenog dijela luke može se graditi više građevina lučke nadgradnje (kompleks građevina) i mogu se uređivati vanjski prostori za obavljanje djelatnosti. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3 (kopnenog dijela luke). Najveća etažna visina E=P odnosno najveća visina V je 5,5 m. Visina V može biti i viša za pojedine dijelove ukoliko to zahtjeva njihova funkcija (dizalica, toranj za osmatranje, signalizacija, dimnjak i slično). Udaljenost građevine od regulacijskog pravca sabirne prometnice SU ne može biti manja od 3,0 m, od granice susjedne građevne čestice 3,0 m, a od ruba obalne linije iznosi 6,0 m. Na manjoj udaljenosti, mogu se izvoditi dijelovi priključne infrastrukture, prilazne rampe, stepenice, potporni zidovi i slični elementi. Oblikovanje građevina te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti kvalitetni, primjereni značenju lokacije i podneblju. Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, bačvasti, šed ili kosi nagiba do 22º. Sadržaji iz posebnog propisa o osiguranju pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću moraju biti izvedene u skladu s posebnim propisom. Način priključenja na prometnu i komunalnu infrastrukturu Uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu određeni su u točki 3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama i prikazani su na kartografskim prikazima broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA (2a, 2b, 2c) i broj 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE. Uređenje površina U sklopu kopnenog dijela lučkog područja planiraju se prometne površine - kolne, pješačke, parkirališne, manipulativne i slično. Potreban broj parkirališnih mjesta osigurava se u skladu s uvjetima iz točke Cestovni promet. 5

7 U funkciji uređenja prostora mogu se planirati parkovne i hortikulturno uređene površine. Prilikom ozelenjivanja trebalo bi koristiti autohtone biljne vrste. Način uređenja uključuje i postavljanje elemenata urbane opreme, postav privremenih objekata - kioska, zaklona, nadstrešnica, informativnih i reklamnih punktova, skulptura, fontana i slično. Uređenjem površina odnosno uređenjem okoliša treba ostvariti kvalitetno uklapanje građevina i kvalitetan kontakt sa okolnim prostorom. Uređenje treba biti na način da se osigura nesmetan pristup interventnih vozila svim građevinama i tako da udovoljava svim tehničko-tehnološkim, sigurnosnim i zahtjevima koji proizlaze iz važeće zakonske regulative. Luka se ne smije ograđivati, odnosno, ukoliko je zbog razloga sigurnosti nužno ograditi dio kopnenog dijela luke, time se ne smije priječiti slobodan javni pristup do mora. Uređenje morskog dijela lučkog područja podrazumijeva organizaciju koja omogućava odvijanje pomorskog prometa i plovidbu tj. pristup plovila planiranim sadržajima u luci. Posebni uvjeti Za ribarsku luku (LR) i sportsku luku (LS) može se planirati zajednička infrastruktura i suprastruktura, tj. može se planirati zajednički dio operativne obale odnosno zajednički sadržaji u funkciji obje luke (npr. prometne i parkirališne površine, infrastrukturne i komunalne građevine, građevine i objekti za opskrbu, ugostiteljsko-turistički, uslužni i trgovački sadržaji, parkovi i drugo) u skladu s uvjetima Plana i važećom zakonskom regulativom. Za ribarsku luku (LR) i luku otvorenu za javni promet (LO) može se planirati zajednička infrastruktura i suprastruktura, tj. mogu se planirati zajednički sadržaji u funkciji obje luke (npr. prometne i parkirališne površine, infrastrukturne i komunalne građevine, građevine i objekti za opskrbu, ugostiteljskoturistički, uslužni i trgovački sadržaji, parkovi i drugo) u skladu s uvjetima Plana i važećom zakonskom regulativom." Članak 6. Naslov ispred članka 5. mijenja se i glasi: "2.2. SPORTSKA LUKA (LS) - ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA" Članak 7. Članak 5. mijenja se i glasi: "Sportska luka (LS) je organizirana kao jedinstvena prostorna i uporabna cjelina za gradnju potrebnih građevina i infrastrukture te obavljanje lučkih djelatnosti sukladno posebnim propisima. Planom je definirana površina od cca 0,15 ha kopnenog dijela sportske luke (LS-1) i površina od cca 0,59 ha morskog dijela - akvatorija sportske luke (LS-2) tj. razgraničenje kopnenog i morskog dijela lučkog područja sportske luke (LS) ukupne površine cca 0,74 ha. Površina kopnenog dijela sportske luke (LS-1) određena je unutar granica utvrđenog građevinskog područja za dio obaveznih sadržaja na kopnu luke Santa Marina. Uvjeti smještaja građevina i uređenja površina sportske luke (LS) su sljedeći: Površina građevne čestice Površinu građevne čestice određuje površina kopnenog dijela za smještaj obveznih sadržaja na kopnu sportske luke (LS-1) čiji su oblik i veličina približno definirani kartografskim prikazom broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i kartografskim prikazom broj 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u skladu sa značenjem i mjerilom Plana. Na građevnoj čestici planira se korekcija prirodnih uvjeta na lokaciji izvođenjem zahvata u moru i na kopnu (nasipavanja, iskopavanja i slično). Točan oblik i površina građevne čestice utvrdit će se prilikom izrade projektne dokumentacije za ishođenje akata kojima se odobrava građenje. Namjena objekata i građevina Sportska luka je luka koja služi za vez brodica upisanih u hrvatski očevidnik brodica s namjenom sport i razonoda. U sklopu akvatorija sportske luke (LS-2), mogu se planirati objekti lučke podgradnje (lučka infrastruktura), odnosno mogu se planirati zahvati potrebni za zaštitu i nesmetano funkcioniranje luke i 6

