EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, XXX [ ](2013) XXX draft RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE Smjernice o Direktivi 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, o iz

EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, XXX [ ](2013) XXX draft RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE Smjernice o Direktivi 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, o izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ and 2006/32/EZ Članak 14.: Poticanje učinkovitosti u grijanju i hlađenju COURTESY TRANSLATION OF SWD(2013) 449 FINAL HR HR

SADRŽAJ A. UVOD... Error! Bookmark not defined. B. SVEOBUHVATNA PROCJENA... Error! Bookmark not defined. C. ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI NA RAZINI ZEMLJE... Error! Bookmark not defined. D. ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI NA RAZINI POSTROJENJA... Error! Bookmark not defined. E. POSTUPCI ODOBRENJA I ISTOVJETNE DOZVOLE ZA POSTROJENJA.. Error! Bookmark not defined. F. IZUZEĆA OD ANALIZE TROŠKOVA I KORISTI ZA POSTRIJENJA... Error! Bookmark not defined. G. ODNOSI IZMEĐU SVEOBUHVATNE PROCJENE I OBVEZA NA RAZINI POSTROJENJA... Error! Bookmark not defined. 2

ČLANAK 14. POTICANJE UČINKOVITOSTI U GRIJANJU I HLAĐENJU A. UVOD 1. Člankom 14. Direktive o energetskoj učinkovitosti 1 (dalje u tekstu: DEU ili Direktiva ) proširuje se područje primjene i zamjenjuju materijalne odredbe Direktive 2004/8/EZ 2 o promicanju kogeneracije (dalje u tekstu: Direktiva o kogeneraciji ). Stoga se ovaj dokument odnosi na nove odredbe, a odredbe Direktive o kogeneraciji navodit će se samo kada je to potrebno radi lakšeg razumijevanja nove Direktive. 2. Opći je cilj članka 14. poticanje prepoznavanja troškovno učinkovitog potencijala za postizanje energetske učinkovitosti, uglavnom primjenom kogeneracije, učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja te uporabom grijanja i hlađenja iz otpadne topline ili, kada navedeno nije troškovno učinkovito, drugih učinkovitih mogućnosti za opskrbu grijanjem i hlađenjem. Od država članica zahtijeva se da utvrde potencijal za visokoučinkovitu kogeneraciju i učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje te da analiziraju troškove i koristi za mogućnosti koje mogu postojati. Zatim se člankom 14. stavkom 4. od država članica zahtijeva poduzimanje odgovarajućih mjera radi osiguranja razvoja navedenoga, ako za to postoji troškovno učinkovit potencijal. 3. Direktivom se definiraju visokoučinkovita kogeneracija, učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje te sustavi opskrbe za učinkovito individualno grijanje i hlađenje. Te su definicije obuhvaćene u članku 2. stavku 34., odnosno stavcima 41. i 43. Navedeno zajedno predstavlja sve vrste učinkovitog grijanja i hlađenja koje se nastoje promicati člankom 14. Koncept učinkovitog grijanja i hlađenja definiran je u članku 2. stavku 42. 4. Učinkovito grijanje i hlađenje u načelu obuhvaća primjenu topline iz kogeneracije i obnovljivih izvora energije 3, uporabu otpadne topline iz tehnoloških procesa u cilju zadovoljenja potražnje za grijanjem i hlađenjem 4 te općenito sve sustave grijanja i hlađenja kojima se ostvaruju uštede primarne energije u odnosu na ishodišni scenarij 5. Stoga je to 1 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, o izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, SL L 315, 14.11.2012., str. 1. 2 Direktiva 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o promicanju kogeneracije na temelju potražnje korisne topline na unutarnjem tržištu energije i o izmjeni Direktive 92/42/EEZ, SL L 52, 21.2.2004., str. 50. 60. 3 Vidi članak 14. stavak 4. prvi podstavak točke 41., 42. i 43. i Prilog IX. stavak 1. točku (b). 4 Iskorištavanje otpadne topline iz tehnoloških postupaka može se provesti s kogeneracijom ili isporučivanjem topline u mreže centraliziranog grijanja i hlađenja ili korištenjem otpadne topline na lokaciji, kako bi se zadovoljila ekonomski opravdana potražnja grijanja i hlađenja. 5 Definicijom učinkovitog grijanja i hlađenja iz članka 2. stavka 42. kao primarni kriterij učinkovitosti utvrđuje se ušteda primarne energije, odnosno utrošak primarne energije potrebne za opskrbu jedne jedinice isporučene energije. 3

