Glasnik 33_2007 ONLINE.indd

GLASNIK Broj 33 Godina XII. Zagreb 28. prosinca 2007. ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ISSN 1845-8602 AKTI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 1. Odluka o dopuni Odluke o donošenju Programa zaštite okoliša Zagrebačke županije...3 Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji......3 SADRŽAJ službeno glasilo

Glasnik Zagrebačke županije službeno je glasilo Zagrebačke županije, općina i gradova koji u njemu objavljuju svoje opće akte. Uredništvo: Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V. Glavna urednica: Nada Sohora, dipl. iur., tajnica Stručne službe Skupštine, tel.: 01/60-09-452, faks: 01/61-54-024 www.zagrebacka-zupanija.hr Izvršni nakladnik i distributer: NARODNE NOVINE d.d., Zagreb, Ivana Šibla 1 Poštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb

Glasnik Zagrebačke županije Stranica 3 AKTI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 1 Na temelju članka 10. Zakona o zaštiti zraka ( Narodne novine, broj 178/04), članka 19. Statuta Zagrebačke županije ( Glasnik Zagrebačke županije, broj 7/06 pročišćeni tekst) i članka 63. Poslovnika Županijske skupštine Zagrebačke županije ( Glasnik Zagrebačke županije, broj 14/06 pročišćeni tekst), Županijska skupština Zagrebačke županije na 16. sjednici održanoj 12. prosinca 2007. godine donijela je ODLUKU O DOPUNI ODLUKE O DONOŠENJU PROGRAMA ZAŠTITE OKOLIŠA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Članak 1. U Odluci o donošenju Programa zaštite okoliša Zagrebačke županije ( Glasnik Zagrebačke županije, broj 20/03, 5/05 i 14/07) u točki I. dodaje se stavak 3. koji glasi: Sastavni dio Programa zaštite okoliša Zagrebačke županije je i Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka Zagrebačke županije. Članak 2. Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka Zagrebačke županije objavit će se u Glasniku Zagrebačke županije. Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Glasniku Zagrebačke županije. KLASA: 021-01/07-01/204 URBROJ: 238/1-01-07-27 Zagreb, 12. prosinca 2007. PREDSJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE Palma Klun-Posavec, prof., v.r. PROGRAM ZAŠTITE I POBOLJŠANJA KAKVOĆE ZRAKA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI Naručitelj: županija, Županijski zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Ul. grada Vukovara 72/V, 10 000 Zagreb Broj teh. dn.: 1/180-242-1-07-PZZ Izrađivač: EKO-MONITORING d.o.o., Varaždin Projekt: Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji Voditelj projekta: Marija Hrgarek, dipl.ing.kem.tehn. Sudionici izrade programa potpis Marija Hrgarek, dipl.ing.kem.tehn. Krešimir Huljak, dipl. ing. stroj. Zlatko Zorić, dipl.ing.el. Vesna Marčec, prof. biol. i kem. Igor Šarić, inf. Ljiljana Hanžek, dipl.ing.biol. TEKSTUALNI PRILOZI * Registracija tvrtke EKO-MONITORING d.o.o. Varaždin * Suglasnost Ministarstva za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za praćenje kakvoće zraka i emisija u zrak

Stranica 4 Glasnik Zagrebačke županije 1. UVOD...4 1.1. MEĐUNARODNI PROPISI I DEKLARACIJE TE ZAKONSKA REGULATIVA...5 2. NAČELA I MJERILA ZA ODREĐIVANJE CILJEVA I PRIORITETA...6 3. OCJENA KAKVOĆE ZRAKA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE...8 3.1. PRIKAZ REZULTATA MJERENJA KAKVOĆE ZRAKA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI...8 3.1.2. ANALIZA REZULTATA NA ODABRANIM LOKACIJAMA U RAZDOBLJU OD 3.11. 29. 11.2006. GODINE...11 3.1.3. ANALIZA REZULTATA ONEČIŠĆENJA ZRAKA MATEMATIČKIM MODELOM (EPA ISC3)...14 3.1.4. KATASTAR EMISIJA U OKOLIŠ:...16 4. PRIORITETNE MJERE I AKTIVNOSTI...16 5. PREVENTIVNE MJERE ZA OČUVANJE KAKVOĆE ZRAKA...17 6. KRATKOROČNE MJERE, KADA POSTOJI RIZIK OD PREKORAČIVANJA KRITIČNIH RAZINA...17 7. KRATKOROČNE MJERE, KADA POSTOJI RIZIK OD PREKORAČIVANJA TOLERANTNIH VRIJEDNOSTI, U CILJU POSTIZANJA GRANIČNIH VRIJEDNOSTI U ZADANOM ROKU... 18 8. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI I STAKLENIČKIH PLINOVA PO DJELATNOSTIMA...20 9. MJERE ZA POSTUPNO UKIDANJE TVARI KOJE ONEČIŠĆUJU OZONSKI SLOJ...21 10. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA POSTOJANIH ORGANSKIH ONEČIŠĆIVALA I TEŠKIH METALA...22 11. MJERE ZA POTICANJE PORASTA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I UPORABU OBNOVLJIVE ENERGIJE...23 12. MJERE ZA SMANJIVANJE UKUPNIH EMISIJA PROMETA...23 13. MJERE ZA SMANJIVANJE NEPOVOLJNIH UČINAKA ZAKISELJAVANJA, EUTROFIKACIJE I FOTOKEMIJSKOG ONEČIŠĆENJA...25 14. NAČIN PROVEDBE MJERA...25 15. ROK IZVRŠENJA MJERA...27 16. OBVEZNICI PROVEDBE MJERA...28 17. PROCJENA SREDSTAVA ZA PROVEDBU PROGRAMA...30 17. 1. ANALIZA TROŠKOVA I TIME STVORENE KORISTI POBOLJŠANJA KAKVOĆE ZRAKA...30 17. 2. izvori financiranja...31 18. ZAKLJUČAK...32 19. IZVORI PODATAKA...32 PRILOG A) PROTOKOL POSTUPANJA U SLUČAJU POJAVE KRITIČNE RAZINE ONEČIŠĆENOSTI U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI PRIJEDLOG... 33 1. UVOD Tijekom 2007. godine županija je pokrenula izradu Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji. Zakonska osnova za izradu Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji je Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04), koji određuje mjere, način organiziranja, provođenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj. Prema članku 10. stavku 1. Zakona o zaštiti zraka skupština Županije donosi Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka koji je sastavni dio programa zaštite okoliša za područje županije. Prema članku 10. stavku 2. navedenog zakona, gradsko, odnosno općinsko vijeće donosi četverogodišnji program za područje grada odnosno općine u kojem je razina onečišćenosti zraka iznad tolerantnih vrijednosti (TV), odnosno gdje se radi o prekomjerno onečišćenom zraku koji spada u III. kategoriju kakvoće zraka. Program sadrži i plan mjera za smanjenje onečišćenja zraka u područjima II. kategorije kakvoće zraka sukladno članku 43. Zakona o zaštiti zraka. Plan mjera donosi se na temelju ocjene stanja kakvoće zraka (utvrđivanje mjesta i prekoračenja razine onečišćenosti, njihovo trajanje i uzroci prekoračenja, opće informacije o području, vrsta i procjena onečišćenosti, porijeklo onečišćenosti, analiza čimbenika koji su uzrokovali prekoračenje emisija) i mora sadržavati: kratkoročne i dugoročne mjere za smanjivanje emisije iz stacionarnih izvora, mjere za smanjivanje emisija iz skupnih izvora (promet, kućna ložišta i slično), redoslijed ostvarivanja mjera s rokovima izvršenja i obveznicima njihove provedbe, praćenje kakvoće zraka, procjenu kakvoće zraka nakon provedbe mjera, procjenu sredstava potrebnih za provedbu pojedinih mjera. Također, program sadrži i sve mjere donesene u okviru sanacijskih programa za smanjenje emisija/imisija sukladno članku 44. istog zakona, uključujući i prihvaćene revizije istih u pogledu rokova provedbe. Županijska skupština Zagrebačke županije 2003. godine je donijela Program zaštite okoliša Zagrebačke županije. Županijski program predstavlja strateški dokument zaštite okoliša na području županije, i njegova prvenstvena zadaća je da: 1) sagledava cjelinu i 2) unutar nje ukazuje na prioritetne pravce djelovanja. Konkretnije, njegove strateške smjernice, dobivene na osnovu sinteze i intersektorske analize većeg broja detaljnijih studija, osnova su i polazna točka za iniciranje operativnih provedbenih planova za određenije mjere. Program zaštite okoliša Zagrebačke županije u mjerama zaštite zraka od onečišćenja za Zagrebačku županiju navodi da je potrebno izraditi zakonom propisane dokumente zaštite i poboljšanja kakvoće zraka

