Measure and share data with utilities for the Covenant of Mayors (MESHARTILITY) Intelligent Energy Europe (IEE) IEE/11/984/SI2.615951 Akcijski plan učinkovitog gospodarenja energijom Grada Korčule Sustainable Energy Action Plan (SEAP) of the City Korčula [Svibanj, 2014.]
This document has been prepared within the framework of the European project Measure and share data with utilities for the Covenant of Mayors (MESHARTILITY) cofinanced by the European Commission through the Intelligent Energy Europe (IEE) programme (Grant agreement no IEE/11/984/SI2.615951). Start date of the project: April 2012 End date of the project: April 2015 Deliverable no: Deliverable title: Sustainable Energy Action Plan (SEAP) of the City Korčula Authors: Goran Krajačić, DUNEA / FSB Nikola Matak, FSB Ana Marija Pilato, DUNEA Zvonko Čuljat, DUNEA Ivana Fazinić, KORA d.o.o., Korčula For further information visit: www.meshartility.eu The sole responsibility for the content of this publication lies with the authors. It does not necessarily reflect the opinion of the European Union. Neither the EACI nor the European Commission are responsible for any use that may be made of the information contained therein. OGRANIČENJE OD ODGOVORNOSTI : Sva odgovornost za sadržaj ovog dokumenta leži na autorima. Dokument ne zastupa stajališta Europske komisije. Europska komisija nije odgovorna za posljedice nastale korištenjem informacija iz ovog dokumenta.
Drage Korčulanke i Korčulani, Poštovane građanke i građani Grada Korčule, Vrijeme je da u drugoj dekadi 21. stoljeća uključimo naš povijesni Grad u najmodernije europske i svjetske trendove održivog razvoja. S ovom vizijom, gradsko Vijeće grada Korčule je pokrenulo pridruživanje naše male zajednice, velikom pokretu Sporazuma gradonačelnika. Europske inicijative, koja je do danas okupila 5867 lokalnih i regionalnih administrativnih uprava sa 190 milijuna stanovnika, a koje su se svojim Akcijskim planovima održivog gospodarenja energijom obvezali smanjiti emisije stakleničkih plinova na području pod svojom upravom za više od 20%. Pridruživanjem Sporazumu i Grad Korčula je uz pomoć naše Korčulanske razvojne agencije KORA d.o.o., te Razvojne agencije Dubrovačko neretvanske županije DUNEA d.o.o. pokrenuo izradu Baznog inventara emisija stakleničkih plinova kao i snimanje potrošnje energije na našem području. Građani i svi zainteresirani dionici procesa mogli su se kroz dva lokalna foruma upoznati s rezultatima analiza te mjerama koje možemo poduzeti, kako bi smanjili potrošnju energije i emisije štetnih plinova te povećali proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Naša dugoročna vizija je integrirati sve razvojne strategije Grada u jednu kompaktnu cjelinu, koja će omogućiti održivi razvoj te će budućim generacijama osigurati znatno povoljnije uvjete života od ovih današnjih. Energetika je važan čimbenik održivog razvoja te ćemo kroz Akcijskog plana nastojati stvoriti preduvjete za razvoj naprednog energetskog grada: Smart Energy City Korčula. Nadalje, Grad Korčula Dubrovačkoneretvanska županija uz pomoć Razvojne agencije DUNEA već duži niz godina provodi međunarodne, nacionalne i regionalne projekte iz područja energetike i održivog razvoja. Na naše veliko zadovoljstvo, Grad Korčula je podržao prijavu projekta Meshartility u sklopu programa Intelligent Energy Europe, a kroz kojeg ćemo izraditi 6 Akcijskih planova za učinkovito gospodarenje energijom (SEAP) u jedinicama lokalne samouprave. Akcijski planovi su mali, ali bitan korak spram postizanja energetske samodostatnosti lokalnih zajednica te mogu poslužiti kao polazište većih i značajnijih lokalnih projekata. U sklopu projekta Meshartility dogovorena je suradnja na razmjeni podataka o potrošnji električne energije s operaterom distribucijskog sustava HEP-ODSom Elektrojug, a što će uvelike olakšati daljnje praćenje i mjera akcijskog plana. Bitno je istaknuti da DUNEA trenutno izvodi nekoliko projekata u području energetike i transporta kojima se može ostvariti sinergijski učinak prema strateškom razvoju naše regije. Kroz projekt INTERMODAL razvijamo mrežu intermodalnih sustava sa svrhom povećanja mobilnosti turista i stanovništva jadranskog obalnog područja. Projekt ALTERENERGY promovira održivo korištenje energije u malim zajednicama Jadrana kroz pilot projekt korištenja energije Sunca, a u projektu LEGEND na sličan način provodimo demonstraciju korištenja geotermalne energije niske entalpije za energetski učinkovito zgradarstvo. Za ispunjavanje mjera iz Vašeg akcijskog plana do 2020. godine biti će potrebno uložiti znatna financijska sredstva te veliki napor raspoloživih
će projektima na vlastitim objektima nastojati ljudskih potencijala. Kao i do sada, DUNEA će biti primjer građanima u racionalnom biti Vaš pouzdan partner u provedbi mjera, gospodarenju energijom i resursima. pripremi projekata te traženju, kako domaćih tako i međunarodnih izvora financiranja i partnera. Gradonačelnik Grada Korčule: Vinko Kapelina Direktorica DUNEA d.o.o.: Melanija Milić
Sadržaj SAŽETAK... 6 POPIS DIJAGRAMA... 7 POPIS SLIKA... 8 POPIS TABLICA... 8 1. UVOD... 9 1.1. Sporazum gradonačelnika... 9 1.2. Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Korčule... 9 1.3. Grad Korčula... 13 1.3.1. SWOT analiza energetike i energetskog sustava Grada Korčule... 13 1.3.2. Anketa... 15 1.3.3. Strategija razvoja turizma... 18 2. METODOLOGIJA IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA PLANA... 20 2.1. Pripremna faza... 20 2.2. Izrada plana... 22 2.3. Prihvaćanje i provedba plana... 24 2.4. Praćenje provedbe plana i izvještavanje o provedbi... 25 3. ANALIZA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE PREMA SEKTORIMA ZA REFERENTNU 2012. GODINU... 26 3.1. Javni sektor... 26 3.1.1. Zgrade u vlasništvu Grada Korčule... 26 3.1.2. Vozila u vlasništvu Grada Korčule... 29 3.1.3. Javna rasvjeta... 30 3.1.4. Javni prijevoz... 31 3.1.5. Ukupno javni sektor... 31 3.2. Društveni sektor... 33 3.2.1. Sektor kućanstva... 33 3.2.2. Uslužni sektor - gospodarstvo... 34 3.2.3. Sektor industrije... 36 3.2.4. Sektor prometa... 36 3.2.5. Lokalna proizvodnja energije... 37 3.2.6. Ukupno društveni sektor... 39 3.3. Ukupna potrošnja energije... 40 4. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 GRADA KORČULE... 42 4.1. Javni sektor... 42 4.2. Društveni sektor... 43 4.3. Ukupne emisije... 44 5. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA CO2... 46 5.1. Mjere u zgradama u vlasništvu grada... 46 5.2. Mjere u javnom prometu... 50 5.3. Mjere za vozila u vlasništvu Grada... 51 5.4. Mjere u sektoru javne rasvjete... 51 5.5. Mjere u sektoru kućanstva... 53 5.6. Mjere u uslužnom sektoru... 58 5.7. Mjere u sektoru prometa... 62 5.8. Mjere u gospodarenju otpadom... 66 6. PLAN PROVEDBE I OČEKIVANI REZULTATI PLANIRANIH MJERA... 66 7. IZVORI FINANCIRANJA... 67 8. ZAKLJUČAK... 72
SAŽETAK Projekt Meshartility sufinanciran kroz Intelligent Energy Europe (IEE) program Europske unije poslužio je kao platforma kroz koju su se razvili Akcijski planovi učinkovitog gospodarenja energijom (SEAP) za 6 otočnih općina/gradova u Dubrovačko neretvanskoj županiji koje su pristupile Sporazumu gradonačelnika. Svaki akcijski plan sadržava Bazni inventari emisija stakleničkih plinova za svaku od općina, popis mjera za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije s pripadajućim iznosom smanjena emisija, ali i vremena provedbe, pripadajućim troškom, institucijama i tijelima zaduženim za. Grad Korčula je podržao Razvojnu agenciju Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA) u prijavi IEE projekta Meshartility te je u sklopu provedbe projekta pristupio Sporazumu gradonačelnika. Nakon službenog pristupanja sporazumu provedene su radnje za izradu baznog inventara emisija stakleničkih plinova na području grada kao i prikupljanja podataka o potrošnji energije te je zajedno sa DUNEA-om i ostalim dionicima procesa izradio SEAP Grada Korčule. SEAP ima popisane mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova kroz učinkovito korištenje energije i poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. Mjere su propisane u sektorima kućanstava, prometa, javne rasvjete i prijevoza, uslužnom sektoru, u gospodarenju otpadom, u javnim zgradama i vozilima u vlasništvu grada. Ukupno smanjenje emisija u 2020. godini, u odnosu na referentnu 2012., će biti 3 633 tco2 što je smanjenje emisija za 20,93% u odnosu na emisije u referentnoj godini. Radi skromnih financijskih sredstava kojima raspolaže Grad, većina mjera iz SEAPa će se u periodu do 2018., a i dalje, oslanjati na vanjsko financiranje i sufinanciranje. Mjere planirane za u periodu 2014.-2016. prvenstveno se trebaju sufinancirati sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), sredstvima Dubrovačko-neretvanske županije, Ministarstva turizma, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstva ruralnog razvoja i fondova EU te Ministarstva gospodarstva. U periodu do 2020. pored navedenih sredstava, pokušat će se ostvariti financiranje i sredstvima EU kroz strukturne i kohezijske fondove. Ispunjavanjem predviđenih mjera emisija stakleničkih plinova na području Grada Korčule će u 2020. godini biti minimalno 20% manje od emisija iz baznog inventara za 2012., a po dugoročnom planu i viziji razvoja energetskog sustava grada Korčule one će pridonijeti energetskoj samostalnosti, CO2 neutralnom i naprednom energetskom sustavu.