8 plovidbe. Objekti lučke podgradnje (lučka infrastruktura) su operativne obale i druge lučke zemljišne površine, lukobrani, valobrani, molovi, gatovi, pontoni i drugi objekti za pristajanje, privez i zaštitu plovila, objekti za sigurnost plovidbe, prometna i komunalna lučka infrastruktura i drugo kao određeno posebnim propisom. U sklopu kopnenog dijela sportske luke (LS-1) mogu se planirati objekti lučke nadgradnje (lučka suprastruktura). Lučka nadgradnja (lučka suprastruktura) su građevine za obavljanja lučkih djelatnosti u sportskoj luci izgrađene na lučkom području (građevine i objekti za privez, odvez, opskrbu, sigurnost plovidbe, servisi i radionice, uprava i administracija, centar za sportove na vodi, sportske udruge, veslački klub, ronilački klub, tečajevi ronjenja, za voditelja brodice i drugi slični sadržaji sportske luke), sa pratećim i pomoćnim sadržajima. Pomoćni sadržaji su sadržaji u funkciji korištenja i održavanja (komunalne i infrastrukturne građevine i uređaji, parkirališta i garaže, spremišta, građevine sanitarno-higijenskog standarda i slično neophodno za funkcioniranje). Prateći sadržaji su manji sportsko-rekreacijski sadržaji (teretana, gym, vježbalište, teren za odbojku na pijesku, boćalište, plivačke staze, dječja igrališta i sl.). Prostor sportske luke (LS) može se opremati svom potrebnom lučkom opremom i uređajima za sigurnost plovidbe i signalizaciju. Veličina, smještaj i oblikovanje građevina lučke podgradnje Objekti lučke podgradnje (lučka infrastruktura) planirati će se projektom luke, u skladu sa posebnim propisima i standardima za tu vrstu građevina. Projekt luke utvrditi će točan položaj i potrebnu duljinu obale, prostornu organizaciju, smještaj i vrste sadržaja koji će se planirati u sklopu sportske luke u skladu s uvjetima Plana i posebnim propisima. Broj i raspored vezova odrediti će se projektom luke. Maksimalni broj vezova koji se mogu planirati u sportskoj luci (kapacitet luke) je 78 vezova. Oblikovanje obale, molova, pristana i drugog, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti kvalitetni, primjereni značenju lokacije i podneblju. Veličina, smještaj i oblikovanje građevina lučke nadgradnje Prostorna organizacija, smještaj i vrste sadržaja lučke nadgradnje (lučka suprastruktura) planirati će se projektom luke. Na površini kopnenog dijela luke može se graditi više građevina lučke nadgradnje (kompleks građevina) i mogu se uređivati vanjski prostori za obavljanje djelatnosti. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3 (kopnenog dijela luke). Najveća etažna visina je E=P odnosno najveća visina V je 5,5 m. Visina V može biti i viša za pojedine dijelove ukoliko to zahtjeva njihova funkcija (toranj za osmatranje, signalizacija, dizalica, dimnjak i slično). Udaljenost građevine od regulacijskog pravca sabirne prometnice SU ne može biti manja od 3,0 m, od granice susjedne građevne čestice 3,0 m, a od ruba obalne linije iznosi 6,0 m. Na manjoj udaljenosti, mogu se izvoditi dijelovi priključne infrastrukture, prilazne rampe, stepenice, potporni zidovi i slični elementi. Oblikovanje građevina te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti kvalitetni, primjereni značenju lokacije i podneblju. Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ili kosi nagiba do 22º. Sadržaji iz posebnog propisa o osiguranju pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću moraju biti izvedene u skladu s posebnim propisom. Način priključenja na prometnu i komunalnu infrastrukturu Uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu određeni su u točki 3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama i prikazani su na kartografskim prikazima broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA (2a, 2b, 2c) i broj 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE. Uređenje površina U sklopu kopnenog dijela lučkog područja planiraju se prometne površine - kolne, pješačke, parkirališne, manipulativne i sl. Potreban broj parkirališnih mjesta osigurava se u skladu s uvjetima iz točke Cestovni promet. 7