Glasnik Zagrebačke županije Stranica 5 (izvješće o stanju kakvoće zraka, program uspostave područne mreže za mjerenje kakvoće zraka, te programe zaštite i poboljšanja kakvoće zraka), od kojih su za sada izrađeni: Izviješće o stanju kakvoće zraka za područje Zagrebačke županije i Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji. Temeljeno na argumentu o nepostojanju značajnijih stacionarnih onečišćivača na području Zagrebačke županije, te činjenici da se radi o relativno slabo naseljenom prostoru, uglavnom ruralnom, s velikim udjelom površine pokrivene šumom, prihvaćena procjena stanja kakvoće zraka jest da je ona relativno dobra. Tako se u Prostornom planu Zagrebačke Županije navodi da kakvoća zraka na području Zagrebačke županije za sada nije značajnije ugrožena onečišćivačima s teritorija Županije i takvo stanje treba zadržati. Najveći izvor onečišćenja zraka za Županiju predstavlja grad Zagreb, koji je prema Izvješću o stanju okoliša Republike Hrvatske svrstan u III. kategoriju (prekomjerno onečišćenje). Veliki dio onečišćenja dolazi iz mobilnih (npr. promet koji je u nekim područjima vrlo intenzivan) i difuznih (npr. poljoprivreda nanošenje pesticida; eksploatacija mineralnih sirovina; deponije otpada) izvora. Također i manji onečišćivači mogu lokalno značajno umanjiti kakvoću zraka (npr. prašina od separacije, dim od asfaltne baze, neugodni mirisi od manjih smetlišta, i sl.). Budući da u Zagrebačkoj županiji nije uspostavljena područna mreža za praćenje kakvoće zraka, moguće je dati samo okvirnu ocjenu kakvoće zraka. U Prostornom planu Zagrebačke županije, u Odredbama za provođenje, poglavlje 10.2. Zaštita zraka Članak 141 se navodi da se radi poboljšanja kakvoće zraka, određuju sljedeće mjere i aktivnosti za postojeća postrojenja: - kontinuirano mjerenje i kontrola emisije dimnih plinova, - postojeći veliki potrošači trebaju, ako je to tehnički moguće, koristiti plinovito gorivo, - treba preferirati upotrebu plina kao energenta za velike i srednje potrošače, te naročito u širokoj potrošnji, - kotlovnice na kruta goriva treba po mogućnosti rekonstruirati za korištenje plina kao goriva. U članku 142 navodi se da se radi poboljšanja kakvoće zraka određuju sljedeće mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru: - ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike, a za vrlo otrovne i kancerogene tvari treba uspostaviti načela maksimalne zaštite. - izvođenjem zahvata u prostoru Županije ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja zraka štetnim sastojcima. Razina značajnog povećanja opterećenja ocjenjuje se temeljem rezultata procjene utjecaja na okoliš. U članku 143 navodi se da se emisije sumpornog dioksida i dušičnih oksida u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama moraju smanjiti. Za velike izvore onečišćenja zraka može se utvrditi udio u onečišćenju zraka na regionalnoj razini i uskladiti s potrebama zaštite od zakiseljavanja uzimajući u obzir daljinski prijenos onečišćenja. Radi poboljšanja kakvoće zraka od mobilnih izvora onečišćenja zraka treba osigurati dobru protočnost prometnog sustava i unaprijediti javni gradski putnički promet. Za praćenje kakvoće zraka na lokalnoj razini potrebno je uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka temeljem Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka kojega donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Mjerenja posebne namjene sastavni su dio područne mreže za praćenje kakvoće zraka. U Zagrebačkoj županiji provedena su mjerenja kakvoće zraka na osam lokacija, u toplom i hladnijem razdoblju godine. Pristupilo se mjerenjima posebne namjene, te se provela analiza sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04), kako bi se ocijenila razina onečišćenosti, koja bi poslužila kao temelj za uspostavu mreže za trajno praćenje kakvoće zraka na području Zagrebačke županije. Na temelju provedenih mjerenja, izrađeno je Izviješće o stanju kakvoće zraka za područje Zagrebačke županije. Osim mjerenja, pri izradi Izviješća uzeti su u obzir i podaci iz katastra emisija u okoliš za područje županije. Da bi se dobili precizni podaci, potrebno je izraditi zakonom propisane dokumente zaštite i poboljšanja kakvoće zraka (Program mjerenja razine onečišćenosti) - kako bi se pravodobno i na utemeljen način mogao usmjeravati i kontrolirati razvoj u pojedinim područjima i izgradnja u prostoru. 1.1. MEĐUNARODNI PROPISI I DEKLARACIJE TE ZAKONSKA REGULATIVA MEĐUNARODNI PROPISI I DEKLARACIJE Zakonom o zaštiti zraka (NN br. 178/04) određene su mjere te načini organiziranja i poboljšanja kakvoće zraka, kao i obveze praćenja kakvoće zraka na državnoj i lokalnoj razini. Međunarodni ugovori koji uređuju zaštitu okoliša i praćenje kakvoće zraka, a koje je potvrdila Republika Hrvatska i time ih uvrstila u svoj pravni sustav, također nalažu sustavno praćenje i razmjenu podataka o stanju kakvoće zraka, posebno glede ocjene prekograničnog daljinskog prijenosa onečišćenja kao i ocjene utjecaja na ostale dijelove okoliša - vegetaciju, tlo, vode i sl. U pogledu zaštite zraka na međunarodnoj razini, Republika Hrvatska je stranka slijedećih međunarodnih ugovora: 1. Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača (NN Međunarodni ugovori, br. 1/1992.) 2. Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (NN Međunarodni ugovori, br. 1/1992) - Londonske Dopune Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (NN Međunarodni ugovori, br. 11/1993.) - Kopenhagenske Izmjene Montrealskog proto-

