43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture

Слични документи
46th Croatian & 6th International Symposium on Agriculture

Broj: /07

PowerPoint Presentation

Slide 1

Пољопривредни факултет у Бањој Луци

''Službeni glasnik BiH'', broj: 83/13 UPRAVA BOSNE I HERCEGOVINE ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA BILJA Na osnovu člana 3. stav (3), člana 10. st. (8) i (9), člana

УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ АГРОНОМСКИ ФАКУЛТЕТ У ЧАЧКУ Цара Душана 34, Чачак Тел: 032/ ; Факс: 032/ е-пошта: kg.ac.rs РАС

УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ АГРОНОМСКИ ФАКУЛТЕТ У ЧАЧКУ Цара Душана 34, Чачак Тел: 032/ ; Факс: 032/ е-пошта: kg.ac.rs РАС

BS-Agrarna ekonomika 2015/ godina zimski semestar Dan Vrijeme Modul Oblik nastave * Grupa Dvorana Ponedjeljak 8-10 AG20148 Laboratorijska tehno

dfgthdfgh

Slide 1

PROGRAMA RASPOLAGANJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE U GRADU ZLATAR

Acta Bot. Croat. 43, , CODEN: ABCRA2: YU ISSN UDC /3(497.1) = 862:. RUDERALNA VEGETACIJA GORSKOG KOTARA With Summary in

PowerPoint Presentation

OBRAZAC

Microsoft Word - Zbornik_priprema.doc

Bilten br. 2. istraživačkog projekta Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu AG

Microsoft PowerPoint - KZŽ_gospodarstvo_2018_2019

UNIVERZITET U SARAJEVU POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET Broj: /18 Sarajevo, godine Na osnovu čl. 63. stav (7) i člana 64. st

Microsoft Word - 2 dr Aleksandar Simic Sazetak

PowerPoint Presentation

46th Croatian & 6th International Symposium on Agriculture

UNIVERZITET U NIŠU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU Sanela Z. Velev Flora pružnih nasipa na području grada Pirota MAST

43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture

Stručni rad Professional paper UDC: /.02: (497.6RS)(094.5) DOI: /AGRSR N Analiza zakonske regulative u oblasti očuvanja ži

KAKO OSTVARITI POTPORU IZ MJERE 10 POLJOPRIVREDA, OKOLIŠ I KLIMATSKE PROMJENE?

Županije i fondovi EU.indd

PRAVILNIK O DODJELI OZNAKE IQ - ISTARSKA KVALITETA ZA MED

Microsoft Word - os_preko_susa_2011

Glasnik HBoD

Obrazac 2. Nastavni plan obuke za certificiranje poljoprivrednih savjetodavaca: RURALNI RAZVOJ Rok za dostavu zahtjeva: Mjesto izvođenja

Microsoft Word - okolis_ponasanje_i_zastita_zivotinja.doc

MAZALICA DUŠKA.pdf

poljoprivreda 16-1.indd

Microsoft PowerPoint - UGD_2019_Medak.ppt [Compatibility Mode]

Broj: /17 Zagreb, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Oznaka: OB-022 ZAVOD ZA ISHRANU BILJA Izdanje: 02 ANALITIČKI LABORATORIJ

U proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi Eura za prve dvije godine članstva

На основу члана 13

Acta Bot. Croat. 31 (1972) AVELLINIA MICHELII (SAVI) PARL. NOVA BILJKA U FLORI JUGOSLAVIJE Mit deutscher Zusammenfassung ZINKA PAVLETlC (Insti

Popis zakonodavstva (hrana za životinje)

PowerPoint Presentation

2 Istorijat Objedinjavanjem pomenutih institucija godine osnovan je Poljoprivredni institut. Pod tim nazivom funkcionisao je do godine, ka

KLASA: / /0001 URBROJ: / Na temelju članka 20. stavka 1. Pravilnika o provedbi Podmjere 6.1.»Potpora za pokretanje po