9 U funkciji uređenja prostora mogu se planirati parkovne i hortikulturno uređene površine. Prilikom ozelenjivanja trebalo bi koristiti autohtone biljne vrste. Način uređenja uključuje i postavljanje elemenata urbane opreme, postav privremenih objekata - kioska, zaklona, nadstrešnica, informativnih i reklamnih punktova, skulptura, fontana i slično. Uređenjem površina odnosno uređenjem okoliša treba ostvariti kvalitetno uklapanje građevina i kvalitetan kontakt sa okolnim prostorom. Uređenje treba biti na način da se osigura nesmetan pristup interventnih vozila svim građevinama i tako da udovoljava svim tehničko-tehnološkim, sigurnosnim i zahtjevima koji proizlaze iz važeće zakonske regulative. Luka se ne smije ograđivati, odnosno, ukoliko je zbog razloga sigurnosti nužno ograditi dio kopnenog dijela luke, time se ne smije priječiti slobodan javni pristup do mora. Uređenje morskog dijela lučkog područja podrazumijeva organizaciju koja omogućava odvijanje pomorskog prometa i plovidbu tj. pristup plovila planiranim sadržajima u luci. Akvatorij sportske luke može se opremati i za rekreaciju na vodi. Posebni uvjeti Za ribarsku luku (LR) i sportsku luku (LS) može se planirati zajednička infrastruktura i suprastruktura, tj. može se planirati zajednički dio operativne obale odnosno zajednički sadržaji u funkciji obje luke (npr. prometne i parkirališne površine, infrastrukturne i komunalne građevine, građevine i objekti za opskrbu, ugostiteljsko-turistički, uslužni i trgovački sadržaji, parkovi i drugo) u skladu s uvjetima Plana i važećom zakonskom regulativom." Članak 8. Iza članka 5. dodaje se novi naslov i novi članak 5.a koji glase: "2.3. LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET (LO) - LOKALNOG ZNAČAJA Članak 5.a Luka otvorena za javni promet (LO) je organizirana kao jedinstvena prostorna i uporabna cjelina za gradnju potrebnih građevina i infrastrukture te obavljanje lučkih djelatnosti sukladno posebnim propisima. Planom je definirana površina od cca 0,31 ha kopnenog dijela luke otvorene za javni promet (LO-1) i površina od cca 1,74 ha morskog dijela - akvatorija sportske luke (LO-2) tj. razgraničenje kopnenog i morskog dijela lučkog područja luke otvorene za javni promet (LO) ukupne površine 2,05 ha. Površina kopnenog dijela luke otvorene za javni promet (LO-1) određena je unutar granica utvrđenog građevinskog područja za dio obaveznih sadržaja na kopnu luke Santa Marina. Uvjeti smještaja građevina i uređenja površina luke otvorene za javni promet (LO) su sljedeći: Površina građevne čestice Površinu građevne čestice određuje površina kopnenog dijela za smještaj obveznih sadržaja na kopnu luke otvorene za javni promet (LO-1) čiji su oblik i veličina približno definirani kartografskim prikazom broj 1. Korištenje i namjena površina i kartografskim prikazom broj 4. Način i uvjeti gradnje u skladu sa značenjem i mjerilom Plana. Na građevnoj čestici planira se korekcija prirodnih uvjeta na lokaciji izvođenjem zahvata u moru i na kopnu (nasipavanja, iskopavanja i slično). Točan oblik i površina građevne čestice utvrdit će se prilikom izrade projektne dokumentacije za ishođenje akata kojima se odobrava građenje. Namjena objekata i građevina Luka otvorena za javni promet je morska luka koju pod jednakim uvjetima može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta. Lučko područje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja (LO) uz područje namijenjeno za obavljanje linijskog pomorskog prometa, obuhvaća područja namijenjena isključivo ribarskom vezu. Organizacija vezova unutar akvatorija luke otvorene za javni promet (LO-2) prikazane su na kartografskom prikazu broj 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE. U sklopu akvatorija luke otvorene za javni promet (LO-2), mogu se planirati objekti lučke podgradnje (lučka infrastruktura), odnosno mogu se planirati zahvati potrebni za zaštitu i nesmetano funkcioniranje luke i plovidbe. Objekti lučke podgradnje (lučka infrastruktura) su operativne obale i druge lučke zemljišne površine, lukobrani, valobrani, molovi, gatovi, pontoni i drugi objekti za pristajanje, 8

10 privez i zaštitu plovila, objekti za sigurnost plovidbe, prometna i komunalna lučka infrastruktura i drugo kao određeno posebnim propisom. U sklopu kopnenog dijela luke otvorene za javni promet (LO-1) mogu se planirati objekti lučke nadgradnje (lučka suprastruktura). Lučka nadgradnja (lučka suprastruktura) su građevine za obavljanje lučkih djelatnosti u luci izgrađene na lučkom području (građevine i objekti za privez, odvez, ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijenos, opskrbu, sigurnost plovidbe, uprava i administracija, i drugi sadržaji luke u funkciji luke), s pratećim i pomoćnim sadržajima. Pomoćni sadržaji su sadržaji u funkciji korištenja i održavanja (komunalne i infrastrukturne građevine i uređaji, parkirališta, spremišta, građevine sanitarno-higijenskog standarda i slično neophodno za funkcioniranje). Kao prateći sadržaji mogu se planirati i manji kompatibilni ugostiteljski, uslužni i trgovački sadržaji (caffe, info pult, prodaja hrane i pića, suvenira i slični sadržaji kompatibilni osnovnoj namjeni). U sklopu kopnenog dijela luke otvorene za javni promet (LO-1) mogu se planirati uređaji i oprema za ukrcaj/iskrcaj, za manipulaciju ulovom i opskrbu ribarskih plovila (uređaji, strojevi, procesne instalacije, lučke dizalice i slično u funkciji tehnološkog procesa u luci). Lokacije iskrcajnih mjesta za potrebe ribarske flote predviđene su na kopnenom dijelu luke otvorene za javni promet (LO-1) te na planiranim objektima lučke podgradnje unutar akvatorija luke otvorene za javni promet (LO-2). Prostor luke otvorene za javni promet (LO) može se opremati svom potrebnom lučkom opremom i uređajima za sigurnost plovidbe i signalizaciju. Veličina, smještaj i oblikovanje građevina lučke podgradnje Objekti lučke podgradnje (lučka