Stranica 6 Glasnik Zagrebačke županije kola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (NN Međunarodni ugovori, br. 1/8/96.) 3. Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (od 1991.) -Protokol konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka o dugoročnom financiranju programa suradnje za praćenje i procjenu dalekosežnog prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u zrak u Europi (EMEP Protokol, od 1991.) 4. Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN Međunarodni ugovori, br. 1/1992) Zbog navedenog krenulo se s uspostavom državne mreže za praćenje kakvoće zraka, a da bi se to ostvarilo, bilo je potrebno zakonski propisati lokacije postaja i program mjerenja kakvoće zraka. Vlada RH tako je početkom 2002. godine donijela Uredbu o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka (NN, br. 4/02), a ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja donio je Program mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka (NN, br. 43/02). ZAKONSKA REGULATIVA REPUBLIKE HRVATSKE Učinkovitost zaštite okoliša Države, osiguravaju Sabor Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske, te predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave, donošenjem Strategije zaštite okoliša, Programa zaštite okoliša, te drugih dokumenata važnih za zaštitu okoliša. Osnovni dokumenti zaštite okoliša su: Zakon o zaštiti okoliša - stari (NN 82/94,128/99), Zakon o zaštiti okoliša - novi (NN 110/07) Zakon o zaštiti zraka (178/04). Osim navedenih Zakona postoji niz podzakonskih akata i propisa koji također pridonose očuvanju i poboljšanju stanja i zaštite okoliša i zraka te poboljšanju kvalitete življenja, a neki od njih su: Nacionalna strategija zaštite okoliša, Nacionalni plan djelovanja za okoliš, Programi zaštite okoliša i Izvješća o stanju okoliša. Zakon o zaštiti okoliša stari (NN 82/94, 128/99, Članak 7. stavak 1) donosi obvezu da jedinice lokalne samouprave i uprave uređuju, organiziraju, financiraju i unapređuju poslove zaštite okoliša koji su regionalnog ili lokalnog značenja. Članak 7, stavak 2, istog Zakona propisuje osiguranje praćenja stanja okoliša (monitoring) i mjerenje imisija kad je to njezina obveza. Novi je Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) zadržao iste obveze za jedinice lokalne uprave i samouprave. Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04) donesen 10. prosinca 2004. godine, uvodi obvezu izrade dokumenata zaštite i poboljšanja kakvoće zraka. Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, Članak 25, stavak 1 i 2) obvezuje Županije, gradove i općine da provode ocjenjivanje razine onečišćenosti na svom području i na temelju ocjene uspostave mrežu za trajno praćenje kakvoće zraka, ako su razine onečišćenosti više od graničnih vrijednosti GV. Podzakonskim aktima će se utvrditi granične vrijednosti GV. Strategija zaštite okoliša, dugoročno uređuje i usmjerava ciljeve upravljanja okolišem u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem na području Države. Program zaštite okoliša sadrži osnovne ciljeve, uvjete i mjerila zaštite okoliša u cjelini, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima i pojedinačnim prostornim cjelinama, te razrađuje načela i smjernice zaštite okoliša sadržane u Strategiji zaštite okoliša. Ujedno se Programom za zaštitu okoliša utvrđuju mjere zaštite okoliša u skladu s regionalnim ili lokalnim posebnostima i obilježjima, a u skladu s polazištima Strategije zaštite okoliša. 2. NAČELA I MJERILA ZA ODREĐIVANJE CILJEVA I PRIORITETA Prema Zakonu o zaštiti okoliša - starom (NN 82/94, 128/99) Zaštita okoliša temelji se na poštovanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, opće prihvaćenih načela, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse. Osnovna načela zaštite okoliša su: Načelo preventivnosti prema kojem treba radi izbjegavanja rizika ili opasnosti po okoliš, pri planiranju ili izvođenju zahvata primijeniti sve prethodne mjere zaštite okoliša Načelo očuvanja vrijednosti prirodnih izvora i biološke raznolikosti prema kojem se ne smije umanjivati vrijednost prirodnih izvora, vode. mora, zraka, tla, šuma i izvornih vrijednosti krša, treba izbjegavati svaki zahvat koji ima štetan učinak na biološku raznolikost i očuvati prirodni genetski sklad i sklad prirodnih zajednica, živih organizama i neživih tvari. Načelo zamjene ili nadomještanja drugim zahvatom prema kojem zahvat koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoliš treba nastojati zamijeniti zahvatom koji predstavlja bitno manji rizik ili opasnost, pa i u slučaju većih troškova, ako su ti troškovi razmjerni vrijednostima koje treba zaštititi. Načelo cjelovitosti prema kojem je pri donošenju strategije, programa, planova intervencije i propisa o zaštiti okoliša te izdavanju dozvola, suglasnosti, odobrenja i provođenju financijske politike, nadzora kao i drugih mjera zaštite okoliša, neophodno zajedničko djelovanje i suradnja tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave. Načelo poštivanja prava prema kojem se kod donošenja odluke o zahvatu u okoliš i za vrijeme izvođenja zahvata mora postupati u skladu sa zakonom i drugim propisima, te poduzimati sve mjere koje osiguravaju prava čovjeka na zdrav i čisti okoliš. Načelo plaćanja troškova onečišćavanja prema kojem onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša. Načelo javnosti i sudjelovanja prema kojem građani imaju pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša, o poduzetim mjerama i s tim u vezi na slobodan pristup podacima o stanju okoliša u

Glasnik Zagrebačke županije Stranica 7 skladu s ovim Zakonom i drugim propisima. Nakon višegodišnje primjene Zakona o zaštiti okoliša i njegovih provedbenih propisa uočile su se određene nepreciznosti i nejasnoće nekih zakonskih rješenja koje valja ispraviti, a utvrđena je i potreba dopune postojećih i uvođenja novih zakonskih rješenja imajući u vidu status zemlje kandidata za članstvo u EU i obvezu usklađivanja sa pravnom stečevinom Europske unije. Također, tijekom 13 godina od stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša, usvojeni su i značajni međunarodnopravni ugovori na području zaštite okoliša koji zahtijevaju određene izmijene Zakona o zaštiti okoliša. Zbog navedenog u listopadu 2007. donesen je novi Zakona o zaštiti okoliša. Zakon o zaštiti okoliša ( Narodne novine, broj 110/07) temelji se na odrednicama Nacionalne strategije zaštite okoliša ( Narodne novine, broj 46/02). Novim Zakonom razrađena su načela zaštite okoliša i održivog razvitka. Osnovna načela zaštite okoliša prema novom Zakonu o zaštiti okoliša: Načelo održivog razvitka prema kojem prilikom usvajanja smjernica, donošenja strategija, odnosno planova, programa i propisa i njihovoj provedbi, Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, u okviru svog djelokruga, moraju poticati gospodarski i socijalni razvoj društva, kojim se čuvaju prirodna dobra na način da se njima osiguravaju jednake mogućnosti u zadovoljavanju potreba današnjih i budućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša i biološke raznolikosti. Načelo opreza i preventivnosti prema kojem radi izbjegavanja rizika i opasnosti po okoliš svaki zahvat u okoliš mora biti planiran i izveden na način da uzrokuje što manje opterećivanje okoliša, vodeći pri tome računa o racionalnom korištenju prirodnih dobara i energije, o sprječavanju onečišćivanja okoliša, mogućem nastanku šteta po okoliš i izbjegavanju stvaranja otpada. U cilju preventivnosti, prilikom korištenja okoliša, primjenjuju se najbolje raspoložive tehnike. Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete okolišu, ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera, pa ni u slučaju kada ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena. Načelo očuvanja vrijednosti prirodnih dobara, biološke i krajobrazne raznolikosti prema kojem prirodna dobra treba nastojati očuvati na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka, biljni i životinjski svijet. Tlo je neobnovljivo dobro i mora se koristiti održivo uz očuvanje njegovih funkcija, a nepovoljni učinci na tlo moraju se izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri. Zahvati u okoliš koji mogu imati štetni učinak na biološku i krajobraznu raznolikost, te očuvanje prirodnog genetskog sklada i sklada prirodnih zajednica, živih organizama i tvari, nisu dopušteni. Načelo zamjene i/ili nadomještaja prema kojem zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš treba nastojati zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš, pa i u slučaju većih troškova, ako su ti troškovi razmjerni vrijednostima koje treba zaštititi. Načelo cjelovitog pristupa prema kojem su zahtjevi za visokom razinom zaštite okoliša i poboljšanjem kakvoće okoliša obvezni sastavni dio svih polazišta kojima je cilj uravnoteženi gospodarski razvitak, a osiguravaju se sukladno načelu održivog razvitka. Potrebno je sprječavati i/ili svesti rizike za okoliš na najmanju moguću mjeru, a kod izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja mora se posebno uzimati u obzir osjetljivost okoliša na određenom prostoru, odnos prema skladu i vrijednostima krajobraza, odnos prema neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima, kulturnoj baštini i materijalnim dobrima, te ukupnost njihovih međusobnih utjecaja i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata na okoliš. Načelo suradnje prema kojem se održivi razvitak te provedba učinkovitih mjera zaštite okoliša osiguravaju kroz suradnju i zajedničko djelovanje Hrvatskog sabora, Vlade, županija, Grada Zagreba, gradova i općina u okviru svoje nadležnosti i odgovornosti. Država osigurava suradnju i solidarnost u rješavanju globalnih i međudržavnih pitanja zaštite okoliša. Načelo plaćanja troškova onečišćavanja prema kojem je operater čije je djelovanje ili propuštanje djelovanja u skladu s njegovim obavezama prouzročilo štetu u okolišu ili opasnost od ovakve štete, financijski odgovoran te snosi troškove nastale onečišćivanjem okoliša. Takvi troškovi obuhvaćaju troškove procjene štete, procjene nužnih mjera, troškove otklanjanja štete u okolišu, troškove praćenja stanja okoliša i primjene utvrđenih mjera, te troškove poduzimanja mjera prevencije od onečišćivanja okoliša. Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti prema kojem javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolažu tijela javne vlasti, pravne osobe s javnim ovlastima, osobe koje tijela javne vlasti nadziru i osobe koje informacije čuvaju za tijela javne vlasti, te pravo sudjelovati u postupcima: utvrđivanja polazišta, izrade i donošenja strategija, planova i programa u vezi sa zaštitom okoliša i pojedinih sastavnica okoliša, te izrade i donošenja propisa i općih akata u vezi sa zaštitom okoliša. Načelo poticanja prema kojem su Vlada, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, u skladu sa svojim nadležnostima dužne poticati djelatnosti u svezi sa zaštitom okoliša koje sprječavaju ili smanjuju onečišćavanje okoliša, kao i zahvate u okoliš koji smanjuju uporabu tvari, sirovina i energije, te manje onečišćuju okoliš ili ga iskorištavaju u dopuštenim granicama. Također su dužni poticati informiranje i izobrazbu javnosti o zaštiti okoliša i održivom razvoju i utjecati na razvijanje svijesti o zaštiti okoliša u cjelini, te poticati operatere na učinkovitije provođenje mjera zaštite okoliša. Načelo prava na pristup pravosuđu prema kojem će Država u pitanjima vezanim za okoliš osigurati nev-