POPIS DIJAGRAMA Dijagram 1 Broj toplinski izoliranih objekata... 16 Dijagram 2 Broj objekata sa izoliranim krovom... 16 Dijagram 3 Vrsta stolarije u anketiranim objektima... 16 Dijagram 4 Energenti za grijanje u anketiranim kućanstvima... 17 Dijagram 5 Vrsta grijanja u anketiranim objektima... 17 Dijagram 6 Energent za pripremu tople vode... 17 Dijagram 7 Vrste bojlera za pripremu tople vode... 17 Dijagram 8 Vrste rasvjetnih tijela u anketiranim kućanstvima... 18 Dijagram 9 Spremnost anketiranih kućanstava da sami proizvode energiju... 18 Dijagram 10 Vrste štednjaka za pripremu hrane... 18 Dijagram 11 Spremnost građana da se udruže u energetske zadruge radi lakše proizvodnje energije... 18 Dijagram 12 - Ukupna potrošnja električne energije za zgrade u vlasništvu Grada Korčule u 2012. godini... 26 Dijagram 13 - Ukupni godišnji troškovi za električnu energiju... 27 Dijagram 14 - Godišnja potrošnja energije za grijanje... 28 Dijagram 15 - Godišnji troškovi za grijanje u... 28 Dijagram 16 - Godišnja potrošnja goriva vozila u vlasništvu Grada Korčule... 30 Dijagram 17 - Mjesečna potrošnja električne energije u javnoj rasvjeti za Grad Korčulu... 31 Dijagram 18 - Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prema sektorima za 2012. godinu... 32 Dijagram 19 - Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prema vrsti energenta za 2012. godinu... 32 Dijagram 20 - Potrošnja energenata u sektoru kućanstva... 33 Dijagram 21 - Mjesečna očitanja potrošnje električne energije u sektoru kućanstva u Gradu Korčuli za 2010., 2011. i 2012. godinu... 34 Dijagram 22 - Potrošnja energije u uslužnom sektoru za 2012. godinu u Gradu Korčuli... 35 Dijagram 23 - Mjesečna potrošnja električne energije u gospodarstvu Grada Korčule... 36 Dijagram 24 - Potrošnja goriva u litrama prema pojedinom tipu vozila i energentu u Gradu Korčuli za 2012. godinu... 37 Dijagram 25 - Udio benzina i dizela u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa... 37
Dijagram 26 - Ukupna potrošnja energije u društvenom sektoru za Grad Korčulu u 2012. godini... 39 Dijagram 27 - Potrošnja energije u društvenom sektoru prema energentima za Grad Korčulu u 2012. godini... 40 Dijagram 28 - Udio pojedinog sektora u ukupnoj potrošnji energije Grada Korčule u 2012. godini... 41 Dijagram 29 - Udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji energije u Gradu Korčuli za 2012. godinu... 41 Dijagram 30 - Ukupne emisije za pod sektore u javnom sektoru... 42 Dijagram 31 - Emisije u javnom sektoru prema vrsti energenta... 42 Dijagram 32 - Emisije prema sektorima za Grad Korčulu u 2012. godini... 43 Dijagram 33 - Emisije prema vrsti energenta u Gradu Korčuli za 2012. godinu... 44 Dijagram 34 - Udio ukupnih emisija u Gradu Korčuli prema sektorima za 2012. godinu... 44 Dijagram 35 - Udio ukupnih emisija prema vrsti energenta u Gradu Korčuli za 2012. godinu... 45 POPIS SLIKA Slika 1 - Karta srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe na području Dubrovačkoneretvanske županije [1]... 38 Slika 2 - Karta vjetra Dubrovačko-neretvanske županije [1]... 39 Slika 3 - ESCO model financiranja projekata... 71 POPIS TABLICA Tablica 1 - SWOT analiza energetskog sustava Grada Korčule... 13 Tablica 2 Troškovi i emisije u javnim zgradama prema radnom satu, korisniku i površini. 29
1. UVOD 1.1. Sporazum gradonačelnika Klimatske promjene su realnost i cijena adaptacije na događaje izazvane klimatskim promjenama biti će velika. Europska unija je prepoznala važnost smanjenja emisija stakleničkih plinova te predvodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena što si je postavila kao jedan od najvažnijih prioriteta. Svoj doprinos u borbi EU daje kroz obvezu da do 2020. smanji svoje ukupne emisije za najmanje 20% ispod razine iz 1990. godine. Lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u ostvarivanju energetskih i klimatskih ciljeva EU. Sporazum gradonačelnika je europska inicijativa kojom se mjesta, gradovi i regije dobrovoljno obvezuju na smanjenje svojih emisija CO2 za minimalno 20% u odnosu na referentnu godinu. Ovo službeno opredjeljenje treba se ostvariti provedbom Akcijskog plana učinkovitog gospodarenja energijom (SEAP). Svrha SEAP-a je pomoć potpisnicima Sporazuma gradonačelnika da ispune obećanja koja su preuzeli potpisivanjem Sporazuma. Svaki SEAP sadržava ključne dijelove: Bazni inventar emisija (BEI) Akcijski plan (SEAP) BEI je preduvjet za izradu SEAP-a, on pruža saznanja o prirodi subjekata koji emitiraju CO2 na području pojedine općine/grada te na taj način pomažu da se poduzmu odgovarajuće radnje. Popisi provedeni posljednjih godina pomoći će utvrditi jesu li poduzete radnje osigurale dovoljno smanjenja CO2 i jesu li potrebne dodatne radnje, akcije i projekti. SEAP niti u kojem slučaju ne treba smatrati fiksnim, krutim i strog limitirajućim dokumentom, upravo suprotno, on treba biti polazišna točka za razvoj energetike na određenom području, koja se u skladu s novim spoznajama dobivenim iz provedbe određenih mjera i akcija treba prilagoditi novonastaloj situaciji te u skladu sa stečenim iskustvom i u skladu s ostvarenim rezultatima treba biti propitivan i mijenjan na regularnoj osnovi. 1.2. Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Korčule Akcijski plan učinkovitog gospodarenja energijom Grada Korčule je dokument nastao u okviru projekta Meshartility s ciljem senzibiliziranja javnosti spram mogućnosti provođenja energetske politike, koja za cilj ima smanjenje emisija CO2, kroz mjere učinkovitog korištenja energije i poticanja lokalne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Pristupanje Grada
Korčule Sporazumu gradonačelnika i donošenje akcijskog plana svrstava Grad Korčulu među europske gradove, koji na području svoje samouprave nastoje djelovati i pokazati da je moguće ostvarivanje europskih ciljeva klimatsko energetske politike. Pri izradi SEAP-a Grada Korčule konzultirani su građani kroz dva lokalna foruma te ostale institucije, komunalna poduzeća, predstavnici lokalnih poduzetnika i nevladinih udruga te tijela i upravni odjeli Dubrovačko-neretvanske županije. Veliku potporu izradi SEAP-a dala je tvrtka za distribuciju električne energije HEP-ODS d.o.o. i zaposlenici distribucijskog područja HEP Elektrojug Dubrovnik, koji su dostavili sve tražene podatke o potrošnji električne energije za naselja Grada Korčule. U sklopu projekta Meshartility Grad Korčula je pristupio i Sporazumu o suradnji i razmjeni energetskih podataka koji je potpisan s tvrtkom Elektrojug Dubrovnik. Dugoročni zakonodavni i regulatorni okvir u kojem je rađen SEAP Grada Korčule još uvijek nije jasno određen na nacionalnoj, regionalnoj pa i lokalnoj razini tako da se vizija budućeg razvoja najviše oslanja na EU politiku u području efikasne, sigurne i čiste energije odnosno zadovoljavanju ciljeva Direktive 2009/28/EZ o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora, Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada te Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, kao i na primjere dobre prakse iz sličnih područja u Hrvatskoj i EU. Ministarstvo gospodarstva je odgovorno za nacionalnu energetsku politiku, unapređenje zakonodavstva te EU zakonodavstva vezanog uz energetiku na nacionalnoj razini. Na nacionalnom nivou ishodišta za mjere iskazane u SEAP-u Grada Korčule postavljene su u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske iz 2009., te se najviše vezalo uz ostvarivanje cilja za instalaciju 0,225 m2 solarnih toplinskih kolektora po stanovniku te drugim ciljevima strategije koji se odnose na proizvodnji električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora i korištenje obnovljivih izvora u sektoru transporta. Važna odrednica za SEAP je i Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije (NREAP), u kojem se pored poticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora s jasno iskazanim i mjerljivim ciljevima po godinama, ukazuje i na važnost razvoja modernih distribucijskih sustava električne energije s instaliranim naprednim brojilima te naprednim sustavima upravljanjima povezanim u tzv. Smart grids. NREAP još potiče primjenu električnih vozila te bi se prema njemu u 2020. godini moglo očekivati oko 50 000 električnih vozila na cestama u Republici Hrvatskoj. Pored Ministarstva gospodarstva, Ministarstvo graditeljstava i prostornog uređenja značajno sudjeluje u kreiranju energetske politike pa time utječe i na usmjeravanje SEAP-a. U većini
slučajeva tu se radi o legislativi vezanoj za energetsko certificiranje zgrada i energetsku učinkovitost, kao što je donošenje: Programa energetske obnove stambenih zgrada na prostoru RH za razdoblje od 2014. do 2020. godine, Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 2014. do 2015. godine, Programa energetske obnove zgrada komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. godine, Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine Nacionalni plan povećanja broja zgrada gotovo nulte potrošnje energije (programa u izradi). Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja kroz Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13) te pravilnike koji proizlaze iz tih zakona propisuje dio uvjeta za gradnju energetskih postrojenja i opreme u gotovo svim sektorima. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode regulira i postavlja određene okvire energetske politike i zakonodavstva, a trenutno je jedino nagovijestilo rad na dugoročnoj viziju održivog razvoja Republike Hrvatske te je u pripremi Strategija nisko-ugljičnog razvoja (LEDS). LEDS će utvrditi dugoročne ciljeve (do 2050. godine) smanjenja emisija stakleničkih plinova te će propisati mjere kojima će se ti ciljevi postići, kao i način njihovog financiranja. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije koordinira izradu Partnerskog sporazuma Republike Hrvatske za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014.-2020. te vodi izradu Operativnog programa iz područja konkurentnosti i kohezije za financijsko razdoblje 2014.-2020. Oba dokumenta su vrlo važna za SEAP jer će se njima propisati povlačenje sredstava EU za financiranje lokalnih projekata u području energetike te je predložena sljedeća alokacija sredstva ERDF-a u Prioritetnu os 4 - Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, za investicijske prioritete: Podupiranje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u poduzećima 100.000.000, Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i u stambenom sektoru 411.810.805, Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona 20.000.000. Provođenje energetske politike kroz četiri ministarstva i još niza agencija (HERA, HROTE, CEI, HOPS, AZO itd. ) sigurno utječe na prekomjernu birokratizaciju procesa i jasno