infrastruktura) planirati će se projektom luke, u skladu sa posebnim propisima i standardima za tu vrstu građevina. Projekt luke utvrditi će točan položaj i potrebnu duljinu obale, prostornu organizaciju, smještaj i vrste sadržaja koji će se planirati u sklopu luke otvorene za javni promet u skladu s uvjetima Plana i posebnim propisima. Broj i raspored vezova odrediti će se projektom luke. Maksimalni broj vezova u luci otvorenoj za javni promet (kapacitet luke) koji se mogu planirati iznosi 80 vezova. Oblikovanje obale, molova, pristana i drugog, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti kvalitetni, primjereni značenju lokacije i podneblju. Veličina, smještaj i oblikovanje građevina lučke nadgradnje Prostorna organizacija, smještaj i vrste sadržaja lučke nadgradnje (lučka suprastruktura) planirati će se projektom luke. Na površini kopnenog dijela luke može se graditi više građevina lučke nadgradnje (kompleks građevina) i mogu se uređivati vanjski prostori za obavljanje djelatnosti. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3 (kopnenog dijela luke). Najveća etažna visina je E=P odnosno najveća visina V je 5,5 m. Visina V može biti i viša za pojedine dijelove ukoliko to zahtjeva njihova funkcija (toranj za osmatranje, signalizacija, dizalica, dimnjak i slično). Udaljenost građevine od regulacijskog pravca sabirne prometnice SU i ruba obalne linije iznosi 6,0 m,a od granice susjedne građevne čestice 3,0 m. Na manjoj udaljenosti, mogu se izvoditi dijelovi priključne infrastrukture, prilazne rampe, stepenice, potporni zidovi i slični elementi. Oblikovanje građevina te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti kvalitetni, primjereni značenju lokacije i podneblju. Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ili kosi nagiba do 22º. Sadržaji iz posebnog propisa o osiguranju pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću moraju biti izvedene u skladu s posebnim propisom. Način priključenja na prometnu i komunalnu infrastrukturu Uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu određeni su u točki 3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama i prikazani su na kartografskim prikazima broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA (2a, 2b, 2c) i broj 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE. 9

11 Uređenje površina U sklopu kopnenog dijela lučkog područja planiraju se prometne površine - kolne, pješačke, parkirališne, manipulativne i sl. Potreban broj parkirališnih mjesta osigurava se u skladu s uvjetima iz točke Cestovni promet. U funkciji uređenja prostora mogu se planirati parkovne i hortikulturno uređene površine. Prilikom ozelenjavanja trebalo bi koristiti autohtone biljne vrste. Način uređenja uključuje i postavljanje elemenata urbane opreme, postav privremenih objekata - kioska, zaklona, nadstrešnica, informativnih i reklamnih punktova, i slično. Uređenjem površina odnosno uređenjem okoliša treba ostvariti kvalitetno uklapanje građevina i kvalitetan kontakt sa okolnim prostorom. Uređenje treba biti na način da se osigura nesmetan pristup interventnih vozila svim građevinama i tako da udovoljava svim tehničko-tehnološkim, sigurnosnim i zahtjevima koji proizlaze iz važeće zakonske regulative. Luka se ne smije ograđivati, odnosno, ukoliko je zbog razloga sigurnosti nužno ograditi dio kopnenog dijela luke, time se ne smije priječiti slobodan javni pristup do mora. Uređenje morskog dijela lučkog područja podrazumijeva organizaciju koja omogućava odvijanje pomorskog prometa i plovidbu tj. pristup plovila planiranim sadržajima u luci. Posebni uvjeti Za ribarsku luku (LR) i luku otvorenu za javni promet (LO) može se planirati zajednička infrastruktura i suprastruktura, tj. mogu se planirati zajednički sadržaji u funkciji obje luke (npr. prometne i parkirališne površine, infrastrukturne i komunalne građevine, građevine i objekti za opskrbu, uprava i administracija, ugostiteljsko-turistički, uslužni i trgovački sadržaji, parkovi i drugo) u skladu s uvjetima Plana i važećom zakonskom regulativom." Naslov ispred članka 6. mijenja se i glasi: "2.4. POVRŠINE OPĆE REKREACIJE (R)" Članak 9. Članak 10. Članka 6. mijenja se i glasi: "Površine opće rekreacije (R) su površine izvan građevinskog područja, namijenjene uređenju otvorenih zatravljenih sportskih i rekreacijskih površina i dječjih igrališta uz postavljanje potrebnih rekvizita neophodnih u njihovoj upotrebi. Prilikom gradnje na dijelu površina koje se nalaze unutar granica arheološkog područja Crikvine koje je prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja potrebno je zatražiti posebne uvjete Konzervatorskog odjela u Puli." Članak 11. U naslovu ispred članka 7. brojčana oznaka: "2.4." zamjenjuje se brojčanom oznakom: "2.5.". Članak 12. Članka 7. mijenja se i glasi: "Uvjeti uređenja površina ostalog mora (OM) su sljedeći: Površina zahvata Površinu zahvata određuje površina ostalog mora (OM), čiji su oblik i veličina približno definirani kartografskim prikazom broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA (i kartografskim prikazom broj 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE) u skladu sa značenjem i mjerilom Plana. Za uređenje (akvatorija) ostalog mora može se planirati korekcija prirodnih uvjeta na lokaciji izvođenjem zahvata u moru (iskopavanja, produbljivanje obale i slično). Namjena površine Ostalo more (OM) je more za plovidbu i rekreaciju. Uređenje površina 10