Stranica 8 Glasnik Zagrebačke županije ladinim udrugama koje promiču zaštitu okoliša i drugim osobama pravo na preispitivanje akata tijela javne vlasti pred nadležnim sudom. Ciljevi Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka su: održati I. kategoriju kakvoće zraka u područjima gdje je ona utvrđena postići I. kategoriju kakvoće zraka u područjima gdje je na osnovu mjerenja, obzirom na propisane granične vrijednosti (GV) i tolerantne vrijednosti (TV), vrijednostima kakvoće zraka, sukladno članku 18. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04), utvrđena II. kategorija kakvoće zraka smanjiti emisije štetnih tvari koje utječu na regionalnu i globalnu onečišćenost poticati energetsku učinkovitost i uporabu "čistijih" goriva u sektorima kućanstva, javnih ustanova i transportu uspostaviti mrežu za praćenje kakvoće zraka na području Zagrebačke županije racionalizirati i optimalizirati (poboljšati) strukturu prometa nadzirati provedbu Programa, od strane nadležnih tijela državne uprave i lokalne samouprave i o tome informirati građane uspostaviti informacijski sustav o praćenju kakvoće zraka kao dio informacijskog sustava o okolišu Temeljna mjerila (kriteriji) za ocjenu ciljeva i mjera te njihovo rangiranje po prioritetima su: utjecaj na ljudsko zdravlje prednost je dana rješavanju onih problema koji utječu na ljudsko zdravlje utjecaj na ekosustave održivost važnost za omogućavanje održivog razvoja; npr. obnovljivi energetski izvori socio-ekonomska i ekološka korist važnost za ukupan gospodarski razvoj i za stvaranje boljih uvjeta za življenje važnost za financijsku i tehničku provodivost projekta; realnost troškovna djelotvornost- analiza koristi i troškova ispunjavanje preuzetih međunarodnih obaveza obaveze koje proizlaze iz međunarodnih obveza RH; npr. iz konvencija i ugovora zainteresiranost društvene zajednice i pojedinih skupina stupanj važnosti ; interes države / regije/grada; interes privatnog kapitala; interes pojedine skupine pristup EU - Ispunjavanje obveza koje RH mora prioritetno ispuniti u procesu pridruživanja EU interes donatorskih institucija/vlada Stupanj zainteresiranosti onih koji žele financijski poduprijeti projekte 3. OCJENA KAKVOĆE ZRAKA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Ocjena kakvoće zraka daje se na temelju usporedbe rezultata obavljenih mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku s preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka, koje određuju zakonski propisi. Ocjenjivanje i razvrstavanje područja prema razinama onečišćenosti, sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04), obavlja se na osnovi: rezultata redovitih mjerenja u državnoj mreži tijekom najmanje jedne godine, rezultata redovitih mjerenja u lokalnoj mreži tijekom najmanje jedne godine, rezultata mjerenja posebne namjene, primjenom standardiziranih matematičkih modela, - drugih metoda procjene u skladu s općeprihvaćenom praksom u svijetu. Prema navedenom stupanj onečišćenosti zraka na području odabranih lokacija će se utvrditi analizom postojećeg stanja na osnovi rezultata mjerenja posebne namjene i usporediti sa Uredbom o graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 133/05, Članak 3 i Prilog (Tablica 8). kao podzakonskim aktom, donesenim obvezom Zakona o zaštiti zraka. Prema spomenutom Zakonu, tumačenje rezultata mjerenja i ocjena kakvoće zraka, daje se na osnovu razdoblja praćenja u kontinuiranom trajanju od jedne (1) godine. Prema tome se dobiveni rezultati prilikom mjerenja na području odabranih lokacija ne mogu uspoređivati s propisanim vrijednostima iz Uredbe, ali mogu biti indikativni i ukazivati na stanje kakvoće zraka na analiziranim područjima. Sukladno navedenom, realna ocjena kakvoće zraka daje se nakon godine dana ispitivanja i odgovarajuće kompleksne statističke obrade koji se prezentiraju u vidu sveobuhvatnog godišnjeg izvještaja. Prema razinama onečišćenosti sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04, Članak 18.), s obzirom na propisane granične vrijednosti i tolerantne vrijednosti, utvrđuju se sljedeće kategorije kakvoće zraka: prva kategorija kakvoće zraka čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti (GV) niti za jednu onečišćujuću tvar, druga kategorija kakvoće zraka umjereno onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV) za jednu ili više onečišćujućih tvari, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu onečišćujuću tvar, treća kategorija kakvoće zraka prekomjerno onečišćen zrak: prekoračene su tolerantne vrijednosti (TV) za jednu ili više onečišćujućih tvari. 3.1. PRIKAZ REZULTATA MJERENJA KAKVOĆE ZRAKA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI Za potrebe izrade Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji korišteni su podaci iz Izvješća o stanju kakvoće zraka za područje Zagrebačke županije (EKO-MONITORING d.o.o., Varaždin) iz 2006. godine. Slijedom navedenog za preliminarno utvrđivanje stupnja onečišćenosti zraka na području Zagrebačke županije provela su se mjerenja posebne namjene, te analiza sukladno istom Zakonu, kako bi se ocijenila ra-