definiranje ciljeva, koji se postavljaju pred lokalne zajednice sa skromnim ljudskim potencijalom i financijskom budžetima te će se vjerojatno u razdoblju provođenja SEAP-a ipak nastojati uskladiti generalne ciljeve na nacionalnom nivou s onim lokalnim te će se administriranje propisati u skladu najboljom praksom drugih članica EU. Na regionalnoj razini, SEAP se za period 2014.-2016. najviše oslanja na Program energetske učinkovitosti Dubrovačko-neretvanske županije te pripadajući Plan provedbe programa energetske učinkovitosti. Županijska strategija razvoja turizma detaljnije je opisana u poglavlju 1.3.3. te ona daje nešto dugoročniju viziju razvoja sektora turizma tako de će i buduća potrošnja energije uvelike ovisiti o razvoju tog sektora. ICT Strategija Dubrovačkoneretvanske županije je dokument kojim se postavljaju jasni i održivi ciljevi razvoja informatičke i komunikacijske tehnologije na području Županije. Jedan od ciljeva strategije je unaprjeđenje usluga koje pruža javna uprava primjenom IT-a u smislu podizanja standarda i učinkovitosti prema građanima u obliku bržih i jeftinijih usluga. U okviru ostvarenja ovog cilja, trebali bi se stvoriti uvjeti za izgradnju pametnih gradova i zajednica u kojima se potiče korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi se povećala efikasnost postojećih mreža i usluga. Transport i energija su najznačajniji logistički problemi velikih gradova, no pametni gradovi primjenjuju ICT-a i u druge svrhe, a kako bi podigli razinu kvalitete života građana te unaprijedili lokalno gospodarstvo. Tu spadaju pametniji sustavi vodoopskrbe i odvodnje, bolje upravljani pročistači otpadnih voda, efikasnija javna rasvjeta, pametniji sustavi za grijanje i hlađenje građevina, upravljanje parkirnim prostorom, napredni sustavi lokalne proizvodnje, distribucije i skladištenja energije i energenata itd. Razvojni planovi, strategije i elaborati Grada Korčule uključuju Prostorni plan uređenja Grada Korčule, Plan gospodarenja otpadom Grada Korčule, Koncept prometnog razvitka Grada Korčule, Koncept zbrinjavanja otpadnih voda na području grada Korčule te se oni pokušavaju približiti građanima kroz GIS Geografski informacijski sustav Grada Korčule te e-grad Korčule - Informacijski servis Gradske uprave Grada Korčule. Slijedom gore iznesenog okvira i prema uzoru na glavni grad otoka Krete, Heraklion. Koji je danas moderan grad s novom vizijom razvoja za budućnost, a koji je samo prije nekoliko godina zbog ekonomije jako ovisne o turizmu i poljoprivredi zaostajao za europskim središtima po pitanju tehnologije, računalne pismenosti i širokopojasnog pristupa internetu. Grad Korčula postavlja svoju dugoročnu viziju razvoja kao naprednog energetskog grada Smart Energy City Korčula te će se provedbom mjere iz SEAP-a nastojati postaviti temelje prema ovakvom razvoju do 2020. godine.
1.3. Grad Korčula Otok Korčula pripada Dubrovačko-Neretvanskoj županiji i ima površinu od 279,03 km 2 što ga čini šestim otokom po veličini u Republici Hrvatskoj. Dužina otoka je 46,8 km, a širina od 5,3 do 7,8 km, a na otoku živi oko 16 000 stanovnika. Najviše uzvisine na otoku su malo brdo Klupca, visine 568 m i Kom, visine 510 m. Područje Grada Korčule zauzima istočni dio otoka i sastoji se od 5 naselja od kojih je najveće Korčula sa 2 856 stanovnika. Ostala naselja na administrativnom području Grada Korčule su Čara, Pupnat, Račišće i Žrnovo, a broj stanovnika koji žive na području Grada Korčule prema popisu stanovništva iz 2011. godine je 5 663. Prosječna temperatura na otoku u siječnju iznosi 9,8 C, a u srpnju 26,9 C. Prosječna količina padalina je oko 1 100 mm, a broj sunčanih sati na otoku je 2 671 što je najviše na čitavom Jadranu. Od vjetrova najviše puše bura, jugo i ljetni maestral. Cijeli otokom se proteže državna cesta D-118, koja povezuje Grad Korčulu, na jednoj strani otoka i Vela Luku na drugoj strani. Postoji još nekoliko županijskih i lokalnih prometnica za povezivanje svih mjesta na otoku. Lukom Korčula je Grad povezan s kopnom, dok postoji još nekoliko lokalnih regionalnog luka i ACI Marina Korčula. Opskrba Grada vodom odvija se preko vodovoda Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet, dok je se opskrba električnom energijom odvija preko 110 kv i 35 kv kabela s poluotoka Pelješca te trafostanicom 110/35 kv u Blatu i nizu manjih trafostanica na području otoku i Grada. 1.3.1. SWOT analiza energetike i energetskog sustava Grada Korčule SWOT analiza predstavlja kvalitativnu analitičku metodu, koja kroz 4 karakteristike nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje određene pojave ili situacije. Tako je u cilju izrade strategije i dobre organizacije provedbe mjera iz SEAP-a za Grad Korčulu i njezin energetski sustav provedena SWOT analiza. Tablica 1 - SWOT analiza energetskog sustava Grada Korčule Snage - Slabosti Spoj s elektroenergetskim sustavom Dubrovačko-neretvanske županije (110 kv spoj s poluotokom Pelješcem te 110 kv trafostanicom u Blatu i dalekovodom za Hvar) - - Nedovoljna informiranost i obrazovanost stanovnika Grada o mogućnostima korištenja obnovljivih izvora energije Starost elektroenergetskih objekata Neiskorišteni potencijali obnovljivih
- - - - - - Potrošnja energije je koncentrirana u 5 naselja na relativno maloj površini Relativno malo opterećenje elektroenergetskog sustava tijekom godine, osim ljeta Značajke sredozemne klime, veliki broj sunčanih dana u godini Razvijena svijest otočana o zaštiti i očuvanju okoliša te o štednji resursa Razvojni planovi i strategije (Plan gospodarenja otpadom Grada Korčule, Koncept prometnog razvitka Grada Korčule, zbrinjavanje otpadnih voda, prostorni planovi ) GIS Geografski informacijski sustav Grada Korčule e-grad Korčula Informacijski servis Gradske uprave Grada Korčule Osnovna i srednja škola uslužno/turističko/ proizvodno/industrijsko/ poljoprivredno područje Udruge građana Veliki potencijal za razvoj eko turizma i korištenje obnovljivih izvora energije - - - - - - Vanjske nepovoljnost i prijetnje Prilike - - izvora energije Problem pada napona tijekom zimskih mjeseci u naseljima Pupnat i Žrnovo S obzirom na planirane gospodarske i turističke zone sadašnja trafostanica nije dostatna Stara gradska jezgra pod konzervatorskom zaštitom što onemogućava povećanje energetske učinkovitosti sanacijom vanjske ovojnice zgrada te instalacije solarnih sustava Neriješeni imovinsko pravni odnosi Geografski položaj povoljan za iskorištavanje OIE (energije vjetra, sunčeva zračenja, biomase i termalne energije mora) Zainteresiranost investitora za izgradnju solarne fotonaponske elektrane u gradu Mjere za energetsku učinkovitost financirane od strane FZOEU, DNŽ Nova radna mjesta Podržavanje ideje o 100% energetski samodostatnim - - Strogi uvjeti gradnje te zabrana gradnje vjetroelektrana u ZOP-u Zabrana gradnje objekata u ZOP-u Zbog prometne izoliranosti otoka loša je tržišna ponuda, servisiranje i održavanje opreme Propadanje postojeće infrastrukture Ograničenja u planiranju razvitka zbog kulturno-povijesne baštine Vertikalna koordinacija nositelja državne, županijske i gradske razvojne politike
- - - - - zajednicama od strane EU Zainteresiranost stanovnika otoka za zajedničkim projektima za OIE EU fondovi koji podupiru unapređenje i razvoj energetskih sustava, razvoj ruralnih krajeva Mogućnost izvoza energije te smanjenje gubitaka u mreži Zakonodavni okvir za poticanje razvoja u turističkom sektoru, OPG itd. Djelovanje KORA d.o.o., LAG 5 i Otočnog vijeća Promjene Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju (dozvoljena gradnja vjetroelektrana i solarnih elektrana na otocima) Mogućnost uvrštavanja postrojenja u županijski plan korištenja energije iz obnovljivih izvora i vezane strateške procjene utjecaja na okoliš Razvoj energetike, poduzetništva i zaštite okoliša - - Strateška studija utjecaja na okoliš Plana korištenja obnovljivih izvora energije na području Dubrovačkoneretvanske županije još uvijek u izradi Stagnacija/gubitak industrijske proizvodnje Udaljenost od regionalnih središta 1.3.2. Anketa DUNEA je za potrebe projekta Meshartility provela internet (on-line) anketu na području cijele županije u nadi da će dobiti više informacija o potrošnji energije u kućanstvima. Pristigli odgovori po općinama ne predstavljaju reprezentativni uzorak, no ipak su vrijedan doprinos u sagledavanju energetskih potreba građana te mogućnosti daljnjeg djelovanja u provedbi mjera energetske učinkovitosti i postavljanja opreme za korištenje energije iz obnovljivih izvora. Na sljedećih nekoliko dijagrama su prikazani i ukratko prokomentirani samo odabrani rezultati on-line ankete koju je ispunilo 33 kućanstava u županiji.