12 Uređenje ostalog mora (OM) podrazumijeva postavljanje uređaja koji omogućavaju neometano odvijanje pomorskog prometa i plovidbu tj. siguran pristup plovila svim sadržajima u uvali Santa Marina. Prostor ostalog mora (OM) može se opremati svom potrebnom lučkom opremom i uređajima za sigurnost plovidbe i signalizaciju. Akvatorij ostalog mora može se opremati i za rekreaciju na vodi." Članak 13. U naslovu ispred članka 8. brojčana oznaka: "2.5." zamjenjuje se brojčanom oznakom: "2.6.". Članak 14. Članka 8. mijenja se i glasi: "Uvjeti uređenja površina obale (O): Obala (O) na kartografskim prikazu broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i kartografskom prikazu broj 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE je prirodna (zatečena) obala, tj. površina izvornog krajobraza. Planom se ne predviđaju intervencije na obali (O); Na obali (O) u funkciji uređenja istočne obale uvale Santa Marina (obale uz područje Laruna izvan obuhvata Plana), mogu se planirati zahvati kako će se odrediti zasebnim projektom i u skladu sa uvjetima koje će odrediti nadležni Konzervatorski odjel." Članak 15. U članku 10. stavku 2. iza riječi: "nogostupa" dodaje se zarez i riječi: "zelenila i parkirališnih površina". Članak 16. U članku 11. stavku 1. alineji 2. podalineja 1. mijenja se i glasi: "- OU, priključak na SU (izvan obuhvata Plana), veza prema turističkoj zoni Santa Marina tj. prema kampu Solaris." Članak 17. Članka 12. mijenja se i glasi: "Sabirna prometnica (SU) u postojećem stanju zadovoljava Planom određeni minimalni standard širine kolnika 5,5 m s dvije vozne trake i minimalno jednostranim nogostupom minimalne širine 1,5 m, odnosno 3,0 m u dijelu u kojem nogostup čini sastavni dio trase obalne šetnice "lungo mare". Planom se omogućava rekonstrukcija prometnice (SU) u skladu sa budućim potrebama tj. sa svim potrebnim elementima sukladno važećim propisima i standardima kako će se odrediti projektom prometnice. Planom su u koridoru sabirne prometnice (SU) predviđena i javna parkirališna mjesta (cca 40 PM). Za ostalu ulicu (OU) izvan obuhvata Plana, predviđa se realizacija u skladu sa budućim potrebama kako će se odrediti projektom prometnice (preporuka je da minimalni standard bude širine kolnika 5,5 m s dvije vozne trake i minimalno jednostranim nogostupom minimalne širine 1,5 m, odnosno 3,0 m u dijelu koji je sastavni dio trase obalne šetnice "lungo mare")." Članak 18. U članku 13. stavku 3. alineja 3. mijenja se i glasi: "U skladu sa obvezama iz PPUO, osiguran je prostor za uređenje obalne šetnice tj. kontinuiranog pješačkog toka min. širine 3,0 m, čija trasa je prikazana na kartografskim prikazima broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, 2a. PROMET i 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE." U stavku 4. riječ "javnom" briše se. Članak 19. Članka 14. mijenja se i glasi: "Način i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na području obuhvaćenom Planom određivat će se uz osnovno načelo da se potreban broj parkirališnih mjesta mora osigurati na građevnoj čestici na kojoj će se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru, odnosno za koju se izdaje akt kojim se dozvoljava građenje. Iznimno, potreban broj parkirališnih mjesta prilikom gradnje zahvata može se osigurati prema 11

13 posebnim uvjetima utvrđenim u točkama 2.1., 2.2. i 2.3. te na javnim parkirališnim površinama prema uvjetima subjekta u čijoj nadležnosti se nalazi upravljanje nad javnim parkirališnim površinama. Kriterij za određivanje potrebnog broja parkirališnih mjesta iznosi: DJELATNOST / SADRŽAJ 1 PGM (parkirališno garažno mjesto) ugostiteljstvo - restorani i barovi (i sve njihove podvrste 15 m 2 GBP prema posebnom propisu) odnosno 4 sjedećih mjesta trgovački prostori robe široke potrošnje za 15 m svakodnevnu opskrbu stanovništva 2 GBP veletrgovina, proizvodnja, zanatstvo i sl. 100 m 2 GBP Minimalna površina parkirališnog mjesta za osobne automobile iznosi 2,50 x 5,00 m." Članak 20. Iza članka 15. dodaje se novi članak 15.a koji glasi: "Članak 15.a Sukladno Prostornom planu Općine Tar - Vabriga, odredbama ovog Plana te prostornim mogućnostima predmetnog područja određuje se mogućnost gradnje benzinske postaje s pratećim sadržajima za opskrbu plovila i/ili vozila gorivom na kopnenom dijelu luke otvorene za javni promet (LO-1). Na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE prikazan je gradivi dio kopnenog dijela luke otvorene za javni promet (LO-1) unutar kojeg je moguće planirati gradnju benzinske postaje. Izvan gradivog dijela moguća je gradnja prateće infrastrukture (elektronička komunikacijska infrastruktura, vodoopskrba i odvodnja, niskonaponska mreža, plinska infrastruktura) te agregata za naftne derivate. Točan položaj u prostoru građevine benzinske postaje, pratećih sadržaja (ukopani rezervoari, agregati za naftne derivate, zrak, vodu, prateća infrastruktura i sl.), granica građevne čestice te