Microsoft Word - 6. Primjer dobre prakse - Gajna - BED.docx

VRAČEVIĆ FRANJO.pdf

ROBLEMATIKA RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH v PODRUCJA U EUROPI Mogućnosti uključivanja u EU programe Naručitelj: GRAD VRBOVSKO Izradio: CENTAR ZA RAZVOJ I

Slide 1

UPUTE AUTORIMA Časopis Zbornik radova Pravnog fakulteta u Tuzli objavljuje radove iz oblasti pravnih i drugih srodnih društvenih disciplina, te ima za

LANDNET 2014 Template

Microsoft Word - UPUTE ZA PRIJAVITELJE_lag

Soil protection conference

PROVEDBENA DIREKTIVA KOMISIJE (EU) 2015/ оd srpnja o izmjeni direktiva 2003/ 90/ EZ i 2003/ 91/ EZ o utvrđiv

PowerPoint Presentation

Slide 1

Upravljanje rizicima od katastrofa

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET VAŽNOST SITNOZRNIH MAHUNARKI U EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI DIPLOMSKI RAD Marin Jusup Zagreb, rujan, 2018.

No Slide Title

zakon o zastiti prirode

ANALITIČKE OSOBINE Floristički sastav Brojnost individua (abundancija) Gustina zastupljenosti svake vrste posebno Združenost ili socijalnost Disperzij

AKTUALNI EU NATJEČAJI

Microsoft Word - II CIKLUS STUDIJA- izmijenjeni JUNSKI ISPITNI ROKOVI (Vazeci)

Microsoft Word - Sn05.docx

Microsoft Word doc

KRITERIJI OCJENJIVANJA UČENIKA -2.r. PID

Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske

PR_INI

Microsoft Word - I CIKLUS STUDIJA- izmijenjeni JULSKI ISPITNI ROKOVI

Microsoft Word - I CIKLUS STUDIJA- izmijenjeni JUNSKI ISPITNI ROKOVI

Microsoft Word - 1.GRAD VODICE-2015.

Slide 1

Slide 1

PowerPoint Presentation

LETOPIS NAUČNIH RADOVA / ANNALS OF AGRONOMY Vol. 40, No 1, UDK: : Poljoprivredni fakultet Univerzitet u Novom Sadu Dominantni korov

Универзитет у Крагујевцу Агрономски факултет у Чачку Чачак, Цара Душана 34 Тел: 032/ ; Факс: 032/ ;

UŠP: Šumarija: Sisak Pokupsko Elaborat radova uzgajanja šuma Godina : Gospodarska jedinica : Pokupske šume Odjel / Odsjek : 15 c Početak radova

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 2556 Na temelju članka 50. stavka 3., članka 52. stavka 4., članka 54. stavka 2., članka 55. stavka 5., članka 60. stavka 4

Pravilnik referntni uslovi avgust

Izvještaj_florističko istraživanje_OPG Livak

Kontrolna lista za obilazak radnog mjesta Doktor medicine u bolnici KONTROLNA LISTA ZA OBILAZAK RADNOG MJESTA Svrha obilaska radnog mjesta je utvrditi

(Program raspologanja poljoprivrednim zemlji\232tem u vlasni\232tvu RH na podru\350ju Op\346ine \212titar.pdf)

Agrostemin

Obrazac 2. Nastavni plan obuke za certifikaciju poljoprivrednih savjetodavaca Rok za dostavu zahtjeva: godine Mjesto izvođenja obuke: Biote

No Slide Title

PowerPoint Presentation

GENETSKI TREND PRINOSA MLEKA I MLEČNE MASTI U PROGENOM TESTU BIKOVA ZA VEŠTAČKO OSEMENJAVANJE

Microsoft PowerPoint - 06__Balenovic_2017_3D-FORINVENT-1st-Workshop-JASKA.pptx

Microsoft PowerPoint - Presentation_Todor Janic_Polj biomasa_ Read-Only

+224e

PowerPoint Presentation

(Microsoft PowerPoint - Prezentacija PRR PODMJERE 4.1 i 4.2.pptx [Samo za \350itanje])