Dijagram 1 Broj toplinski izoliranih objekata Dijagram 2 Broj objekata sa izoliranim krovom Dijagram 3 Vrsta stolarije u anketiranim objektima Na dijagramu 1 je prikazano da su 9 od 33 objekata toplinski izolirani, odnosno samo 27%, a dijagram 2 prikazuje da 12 građevina iz ankete ima izolaciju krova tj. 36%. Iako su podaci prikupljeni na malom uzorku, može se zaključiti da u županiji, a tako i u Gradu Korčuli postoje velike mogućnosti za povećanje energetske efikasnosti ugradnjom toplinske izolacije na zgradama. Na dijagramu 3 prikazana je vrsta stolarije u anketiranim objektima. Najviše objekata ima drvenu stolariju, 8 objekata ima PVC, a 5 aluminijsku. Na nekim objektima se nalazi više vrsta stolarije. Iz ovog prikaza je jasno da je potrebno ulagati u ugradnju energetski efikasne vanjske stolarije u objekte u županiji pa i Gradu Korčuli.
Dijagram 5 Vrsta grijanja u anketiranim Dijagram 4 Energenti za grijanje u objektima anketiranim kućanstvima Na dijagramima 4 i 5 prikazani su podaci o grijanju prostora u anketiranim kućanstvima. Jedini energenti koji se koriste za grijanje prostora su električna energija i ogrjevno drvo, a koriste se u podjednakom omjeru. Gotovo sva anketira kućanstva za grijanje koriste pojedinačne peći. Budući da 50% kućanstava za grijanje koristi električnu energiju tu postoje velike mogućnost prelaska na obnovljive izvore npr. biomasu ili visoko učinkovite dizalice topline, dok bi se pojedinačni sustavi trebali zamijeniti etažnim grijanjem ili nekim oblikom lokalnog niskotemperaturnog centralnog sustava grijanja i dobave potrošne tople vode, kako bi se mogle ostvariti uštede i povećati efikasnost. Dijagram 6 Energent za pripremu tople Dijagram 7 Vrste bojlera za pripremu vode tople vode Na dijagramima 6 i 7 prikazani su podaci o zagrijavanju potrošne tople vode u anketiranim kućanstvima. Većina kućanstava koristi pojedinačne električne bojlere za zagrijavanje tople vode. Zbog lokacije Grad Korčule i vrlo povoljnih klimatskih uvjeta za korištenje solarnih kolektora za pripremu tople vode u gradu je potrebno što više promovirati zamjenu električnih bojlera solarnim sustavima za zagrijavanje potrošne tople vode. Vrste rasvjetnih tijela prikazane su na dijagramu 8 i vidljivo je da u anketiranim kućanstvima već 46% rasvjetnih
tijela čine štedne žarulja sa svega nekoliko postotaka LED žarulja. Iz dijagrama 9 se može iščitati da većina kućanstava za kuhanje koristi štednjake s plinskim bocama i da se za to troši ukapljeni naftni plin. Četvrtina štednjaka koristi električnu energiju, a samo nekoliko koristi ogrjevno drvo. Dijagram 8 Vrste rasvjetnih tijela u Dijagram 10 Vrste štednjaka za pripremu anketiranim kućanstvima hrane Dijagram 9 Spremnost anketiranih Dijagram 11 Spremnost građana da se kućanstava da sami proizvode energiju udruže u energetske zadruge radi lakše proizvodnje energije Na kraju pregleda ankete zanimljivo je uočiti na dijagramima 10 i 11 da oko trećine građana želi sama proizvoditi energiju, a čak veći broj građana je spreman udružiti se u energetsku zadrugu kako bi lakše proizvodili energiju te je potrebno da ih grad potiče na udruživanje u zadruge. Ovi rezultati također pokazuju da bi regionalne i nacionalne vlasti trebale uložiti znatno veći napor u omogućavanju i pojednostavljenju instalacija solarnih fotonaponskih i toplinskih kolektora kako bi građani mogli proizvoditi vlastitu energiju. 1.3.3. Strategija razvoja turizma Strategija razvoja turizma Grada Korčule kao i cijeloga otoka temelji se na nekoliko ključnih atributa. Najvažniji atribut Grada Korčule uz bogatstvo prirode, povijesti i kulture je tradicija,
pa je stoga prema njoj i oblikovana cjelokupna turistička ponuda. Ovaj prostor je potrebno iskustveno oblikovati na način da se kultura, tradicija i život otoka gostima predstavlja kroz njihovo sudjelovanje u posebno oblikovanim i interpretiranim tradicionalnim aktivnostima. Bogata povijest u Gradu Korčuli ostavila je traga u smislu bogatstva kulturne baštine npr. arhitektura Korčule (urbane cjeline grada Korčule i Korčulanskih naselja, zidine, palače/dvori, sakralni objekti, kašteli, i sl.), arheološka nalazišta, parkovi i sl., kao i u nematerijalnoj baštini (folklor, bratovštine, događaji, muzeji, galerije i sl.). Događaji u Gradu Korčuli temelje se na kulturnom nasljeđu grada u kojem se organizira veliki broj glazbenih festivala i događaja, folklornih događaja, koncerata, klapskih večeri, izložbi, religijskih događaja, regata i sl. Neki od glavnih proizvoda kojima će se privlačiti različite skupine turista su: nautika, sunce i more, događaji i kultura te ruralni i gastro turizam. Neki od tipova smještaja po kojima će Korčula biti prepoznatljiva su mali obiteljski hoteli, hoteli, marine i ruralni objekti. Cilj strategije je da se privatni smještaj koji trenutno dominira u ponudi smještajnih kapaciteta polagano razvije u male obiteljske hotele te u ruralne objekte s autohtonom ponudom. Strategija predviđa porast ukupnog broja kreveta za 20% te porast broja noćenja za 120% i povećanje zauzetosti smještajnih kapaciteta sa 13 na 24% od 2010. do 2020. godine. Luka nautičkog turizma, preuređenje hotela Marko Polo, Liburna i Park u hotel Marko Polo Residence s 5 zvjezdica, preuređenje hotela Bon Repos i kampa Kalac u Moreška resort s 4 zvjezdice, golf teren s 18 rupa, novi hotel Korčula s 5 zvjezdica, kamp Korčula s 1 000 mjesta veliki su projekti koji su predviđeni u strategiji na području Grada Korčule. Također je u planu upis Grada Korčule i viteške igre Moreške na UNESCO listu, otvaranje kuće Moreške, muzeja vina u Čari, izgradnja pješačkih i biciklističkih staza te cesta masline i vina. Vizija turističkog razvoja Grada Korčule je da postane globalno prepoznata mediteranska destinacija koja svojim gostima nudi iskustvo bogate povijesti i užitak u kulturnoj baštini, otočki način života, njegovu tradiciju, ali i inovacije, te gastronomska bogatstva oblikuje u autentična iskustva za svoje goste, čime će naglasiti identitet i značajke prostora i ljudi koji na njemu žive.
2. METODOLOGIJA IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA PLANA 2.1. Pripremna faza Politička potpora i potpisivanje Sporazuma gradonačelnika Grad Korčula je u kolovozu 2013. pristupio Sporazumu gradonačelnika čime je iskazana jasna politička potpora gradskog Vijeća te je od jeseni iste godine započeto prikupljanje podataka o potrošnji energije na administrativnom području grada te svi ostalih podataka vezanih uz izradu SEAP-a. Većina podataka je prikupljena uz pomoć Direktorice Korčulanske razvojne agencije KORA d.o.o. gđe. Ivane Fazinić. Podaci o potrošnji električne energije dobiveni su na osnovu potpisanih sporazuma s operaterom distribucijskog sustava ELEKTROJUG Dubrovnik. Podaci su uključivali potrošnju za tri godine (2010., 2011. i 2012.) očitanu sa svih brojila u kategoriji kućanstva, poduzetništva te javne rasvjete. Ostali podaci o potrošnji energije po sektorima procijenjeni su na osnovu finalne potrošnje energije iskazane u Programu energetske učinkovitosti Dubrovačko neretvanske županije odnosno na osnovu drugih prikupljenih podataka npr. broju vozila, kvadratima stambene površine itd.. Prilagodba administrativne strukture Uspješnu SEAPA-a prati i prilagodba administrativne strukture određenim mjerama. Glavno tijelo za prihvaćanje plana je Gradsko vijeće Grada Korčule koje ima 15 vijećnika. Mandat vijećnika, izabranih na redovnim izborima, traje četiri godine. Prava i dužnosti vijećnika proizlaze iz Statuta, Poslovnika i drugih propisa i akata Gradskog vijeća. Vijeće bi nakon usvajanja SEAP-a u razumnom vremenskom roku trebalo dodijeliti zaduženja vezana uz praćenje provedbe plana i izvještavanje o provedbi. Provedba mjera će ovisit i o angažmanu vijećnika u određenim radnim grupama to jest tijelima zaduženim za mjera. Gradsku upravu Grada Korčule čini pet upravnih odjela: Upravni odjel za opće poslove i mjesnu samoupravu, Upravni odjel za proračun i financije, Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i turizam, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno gospodarstvo i promet te Upravni odjel za društvene djelatnosti. Upravni odjeli bi trebali biti upoznati sa sadržajem SEAP-a te bi trebali imenovati osobe odnosno oformiti radno tijelo za i nadzor mjera.