sveobuhvatan koncept kojim su obuhvaćeni svi sustavi grijanja i hlađenja 6 u skladu s općom definicijom energetske učinkovitosti utvrđenom u Direktivi 7. 5. Člankom 14. od država članica se zahtijeva ispunjavanje sljedećih glavnih obveza: Do 31. prosinca 2015. provesti sveobuhvatnu procjenu potencijala za primjenu visokoučinkovite kogeneracije i učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja na temelju analize troškova i koristi na razini cijele zemlje, prema metodologiji utvrđenoj u Prilogu IX. dijelu 1. i koja sadrži informacije utvrđene u Prilogu VIII. te o tome obavijestiti Komisiju. Procjenu treba ažurirati svakih pet godina, ako to Komisija zatraži najmanje godinu dana prije isteka roka. Poduzeti odgovarajuće mjere za razvoj infrastrukture za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje i/ili za omogućavanje razvoja visokoučinkovite kogeneracije i uporabe grijanja i hlađenja iz otpadne topline i obnovljivih izvora energije, ako se na temelju sveobuhvatne procjene utvrdi potencijal čija je korist veće od troška za primjenu visokoučinkovite kogeneracije i učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje. Donijeti politike kojima se potiče da se na lokalnoj i regionalnoj razini vodi računa o mogućnostima uporabe učinkovitih sustava grijanja i hlađenja, uključujući potencijal utvrđen sveobuhvatnom procjenom. Donijeti kriterije za odobrenje ili kriterije za dozvolu i postupke za operatore postrojenja za proizvodnju električne energije, industrijskih postrojenja i postrojenja za centralizirano grijanje i hlađenje kojima se na razini postrojenja osigurava provedba analize troškova i koristi za primjenu visokoučinkovite kogeneracije i/ili uporabu otpadne topline i/ili priključivanje na mrežu centraliziranog grijanja i hlađenja, ako se planira izgradnja ili preuređenje postrojenja toplinske snage veće od 20 MW ili ako se planira nova mreža za centralizirano grijanje i hlađenje. Postupkom i kriterijima moraju se utvrditi i uvjeti za izuzeće od obveze pripreme analize troškova i koristi, ako država članica odluči primjenjivati izuzeća dopuštena na temelju stavka 6. (vidi odjeljak F, točke 70.-74.). U donesenom postupku mogu se navesti izuzeća na temelju sveobuhvatne procjene (i analize troškova i koristi na razini zemlje), ako je primjenjivo (vidi odjeljak F, točku 76.). U postupku, u svakom slučaju, treba navesti kako će se ad hoc izuzeća od provedbe ishoda analize troškova i koristi odobravati na temelju članka 14. stavka 8., ako država članica odluči dopustiti takva izuzeća. U skladu s time, postupak i kriteriji trebali bi uključivati barem sljedeće: 6 Članak 2. stavak 42.: učinkovito grijanje i hlađenje znači sustav grijanja i hlađenja koji, u odnosu na ishodišni scenarij koji odražava uobičajenu situaciju, mjerljivo smanjuje utrošak primarne energije potrebne za opskrbu jedne jedinice isporučene energije unutar relevantne granice sustava na troškovno učinkovit način [ ].. 7 Definicija energetske učinkovitosti iz članka 2. stavka 2. je sljedeća: energetska učinkovitost znači omjer između ostvarenog učinka, usluge, robe ili energije i utroška energije. 4