površina građevne čestice benzinske postaje biti će definirana zasebnim projektom. Prilikom projektiranja benzinske postaje s pratećim sadržajima nužno je pridržavati se sljedećih uvjeta: - najveći dozvoljeni GBP iznosi 50 m 2, - najveća etažna visina je E=P, odnosno najveća visina građevine do vijenca iznosi 4,0 m dok se nadstrešnica iznad otvorenog prostora može izvesti do visine 6,0 m (visina od terena do gornje rubne plohe), - najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi 1,0 m, - najmanja udaljenost građevine do regulacijskog pravca i ruba obalne linije iznosi 6,0 m, - najmanja udaljenost podzemnih građevina (ukopani rezervoari i dr.) do morske obale iznosi 6,0 m, - na krov je dozvoljeno postavljanje solarnih panela kao alternativnih izvora energije. U sklopu benzinske postaje mogu se smjestiti prateći sadržaji koji obuhvaćaju: trgovinu, ugostiteljstvo, pomoćne i sanitarne prostore i sl. Prometne površine benzinske postaje se izvode suvremenim kolnikom uz minimalno osiguranje priključka na prometnu površinu, mrežu elektroopskrbe, vodoopskrbe iz javne mreže te odvodnje otpadnih voda putem posebnog objekta sabirne jame bez mogućnosti upuštanja u teren, a oborinske vode treba prije upuštanja u cestovne jarke provesti kroz pjeskolov i separator ulja masti. Prometna površina je površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice. Benzinska postaja s pratećim sadržajima mora se graditi na način da se osigura zaštita okoliša uz sprječavanje negativnog utjecaja na okolni prostor." Članak 21. Članka 16. mijenja se i glasi: "Sustav pomorskog prometa u obuhvatu Plana odvija se unutar površina ribarske luke (LR), sportske luke (LS), luke otvorene za javni promet (LO) i ostalog mora (OM) iz kartografskih prikaza Plana prema uvjetima ovog Plana i posebnih zakonskih propisa." 12

14 Članak 22. Članka 17. mijenja se i glasi: "Na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav i komunikacije, načelno je prikazano rješenje nepokretne elektroničke komunikacijske mreže, a točan položaj u prostoru će se utvrditi u postupku izrade tehničke dokumentacije za ishođenje akata kojima se odobrava građenje. Planom se predviđa izgradnja nove infrastrukture za elektroničke komunikacije i povezne opreme unutar površina planiranih i postojećih ulica za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova. Izgradnja nove elektroničke komunikacijske infrastrukture u vidu kabelske kanalizacije svojom strukturom, kvalitetom i kapacitetom treba omogućiti pružanje različitih vrsta usluga, od osnovne govorne usluge do širokopojasnih usluga. Izgradnjom kabelske kanalizacije omogućit će se elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže kroz povećanje kapaciteta, mogućnost izgradnje mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Trasu kabelske kanalizacije dozvoljeno je polagati mimo pravocrtne trase uz blagi luk koji će omogućiti uvlačenje telekomunikacijskih kabela na području nogostupa i kolnika. Planirana kabelska kanalizacija gradi se u pravilu sa cijevima tipa PEHD ili drugim jednakovrijednim cijevima promjera 50 mm, ili PVC ili drugim jednakovrijednim cijevima promjera 110 mm. Na mjestima izrade spojnica na položenim kabelima te kod planiranih distributivnih točaka, predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskih zdenaca različitih dimenzija ovisno o namjeni zdenaca. Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabir trase potrebno je usuglasiti i temeljiti na izvedbenim projektima ostale infrastrukture a naročito projektu ceste. Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m. Planom se omogućava postava eventualno potrebnih nadzemnih samostojećih ormara za smještaj elektroničke komunikacijske opreme zbog potrebe uvođenja novih tehnologija ili pristupa novih operatera odnosno rekonfiguracije mreže. Planom se dopušta smještaj komutacijskog čvora i aktivne opreme za potrebe pružanja telekomunikacijskih usluga unutar obuhvata uz prometne površine (parking, zaštitno zelenilo i sl) ili u sklopu građevina. Za novo kabinetsko komutacijsko čvorište (UPS-udaljeni pretplatnički stupanj) odnosno kontejner za UPS je potrebno osigurati prostor između m2 ovisno o tipu i kapacitetu UPS-a. Elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, potrebno je odrediti ovisno o pokrivenosti područja radijskim signalom svih davatelja usluga i budućim potrebama prostora, planiranjem postave baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima, bez detaljnog definiranja lokacija (točkastog označavanja), vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati antenskim sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to moguće." Članak 23. Članka 18. mijenja se i glasi: "Razmještaj građevina i objekata vodoopskrbe načelno je prikazan na kartografskom prikazu broj 2c. Vodnogospodarski sustav, a točan položaj u prostoru će se utvrditi u postupku izrade tehničke dokumentacije za ishođenje akata kojima se odobrava građenje. Tehničko rješenje vodoopskrbnog sustava očituje se u izgradnji spojne veze na postojeći vodoopskrbni sustav sukladno uvjetima distributera (treba izvesti spoj na postojeći cjevovod DN 150 mm položen u koridoru prometnice (SU). Nove vodoopskrbne cjevovode potrebno je predvidjeti od kvalitetnih materijala i s profilom cijevi prema hidrauličkom proračunu i prema posebnim uvjetima koje izdaju stručne službe Istarskog vodovoda d.o.o. Buzet. 13