Kako se dosta mjera iz SEAP-a odnosi na trgovačka društva i ustanove kojima je Grad Korčula osnivač i jedini vlasnik trebalo bi i od njih zatražiti prilagodbu struktura, to jest imenovanje jedne ili više osoba u konkretne radne grupe za mjera. Društva i ustanove Grada Korčule su: Komunalno trgovačko društvo HOBER d.o.o. Dječji vrtić Korčula Gradski muzej Korčula Gradska knjižnica Ivan Vidali Centar za kulturu Korčula Športski objekti Korčula Korčulanska razvojna agencija KORA d.o.o. za lokalni razvoj i poslovne usluge KORA d.o.o. je bila zadužena da u pripremnoj fazi i fazi izrade plana koordinira procesima prikupljanja podataka i komunikacije prema gradskim službama i tvrtkama te javnošću i drugim dionicima procesa izrade plana. Prikupljanje potpore svih sudionika procesa Radi prikupljanja potpore svih sudionika procesa organizirani su Lokalni energetski forumi u sklopu WP3 projekta MESHARTILITY, kako bi se u jedinicama lokalne samouprave, za koje su izrađeni pojedinačni Referentni inventari emisija CO2, predstavili prikupljeni i obrađeni podaci. Na temelju prikaza energetske potrošnje JLS po sektorima kućanstva, javne uprave (zgradarstvo), prometa i gospodarstva prikazani su primjeri dobre prakse, rješenja i moguće mjere i aktivnosti primjenjivi za određeno područje. Od sudionika lokalnih energetskih foruma (službenici JLS-a, vijećnici, predstavnici malih i srednje velikih poduzeća, javnih poduzeća, NGO, civilnog društva i stanovnici) dobila se povratna informacija o njihovim stvarnim potrebama i potencijalima. Jedan od zaključaka foruma je da bi trebalo aktivnije uključiti Turističku zajednicu Grada Korčule u projekt Meshartility jer se Grad Korčula može brendirati kao eko turistička destinacija. Zbog velikog interesa građana za uštedama energije te povezanih financijskih ušteda kao i mogućnosti proizvodnje električne i toplinske energije iz razumljiva. vlastitih izvora potpora javnosti predstavljenim mjerama je bila značajna i
2.2. Izrada plana Nakon pripremne faze pristupilo se izradi Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Korčule. Kao bazna godina određena je 2012. godina, na temelju raspoloživosti podataka o potrošnji energije i energenata. Sektori energetske potrošnje podijeljeni su na javni i društveni sektor, koji su podijeljeni na još nekoliko sektora prema BEI alatu koji je korišten za izračun emisija CO2. Potrošnja u javnom sektoru dalje je podijeljena na potrošnju u zgradama u vlasništvu grada, vozila u vlasništvu grada i gradskih poduzeća (osobna vozila, teretna i radna vozila), javni prijevoz i javnu rasvjetu. Potrošnja u društvenom sektoru podijeljena je na potrošnju u kućanstvima, uslužnom sektoru tj. sektoru gospodarstva te potrošnju u sektoru prometa (osobna vozila, mopedi i motocikli, teretna i radna vozila). Podaci korišteni u analizi energetske potrošnje u zgradama u vlasništvu grada su potrošnja svih energenata (električna energija, loživo ulje, ukapljeni naftni plin) u referentnoj godini. U vozilima u vlasništvu grada i gradskih poduzeća broj prijeđenih kilometara u referentnoj godini, specifična potrošnja pojedinog vozila, troškovi za gorivo te potrošnja pojedinog energenta. U javnoj rasvjeti je dobivena potrošnja električne energije u referentnoj godini, te broj, vrsta i snaga žarulja, a u javnom prijevozu dobivena je dužina trasa javnog prijevoza, broj linija radnim danom te subotom i nedjeljom, vrsta i broj autobusa koji se koriste na pojedinoj trasi te njihova specifična potrošnja. Potrošnja energije u sektoru kućanstva i usluga dobivena je pomoću metodologije koja je potrošnju s razine županije pomoću brojnih statističkih podataka skalirala na potrošnju grada Korčule. Potrošnja je skalirana za sve energente (loživo ulje, ukapljeni naftni plin i biomasa) osim električne energije čija je potrošnja u referentnoj godini dobivena od HEP-a. Statistički parametri korišteni kod izračuna potrošnje energije su: broj stanovnika, broj kućanstava, broj noćenja turista, opremljenost stanova i površina stanova (nastanjeni, napušteni, za iznajmljivanje turistima, itd.). Potrošnja biomase dobivena je pomoću faktora stambene površine i faktora broja stanovnika od kojih je prvi izračunat ovako: f1 = USPopc - PNSopc USPzup - PNS zup (1.1)
gdje USPopc označava ukupnu stambenu površinu u gradu, a USPzup u županiji, dok PNSopc označava površinu napuštenih stanova u gradu, a PNSžup u županiji. Drugi faktor korišten za izračun potrošnje biomase je: f 2 = Sopc S zup (1.2) u kojem Sopc označava broj stanovnika u gradu, a Szup u županiji. Potrošnja biomase je izračunata prema sljedećoj formuli: Bopc = f1 + f 2 2 Bzup (1.3) gdje Bzup označava potrošnju biomase u županiji. Sljedeći faktori su korišteni kod izračuna potrošnje UNP u kućanstvima: f 3 = N opc N zup (1.4) gdje N označava broj noćenja turista u gradu i u županiji. Faktor 4 je zadan sljedećom formulom: f4 = N S opc + PNS opc + SOR opc + SITopc + SOD opc NS zup + PNS zup + SOR zup + SIT zup + SOD zup (1.5) u kojoj NS označava broj nastanjenih stanova, PNS broj privremeno nastanjenih stanova, SOR je broj stanova za rekreaciju i odmor, SIT je broj stanova za iznajmljivanje turistima, a SOD je broj stanova za druge djelatnosti. Faktor 5 je izračunat na sljedeći način: f 5 = OSopc OS zup (1.6) gdje OS označava broj dobro opremljenih stanova tj. onih koji imaju i kuhinju i kupaonicu i zahod. Konačno potrošnja ukapljenog naftnog plina u gradu se izračunava pomoću sljedećeg izraza: UNPopc = f1 + f 2 + f 3 + f 4 + f 5 UNPzup 5 (1.7) Potrošnja UNP-a i loživog ulja u uslužnom sektoru procijenjene su pomoću sljedećeg izraza: USLopc = f 2 + f3 USLzup 2 (1.8)
Podaci korišteni u analizi energetske potrošnje u prometu dobiveni su od MUP-a - broj registriranih vozila na području grada (osobna, kombinirana, mopedi i motocikli, teretna i radna te autobusi). Također su korišteni podaci o specifičnoj potrošnji goriva pojedinog vozila i prosječan broj prijeđenih kilometara godišnje za pojedine tipove vozila u Republici Hrvatskoj koji se nalaze na Odyssee bazi podataka. Potrošnja u prometu izračunata je pomoću sljedeće formule: PG = 4 BVtip SPGtip PBK tip tip =1 100 (1.9) u kojoj BV označava broj vozila određenog tipa u gradu, SPG specifičnu potrošnju goriva tog tipa vozila u gradu, a PBK je prosječan broj godišnje prijeđenih kilometara za taj tip vozila. Potrošnja je posebno proračunata za vozila na dizelsko i na benzinsko gorivo te su vozila bila podijeljena na četiri tipa: mopedi i motocikli, osobni automobili, laki kamioni i teški kamioni. Podaci o količina odloženog komunalnog otpada za referentnu godinu preuzeti su iz Plana gospodarenja otpadom Grada Korčule. Izračun emisija CO2 uzrokovanih potrošnjom goriva u navedenim sektorima usklađen je s metodologijom Međuvladinog tijela za klimatske promjene (Intergovernmental Panel for Climate Change, IPCC) te su preuzeti odgovarajući emisijski koeficijenti. Za izračun emisija CO2 korišten je ICLEI Europe's Basic Greenhouse Gas Inventory Quantification Tool. U skladu s preporukama Europske komisije i sa zaključcima održanih radionica, identificirane su mjere smanjenja potrošnje energije i smanjenja emisija CO2 do 2020. godine, kojima će se utjecati na svih osam analiziranih sektora (zgrade i vozila u vlasništvu grada, javni prijevoz, javna rasvjeta, kućanstva, uslužni sektor, promet i gospodarenje otpadom). Za svaku od identificiranih mjera određen je potencijal uštede energije i smanjenje emisije CO2, kratak opis mjere, tijelo zaduženo za mjere, početak i kraj provedbe mjere i procjena troškova mjere. Na temelju potencijala uštede CO2 predloženih mjera ustanovljen je cilj smanjenja emisije CO2 do 2020. godine, ukupno i po pojedinim sektorima potrošnje energije. 2.3. Prihvaćanje i provedba plana Prihvaćanje Plana najvažniji je korak za Plana i zbog toga je potrebno da su Gradonačelnik, a i gradski vijećnici od samog početka uključeni u proces izrade dokumenta.