i. Zahtjev za pripremu analize troškova i koristi kada se novo postrojenje ukupne toplinske snage od 20 MW planira ili u značajnoj mjeri preuređuje ili kada se planira nova mreža centraliziranog grijanja i hlađenja (uz navođenje uvjeta za izuzeće na temelju stavaka 4. i 6., ako je primjenjivo); ii. Metodologiju, uključujući pretpostavke i vremenske okvire, kao i postupak provedbe analize troškova i koristi za postrojenja, na temelju metodologije utvrđene u Prilogu IX. točki 2.; iii. Definiciju kako u kriterijima za odobrenje ili kriterijima za dozvolu treba uzeti u obzir rezultate sveobuhvatne procjene i analize troškova i koristi na razini zemlje. 6. U smislu kronološkog slijeda, mjere pravnog prenošenja treba provesti do sljedećih datuma: a. Obavijest o izuzećima od analize troškova i koristi za postrojenja iz članka 14. stavka 6. do 31. prosinca 2013.; b. Zahtjev za postrojenja iz članka 14. stavka 5. za provedbu analize troškova i koristi svaki put kada se planira novo postrojenje ili kada se postojeće postrojenje preuređuje, počevši od 5. lipnja 2014.; c. Obavijest o sveobuhvatnoj procjeni iz članka 14. stavka 1. do 31. prosinca 2015.; d. Obavijest o ažuriranju sveobuhvatne procjene svakih pet godina na zahtjev koji Komisija podnosi najmanje godinu dana prije isteka roka. 7. Države članice trebale bi obavijest o svojim zakonskim odredbama kojima se Direktiva prenosi u nacionalno pravo dostaviti pomoću baze podataka NIF. Kako bi se osigurao učinkovit prijenos podataka, države članice se potiču i na uporabu baze podataka NIF za gore navedene obavijesti. 8. U ovoj se napomeni navodi mišljenje službi Komisije o tumačenju relevantnih odredbi DEUa. Cilj je ove napomene unaprjeđenje pravne sigurnosti, ali se njome ne stvaraju nova pravila. U svakom slučaju, davanje obvezujućih tumačenja prava Europske unije u konačnici je uloga Europskog suda. Ova napomena nije pravno obvezujuća. 9. Cilj je ove napomene davanje smjernica državama članicama o tome kako primjenjivati članak 14. DEU-a. U ovoj napomeni navode se stajališta Komisije, ne mijenjaju se pravni učinci Direktive i ne dovodi se u pitanje obvezujuće tumačenje članka 14. koje daje Sud. B. SVEOBUHVATNA PROCJENA 10. U skladu s člankom 14. stavkom 1., Države članice do 31. prosinca 2015. provode sveobuhvatnu procjenu potencijala za primjenu visokoučinkovite kogeneracije i učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja koja sadrži informacije utvrđene u Prilogu VIII. i o tome obavješćuju Komisiju. 5

11. Sveobuhvatna procjena mora se temeljiti na analizi troškova i koristi za područje države članice, uzimajući u obzir klimatske uvjete, gospodarsku izvedivost i tehničku prikladnost u skladu s Prilogom IX. dijelom 1. 8 12. U ovom se odjeljku obrađuju pitanja svrhe sveobuhvatne procjene i informacija koje u njoj moraju biti sadržane. Također se osiguravaju elementi smjernica o načinu njezine provedbe. 13. Svrha sveobuhvatne procjene su jasni rezultati za postizanje energetske učinkovitosti grijanja i hlađenja. Navedeni rezultati trebali bi biti sadržani u informacijama o kojima se obavješćuje Komisiju. Mogu se podijeliti na obvezne i neobvezne elemente. 14. Obvezne informacije koje treba dostaviti odnose se na potencijal za visokoučinkovitu kogeneraciju i učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje prepoznat na temelju analize troškova i koristi na razini zemlje i mjera koje države članice namjeravaju poduzeti u cilju ostvarenja toga potencijala (članak 14. stavci 2. i 4.) 9. Pored toga, države članice mogu, kao neobvezne elemente, uključiti informacije o potencijalu za druge učinkovite sustave grijanja i hlađenja, kao što je opskrba učinkovitim individualnim grijanjem i hlađenjem, koji su utvrđeni kao pozitivni alternativni scenariji pri provedbi analize troškova i koristi na razini zemlje 10. 