Glasnik Zagrebačke županije Stranica 9 zina onečišćenosti, kao temelj za uspostavu mreže za trajno praćenje kakvoće zraka na području Zagrebačke županije. Mjerenja kakvoće zraka su bila provedena na osam lokacija u Zagrebačkoj županiji, u toplom i hladnom razdoblju godine. Osim tih mjerenja razmatran je i katastar emisija u okoliš za područje županije, te se na pojedinim lokacijama matematičkim modelom odredila ocjena kakvoće zraka. Mjerenja u toplom dijelu godine obavljena su u razdoblju lipanj srpanj, a u hladnom dijelu godine u studenom 2006. godine pokretnim ekološkim laboratorijem (PEL). Izvršena su mjerenja imisijskih koncentracija relevantnih pokazatelja kakvoće zraka što je uključivalo: mjerenje imisijskih koncentracija SO 2, H 2 S, NO, NO 2, CO, CO 2, O 3, benzen i količine lebdećih čestica (LČ PM 10 ), istovremeno sa mjerenjem mikrometeoroloških postaja: brzina i smjer vjetra, temperatura, tlak i relativna vlažnost zraka. Mjerenja stanja okoliša PEL-om odvijala su se na osam lokacija: LOKACIJA RAZDOBLJE MJERENJA Zaprešić 12.06.2006. 16.06.2006 03.11.2006. 06.11.2006 Jastrebarsko 17.06.2006. 20.06.2006 10.11.2006. 13.11.2006 Samobor 20.06.2006. 23.06.2006 06.11.2006. 10.11.2006 Ivanić Grad 23.06.2006. 26.06.2006 13.11.2006. 16.11.2006 Dugo Selo 26.06.2006. 29.06.2006 16.11.2006. 20.11.2006 Sv. Ivan Zelina 29.06.2006. 03.07.2006 20.11.2006. 23.11.2006 Vrbovec 03.07.2006. 06.07.2006 24.11.2006. 27.11.2006 Velika Gorica 06.07.2006. 10.07.2006 27.11.2006. 01.12.2006 OPIS LOKACIJA: Zaprešić Zaprešićki kraj obuhvaća površinu od 251,8 km 2 i područje je danas administrativno podijeljeno na grad Zaprešić, te općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Marija Gorica, Pušća, Jakovlje i Luka. Prema popisu stanovništva iz 1991. na cjelokupnom području današnjeg grada Zaprešića, koje je obuhvaćalo još devet naselja na 52,60 km 2, živjelo je ukupno 20.720 stanovnika ili 393,9 stanovnika na četvorni metar, odnosno prosječno 2300 stanovnika po naselju. U okviru industrijske proizvodnje dominira industrija keramike, porculana i vatrostalnih proizvoda (Inker d.o.o.), kemijska i kovinska industrija (Karbon Nova d.o.o., Lanac d.o.o. i Unija metali d.o.o.), te proizvodnja tehničkog plina (Messer Croatia plin d.d. i Montkemija d.d.). Laboratorij se nalazio istočno od glavnog ulaza u tvrtku Messer Croatia. Udaljenost do najbliže prometnice je iznosila nekoliko stotina metara u smjeru zapada. U blizini nije bilo drugih zagađivača. Jastrebarsko Grad Jastrebarsko nalazi se 35 kilometara jugozapadno od Zagreba i prirodno je središte područja od 632 kvadratna kilometra. Na prostoru nekadašnje općine Jastrebarsko danas su uz Grad Jastrebarsko još četiri novonastale općine; Krašić, Žumberak, Pisarovina i Klinča Sela. Grad ima 5 380 stanovnika, a sa širom okolicom 17 900. Poduzetnička zona Grada Jastrebarskog Jalševac smještena je na jugoistočnom prilazu gradu Jastrebarskom. Područje zone iznosi 154 ha. Zona je aktivna i u njoj djeluje 13 poduzetnika. Trenutni stupanj popunjenosti zone je 19% (29 ha) njene površine. Postojeće industrije i djelatnosti u gradu i zoni su punionica izvorske vode, Vinarija i prerada vina, Drvoprerađivačka industrija Prehrambena industrija. Pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten na adresi Donja Reka bb u blizini tvrtke Palma d.o.o. (specijalizirana drvna industrija). U široj okolini to je bio jedini industrijski pogon. Lokacija se nalazi oko 2 km sjeverno od središta Grada Jastrebarskog. Samobor Grad Samobor nalazi se dvadesetak kilometara zapadno od Zagreba. obuhvaća teritorij 78 naselja. Ima površinu od 250.73 km 2. Na području Grada prema popisu iz 2001. godine živi 36 206 stanovnika. Uz industriju stakla, građevnog materijala, preradu drva i metala, kemijsku industriju te industriju lijekova, Samobor ima jaku obrtničku tradiciju i po značaju male privrede u samom je vrhu Hrvatske. Pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten na parkiralištu u Kompareovoj ulici u središtu grada Samobora. U neposrednoj blizini lokacije na kojoj se nalazio Laboratorij nije bilo značajnijih zagađivača osim prometa na parkiralištu. Industrijska zona nalazi se istočno i sjeveroistočno od lokacije mjerenja na udaljenosti od 500 do 700 metara (Samoborka d.o.o., Chromos, Fotokemika). Ivanić Grad Područje Grada Ivanić Grada kao prostora lokalne samouprave sastoji se od 22 naselja. Ukupna površina iznosi 173,57 km 2 (17.357 ha). Prema svom prostornom položaju u granicama Zagrebačke županije Grad Ivanić Grad zauzima područje njezinog jugoistočnog dijela, pri čemu svojim južnim rubom graniči sa Sisačko-moslavačkom županijom, a manjim dijelom sjeveroistočne granice prislanja se uz Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Prema popisu iz 2001. godine na području Ivanić Grada živi 7 714 stanovnika. Pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten u objektu zabočkog vodovoda, nalazio se sjeverozapadno od središta Ivanić Grada. Najveći zagađivač su pogoni INE sjeveroistočno od lokacije mjerenja na udaljenosti od 500 do 1000 metara. Osim INE nema

Stranica 10 Glasnik Zagrebačke županije drugih industrijskih pogona u blizini. Također, nema ni većih prometnica. Dugo Selo Grad Dugo Selo nalazi se u istočnom dijelu Zagrebačke županije. Zauzima 271 km 2, a prema popisu iz 2001 godine na području grada živi 14 300 stanovnika. Osim poljoprivredne razvijaju se i industrijsko-obrtničke djelatnosti. Tako su izgrađeni pogoni za proizvodnju cigle, drvne građe, pekarskih proizvoda, a kasnije i za proizvodnju metala. Uz proizvodne djelatnosti postepeno se razvila i, trgovina, usluge, ugostiteljstvo, uglavnom zastupljene i danas. Osobito je značajan dolazak «Dalekovoda», koji 2004. otvara svoju «Cinčaonicu» i ima namjeru preseljenja i širenja svojih proizvodnih djelatnosti na prostoru dugoselske poduzetničke zone. Pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten u objektu Elektre u Industrijskoj ulici u Dugom Selu. Zapadno od lokacije mjerenja nalaze se proizvodne tvrtke a oko 500 metara sjeverno nalazi se željeznička pruga. Sveti Ivan Zelina Grad Sveti Ivan Zelina se prostire na 206 četvornih kilometara površine. U centru zelinskog kraja gradu Svetom Ivanu Zelini i općini Bedenica s naseljima živi oko 18.000 stanovnika. Gospodarska je osnova ovoga kraja poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, kemijska i tekstilna industrija, te, dakako, turizam. Nalazi se na jugoistočnim padinama Medvednice, uz dolinu rijeke Lonje, 37 kilometara sjeveroistočno od Zagreba. Pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten kraj igrališta nogometnog kluba Zelina. Sjeverno od lokacije mjerenja nalaze se pogoni Drvne industrije Zelina. Vrbovec Vrbovečko područje, koje zahvaća ukupno 520 četvornih kilometara površine, čine grad Vrbovec, te općine Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec s pripadajućim naseljima, s ukupno oko 30.000 stanovnika. Težište u gospodarstvu je na poljoprivredi i prehrambenoj industriji, s orijentacijom na proizvodnju mlijeka i mesa. Razvijeno je i proizvodno i uslužno zanatstvo, te trgovina. Sve značajniju ulogu ima turizam i seoski turizam. Pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten unutar tvorničkog kruga tvrtke Gradip (proizvodnja građevinskog materijala: cigle i slično), zapadno i sjeverozapadno nalaze se pogoni PIK Vrbovca. Velika Gorica Područje Grada Velike Gorice prostire se na površini od 552 km 2 i zahvaća Turopoljsku nizinu, dio Posavine i Vukomeričkih gorica. S brojem stanovnika preko 60.000 za područje Grada, i samim naseljem od preko 30.000 stanovnika, Velika Gorica zauzima sedmo mjesto u Republici Hrvatskoj. Na velikogoričkom području velika je zastupljenost proizvodnih zanimanja. Najviše je proizvođača u metalskoj djelatnosti, preradi drva, plastike i tekstila. Također su zastupljene i mnogobrojne uslužne djelatnosti. Pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten pokraj Srednje škole «Velika Gorica». U bližoj se okolini nalaze samo stambene zgrade, bez industrijskih objekata. Karta 1: Položaj gradova u kojima se odvijalo praćenje kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji

Glasnik Zagrebačke županije Stranica 11 3.1.1. Analiza rezultata na odabranim lokacijama u razdoblju LIPANJ 2006. - SRPANJ 2006. godine LEBDEĆE ČESTICE (LČ PM10) - I. kategorija s obzirom na PM 10 izmjerena je u Ivanić Gradu budući da je prosječna koncentracija lebdećih čestica za vrijeme mjerenja (36 μg/m 3 ) bila niža od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 μg/m 3 ) i niže od graničnih vrijednosti za 24 sata (50 μg/m 3 ). Prosječna koncentracija lebdećih čestica izmjerena u Sv. Ivanu Zelini za vrijeme mjerenja (21 μg/m 3 ) niža je od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 μg/m 3 ). Prosječne 24-satne koncentracije PM 10 bile su niže od graničnih vrijednosti (50 μg/m 3 ). - II. kategorija s obzirom na lebdeće čestice u Zaprešiću je utvrđena II. kategorija kakvoće zraka, budući je izmjereno jedno prekoračenje lebdećih čestica za vrijeme mjerenja - izmjerena je vrijednost od 53 μg/m 3. II. kategorija zraka utvrđena je u Jastrebarskom. Prosječne 24 satne koncentracije lebdećih čestica bile su malo niže od graničnih (50 μg/m 3 ) u prva dva dana mjerenja a zadnjeg dana mjerenja bile su veće i iznosile su 72 μg/m 3. Pretpostavljeni izvor ovog zagađenja su pogoni tvrtke Palma d.o.o. (specijalizirana drvna industrija), u čijoj blizini je bio smješten PEL. U Gradu Samoboru sve prosječne 24 satne koncentracije lebdećih čestica bile su više od graničnih (50 μg/m 3 ), ali niže od tolerantnih vrijednosti (TV). Kako je vjetar pretežno puhao iz smjera sjeveroistoka, moguć je znatan utjecaj grada Zagreba i prometa u gradu Zagrebu na povećane koncentracije PM 10. Prosječna koncentracija lebdećih čestica u Dugom Selu za vrijeme mjerenja (47 μg/m 3 ) viša je od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 μg/m 3 ), a viša je i od gornje granice procjenjivanja (14 μg/m 3 ). Prosječne 24-satne koncentracije PM 10 bile su više od graničnih vrijednosti (50 μg/m 3 ) u jednom 24- satnom periodu. Na povećane koncentracije PM 10 vrlo vjerojatno velik utjecaj ima gust promet i blizina grada Zagreba. U gradu Vrbovcu prosječna koncentracija lebdećih čestica za vrijeme mjerenja (44 μg/m 3 ) viša je od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 μg/m 3 ). Prosječne 24- satne koncentracije PM 10 bile su više od graničnih vrijednosti (50 μg/m 3 ) u dva 24-satna perioda. Najveći izvor zagađenja dolazio je iz smjera zapada, a u tom smjeru se nalazi prehrambena industrija PIK Vrbovec pa je za pretpostaviti da je upravo ona najveći zagađivač na tom području. Za područje grada Velike Gorice izmjerena prosječna koncentracija lebdećih čestica (39 μg/m 3 ) niža je od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 μg/m 3 ). Prosječne 24-satne koncentracije PM 10 bile su više od graničnih vrijednosti (50 μg/m 3 ) u jednom 24- satnom periodu i iznosile su 54 μg/m 3. UGLJIČNI MONOKSID (CO) - I. kategorija po pitanju ugljičnog monoksida kakvoću zraka na svim lokacijama mjerenja svrstavamo u I. kategoriju, budući da su izmjerene koncentracije u svim gradovima ispod granične vrijednosti koja iznosi 10 mg/m 3. Tako je u Zaprešiću izmjereno je 0,213 mg/m 3, u Jastrebarskom 0,262 mg/m 3, u Samoboru 0,431 mg/m 3, u Ivanić Gradu 0,272 mg/m 3, u Dugom Selu 0,02 mg/m 3, u svetom Ivanu Zelini 0,225 mg/m 3, u Vrbovcu 0.313 mg/m 3 i u Velikoj Gorici 0.358 mg/m 3. DUŠIK (IV) OKSID (NO 2 ) - I. kategorija po pitanju koncentracije dušikovih oksida u toplom razdoblju mjerenja, budući da na svim mjernim mjestima izmjerene vrijednosti ne prekoračuju srednje godišnje granične vrijednosti od 40 μg/m 3 te granične dnevne vrijednosti od 80 μg/m 3. Izmjerene srednje vrijednosti su: Zaprešić 5,5 μg/m 3, Jastrebarsko 5 μg/m 3, Samoboru 5,6 μg/m 3, Ivanić Grad 4,7 μg/m 3, Dugo Selo 5 μg/m 3, Sveti Ivan Zelina - 5 μg/m 3, Vrbovec 5,2 μg/m 3 i Velika Gorica 5 μg/m 3. SUMPOR (IV) OKSID (SO 2 ) - I. kategorija po pitanju sumporovih oksida na svim lokacijama mjerenja; u Zaprešiću (12,0 μg/m 3 ), Jastrebarskom (12 μg/m 3 ), Samobor u(12 μg/m3), Ivanić Gradu (10,0 μg/m 3 ), Dugom Selu (9,8 μg/m 3 ), Sv. Ivanu Zelini (13,3 μg/ m 3 ), Vrbovcu (13,7 μg/m 3 ) i Velikoj Gorici (9,6 μg/m 3 ) budući da su prosječne koncentracije sumporovih oksida za vrijeme mjerenja bile niže od graničnih vrijednosti za jednu godinu (50 μg/m 3 ) i niže od graničnih vrijednosti za 24 sata (125 μg/m 3 ). OZON (O 3 ) - I. kategorija po pitanju ozona obzirom da su sve izmjerene koncentracije niže od tolerantnih (120 μg/ m3). Tako je najveća koncentracija izmjerena u Jastrebarskom (41 μg/m 3 ), a najniža u Vrbovcu (11 μg/m 3 ). SUMPOROVODIK (H 2 S) - I. kategorija po pitanju koncentracije sumporovodika u toplom razdoblju mjerenja, budući da na svim mjernim mjestima izmjerene vrijednosti ne prekoračuju srednje godišnje granične vrijednosti od 2 μg/m 3. Izmjerene srednje vrijednosti za razdoblje mjerenja su: Zaprešić 1,85 μg/m 3, Jastrebarsko 1,9 μg/m 3, Samoboru 2 μg/m 3, Ivanić Grad 1,9 μg/m 3, Dugo Selo 1,1 μg/m 3, Sveti Ivan Zelina - 1,4 μg/m 3, Vrbovec 1,2 μg/m 3 i Velika Gorica 0,9 μg/m 3. BENZEN - I. kategorija po pitanju koncentracije benzena, budući da na svim mjernim mjestima izmjerene vrijednosti ne prekoračuju razinu granične vrijednosti (5 μg/ m 3 za vrijeme usrednjavanja od 1 godine). Izmjerene srednje vrijednosti za razdoblje mjerenja su: Zaprešić 1,8 μg/m 3, Jastrebarsko 2,2 μg/m 3, Samoboru 1 μg/m 3, Ivanić Grad 3,3 μg/m 3, Dugo Selo 2,18 μg/ m 3, Sveti Ivan Zelina - 1,52 μg/m 3, Vrbovec 1,57 μg/m 3 i Velika Gorica 1,69 μg/m 3.