Nakon javnog predstavljanja nacrta Plana na Lokalnim forumima te na temelju zaprimljenih komentara izradio se konačni tekst plana koji je predložen Gradonačelniku i Gradskom vijeću na usvajanje. Prilikom donošenja godišnjeg Programa rada Gradonačelnika i gradske uprave potrebno je voditi računa da se istim osiguraju odgovarajuća sredstva za aktivnosti koje predviđa Plan. Također će tijekom faze provedbe biti važno osigurati dobru komunikaciju između različitih odjela lokalnih vlasti, pripadajućih javnih vlasti te svih ostalih uključenih osoba pa i građana. 2.4. Praćenje provedbe plana i izvještavanje o provedbi Za sve mjere predložene u okviru Plana predloženi su indikatori koje je potrebno pratiti kako bi se osiguralo da propisane mjere ispunjavaju svoju zadaću. Za uspješno praćenje provedbe plana potrebno je pratiti za svaku mjeru dinamiku provedbe iste, ostvarene energetske uštede uslijed provođenja mjere zadane Planom te smanjenje emisija CO2 prouzrokovano provedbom mjere. Za uspješno provođenje plana potrebno je svake dvije godine Uredu Sporazuma gradonačelnika podnositi izvješće o provedbi SEAP-a zbog evaluacije, nadzora i provjere. To izvješće mora sadržavati ažuriran inventar emisija te se gradske vlasti potiče na prikupljanje inventara emisija na godišnjoj razini. Međutim, ako gradske vlasti smatraju da godišnje prikupljanje inventara emisija zahtijeva previše resursa, dovoljno je svake četiri godine prikupiti inventar emisija CO2 i sastaviti izvješće o provedbi, a svake dvije akcijsko izvješće bez inventara emisija. praćenje provedbe Plana je Grad Korčula.
3. ANALIZA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE PREMA SEKTORIMA ZA REFERENTNU 2012. GODINU 3.1. Javni sektor U ovom sektoru analizirana je neposredna potrošnja energije za zgrade i vozila u vlasništvu Grada Korčule, javnu rasvjetu i javni prijevoz. 3.1.1. Zgrade u vlasništvu Grada Korčule Analizirana je potrošnja energije za 14 različitih zgrada, za referentnu 2012. godinu, koje prema namjeni obuhvaćaju školstvo, kulturu, sport i upravu. U školstvu je to 5 zgrada, u kulturi 6, u upravi 2 i jedan sportski objekt. Iz prikupljenih podataka se može zaključiti da je električna energija energent koji se najviše koristi u ovom sektoru. Sve zgrade se međusobno razlikuju po broju korisnika, radnom vremenu i površini te se zbog toga razlikuje i potrošnja energije u svakoj od njih. Na dijagramu 12 prikazana je potrošnja električne energije za svaku zgradu pojedinačno, dok ukupna potrošnja električne energije iznosi 304,3 MWh. Ukupna potrošnja električne energije 65,99 63,95 70,00 MWh/godišnje 60,00 50,00 40,00 35,61 28,00 30,00 20,24 22,23 14,66 20,00 10,00 6,48 4,94 18,14 8,25 12,15 3,66 0,00 Dom kulture Liburna Zgrada uprave Zgrada Mediteranske Dom Žrnovo Natkriveni bazen Gojko Arneri Gradski muzej Korčula O.Š. Petra Kanvelića Dječji vrtić Arhivski sabirni centar O.Š. Račišće Dom kulture Čara Dom kulture Pupnat P.Š. Pupnat Dijagram 12 - Ukupna potrošnja električne energije za zgrade u vlasništvu Grada Korčule u 2012. godini
Troškovi za električnu energiju za svaku zgradu prikazani su na dijagramu 13, dok ukupni godišnji troškovi za električnu energiju iznose 33 664. Ukupni godišnji troškovi za električnu energiju P.Š. Pupnat 1.486 1.010 Dom kulture Pupnat 448 Dom kulture Čara 2.220 O.Š. Račišće 1.794 Arhivski sabirni centar 3.002 7.076 605 Dječji vrtić O.Š. Petra Kanvelića 793 Gradski muzej Korčula 2.384 Natkriveni bazen Gojko Arneri 2.170 6.857 Dom Žrnovo Zgrada Mediteranske 3.818 Zgrada uprave 0 2.000 4.000 6.000 8.000 Dom kulture Liburna Godišnji troškovi [ ] Dijagram 13 - Ukupni godišnji troškovi za električnu energiju Ostali energenti koji se koriste su loživo ulje i ukapljeni naftni plin. Loživo ulje se koristi za grijanje u OŠ Petra Kanavelića, O.Š. Žrnovo i P.Š. Pupnat, a UNP se koristi u natkrivenom bazenu Gojko Arneri. U dijagramu 14 prikazane su godišnje potrošnje loživog ulja i ukapljenog naftnog plina u četiri prethodno navedene zgrade, dok su godišnji troškovi za njih prikazani u dijagramu 15.
Godišnja potrošnja energije 308,71 350,00 300,00 MWh 250,00 200,00 150,00 100,00 111,94 55,97 16,79 50,00 0,00 Škola Žrnovo Natkriveni bazen Gojko Arneri O.Š. Petra Kanvelića O.Š. ŽrnovoP.Š. Pupnat Dijagram 14 - Godišnja potrošnja energije za grijanje Godišnji troškovi za energiju 1.386 O.Š. Žrnovo-P.Š. Pupnat 9.242 O.Š. Petra Kanvelića 22.670 Natkriveni bazen Gojko Arneri 4.621 Škola Žrnovo 0 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000 /godišnje Dijagram 15 - Godišnji troškovi za grijanje u Ukupna godišnja potrošnja energije u ovom sektoru iznosi 798 MWh dok su ukupni godišnji troškovi za energente 71 583. U tablici 2 su prikazani godišnji troškovi i emisije po radnom satu, korisniku i površini javne zgrade. Troškovi po satu variraju između 0,31 i 8,16 /sat koliko su u gradskom muzeju odnosnu u O.Š. Petra Kanavelića. Slična je stvar u varijacijama i sa troškovima po korisniku i po površini samo su tada neke druge javne zgrade one sa
maksimalnim i minimalnim iznosima. Slično tome se ponašaju i emisije CO2 ako ih gledamo po satu, korisniku ili površini. Tablica 2 Troškovi i emisije u javnim zgradama prema radnom satu, korisniku i površini Zgrade u vlasništvu grada Godišnji trošak / radni sat 0,0095 tco2e / korisniku 0,3965 Ukupne emisije / površin a tco2e / m2 0,0152 1,77 0,003 0,7359 0,0051 180,87 2,95 0,003 0,5229 0,0085 1,59 2,31 238,42 57,76 2,38 2,81 0,0046 0,0078 0,6892 0,195 0,0069 0,0095 5,71 1564,2 15,01 0,0176 4,8091 0,0462 0,31 86,36 1,02 0,0008 0,2188 0,0026 8,16 32,64 0 0,0258 0,1033 0 1,44 10,01 3,75 0,0042 0,0289 0,0108 0,86 598,1 8,97 0,0022 1,5152 0,0227 1,11 110,99 14,8 0,0028 0,2812 0,0375 4,48 223,81 0 0,0113 0,567 0 0,63 50,49 0 0,0016 0,1279 0 1,44 239,33 0 0,0042 0,7036 0 Godišnji trošak / korisnik Godišnji trošak / površini Ukupne emisije / radni sat / m2 tco2e / sat 3,3 / korisniku 137,15 5,27 1,03 254,56 1,04 / sat Zgrada uprave Dom kulture Liburna Zgrada Mediteranske Dom Žrnovo Škola Žrnovo Natkriveni bazen Gojko Arneri Gradski muzej Korčula O.Š. Petra Kanavelića Dječji vrtić Arhivski sabirni centar O.Š. Petra Kanavelića-P.Š. Račišće Dom kulture Čara Dom kulture Pupnat O.Š. Žrnovo-P.Š. Pupnat Ukupne emisije / korisnik 3.1.2. Vozila u vlasništvu Grada Korčule Prikupljeni su podaci o potrošnji goriva za vozila čiji je vlasnik Grad Korčula, a koriste se u upravi Grada, u Komunalno-trgovačkom društvu Hober, domu zdravlja i DVD-u. U upravi
Grada koriste se 2 vozila, dok se vozni park KTD-a Hober sastoji od 7 vozila, dom zdravlja ima 11 vozila, a DVD ima 8 vozila. Godišnja potrošnja goriva 187,54 MWh/godišnje 200,00 150,00 100,00 50,00 27,53 11,51 36,02 36,02 36,02 36,02 36,02 29,66 0,00 VW Pasat (Grad Korčula) MAN TGM (KTD "HOBER") Mercedes Vito (KTD "HOBER") Vozila Doma Zdravlja Škoda (Grad Korčula) MAN (KTD "HOBER") HD (KTD "HOBER") Vozila DVD-a 38,44 14,52 Mitsubishi (KTD "HOBER") MAN TGM (KTD "HOBER") VW Caddy Dijagram 16 - Godišnja potrošnja goriva vozila u vlasništvu Grada Korčule Kod većine vozila kao pogonsko gorivo koristi se dizel, a nekoliko vozila koristi benzin. Na dijagramu 16 prikazana je godišnja potrošnja goriva za pojedina vozila i skupine vozila u MWh. Ukupna potrošnja goriva u 2012. godini je iznosila 489 MWh. 3.1.3. Javna rasvjeta Rasvjeta javnih površina osigurana je pomoću 1 888 žarulja na području Grada Korčule od kojih je najviše visokotlačnih živinih žarulja, ukupno 736, zatim 578 visokotlačnih natrijevih žarulja, 513 različitih štednih žarulja, a metalhalogenih žarulja je 61. Ukupna potrošnja električne energije u 2012. godini je bila 715 956 kwh, a ukupni su godišnji troškovi iznosili 65 663.
kwh 100000 90000 80000 70000 60000 50000 40000 30000 20000 10000 0 2010 2011 2012 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 mjesec Dijagram 17 - Mjesečna potrošnja električne energije za javnu rasvjeti Grada Korčule Na dijagramu 17 prikazana je mjesečna potrošnja električne energije za javnu rasvjetu u Gradu u posljednje tri godine. Ukupna potrošnja u 2010. godini bila je 734 522 kwh, u 2011. 709 595 kwh, a potrošnja u 2012. godini kako je već i navedeno bila je 715 956 kwh. 3.1.4. Javni prijevoz Prijevoz putnika na otoku Korčuli obavlja Autotrans d.o.o. koji za potrebe javnog prijevoza na otoku koristi 15 vozila, od kojih je najviše autobusa i nekoliko minibuseva. Sva vozila kao gorivo koriste eurodizel, a njihova procijenjena potrošnja na području Grada Korčule iznosi 44 246 litara, što preračunato u kwh iznosi 484 933 kwh. 3.1.5. Ukupno javni sektor Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prikazana je na dijagramu 18, a iznosi 2 488 MWh u 2012. godini.