15. Države članice slobodno odlučuju u kojem obliku iskazuju taj potencijal. Logično bi bilo navesti najmanje sljedeće: dodatnu očekivanu potražnju za grijanjem i hlađenjem po sektorima, potencijal za dodatne nove i preuređene proizvodne kapacitete u MW, dodatnu proizvodnju toplinske i električne energije u MWh. Ovi podaci o kapacitetu i proizvodnji za centralizirano grijanje i hlađenje iskazivali bi se i dopunjavali mutadis mutandis sljedećim pokazateljima: dodatnom duljinom cjevovoda, novo pokrivenim područjem, brojem novih priključenih kupaca i količinom grijanja ili hlađenja u MWh za isporuku iz kogeneracije, obnovljivim izvorima energije, otpadnom toplinom i drugim kategorijama izvora opskrbe 11. Kako bi se omogućila procjena veličine potencijala, bilo bi logično navedene brojke iskazati u relativnim pojmovima, odnosno u postotcima i uz usporedbu dodatnih kapaciteta, proizvodnje i potrošnje, duljine cjevovoda i pokrivenog područja u osnovnoj godini, navodeći povećanje ili smanjenje. 16. Države članice moraju donijeti politike kojima se potiče da se na lokalnoj i regionalnoj razini vodi računa o mogućnostima uporabe učinkovitih sustava grijanja i hlađenja, uzimajući u obzir potencijal za razvoj lokalnih i regionalnih tržišta toplinske energije (članak 14. stavak 2.) 12. 8 Članak 14. stavak 3.: Za potrebe procjene iz stavka 1., države članice provode analizu troškova i koristi za svoje državno područje koja se temelji na klimatskim uvjetima, gospodarskoj izvedivosti i tehničkoj prikladnosti u skladu s Prilogom IX. dijelom 1. 9 Članak 14. stavak 1.: sveobuhvatnu procjenu potencijala za primjenu visokoučinkovite kogeneracije i učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja koja sadrži informacije utvrđene u Prilogu VIII. Članak 14. stavak 4.: Ako se na temelju procjene iz stavka 1. i analize iz stavka 3. utvrdi potencijal za primjenu visokoučinkovite kogeneracije i/ili učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja čije su koristi veće od troškova, države članice poduzimaju odgovarajuće mjere za razvoj infrastrukture za učinkovito grijanje i hlađenje i/ili za omogućavanje razvoja visokoučinkovite kogeneracije i uporabe grijanja i hlađenja iz otpadne topline i obnovljivih izvora energije [ ]. 10 Analiza troškova i koristi na državnoj razini trebala bi doprinijeti lakšem utvrđivanju, u smislu izvora i troškova, najučinkovitijih rješenja za ispunjavanje potrebe za grijanjem i hlađenjem i općenito promicanju učinkovitosti grijanja i hlađenja, uključujući učinkovito individualno grijanje i hlađenje (članak 14. stavak 3., Prilog IX. dio 1. prvi i drugi stavak). 11 Kapacitet električne energije treba biti izražen u MW e, a toplinske energije u MW th. Proizvodnju toplinske i električne energije te količinu isporučenog grijanja i hlađenja treba izraziti u MWh e, a grijanja i hlađenja u MWh th. Države članice mogu dodatno osigurati proizvedene i isporučene količine u GJ. 12 Članak 14. stavak 2.: Države članice donose politike kojima se potiče da se na lokalnoj i regionalnoj razini vodi računa o mogućnostima uporabe učinkovitih sustava grijanja i hlađenja, posebno onih temeljenih na 6

One mogu iskoristiti sveobuhvatnu procjenu kako bi, osim potencijala za visokoučinkovitu kogeneraciju i učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje, definirale i ovaj potencijal. 17. Sveobuhvatnom procjenom moraju se obuhvatiti informacije navedene u točkama od (a) do (j) Priloga VIII. Njome se mora opisati potražnja za grijanjem i hlađenjem u državi članici 13. Njome se mora osigurati predviđanje promjene navedene potražnje u sljedećih deset godina 14. Ona mora sadržavati kartu toplinske energije na kojoj se prepoznaju za grijanje i hlađenje značajna mjesta potražnje i opskrbe 15, kao i postojeća i planirana infrastruktura za centralizirano grijanje i hlađenje 16. Procjenom se mora utvrditi potražnja za grijanjem i hlađenjem koja se može zadovoljiti visokoučinkovitom kogeneracijom, mikrogeneracijom u stambenom sektoru i centraliziranim grijanjem i hlađenjem 17. Uzimajući potražnju za grijanjem i hlađenjem kao ishodišnu točku trebalo bi zatim utvrditi potencijal za dodatnu visokoučinkovitu kogeneraciju, odnosno putem izgradnje novih i preuređenja postojećih postrojenja za proizvodnju električne energije i industrijskih postrojenja i drugih pogona koji proizvode otpadnu toplinu 18, kao i potencijal za razvoj infrastrukture za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje kako bi se omogućio razvoj visokoučinkovite kogeneracije i uporaba grijanja i hlađenja iz otpadne topline i obnovljivih izvora energije 19. Na temelju utvrđenih potencijala, u procjeni treba pružiti informacije o mjerama, strategijama i politikama koje se mogu usvojiti do 2020. i 2030. 