PowerPoint Presentation

Z A P I S N I K 105. Kolegija Župana Primorsko-goranske županije održanog dana 24. kolovoza godine Kolegij Župana u 14,00 sati otvorila je zamje

BUDUĆNOST RIBOLOVA U ISTRI U OKVIRIMA ZAJEDNIČKE RIBOLOVNE POLITIKE EUROPSKE UNIJE

No Slide Title

Microsoft PowerPoint - Pedogeneza_02.ppt

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER Usporedba pojedinih ekonomskih i organizacijskih obilježja poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj i Srbiji Ružica LONČARI

III-3.43.Plan prijama u drzavnu sluzbu u tijela drzavne uprave, za godinu.pdf

dsaSDdssadsad

Транскрипт:

ORIGINAL Dubravka SCIENTIFIC DUJMOVIĆ PAPER PURGAR, Jurica PRIMORAC, Jerko GUNJAČA, Vinko KOZUMPLIK, Snježana BOLARIĆ Nalazišta autohtonih populacija crvene djeteline (Trifolium pratense L.) na području sjeverozapadne Hrvatske Dubravka DUJMOVIĆ PURGAR 1, Jurica PRIMORAC 2, Jerko GUNJAČA 1, Vinko KOZUMPLIK 1, Snježana BOLARIĆ 1 1 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska (e-mail: dpurgar@agr.hr) 2 Sveučilište u Mostaru, Agronomski fakultet, Biskupa Cule 10, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina Sažetak Samonikle populacije crvene djeteline (Trifolium pratense L.) predstavljaju potencijalan izvor svojstava koje se mogu koristiti u oplemenjivačke svrhe kao što su tolerantnost na biotske i abiotske stresove. Tijekom jednogodišnjeg istraživanja (2007) na 12 nalazišta autohtonih populacija crvene djeteline na području sjeverozapadne Hrvatske zabilježeno je ukupno 108 biljnih svojti iz 30 porodica. Prisutnost velikog broja biljnih vrsta pokazatelj je slabog održavanja ruderalnih i livadnih nalazišta. Uslijed toga dolazi do prirodne sukcesije koja prijeti opstanku vrsta poput crvene djeteline. Postoji opasnost od izumiranja prirodnih populacija i genetske erozije. Naša obaveza je prikupiti ovaj, genetski vrlo varijabilni, izvor autohtonih populacija crvene djeteline u svrhu njihovog očuvanja i korištenja u budućim oplemenjivačkim programima. Ključne riječi: crvena djetelina, nalazište, genetska erozija, očuvanje Locations of Autochthonous Populations of Red Clover (Trifolium Pratense L.) in North-Western Croatia Abstract The native populations of red clover (Trifolium pratense L.) represent a potential resource of diverse traits, such as tolerance on biotic and abiotic stresses, which may be used in plant breeding. The autochthonous populations of red clover were located in the north-western part of Croatia at 12 locations during one vegetation season (2007). 108 plant taxa were noted that belonged to 26 families. The large number of plant species are indicated with low level of the maintaining ruderals and meadows locations. Consequence is natural succession, which is risk for survival of species such as red clover. There is a risk of extinction of native populations as well as increasing of genetic erosion. Our obligation should be collecting and evaluating of variability of genetic resources of autochthonous red clover populations, conservation and usage in futures plant breeding programmes. Key words: red clover, variability, genetic erosion, conservation Proceedings. 43 rd Croatian and 3 rd International Symposium on Agriculture. Opatija. Croatia (308-312) XXX) 308