15 Razvod hidrantske mreže treba planirati sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu za gašenje požara (NN 6/08) Vodovodne cijevi potrebno je polagati u rov čija se širina utvrđuje prema profilu cjevovoda, na propisnu dubinu kao zaštita od smrzavanja i mehaničkog oštećenje cijevi. Križanja i paralelna vođenja s ostalim instalacijama (kanalizacija, energetski i telekomunikacijski kabeli i sl.) treba uskladiti sa uvjetima vlasnika instalacija. Prilikom formiranja koridora prometne površine na području Plana potrebno je osigurati koridore za izgradnju nove vodoopskrbne mreže unutar profila nogostupa, a samo iznimno u trupu prometnice. Prilikom rekonstrukcije postojećih cjevovoda dozvoljava se dislociranje postojećih cjevovoda tako da se smještaju unutar slobodnog profila postojećih i planiranih prometnica, zelenih i drugih površina. Ukoliko se na predmetnom području dogode značajne promjene u smislu većih potreba za vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava, svaki od zahtjeva potrebno je zasebno razmatrati. Priključak parcele na vodovodnu mrežu izvodi se izgradnjom tipskog šahta ili vodomjerne niše s vodomjerom uz rub parcele te priključivanjem na najbliži cjevovod sukladno posebnim propisima i posebnim uvjetima Istarskog vodovoda d.o.o. Buzet. U svrhu zaštite javnog vodoopskrbnog cjevovoda propisuje se njihov zaštitni koridor u ukupnoj širini od 6,0 m. U postupku ishođenja provedbenog akta za građevinu visokogradnje na građevnoj čestici preko koje prolazi navedeni koridor ili neposredno graniči s njim, potrebno je zatražiti posebne uvjete od pravne osobe s javnim ovlastima koja tim cjevovodom gospodari." Članak 24. U članku 19. stavak 1. mijenja se i glasi: "Razmještaj građevina i objekata odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda načelno je prikazan na kartografskom prikazu broj 2c. Vodnogospodarski sustav, a točan položaj u prostoru će se utvrditi u postupku izrade tehničke dokumentacije za ishođenje akata kojima se odobrava građenje." Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi: "Točan položaj u prostoru separatora mineralnih ulja i ugljikovodika te podmorskog ispusta bit će definirani zasebnim projektom." Dosadašnji stavci od 7.do 9. postaju stavci od 8. do 10. Članak 25. U članku 20. stavak 1. mijenja se i glasi: "Razmještaj građevina i objekata elektroopskrbne mreže načelno je prikazan na kartografskom prikazu broj 2.b Energetski sustav i komunikacije, a točan položaj u prostoru će se utvrditi u postupku izrade tehničke dokumentacije za ishođenje akata kojima se odobrava građenje." Članak 26. U članku 23. stavku 1. iza brojeva: "124/13" dodaje se zarez i brojevi: "102/15". Članak 27. Članka 24. mijenja se i glasi: "Temeljem članka 21. Zakona o zaštiti prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike utvrđuje sljedeće uvjete zaštite prirode: - prilikom planiranja i uređenja građevina koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi, - pri odabiru trasa infrastrukturnih koridora voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa i zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune, - prilikom ozelenjivanja koristiti autohtone biljne vrste, a eventualne postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje, - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme, - očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale i priobalnog područja u što prirodnijem obliku, 14

16 - nasipavanje i betoniranje obale te mijenjanje obalne linije svesti na minimum, - ograničiti sve zahvate u akvatoriju koji bi mogli negativno utjecati na morsku obalu i očuvanje područja ekološke mreže, - osigurati pročišćavanje otpadnih voda." Članak 28. Članka 25. mijenja se i glasi: "Područje obuhvata Plana pripada području identificiranom u Prostornom planu Istarske županije kao krajobrazna cjelina Crvena Istra Zapadna obala: Poreč-Vrsar-Rovinj i krajobrazno značajno područje K.Z.P Neizgrađeni priobalni pojas i ostali zaštićeni dijelovi prirode unutar 1000 m od obalne linije. Plan je izrađen u skladu sa uvjetima zaštite krajobraznih vrijednosti iz tog plana višeg reda (zaštita krajobraznih vrijednosti sadržana je u uvjetima Plana za izgradnju i uređenje prostora)." Članak 29. U članku 27. stavku 1. iza brojeva: "157/13" dodaje se zarez i brojevi: "152/14, 98/15, 44/17". Članak 30. Članka 28. mijenja se i glasi: "Zona podmorja u obuhvatu Plana dio je zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra - arheološke baštine upisanog u Registar kulturnih dobara pod rednim brojem RRI-109. Zaštićeno kulturno dobro čine dvije podmorske arheološke zone pri čemu je podmorje obuhvata Plana dio prve zone koja obuhvaća područje od rta Zub na sjeveru do rta Maistro na jugu s prilazima vodama, uvali Lunga, plićacima Erba, Keso i Čivran, hridi nasuprot rta Saltarel te rimska naselja i zanatska središta u uvali Marina i Loron. Izvještajem o konzervatorskom pregledu (izrada: 2014.g., izrađivač: ABCD