Ukupna potrošnja energije (MWh) 484,93 19,49% 715,96 28,78% 797,71 32,06% 489,28 19,67% Zgrade Vozila Javna rasvjeta Javni prijevoz Dijagram 18 - Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prema sektorima za 2012. godinu Iz prikazanog na dijagramu vidljivo je da se najviše energije troši u zgradama u vlasništvu grada oko 32%, javna rasvjeta troši oko 29% energije, a u javnom prijevozu kao i u vozilima koja su u vlasništvu grada se troši otprilike ista količina energije oko 19,5% tj. 19,67%. Potrošnja energije prema različitim energentima prikazana je na dijagramu 19, iz kojeg je vidljivo da postoji 5 energenata koji se troše u ovom sektoru, a to su električna energija, dizelsko i benzinsko gorivo, loživo ulje i ukapljeni naftni plin. 184,71 7,42% 308,71 12,41% Ukupna potrošnja energije (MWh) 1.020 41,01% 52,88 2,13% 921,34 37,03% Električna energija Dizel Benzin Loživo ulje UNP Dijagram 19 - Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prema vrsti energenta za 2012. godinu
Iz prikazanog na dijagramu 19 je vidljivo da je udio električne energije u potrošnji energenata najveći, oko 41%, iza nje slijedi dizelsko gorivo čiji je udio 37,03%. Potrošnja ukapljenog naftnog plina (UNP) ima udio od 12,41%, a loživo ulje 7,42%, udio benzina u potrošnji je gotovo neznatan i iznosi svega 2,13%. Iz prikazanog se može zaključiti da su uštede u potrošnji energije moguće u svim analiziranim sektorima, te da bi bilo potrebno smanjiti potrošnju električne energije u javnoj rasvjeti i zgradarstvu, a u sektoru vozila u vlasništvu grada i javnom prijevozu može se poraditi na smanjenju potrošnje dizelskog goriva. Također bi bilo potrebno uvesti mjere za smanjenju potrošnje ukapljenog naftnog plina i loživog ulja u zgradama u vlasništvu Grada Korčule. 3.2. Društveni sektor U ovom sektoru analizirana je potrošnja energije za sektor kućanstva, uslužni sektor, sektor industrije i cestovni promet za 2012. godinu. 3.2.1. Sektor kućanstva Prema posljednjem popisu stanovništva provedenom 2011. godine na području Grada Korčule postoji 2 011 kućanstva u kojima živi 5 663 stanovnika. Ukupna površina nastanjenog stambenog prostora u Gradu je 299 260 m 2. U kućanstvima se od energenata koriste električna energija, ukapljeni naftni plin (UNP) i biomasu. Potrošnja pojedinog energenta prikazana je na dijagramu 20. Ukupna potrošnja energije (MWh) 8.002 34% 13.750 59% 1.650 7% Električna energija UNP Biomasa Dijagram 20 - Potrošnja energenata u sektoru kućanstva Iz dijagrama je vidljivo da je električna energija dominantan izvor energije u kućanstvima u Gradu Korčuli s 59%, potrošnja biomase je također velika i iznosi 34%, a potrošnja UNP-a je 7%. Ukupna potrošnja energije u ovom sektoru je 23 401 MWh u 2012. godini. Iz prikazanog
se može zaključiti da su najveće mogućnosti uštede u ovom sektoru vezane uz smanjene potrošnje električne energije. Podaci na razini Županije prikazuju potrošnju lož ulja u kućanstvima, no usmenim ispitivanjem na 12 lokalnih foruma u županiji te provedbom ankete nije pronađeno niti jedno kućanstvo s grijanjem na lož ulje tako da je ovaj energent izostavljen iz sektorske analize potrošnje energije u Gradu Korčuli. Mjesečna očitanja potrošnja električne energije u Gradu Korčuli za kategoriju kućanstva, za posljednje tri godine prikazana su na dijagramu 21. Iz dijagrama je vidljivo da se oko 500 MWh potrošnje očitava mjesečno, no ipak se za većina kućanstava to još uvijek radi na 6mjesečnoj bazi. Potrošnja u sezoni grijanja je još uvijek veća nego li ljetna potrošnja. Potrošnja električne energije nije se značajno mijenjala u posljednjih nekoliko godina. Ukupna potrošnja električne energije u sektoru kućanstva za 2010. godinu iznosila je 13 706 MWh, u 2011. 13 601 MWh, a u 2012. potrošnja je iznosila 13 750 MWh. kwh 3000000 2500000 2000000 1500000 1000000 500000 0 2010 2011 2012 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 mjesec Dijagram 21 - Mjesečna očitanja potrošnje električne energije u sektoru kućanstva u Gradu Korčuli za 2010., 2011. i 2012. godinu 3.2.2. Uslužni sektor - gospodarstvo Budući da je smjer gospodarskog razvoja Grada Korčule orijentiran prvenstveno na razvoj turizma, kao i cijela Dubrovačko-neretvanska županija, ovaj sektor može jako utjecati na neposrednu potrošnju energije. U 2012. godini zabilježeno je 62 803 dolazaka i 334 168 noćenja turista na području Grad Korčule prema podacima turističke zajednice, a u idućim godinama očekuje se daljnji porast dolazaka i noćenja.
Ukupna potrošnja energije (MWh) 1.688 16% 214 2% 8.904 82% Električna energija Loživo ulje UNP Dijagram 22 - Potrošnja energije u uslužnom sektoru za 2012. godinu u Gradu Korčuli Potrošnja energije u 2012. godini u ovom sekt8oru prema vrstama energenata prikazana je na dijagramu 22, dok je ukupna potrošnja energije iznosila 10 805 MWh. Iz prikazanog je vidljivo da je najzastupljeniji energent električna energija sa udjelom od 82%, dok loživo ulje u potrošnji energije sudjeluje sa 16%, a UNP sa samo 2%. Iz toga se može zaključiti da su najveće uštede u ovom sektoru moguće u smanjenju potrošnje električne energije. Na dijagramu 23 prikazana je potrošnja električne energije u uslužnom sektoru tj. u sektoru gospodarstva za Grad Korčulu. Kao što je i očekivano potrošnja električne energije u ovom sektoru dvostruko poraste tijekom ljetnih mjeseci u odnosu na zimske zbog toga jer je gospodarstvo pretežno orijentirano na turizam. U posljednje tri godine ukupna potrošnja na godišnjoj razini ostala je otprilike ista pa tako 2010. iznosi 9 459 MWh, 2011. je 9 439 MWh dok 2012. potrošnja iznosi 9 766 MWh. Potrebno je napomenuti da se ovdje navedena potrošnja električne energije u gospodarstvu razlikuje od prethodno navedene jer u ovom slučaju iz potrošnje nisu izuzete zgrade u vlasništvu grada i potrošnja u industriji, jer nemamo podatke o njihovoj potrošnji u posljednje tri godine, nego samo za 2012. godinu.
1400000 1200000 kwh 1000000 800000 2010 600000 2011 400000 2012 200000 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 mjesec Dijagram 23 - Mjesečna potrošnja električne energije u gospodarstvu Grada Korčule 3.2.3. Sektor industrije U analizi potrošnje energije u sektoru industrije obuhvaćeno je jedino brodogradilište Leda d.o.o. koje zapošljava 70 ljudi a ukupna površina industrijskog objekta je 52 000 m 2. Jedini energent koji troši brodogradilište je električna energija i njezina potrošnja je za 2012. godinu bila 557 513 kwh. 3.2.4. Sektor prometa Potrošnja energije u prometu podijeljena je prema tipovima vozila i prema gorivu koje koriste i prikazana na dijagramu 24. Potrošnja dizela iznosi 1 339 617 litara tj. 14 682 MWh, dok je potrošnja benzina 1 130 754 litre tj. 10 867 MWh. Ukupna potrošnja goriva u sektoru prometa je 25 549 MWh.
Potrošnja goriva 2000000 1800000 litara goriva 1600000 797536 1400000 1200000 dizel 1000000 800000 benzin 600000 1039577 400000 205471 55648 200000 0 41031 Mopedi i motocikli Osobni automobili 376428 Laki kamioni Teški kamioni Dijagram 24 - Potrošnja goriva u litrama prema pojedinom tipu vozila i energentu u Gradu Korčuli za 2012. godinu Vidljivo je iz dijagrama da najveću potrošnju goriva u ovom sektoru ostvaruju osobna vozila, ako se pogledaju udjeli benzina i dizela koji su prikazani na sljedećem dijagramu vidljivo je da je udio dizela 54%, dok se benzina troši nešto manje otprilike 46%. Ukupna potrošnja goriva (l) 1.339.617 54% 1.130.754 46% Benzin Dizel Dijagram 25 - Udio benzina i dizela u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa 3.2.5. Lokalna proizvodnja energije U Gradu Korčuli lokalna proizvodnja energije u obliku velikih elektrana i sličnih postrojenja ne postoji. Prema dostupnim podacima jedina energija koja se proizvodi je toplinska energija iz solarnih kolektora koja se koristi za zagrijavanje tople vode. Proizvodnja toplinske energije iz solarnih kolektora za zagrijavanje potrošne tople vode u 2012. godini bila je gotovo neznatna, a iznosila je 30,1 MWh. U Gradu još postoji Sunčana elektrana natkriveni bazen
Gojko Arneri snage 50 kw, ali ona još nije priključena na mrežu pa tako nije proizvodila električnu energiju u referentnoj godini. Slika 1 - Karta srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe na području Dubrovačkoneretvanske županije [1] Svi otoci u Dubrovačkoj-neretvanskoj županiji imaju veliki potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, prvenstveno iz sunca i vjetra. Otok Korčula, na čijoj se istočnoj strani nalazi Grad Korčula, ima veliki potencijal za iskorištavanje energije sunca u solarnim toplinskim sustavima i solarnim fotonaponskim sustavima. Vrijednost srednje godišnje ozračenosti na ravnu horizontalnu plohu na cijelom otoku je između 1,50 i 1,55 MWh/m2 i prikazana je na slici 1. Vrijednost srednje godišnje ozračenosti na plohu pod optimalnim kutom, koji se za otok Korčulu nalazi između 34 i 36, je između 1,69 i 1,93 MWh/m2 ovisno o kojoj se lokaciji na otoku radi i izvoru podataka koji se koristi. Optimalni kut za naselje Korčulu je 34%, a vrijednost srednje godišnje ozračenosti na ravnu plohu je između 1,48 i 1,57 MWh/m2, a za plohu pod optimalnim kutom te vrijednosti su između 1,69 i 1,81 MWh/m2. Gradnja vjetroelektrana na otocima je regulirana zakonom o Gradnji i zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13) te je zabranjena u području ZOP-a. Otok Korčula ima veliki vjetropotencijal, prvenstveno njegov južni dio. Na slici 2 možemo vidjeti da se dio tog vjetropotencijala nalazi i na područje Grada Korčule.