Stranica 12 Glasnik Zagrebačke županije 3.1.2. ANALIZA REZULTATA NA ODABRANIM LO- KACIJAMA U RAZDOBLJU OD 3.11. 29. 11.2006. GODINE LEBDEĆE ČESTICE (LČ PM10) - I. kategorija obzirom na PM 10 izmjerena je u Zaprešiću, Ivanić Gradu, Sv. Ivanu Zelini i Velikoj Gorici budući da su prosječne koncentracija lebdećih čestica za vrijeme mjerenja bile niža od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 μg/m 3 ) i niže od graničnih vrijednosti za 24 sata (50 μg/m 3 ). - II. kategorija utvrđena je u Jastrebarskom, Samoboru, Dugom Selu i Vrbovcu budući su izmjerene koncentracije lebdećih čestica za vrijeme mjerenja prekoračile granične vrijednosti. U Jastrebarskom su prosječne 24-satne koncentracije PM 10 bile su više od graničnih vrijednosti (50 μg/m 3 ) u jednom 24-satnom periodu (dana 10.11.2006 iznosile su 57 μg/m 3 ). Vjerojatni izvor zagađenja je blizina drvne industrije. U Gradu Samoboru ponavlja se isti slučaj kao i u zimskom periodu mjerenja. Prosječna koncentracija lebdećih čestica za vrijeme mjerenja (57 μg/m 3 ) viša je od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 μg/m 3 ) a viša je od gornje granice procjenjivanja (14 μg/m 3 ). Prosječne 24-satne koncentracije PM 10 bile su više od graničnih vrijednosti (50 μg/m 3 ) u tri 24-satna perioda. Kako je već napomenuto znatan je utjecaj grada Zagreba i prometa u gradu Zagrebu na povećane koncentracije PM 10. Prosječna koncentracija lebdećih čestica u Dugom Selu (44 μg/m 3 ) viša je od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 μg/m 3 ) a viša je od gornje granice procjenjivanja (14 μg/m 3 ). Prosječne 24-satne koncentracije PM 10 bile su više od graničnih vrijednosti (50 μg/m 3 ) u dva 24-satna perioda. Na povećane koncentracije PM 10 vrlo vjerojatno velik utjecaj ima gust promet i blizina grada Zagreba. U gradu Vrbovcu prosječna koncentracija lebdećih čestica za vrijeme mjerenja (46 μg/m 3 ) viša je od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 μg/m 3 ). Prosječne 24-satne koncentracije PM 10 bile su više od graničnih vrijednosti (50 μg/m 3 ) u jednom 24-satnom periodu (59 μg/m 3 ). Isto kao i u toplom periodu mjerenja, najveći izvor zagađenja dolazio je iz smjera zapada, a u tom smjeru se nalazi prehrambena industrija PIK Vrbovec za koju se smatra da je upravo ona najveći zagađivač na tom području. UGLJIČNI MONOKSID (CO) - I. kategorija kakvoća zraka po pitanju ugljičnog monoksida, budući su izmjerene koncentracije u svim gradovima ispod granične vrijednosti koja iznosi 10 mg/ m 3. Tako je u najveća koncentracija izmjerena u Samoboru i iznosi 1,174 mg/m 3. Na svim ostalim mjernim mjestima izmjerena je manja vrijednost. DUŠIK (IV) OKSID (NO 2 ) - I. kategorija po pitanju koncentracije dušikovih oksida u toplom razdoblju mjerenja, budući da na svim mjernim mjestima izmjerene vrijednosti ne prekoračuju srednje godišnje granične vrijednosti od 40 μg/m 3 te granične dnevne vrijednosti od 80 μg/m 3. Izmjerene srednje vrijednosti su: Zaprešić 10,3 μg/m 3, Jastrebarsko 15,2 μg/m 3, Samoboru 24,9 μg/m 3, Ivanić Grad 10,5 μg/m 3, Dugo Selo 15,4 μg/m 3, Sveti Ivan Zelina - 19,6 μg/m 3, Vrbovec 25,3 μg/m 3 i Velika Gorica 32,6 μg/m 3. Vidljivo je osjetno povećanje koncentracija dušikovih oksida u odnosu na toplo razdoblje. Uzrok tome je sezona loženja i samim time veće emisije iz stacionarnih izvora koje povećavaju koncentracije dušikovih oksida u atmosferi.. SUMPOR (IV) OKSID (SO 2 ) - I. kategorija po pitanju sumporovih oksida na slijedećim mjernim mjestima; u Zaprešiću (26,3 μg/m 3 ), Ivanić Gradu (9,9 μg/m 3 ), Dugom Selu (8,6 μg/m 3 ), Sv. Ivanu Zelini (3,8 μg/m 3 ), Vrbovcu (4,5 μg/m 3 ) i Velikoj Gorici (11,1 μg/m 3 ) budući da su prosječne koncentracije sumporovih oksida za vrijeme mjerenja bile niže od graničnih vrijednosti za jednu godinu (50 μg/m 3 ) i niže od graničnih vrijednosti za 24 sata (125 μg/m 3 ). - II. kategorija - u gradu Jastrebarskom usrednjena vrijednost koncentracija SO 2 za cijelo razdoblje mjerenja iznosila je 99 μg/m 3. To je više od graničnih vrijednosti (granične vrijednosti iznose 50 μg/m 3 ). Isto tako, u Samoboru je usrednjena vrijednost koncentracija SO 2 za cijelo razdoblje mjerenja iznosila 260,3 μg/m 3. To je više od graničnih vrijednosti (granične vrijednosti iznose 50 μg/m 3 ). Najveća zabilježena prosječna 24-satna koncentracija SO 2 iznosila je 379,5 μg/m 3. Vidljivo je da su koncentracije SO 2 kroz cijelo zimsko razdoblje mjerenja bile više od graničnih vrijednosti. Kako je vjetar pretežno puhao iz smjera sjeveroistoka, moguć je znatan utjecaj grada Zagreba i prometa u gradu Zagrebu na povećane koncentracije SO 2. OZON (O 3 ) - I. kategorija po pitanju ozona. Sve izmjerene koncentracije su niže od tolerantnih (120 μg/m3). Tako je najveća koncentracija izmjerena u Jastrebarskom (41 μg/m 3 ), a najniža u Samoboru (7 μg/m 3 ). SUMPOROVODIK (H 2 S) - I. kategorija po pitanju koncentracije sumporovodika u hladnijem razdoblju mjerenja, budući da na svim mjernim mjestima izmjerene vrijednosti ne prekoračuju srednje godišnje granične vrijednosti od 2 μg/m 3. Izmjerene srednje vrijednosti za razdoblje mjerenja su: Zaprešić 1,1 μg/m 3, Jastrebarsko 0,9 μg/m 3, Samoboru 1,2 μg/m 3, Ivanić Grad 0,9 μg/m 3, Dugo Selo 0,9 μg/m 3, Sveti Ivan Zelina - 0,8 μg/m 3, Vrbovec 0,6 μg/m 3 i Velika Gorica 0,9 μg/m 3. BENZEN - I. kategorija po pitanju koncentracije benzena, budući da na svim mjernim mjestima izmjerene vrijednosti ne prekoračuju razinu granične vrijednosti (5 μg/ m 3 za vrijeme usrednjavanja od 1 godine). Izmjerene srednje vrijednosti za razdoblje mjerenja su: Zaprešić 3,2 μg/m 3, Jastrebarsko 3,45 μg/m 3, Samoboru 3,94 μg/m 3, Ivanić Grad 1,98 μg/m 3, Dugo Selo 3,31 μg/ m 3, Sveti Ivan Zelina - 1,95 μg/m 3, Vrbovec 2,87 μg/

Glasnik Zagrebačke županije Stranica 13 m 3 i Velika Gorica 3,94 μg/m 3. PRELIMINARNO UTVRĐIVANJE UZROKA ONEČIŠĆENJA ZRAKA LEBDEĆIM ČESTICAMA I SUMPOROVIM DIOKSIDOM Rezultati mjerenja lebdećih čestica PM 10 ukazuju da je u Zaprešiću, Jastrebarskom, Samoboru, Dugom Selu, Vrbovcu i Velikoj Gorici kakvoća zraka II. kategorije budući su izmjerene koncentracije PM 10 prekoračile granične vrijednosti. Učestalost prekoračenja na lokacijama mjerenja prikazana je u tablici: Za slučaj prekomjernog onečišćenja zraka, koji je najizraženiji u Samoboru, najveći utjecaj ima promet i utjecaj onečišćenja u gradu Zagrebu. Na takav zaključak navodi i smjer vjetra koji je kroz cijelo vrijeme mjerenja pretežno puhao iz smjera sjeveroistoka, te činjenica da u neposrednoj blizini lokacije na kojoj se vršilo mjerenje nije bilo značajnijih zagađivača osim prometa na parkiralištu. Ovakav zaključak potvrđuju i povišene koncentracije sumporovih dioksida zabilježene u Samoboru u hladnijem razdoblju mjerenja. Isto tako, uzroci onečišćenja mogu biti i uređaji za loženje koji služe za potrebe grijanja stambenog i poslovnog prostora u Samoboru, ali i ostali stacionarni izvori (iz industrijskih i procesnih postrojenja) budući se prekoračenja graničnih dnevnih vrijednosti javljaju u mjesecima razdoblja loženja. U Vrbovcu su također izmjerene povećane koncentracije lebdećih čestica PM 10 i to dva puta u ljetnom periodu i jednom u zimskom periodu mjerenja. Koncentracije svih ostalih polutanata ispod su GV određenih Uredbom. Najveći izvor zagađenja dolazio je iz smjera zapada, a u tom smjeru se nalazi prehrambena industrija PIK Vrbovec pa je za pretpostaviti da je upravo ona najveći zagađivač na tom području. Potvrda tome je i nepostojanje gustog prometa poput onog u Zagrebu kao i relativna udaljenost Zagreba od Vrbovca čime se eliminira negativan utjecaj zraka s područja grada Zagreba na zagađenost zraka na području grada Vrbovca. Međutim, to se ne bi moglo reći za kakvoću zraka na području grada Velike Gorice. Naime, iako je mjerno mjesto bilo smješteno pokraj Srednje škole «Velika Gorica», gdje se u bližoj okolini nalaze samo stambene zgrade, bez industrijskih objekata, ipak dolazi do po prekomjernog onečišćenja lebdećim česticama. Vrlo vjerojatan uzrok tome je vrlo gust promet. U Jastrebarskom pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten na adresi Donja Reka bb u blizini tvrtke Palma d.o.o. (specijalizirana drvna industrija). Lokacija se nalazi oko 2 km sjeverno od središta Grada Jastrebarskog. Izmjeren vrijednosti upućuju na znatan utjecaj spomenute tvrtke na kakvoću zraka na području grada. To potvrđuje i činjenica da je u široj okolini to bio i jedini industrijski pogon. U zimskom periodu mjerenja 2 puta pojavljuje se i prekoračenje dnevnih graničnih vrijednosti za S0 2. Za pretpostaviti je da su uzroci tome emisije iz stacionarnih izvora, budući da se radi o mjerenjima provedena u sezoni loženja. Vidljivo je da u Zagrebačkoj županiji prevladava druga (II) kategorija kakvoće zraka, osim u Sv. Ivanu Zelini i Ivanić Gradu gdje je u prvom i drugom razdoblju mjerenja utvrđena prva (I) kategorija kakvoće zraka. Razlog tome je nepostojanje velikih industrijskih zagađivača, kao i relativna udaljenost od grada Zagreba, u odnosu na druge gradove (Samobor, Zaprešić, Dugo Selo), gdje velik utjecaj na kakvoću zraka ima grad Zagreb kao i vrlo gust promet. Tablica 1: Učestalost prekoračenja na lokacijama mjerenja LOKACIJA RAZDOBLJE MJERENJA RAZDOBLJE MJERENJA PREKORAČENA TV (za vrijeme mjerenja) Zaprešić 12.06.2006. 16.06.2006 03.11.2006. 06.11.2006 BROJ PREKORAČENJA GV 1 (za PM 10 ) nema prekoračenja NE Jastrebarsko 17.06.2006. 20.06.2006 10.11.2006. 13.11.2006 BROJ PREKORAČENJA GV 1 (za PM 10 ) 1 (za PM 10 ) 2 (za SO 2 ) Samobor 20.06.2006. 23.06.2006 06.11.2006. 10.11.2006 BROJ PREKORAČENJA GV 4 (za PM 10 ) Ivanić Grad 3 (za PM 10 ) 5 (za SO 2 ) BROJ PREKORAČENJA GV nema prekoračenja nema prekoračenja Dugo Selo 26.06.2006. 29.06.2006 16.11.2006. 20.11.2006 BROJ PREKORAČENJA GV 1 (za PM 10 ) 2 Sv. Ivan Zelina BROJ PREKORAČENJA GV nema prekoračenja nema prekoračenja Vrbovec 03.07.2006. 06.07.2006 24.11.2006. 27.11.2006 BROJ PREKORAČENJA GV 2 (za PM 10 ) 1 (za PM 10 ) Velika Gorica 06.07.2006. 10.07.2006 27.11.2006. 01.12.2006 BROJ PREKORAČENJA GV 1 (za PM 10 ) nema prekoračenja NE NE NE NE NE NE NE