Locations of Autochthonous Populations of Red Clover (Trifolium Pratense L.) in North-Western Croatia Uvod Crvena djetelina (Trifolium pratense L.) je veoma značajna krmna leguminoza. Uzgaja se kao ratarska kultura radi zelene mase i kvalitetnog sijena koje služi za hranidbu domaćih životinja. Raste i u sastavu livadnih zajednica, te na ruderalnim staništima kao samonikla vrsta (Dujmović Purgar, 2006). Upravo samonikle populacije predstavljaju potencijalan izvor svojstava koje se mogu koristiti u oplemenjivačke svrhe s naglaskom na tolerantnost na biotske i abiotske stresove. Okolišni uvjeti prirodnih staništa crvene djeteline mijenjaju se zbog različitih uzroka. Iz tog razloga prikupljanje podataka o ekogeografskim uvjetima, te stvaranje ex situ kolekcije od velike je važnosti kako bi je sačuvali od genetske erozije (Simon, 1994; Bennett i sur., 1998; Bennett i Bullitta, 2003). Cilj ovog istraživanja bio je prikupiti podatke o nalazištima autohtonih populacija crvene djeteline u svrhu inventarizacije genetske raznolikosti djetelina, kao važnog genetskog izvora u oplemenjivanju bilja, te očuvanja bioraznolikosti. U okviru sakupljačkih ekspedicija koje su provedene na području sjeverozapadne Hrvatske utvrđena je velika varijabilnost autohtonih populacija crvene djeteline. Osim genetskog utjecaja pretpostavlja se da su važan čimbenik te varijabilnosti (raznolikosti) ekogeografski uvjeti (okoliš). Izuzev geografskih (nadmorska visina, ekspozicija, inklinacija) i - abiotičkih (klimatskih) ekoloških podataka (temperatura, oborine, tlo) veliki značaj imaju i biotički faktori u vidu biljnih vrsta koje rastu u zajednici sa crvenom djetelinom. Iz tog razloga pristupilo se florističkoj inventarizaciji nalazišta na kojima su prikupljene autohtone populacije crvene djeteline. Biljne vrste koje rastu na određenim staništima mogu ukazivati na određena svojstva (abiotska) staništa (Kovačević, 1978). Na istraživanom području sjeverozapadne Hrvatske staračka domaćinstva smanjuju održavanje staništa koja su analizirana (livade, ruderalna staništa), te uslijed prirodne sukcesije ona zaraštavaju. Postavlja se pitanje koliko još crvena djetelina može ostati prisutna na tim staništima? Materijal i metode Sjeverozapadna Hrvatska obuhvaća bregovite krajeve (100 300m) i brdovite prostore (300 500m). U geološkoj osnovi prevladavaju neogenski i pleistocenski talozi na koje se nadovezuju smeđa tla na laporima, aluvijalna tla riječnih tokova, te smeđa kisela tla (Borovac, 2002). Sjeverozapadnu Hrvatsku karakterizira kontinentalna klima srednjoeuropskog tipa (Penzar i Penzar, 1989). U određenim područjima sjeverozapadne Hrvatske (Žumberačko Samoborsko gorje, Hrvatsko zagorje) nije običaj sijanje komercijalnih kultivara crvene djeteline, niti postoji običaj usijavanja crvene djeteline na prirodne livade i pašnjake. Iz tog razloga ovo područje je izabrano za istraživanje. Na istraživanom području autohtone populacije crvene djeteline zabilježene su na 12 nalazišta na kojima je floristički sastav bilježen tijekom 2007. godine. Nalazišta se razlikuju s obzirom na tip staništa. Prisutna su livadna (Sava, Zlatar Bistrica, Celje, Presečno, Kumrovec, Bedekovčina, Sošice, Drmići) i ruderalna staništa (Dugo Selo, Marija Bistrica, Krapinske toplice, Stojdraga) (tablica 1.). U tablici se navode podaci o nadmorskoj visini, ekspoziciji, inklinaciji (nagib staništa je označen s 1 do 5%, 2 od 6 do10%, 3 od 11 do 40%, 4 od 41 do 60%, 5 >60%), te tipu tla svakog pojedinog nalazišta. Tablica 1. Opis nalazišta crvene djeteline na području sjeverozapadne Hrvatske Nalazište br. vrsta nadmorska visina (m) ekspozicija inklinacija tlo 1 Sava 31 107 S aluvijalno 2 Dugo Selo 16 106 SW 1 ilovača 3 Zlatar Bistrica 37 180 SW 2 ilovača 4 Marija Bistrica 22 250 S 5 ilovača 5 Celje 27 160 SW 1 organsko 6 Presečno 31 W 2 pijesak - ilovača 7 Kumrovec 32 234 S-SE 1 ilovača 8 Sošice 20 560 1 ilovača 9 Drmići 18 538 W 3 ilovača 10 Stojdraga 26 490 W 2 ilovača 11 Bedekovčina 33 219 E 2 ilovača 12 Krapinske toplice 17 164 W 3 ilovača Genetics, Plant Breeding and Seed Production 309