d.o.o. Poreč) kojim je rekognoscirano područje obuhvata Plana, identificirana su kulturna dobra, označena na kartografskom prikazu broj 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA: 1. Arheološko područje - antička maritimna vila 2. Arheološki lokalitet - sidra 3. Etnološki lokalitet - vitlo i sohe. Arheološko područje - antička maritimna vila (1), je područje sa nalazima koji upućuju na lokaciju antičke rezidencijalne vile. Za sve zahvate u arheološkom području prije početka radova potrebno je zatražiti posebne uvjete i prethodno odobrenje od Konzervatorskog odjela u Puli. Arheološko područje ne smije biti predmet nikakvih građevinskih radova osim radova arheološkog istraživanja. Arheološki lokalitet - sidra (2), su tri sidra iz 17/18 st., koja se nalaze u podmorju na 3,0 m dubine cca 10 m od sjeverne obale. Preporuka je da se sidra sačuvaju i budu obuhvaćena u sklopu uređenja luke (preporuka je vađenje sidara, te njihova konzervacija i izlaganje unutar luke). Za sve radove potrebno je zatražiti mišljenje Konzervatorskog odjela u Puli. Etnološki lokalitet - vitlo i sohe (3), su drvene sohe za sušenje mreža i vitlo za istezanje manjih plovila. Preporuka je da se ovi elementi ribarske opreme sačuvaju i prema potrebi saniraju, te obuhvate u sklopu uređenja luke (da se izlože unutar luke u cilju prezentacije povijesnog razvoja luke)." Članak 31. U članku 29. stavak 1. mijenja se i glasi: "Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi važećeg Zakona o održivom gospodarenju otpadom i propisa donesenih temeljem Zakona, Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje godine (NN 3/17), odredbama važećeg Prostornog plana Istarske županije, kao i odgovarajućih propisa Općine Tar-Vabriga." Članak 32. Članka 32. mijenja se i glasi: "Zaštita zraka provodi se sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17). Nije dozvoljeno prekoračenje graničnih vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku(nn 117/12), niti ispuštanje u zrak onečišćujuće tvari u količini i koncentraciji 15

17 višoj od propisane Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12). Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju i održavanje kakvoće zraka primjerenom dobre organizacije prometa." Članak 33. U članku 33. stavku 1. iza brojeva: "55/13" dodaje se zarez i brojevi: "153/13, 41/16". Članak 34. Članka 35. mijenja se i glasi: "U svrhu efikasne zaštite od poplava potrebno je projektirati građevine na način da se omogući neprekidan tok vode prema moru, a također nužno je riješiti sustav odvodnje oborinskih i fekalnih voda u potrebitoj protočnosti. Prilikom nasipavanja kopnenog dijela luke potrebno je voditi računa o tipu konstrukcije nasipanog dijela operativne obale (propusti i sl.). Potrebno je voditi računa o pronosu nanosa koji se mogu pojaviti na ušću neimenovanog bujičnog vodotoka koji se nalazi izvan obuhvata Plana i osigurati neškodljiv protok površinskih voda. Uslijed pojave visokih valova te plimnog vala dolazi do plavljenja obalne površine, oštećenja brodica privezanih u morskim lukama i uvalama, oštećenja rive te prizemnih građevina na obali i dr. Elaboratom "Poplave mora na priobalnom područjima" (Split, ožujak 2013) procijenjene su maksimalne razine mora po povratnim periodima u odnosu na HVRS71 visinski sustav. Za područje sjeverno od Rovinja maksimalna razina visine mora za 50-godišnji povratni period iznosi više od 125 cm. Mjerodavne visine poplava mora na obalnom području dane su kroz velike, srednje i male vjerojatnosti pojave. Maksimalna visina valova za priobalno područje iznosi cca 5,0 m za malu vjerojatnost, cca 3,5 m za srednju vjerojatnost i cca 2,5 m za veliku vjerojatnost. Navedene podatke je potrebno uzeti u obzir prilikom izrade projektne dokumentacije za ishođenje akata kojim se odobrava građenje. Grafički prikaz poplava mora (velike, srednje i male vjerojatnosti pojavljivanja) zajedno s ostalim vrstama plavljenja prikazan je kartama opasnosti i kartama rizika od poplava koje su sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima Kako bi se spriječila mogućnost štetnog djelovanja mora na ugroženim područjima, predviđa se gradnja zaštitnih hidrotehničkih građevina (lukobrana, valobrana, zaštitnih obalnih zidova i dr.), rekonstrukcija postojećih građevina ukoliko se ukaže potreba te njihovo redovito održavanje tijekom korištenja." Članak 35. Članka 37. mijenja se i glasi: "Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno važećem: - Zakonu o zaštiti od požara, - Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima, - Zakonu o eksplozivnim tvarima, - Pravilniku o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara, - Pravilniku o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara, - Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe, - Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara, - Pravilniku o ukapljenom naftnom plinu, - Pravilniku o zapaljivim tekućinama, - Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom, - Pravilniku o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata, - Pravilniku o zaštiti od požara u skladištima, - Pravilniku o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari, 16