20 s ciljem ostvarenja potencijala. Donošenje mjera obvezno je samo ako se procjenom utvrdi potencijal čija je korist veća od troška. U procjeni treba navesti i procijenjenu vrijednost mjera javne potpore grijanju i hlađenju, razrađenih u skladu s namjenski raspoređenim godišnjim proračunom, ako je takva potpora planirana, te procjenu očekivane uštede primarne energije na temelju tih mjera 21. I konačno, procjena mora uključiti objašnjenje i usporedbu odnosa između potencijala i mjera utvrđenih sveobuhvatnom procjenom i potencijala i napretka ostvarenih na temelju Direktive o kogeneraciji. 18. Države članice slobodno odlučuju o načinu pripreme sveobuhvatne procjene i mogu se osloniti na procjene ili analize troškova i koristi koje su već pripremljene na temelju drugih europskih ili nacionalnih inicijativa. Logični pristup bi bio sljedeći: Prvo, utvrditi potražnju za grijanjem i hlađenjem u zemlji 22. Opis potražnje za grijanjem trebao bi se odnositi na stvarne, odnosno izmjerene i provjerene podatke o potrošnji iz državne i europske energetske statistike i državnih energetskih bilanci. Potražnju treba detaljno sektorski i zemljopisno razraditi, a u svakom slučaju razina detalja ne treba biti niža od one u relevantnoj europskoj energetskoj statistici. Potrebno je pružiti informacije o visokoučinkovitoj kogeneraciji. U obzir se uzima potencijal za razvoj lokalnih i regionalnih tržišta toplinske energije. 13 Vidi Prilog VIII. dio 1. točku (a). 14 Vidi Prilog VIII. dio 1. točku (b). 15 Vidi Prilog VIII. stavak 1. točku (c) podtočke i. i ii. 16 Vidi Prilog VIII. stavak 1. točku (c) podtočku ii. 17 Vidi Prilog VIII. stavak 1. točku (d). 18 Vidi Prilog VIII. stavak 1. točku (e). 19 Vidi Prilog VIII. stavak 1. točku (f). 20 Vidi Prilog VIII. stavak 1. točku (g) i članak 14. stavak 4. 21 Vidi Prilog VIII. stavak 1. točke (i) i (j). 22 Upućivanje na toplinsku energiju i grijanje obično znači upućivanje na grijanje i hlađenje. 7

potrošnji u sektorima industrije, usluga, poljoprivrede i kućanstava. Opis potražnje za grijanjem treba temeljiti na najnovijim dostupnim podacima. Budući da će službene statističke informacije u vrijeme isteka roka za obavješćivanje 31. prosinca 2015. vjerojatno biti raspoložive samo za 2013., to može poslužiti kao zadana osnovna godina za projekcije izrađene u svrhu sveobuhvatne procjene. Drugo, pripremiti predviđanje promjene navedene potražnje u sljedećih deset godina. Kod predviđanja treba uzeti u obzir trendove u najvažnijim sektorima gospodarstva. Treba analizirati vjerojatno kretanje potražnje za grijanjem u industrijskim sektorima, uzimajući u obzir dugoročnije strukturalne trendove (kao što su deindustrijalizacija ili reindustrijalizacija ili poboljšanje učinkovitosti i utjecaj novih proizvodnih tehnologija), kao i kratkoročnije ciklične promjene. Kretanje potražnje za grijanjem u zgradama treba posebno razmotriti, uključujući analizu utjecaja poboljšanja učinkovitosti zgrada, kao što su oni utvrđeni na temelju Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada (2010/31/EU) 23 i DEU-a. Treće, pripremiti kartu državnog područja na kojoj su utvrđena najmanje glavna mjesta opskrbe i potražnje iznad određenih pragova potrošnje ili proizvodnje, kao i postojeća i planirana infrastruktura za centralizirano grijanje i hlađenje. Pragovi su