Dubravka DUJMOVIĆ PURGAR, Jurica PRIMORAC, Jerko GUNJAČA, Vinko KOZUMPLIK, Snježana BOLARIĆ Za determinaciju biljnih vrsta korišteni su uobičajeni ključevi i ikonografije (Hegi, 1906-1931; Javorka and Csapody, 1934; Bonnier, 1962; Tutin i sur., 1964-1980, 1993; Domac, 1994; Knežević, 2006). Imena svojti usklađena su prema Tutinu i sur. (1964-1980, 1993). Rezultati i rasprava Tijekom 2007. godine na 12 nalazišta autohtonih populacija crvene djeteline na području sjeverozapadne Hrvatske zabilježeno je ukupno 108 biljnih svojti iz 30 porodica. Broj biljnih vrsta na pojedinim staništima se kreće između 16 i 37. Najveći broj vrsta zabilježen je u Zlatar Bistrici (37 vrsta), a najmanji broj vrsta u Dugom Selu (16 vrsta). Najbrojnije su vrste iz porodice Poaceae (15 vrsta) i Asteraceae (14 vrsta), a zatim slijede Fabaceae (10 vrsta), te Lamiaceae (7 vrsta). Od ukupnog broja vrsta na istraživanom području determinirane su neke vrlo kvalitetne trave (Arrhenatherum elatius (L.) J. et K. Presl., Dactylis glomerata L., Lolium multiflorum Lam., Trisetum flavescens (L.)Beauv.), mahunarke (Lotus corniculatus L., Medicago spp., Trifolium spp., Vicia spp.), te zeljanice (Achillea millefolium L., Taraxacum officinale Weber). Trave su bile najzastupljenije na livadama, a najbrojnije među njima bile su kvalitetne trave Arrhenatherum elatius i Dactylis glomerata. Mahunarke (Lotus corniculatus L., Medicago lupulina L., Medicago sativa L., Trifolium repens L.) su se pojavljivale na oba tipa staništa, iako su bile brojnije na livadama. Zeljanice poput vrsta Achillea millefolium i Taraxacum officinale ako su prisutne u malom udjelu korisne su, dok su u većem štetne (Kovačević, 1956). Imaju štetno djelovanje na stoku, te svojim rozetnim rastom mogu potisnuti ostale biljne vrste i tada se smatraju korovom. Također i vrsta Plantago lanceolata L koja je zabilježena na devet nalazišta svojim habitusom potiskuje okolne vrste, a istovremeno je pokazatelj učestalog gaženja površina na kojima je prisutna. Penjačice poput Calystegia sepium (L.) R.Br., Convonvulus arvensis L. zabilježene su na livadama, te vrsta Clematis vitalba L. koja je zabilježena na ruderalnom staništu, svojim načinom rasta mogu spriječiti razvoj ostalih vrsta među kojima i crvenu djetelinu. Robusne vrste poput Artemisia vulgaris L., Cirsium arvense (L.) Scop., Dipsacus fullonum L., Heracleum sphondyllium L. i Solidago canadensis L. jednostavno