Slika 2 - Karta vjetra Dubrovačko-neretvanske županije [1] Potencijali iz drvne biomase koji se nalaze u Gradu uglavnom su već iskorišteni jer se dio kućanstava grije na biomasu. Geotermalna energija na cijelom području Županije nema neki značajan potencijal pa tako ni u Gradu Korčuli. Geotermalni gradijent je razmjerno nizak i iznosi od 10 do 20 C/km [1]. 3.2.6. Ukupno društveni sektor Ukupna potrošnja u društvenom sektoru podijeljena prema sektorima za 2012. godinu u Gradu Korčuli prikazana je na dijagramu 26. Ukupna potrošnja energije (MWh) 23.401,38 39% 25.548,75 42% Kućanstva 10.805,38 18% 557,51 1% Usluge Industrija Promet Dijagram 26 - Ukupna potrošnja energije u društvenom sektoru za Grad Korčulu u 2012. godini
Najveći udio u potrošnji energije ima sektor prometa u kojem se troši 42% energije, slijedi ga sektor kućanstva sa 39% potrošnje, a sektor usluga ima potrošnju od 18%, dok je sektor industrije gotovo zanemariv. Iz ovog prikaza moguće je zaključiti da se najveće uštede u potrošnji energije mogu ostvariti u sektoru prometa i kućanstva. U sektoru usluga se očekuje porast potrošnje energije zbog orijentacije cijelog gospodarstva prema turizmu i daljnjeg njegovog razvoja i zbog toga je poželjno da svi novi projekti u razvoju turizma pokušaju postići najveću moguću razinu energetske efikasnosti. Ukupna potrošnja energije (MWh) 1.864 3% 8.002 13% Električna energija 23.212 39% 10.867 18% Loživo ulje Dizel Benzin 14.682 24% UNP Biomasa 1.688 3% Dijagram 27 - Potrošnja energije u društvenom sektoru prema energentima za Grad Korčulu u 2012. godini Ako se pogleda potrošnja energije prema pojedinim energentima u društvenom sektoru koja je prikazana na dijagramu 27 vidljivo je da je najveća potrošnja električne energije čiji udio iznosi 39%, a iza nje kao energenti slijede dizel sa 24% i benzin sa 18%. Biomasa ima značajan udio od 13% u potrošnji prvenstveno zbog korištenja u kućanstvima dok male udjele od 3% u potrošnji imaju UNP i loživo ulje. 3.3. Ukupna potrošnja energije Ukupna potrošnja energije u Gradu Korčuli u 2012. godini iznosila je 62 801 MWh za analizirane sektore. Udio javnog sektoru u ukupnoj potrošnji energije je 3,96%, a potrošnja energije u svakom sektoru prikazana je na dijagramu 28.
1,27% 0,78% 0,77% 1,14% Kućanstva 37,26% 40,68% Usluge Industrija Promet Zgrade u vlasništvu grada 17,21% Vozila u vlasništvu grada Javna rasvjeta 0,89% Javni prijevoz Dijagram 28 - Udio pojedinog sektora u ukupnoj potrošnji energije Grada Korčule u 2012. godini Ako se pogledaju udjeli potrošnje energije prema pojedinim energentima prikazani na dijagramu 29 može se primijetiti da je potrošnje električne energije najveća sa udjelom od 38,59%, dok su udjeli dizela i benzina sljedeći sa 24,85% i 17,39%. Ako se udjeli dizela i benzina zbroje njihov udio je oko 42% iz čega se može zaključiti da se najveće uštede mogu ostvariti u sektoru prometa i u potrošnji električne energije. UNP 3,46% Biomasa 12,74% Benzin 17,39% Električna energija 38,59% Dizel 24,85% Loživo ulje 2,98% Dijagram 29 - Udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji energije u Gradu Korčuli za 2012. godinu
4. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 GRADA KORČULE 4.1. Javni sektor Emisije CO2 za svaki sektor proračunate su pomoću izračunate potrošnje energenata u tom sektoru i faktora emisija koji su preuzeti iz BEI tablica za pojedini energent. Emisije u javnom sektoru prema pojedinom pod sektoru prikazane su u dijagramu 30, dok su ukupne emisije u ovom sektoru za 2012. godinu u Gradu Korčuli iznosila 697 tco2. Javni prijevoz 129,36 18% Ukupno emisije(tco2e) Javna rasvjeta 221,95 32% Zgrade 215,92 31% Vozila 129,61 19% Dijagram 30 - Ukupne emisije za pod sektore u javnom sektoru UNP Loživo ulje 70,13 51,47 10,06% 7,39% Benzin 13,19 1,89% Dizel 245,78 35,27% Ukupno emisije (tco2e) Električna energija 316,28 45,39% Dijagram 31 - Emisije u javnom sektoru prema vrsti energenta
Budući da javna rasvjeta i zgrade u vlasništvu grada emitiraju najviše emisija, oko 32%, tj. 31% tu postoje i najveće mogućnosti za smanjenje emisija. Ostali pod sektori sa podjednakim udjelima od 18%, tj. 19% također pružaju znatne mogućnosti za smanjenje emisije CO2. Ako se pogleda dijagram 31 na kojem su prikazane emisije prema pojedinim tipovima energenata vidljivo je da su najveće uštede moguće na smanjenju emisija iz električne energije, čiji udio emisija iznosi 45,39%, zatim na dizelskom gorivu čiji je udio emisija oko 35%. Udio emisija iz ukapljenog naftnog plina i loživog ulja su 10%, odnosno 7,4% dok je udio emisija iz benzina gotovo zanemariv i iznosi samo 1,89%. 4.2. Društveni sektor Emisije u društvenom sektoru prikazane prema različitim sektorima nalaze se u dijagramu 32. Ukupno emisije (tco2e) 1.935 11% 4.641 28% Kućanstva Usluge 6.628 40% 3.279 20% Industrija Promet 173 1% Komunalni otpad Dijagram 32 - Emisije prema sektorima za Grad Korčulu u 2012. godini Najviše emisija ostvaruje se u sektoru prometa u kojem se troši i najviše energije. Emisije sektora prometa čine 40% emisija u Gradu Korčuli, slijede ga sektori kućanstva i usluga sa udjelima emisija od 28% i 20%, dok su emisije u industriji 1%. Emisije koje proizvodi odlagalište otpada su 11%. Ako se pogledaju emisije prema energentima koje su prikazane na dijagramu 33 vidljivo je da se najviše emisija ostvaruje od potrošnje električne energije i te emisije čine 43% od svih emisija. Nakon toga slijede emisije ostvarene u prometu jer su udjeli emisija iz dizela i benzina zajedno oko 40%, dok su emisije iz loživog ulja i ukapljenog
naftnog plina 3%. Emisije iz biomase su zanemarive iako je udio energije dobivene iz biomase u ovom sektoru oko 13%, dok 12% emisija dolazi iz odlaganja otpada. 423 4 3% 0% 1.935 12% Ukupne emisije (tco2e) Električna energija Loživo ulje 7.196 43% 2.711 16% Dizel Benzin 3.917 23% UNP Biomasa 470 3% Komunalni otpad Dijagram 33 - Emisije prema vrsti energenta u Gradu Korčuli za 2012. godinu 4.3. Ukupne emisije Ukupne emisije u Gradu Korčuli u 2012. godini za analizirane sektore iznosile su 17 353 tco2, od toga je 697 tco2 emitirano u javnom sektoru iz čega proizlazi da je udio emisija iz javnog sektora 3,96%. Za svaki sektor udjeli emisija prikazani su na dijagramu 34. 1,28% 0,75% 1,24% 0,75% Kućanstva Usluge 11,15% 26,75% Industrija Promet Zgrade u vlasništvu grada 38,19% 18,90% Vozila u vlasništvu grada Javna rasvjeta Javni prijevoz 1,00% Komunalni otpad Dijagram 34 - Udio ukupnih emisija u Gradu Korčuli prema sektorima za 2012. godinu
Najviše emisija ostvaruje sektor prometa u kojem i potrošnja energije najveća. Ako se zbroje svi sektori koji spadaju u promet dobije se udio emisija od gotovo 40% te se u tom sektoru mogu najviše smanjiti emisije. Ako se pogleda dijagram 35 na kojem su prikazane ukupne emisije prema tipovima energenata u Gradu vidljivo je da nešto više od 43% svih emisija dolazi od električne energije dok gotovo cijela druga polovica tj. oko 40% emisija dolazi od dizela i benzina, nije zanemariv niti udio emisija koje dolaze iz otpada i čine oko 11%. 2,84% 0,02% 11,14% 43,34% 15,68% 23,96% 3,00% Električna energija Loživo ulje Dizel Benzin UNP Biomasa Komunalni otpad Dijagram 35 - Udio ukupnih emisija prema vrsti energenta u Gradu Korčuli za 2012. godinu