navedeni u Prilogu VIII. stavku 1. točki (c) podtočkama i. i iii. Za potražnju za grijanjem na karti je potrebno prikazati općine i konturbacije sa stupnjem izgrađenosti od najmanje 0,3 24 i industrijske zone s ukupnom godišnjom potrošnjom grijanja i hlađenja većom od 20 GWh. Za proizvodnju je potrebno prikazati postrojenja za proizvodnju električne energije s ukupnom godišnjom proizvodnjom električne energije većom od 20 GWh, postrojenja za spaljivanje otpada i kogeneracijska postrojenja svih tipova tehnologije. Na karti je potrebno prikazati i postojeća i planirana mjesta potražnje i opskrbe. Četvrto, na temelju utvrđene i predviđene potražnje za grijanjem države članice će trebati prepoznati one elemente potražnje za grijanjem koje je tehnički moguće zadovoljiti visokoučinkovitom kogeneracijom, mikrokogeneracijom i učinkovitim centraliziranim grijanjem i hlađenjem. To znači utvrđivanje najvećeg ili tehničkog potencijala. Peto, države članice će trebati utvrditi one dijelove tehničkog potencijala koje je moguće ekonomično zadovoljiti visokoučinkovitom kogeneracijom, uključujući mikrokogeneraciju u stambenom sektoru, preuređenjem postojećih i izgradnjom novih proizvodnih i industrijskih postrojenja, uporabom otpadne topline te preuređenjem i izgradnjom infrastrukture za grijanje i hlađenje koja je u skladu s definicijom učinkovitog centraliziranog grijanja iz Direktive 25. Navedeno je potencijal čija je korist veća od troška. To je jedini potencijal koji je potrebno ostvariti (vidi posebno članak 14. stavak 3. i Prilog IX.). Ovaj se potencijal može nazvati gospodarskim potencijalom. 23 Direktiva 2010/31/EU o energetskoj učinkovitosti zgrada, SL L 153, 18.6.2010., str. 13. 24 Područje sa stupnjem izgrađenosti od 0,3 za sada odgovara linearnoj gustoći toplinske snage od 2,5 MWh/m, jer je sadašnja potražnja specifične toplinske energije oko 130 kwh/m 2. Navedeno je prag koji ukazuje na područja koja se u stručnoj literaturi smatraju područjima u kojima je centralizirano grijanje neposredno izvedivo. U Francuskoj je u 2001. godini u oko 176 gradskih četvrti u 31 gradu stupanj izgrađenosti bio veći od 0.3. Istovremeno su u Parizu bile 82 gradske četvrti sa stupnjem izgrađenosti većim od 0,3. (Linearna gustoća toplinske snage je kvota godišnje prodaje toplinske energije i ukupna duljina rova u sustavu cjevovoda centraliziranog grijanja.) 25 Vidi članak 2. stavak 41. 8

Utvrđivanje gospodarskog potencijala neće biti moguće bez analize troškova i koristi. Stoga se člankom 14. stavkom 3. od država članica zahtijeva da za potrebe sveobuhvatne procjene provode analizu troškova i koristi. Analiza troškova i koristi obrađena je u odjeljku C u nastavku. Zahtjev za utvrđivanje infrastrukturnog potencijala iskazan je u točki (f) Priloga VIII. stavka 1., u kojem se navodi da [potencijal koji države članice utvrđuju na temelju članka 14. stavka 1. uključuje i] utvrđivanje potencijala za povećanje energetske učinkovitosti infrastrukture za centralizirano grijanje i hlađenje. Šesto, na temelju gospodarskog potencijala, države članice će trebati definirati strategije, politike i mjere koje se mogu usvojiti do 2020. i 2030. Pri tome će države članice, ako je njihovom sveobuhvatnom procjenom utvrđen troškovno koristan potencijal, trebati voditi računa o svojoj obvezi poduzimanja odgovarajućih mjera za razvoj učinkovite infrastrukture za centralizirano grijanje i hlađenje i/ili za omogućavanje razvoja visokoučinkovite kogeneracije i uporabe grijanja i hlađenja iz otpadne topline i obnovljivih izvora energije, kako je propisano člankom 14. stavkom 4. Ako se na temelju sveobuhvatne procjene ne utvrdi potencijal čija je korist veća od troška, države članice nisu obvezne poduzeti mjere u smislu članka 14. stavka 4. Ako veća korist u odnosu na trošak nije dostatna za podmirenje administrativnih troškova provedbe analize