mogu prerasti i zasjeniti druge biljne vrste. Na istraživanom području zabilježene su 4 vrste roda Ranunculus. Važno je istaknuti da su vrste roda Ranunculus štetne u zelenom stanju, a u sijenu otrovnost se gubi (Šoštarić-Pisačić i Kovačević 1968). Jedina vrsta roda Ranunculus koja nije toksična je Ranunculus repens L. (Hulina, 1998) zabilježena na osam nalazišta. Aeroalergogena vrsta Ambrosia artemisiifolia L. zabilježena je na samo jednom nalazištu (Drmići). Ova vrsta može štetiti stoci i ljudima (Šarić, 1978). Ako se pak nađe u krmi mlijeko može poprimiti gorak okus, ali može izazvati i trovanje stoke (Hulina, 2002). Vrsta Trifolium pratense prisutna je na svim nalazištima što je i bio cilj istraživanja. Utvrđena su nalazišta na kojima su prisutne autohtone populacije crvene djeteline. Kao važan pokazatelj autohtonosti pratio se način i učestalost održavanja. Veliki broj vrsta koji je zabilježen na livadama i ruderalnim staništima sjeverozapadne Hrvatske pokazuje da se tim staništima ne ukazuje potrebna pažnja u smislu gospodarenja (košnja, gnojidba i dr.) što je učestala pojava na području sjeverozapadne Hrvatske (Dujmović Purgar i Hulina, 2006). Ruderalna nalazišta se slabo održavaju kroz dugi niz godina rijetkom košnjom ili drugim metodama. Istraživane livade su tijekom godina sve zapuštenije i slabo košene. Naime, na većini nalazišta održavanje se svodi na jednu ili čak niti jednu košnju godišnje. Gnojidba je gotovo u potpunosti izostavljena. Nalazišta koja se slabije održavaju imaju veći broj vrsta. Zanimljivo je istaknuti da je na ruderalnim nalazištima zabilježen manji broj vrsta (16 22 vrste), a na livadama koje se zapuštaju zabilježen je veći broj vrsta (20 37 vrsta). Na području sjeverozapadne Hrvatske, osim Međimurske županije, u ruralnim krajevima prisutna su uglavnom staračka domaćinstva koja smanjuju održavanje nalazišta koja su analizirana (livade, ruderalna staništa). Uslijed toga dolazi do prirodne sukcesije, tj. promjene sastava vrsta u zajednicama tijekom vremenskog perioda uslijed prirodnih ili antropogenih poremećaja (Vrbek, 2005; Randić 2007), koja prijeti opstanku biljnih vrsta poput crvene djeteline. Postoji opasnost od izumiranja prirodnih populacija i genetske erozije. Naša obaveza je prikupiti ovaj, genetski vrlo varijabilni, izvor autohtonih populacija crvene djeteline u svrhu njihovog očuvanja i korištenja u oplemenjivačkim programima. 310