Stranica 14 Glasnik Zagrebačke županije 3.1.3. ANALIZA REZULTATA ONEČIŠĆENJA ZRAKA MATEMATIČKIM MODELOM (EPA ISC3) Model ISC3 (Industrial Source Complex Dispersion Models) preporučen od U.S. Enviromental Protection Agency, je model koji se koristi kod utvrđivanja koncentracije onečišćujućih tvari iz raznih izvora, prvenstveno industrijskog tipa. To je tzv. model proračuna rasprostiranja onečišćenja iz stacionarnih izvora. Model spada u Gaussovske modele, budući da koristi Gaussovu jednadžbu za stacionarno stanje. Korišteni su meteorološki podaci od Državnog Hidrometeorološkog Zavoda (DHMZ), Sinoptička meteorološka postaja Zagreb-Maksimir za 2006. godinu, i to satne vrijednosti. Analizirajući Katastar emisija u okoliš za Zagrebačku županiju za 2005. godinu došlo se do zaključka da nema većih djelatnosti koje bi svojom emisijom onečišćujućih tvari na malom prostoru izazivale veća onečišćenja zraka, već se uočavaju samo poneki točkasti izvori sa povećanim emisijama. Kako bi se dobilo što više podataka o kakvoći zraka, te utvrdio utjecaj pojedinih izdvojenih točkastih izvora, utvrđen je Matematički model rasprostiranja onečišćenja, te se proračunom odredila koncentracija onečišćenja na lokacijama: 1. LOKACIJA 1.: Drvna industrija Novoselec Park Hrvatskih mučenika 4 10315 Novoselec Ispusti: 2 kotla na kruta goriva, srednji uređaji za loženje 1. kotao «TPK», 6500 kw 2. kotao «WEISS», 3230 kw Drvna industrija Novoselec nalazi se u Općini Križ u Zagrebačkoj Županiji. 2. LOKACIJA 2.: Drvoproizvod d.d. Vjećeslava Holjevca 23 Jastrebarsko Ispusti: 2 kotla na kruta goriva, srednji uređaji za loženje 1. kotao 1., «KOHLBACH», 1980 kw 2. kotao 2., «KOHLBACH», 1980 kw Drvoproizvod d.d. nalazi se u Jastrebarskom, koje se prostire jugozapadno od Zagreba. 3. LOKACIJA 3.: INA d.d., POGON ŽUTICA Ispusti: procesne peći, srednji uređaji za loženje 1. Procesna peć H-102 2. Procesna peć H-701-1 3. Procesna peć H-701-2 4. Procesna peć H-701-3 Pogon Žutica je naftno polje smješteno 40 kilometara južno od Zagreba, sastoji se od osam mjernih stanica. 4. LOKACIJA 4.: Pliva Savski Marof Savski Marof Ispust: plinska turbina s kotlom za ispušne plinove 1. kombi blok, 16830 kw Savski Marof nalazi se u Općini Brdovec smještenoj u zapadnom dijelu Zagrebačke županije. Analizom rezultata matematičkog modela dolazimo do slijedećih zaključaka : 1. LOKACIJA 1.: Drvna industrija Novoselec Park Hrvatskih mučenika 4 10315 Novoselec Ispusti: 2 kotla na kruta goriva, srednji uređaji za loženje 1. kotao «TPK», 6500 kw 2. kotao «WEISS», 3230 kw Najveće koncentracije CO (vremenski period usrednjavanja - 8 sati), prema matematičkom modelu iznosile bi 255,946 μg/m 3 što je manje od granične (GV) i tolerantne (TV) određene Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) - GV za CO iznosi 10 mg/m 3, a TV 16mg/m 3. Prema procjeni onečišćenja matematičkim modelom, rezultati pokazuju da najveća koncentracije lebdećih čestica (24-satna vrijednost) povišena i iznosi 40,233 μg/m 3, dakle ne prelazi GV (50 μg/m 3 ). Sukladno gore navedenom, zrak na području drvne industrije Novoselec možemo svrstati u prvu kategoriju, budući da nisu prekoračene granične vrijednosti, ali se može zaključiti da Drvna industrija Novoselec ima određen utjecaj na kakvoću zraka na tom području. 2. LOKACIJA 2.: Drvoproizvod d.d. Vjećeslava Holjevca 23 Jastrebarsko Ispusti: 2 kotla na kruta goriva, srednji uređaji za loženje 1. kotao 1., «KOHLBACH», 1980 kw 2. kotao 2., «KOHLBACH», 1980 kw Vrijednosti koncentracija CO za vremenski period usrednjavanja od 8 sati iznosi 87,596 μg/m 3 što je višestruko manje od razine GV (10 mg/m 3 ). Ocjena kakvoće zraka matematičkim modelom za Drvoproizvod d.d. prikazuje slab učinak spomenute tvrtke na kvalitetu zraka u okolnom području. Nije prekoračena granična vrijednost, pa zrak na tom teritoriju spada u prvu kategoriju. 3. LOKACIJA 3.: INA d.d., POGON ŽUTICA Ispusti: procesne peći, srednji uređaji za loženje

Glasnik Zagrebačke županije Stranica 15 Tablica 2: Emisije pojedinih polutanata u gradovima za 2004: Grad/Općina dušikovi oksidi (t)* ugljikovi oksidi (t)* sumporni oksidi (t)* ukupno polutanata (t)** % ukupne polucije Županije Dugo selo 1 2.301,05 0,113 2.302,16 1,59 Ivanić Grad 2.158,01 21.171,36 11,67 23.341,04 16,21 Jastrebarsko 6,71 0,16 16,37 23,25 0,02 Samobor 9,35 9.186,98 25,04 9.221,37 6,4 Sveti Ivan Zelina 0,37 1.368,59 0,0 1.368,96 0,95 Velika Gorica 89,79 22.849,29 261,56 23.200,64 16,12 Vrbovec 12,62 12.469,69-12.482,81 8,67 Zaprešić 12,32 6.650,52 0,99 6.663,83 4,63 Ukupno u županiji 2.508,54 106.452,98 2.459,32 * iskaz o ukupnoj količini polutanata (i onih koji nisu prikazani u ovoj tablici kao što su prašina, organski plinovi i pare...) Grafički prikaz 1: Emisije pojedinih polutanata u gradovima za 2004. godinu