Locations of Autochthonous Populations of Red Clover (Trifolium Pratense L.) in North-Western Croatia Zaključci Tijekom 2007. na 12 nalazišta autohtonih populacija crvene djeteline na području sjeverozapadne Hrvatske zabilježeno je ukupno 108 biljnih svojti iz 30 porodica. Osim biljnih vrsta koje s crvenom djetelinom žive bez kompeticijskog ili pozitivnog kompeticijskog odnosa prisutne su i vrste koje ometaju razvoj crvene djeteline. Veliki broj vrsta koji je zabilježen na livadama i ruderalnim staništima sjeverozapadne Hrvatske pokazuje da se tim staništima ne ukazuje potrebna pažnja u smislu gospodarenja. Uslijed toga dolazi do prirodne sukcesije koja prijeti opstanku vrsta poput crvene djeteline. Za pretpostaviti je da će crvena djetelina ostati prisutna samo na staništima koja se redovito održavaju, a na staništima koja se zapuštaju ili kose neredovito uslijedit će prirodna sukcesija. U okviru postojećih projekata dalje će se prikupljati genetski vrlo varijabilni izvor autohtonih populacija crvene djeteline s ciljem njihovog očuvanja s jedne strane i korištenja u oplemenjivačkim programima s druge strane. Zahvala Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH na financijskoj potpori znanstveno-istraživačkog projekta Genetska varijabilnost crvene djeteline i tolerantnost na abiotske stresove ; Nordic Gene Bank i Swedish Biodiversity Center na tehničkoj i SIDA-Swedish Internationl Development Agency na financijskoj potpori projekta SEEDNet (South East European Development Network on plant genetic resources) u suradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Literatura Bennett S.J., Maxted N., Sabanci C. O. (1998). The ecogeography and collection of grain, forage and pasture legumes in south-west Turkey. Genetic Resources and Crop Evolution 45: 253-262. Bennett S.J., Bullitta S. (2003). Ecogeographical analysis of the distribution of six Trifolium species in Sardinia. Biodiversity and Conservation 12: 1455-1466. Bonnier, G. (1962). Flore comléete illustrée en Couleurs de France, Suisse et Belgique, 1-12. Paris, Neuchatel et Bruxelles. Borovac I. (2002). Veliki atlas Hrvatske. Mozaik knjiga, Zagreb. Domac, R. (1994). Flora Hrvatske: priručnik za određivanje bilja. Školska knjiga, Zagreb. Dujmović Purgar, D. (2006). Korovna flora Plešivičkog prigorja. Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu. Dujmović Purgar D., Hulina N. (2006). Korovna flora livada Plešivičkog prigorja (SZ Hrvatska). Agronomski glasnik 6: 443-457 Hegi, G. (1906-1931). Illustrierte Flora von Mitteleuropa, 1-7. J.F. Lehmans Verlag, München. Hulina, N. (1998). Korovi. Školska knjiga, Zagreb. Hulina, N. (2002). Pelinolisna ambrozija ugrožava usjeve i ljude. Gospodarski list 13/14, 48. Javorka, S., Csapody, V. (1934). A magyar flóra Képekben (Iconographia Florae Hungaricae). "Studium", Budapest. Knežević, M. (2006). Atlas korovne, ruderalne i travnjačke flore. Sveučilište u Osijeku Poljoprivredni fakultet, Osijek. Kovačević, J. (1956). Korovska flora na travnjacima Hrvatske. Zaštita bilja 37, 55-68. Kovačević, J. (1978). Bonitiranje staništa pomoću biljaka (prema prof. Ellenbergu). Nakladni zavod Znanje, Zagreb. Penzar I., Penzar B. (1989). Agroklimatologija. Školska knjiga, Zagreb. Randić M. (2007) Vegetacijske sukcesije travnjaka na području primorsko goranske županije. Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu. Simon U. (1994). Collecting and evaluating genetic resources of fodder plants from subalpine and alpine permanent grassland. Euphytica 77: 175-181. Šarić T. (1978). Atlas korova. Svjetlost, Sarajevo. Šoštarić Pisačić, K., Kovačević, J. (1968). Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost. Nakladni zavod Znanje, Zagreb. Genetics, Plant Breeding and Seed Production 311

Dubravka DUJMOVIĆ PURGAR, Jurica PRIMORAC, Jerko GUNJAČA, Vinko KOZUMPLIK, Snježana BOLARIĆ Tutin, T.G., et al. (eds.) (1964-1980). Flora Europaea, 1-5. Cambridge University Press, Cambridge. Tutin, T.G., et al. (eds.) (1993). Flora Europaea, 1 (Ed.2). Cambridge University Press, Cambridge. Vrbek M (2005) Flora i nešumska vegetacija Žumberka. Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu sa2008_0311 312