troškova i koristi za postrojenje iz članka 14. stavka 5., države članice ne moraju poduzimati mjere u pogledu tog postrojenja; možda će, međutim, ipak trebati poduzeti druge odgovarajuće mjere kako bi osigurale ostvarenje utvrđenog potencijala. Države članice bi trebale donijeti i politike kojima se potiče da se na lokalnoj i regionalnoj razini vodi računa o mogućnostima uporabe učinkovitih sustava grijanja i hlađenja, posebno visokoučinkovite kogeneracije i uzimajući u obzir potencijal za razvoj lokalnih i regionalnih tržišta toplinske energije, kako je propisano člankom 14. stavkom 2. 19. Pored toga, a slijedom drugog podstavka članka 14. stavka 4., ako država članica utvrdi, i o tome obavijesti Komisiju, da u nekim ili svim dijelovima njezina državnog područja na temelju sveobuhvatne procjene nije utvrđen troškovno učinkovit potencijal, tada se na postrojenja koja se nalaze u tim regijama može primijeniti izuzeće od zahtjeva iz članka 14. stavka 5. 20. U skladu sa zadnjom rečenicom članka 14. stavka 3., države članice mogu iskoristiti analize troškova i koristi provedene na temelju Direktive 2001/42/EZ. Time se umanjuje administrativno opterećenje. Ako procjena učinaka na okoliš provedena na temelju Direktive 2001/42/EZ sadrži analizu istovjetnu onoj predviđenoj na temelju priloga VIII. i IX, ona se može iskoristiti za potrebe sveobuhvatne procjene. C. ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI NA RAZINI ZEMLJE 21. Priprema sveobuhvatne ocjene nije moguća bez provedbe analize troškova i koristi. To je potrebno radi prepoznavanja gospodarskog potencijala, odnosno troškovno učinkovitih rješenja za zadovoljenje potražnje za grijanjem i hlađenjem. 22. U skladu s člankom 14. stavkom 3. i Prilogom IX. dijelom 1. prvim stavkom, analiza troškova i koristi na razini zemlje koja se provodi u sklopu sveobuhvatne procjene mora moći olakšati utvrđivanje, u smislu izvora i troškova, najučinkovitijih rješenja za ispunjavanje potreba za 9

grijanjem i hlađenjem 26 i općenito olakšati poticanje učinkovitosti u grijanju i hlađenju 27. Analizom se mora olakšati odlučivanje i osigurati osnova za donošenje odluke o određivanju prioriteta u pogledu ograničenih izvora 28. Njome se mora osigurati instrument za utvrđivanje troškovno najučinkovitijih i najkorisnijih mogućnosti grijanja i hlađenja na određenom zemljopisnom području za potrebe planiranja toplinske energije 29. 23. U članku 14. stavku 4. i Prilogu IX. dijelu 1. utvrđeni su svrha i područje primjene analize troškova i koristi. U njima se utvrđuje opseg mogućnosti grijanja i hlađenja koje je potrebno provjeriti i utvrditi metodološka načela radi osiguranja kakvoće analize. 24. Analiza troškova i koristi na razini zemlje je gospodarska analiza u kojoj se moraju obuhvatiti svi relevantni društvenogospodarski i okolišni čimbenici 30. Ona bi se trebala temeljiti na analizi sveobuhvatnog popisa učinaka 31. 25. Načelo sveobuhvatnosti odražava se u zahtjevima za procjenu ukupnih dugoročnih troškova i koristi mogućnosti za grijanje i hlađenje 32. Stoga se zemljopisne i granice sustava 33 i vremenski okviri 34 za projekte ili skupine projekata moraju odrediti tako da se u analizu uključe svi relevantni troškovi i koristi. 26. Analizom troškova i koristi treba obuhvatiti cijelo državno područje države članice 35. Mogla bi se u praktičnom smislu provoditi u nizovima analiza troškova i koristi za projekte ili skupine projekata o okviru lokalnih/regionalnih procjena 36. Treba uzeti u obzir klimatske uvjete, gospodarsku izvedivost i tehničku prikladnost 37. 26 Članak 14. stavak 3. : Analiza troškova i koristi doprinosi lakšem utvrđivanju, u smislu izvora i troškova, najučinkovitijih rješenja za ispunjavanje potreba za grijanjem i hlađenjem.. 27 Navedeni općenitiji zadatak odražava se u namjeni analize troškova i koristi koja bi trebala biti potpora sveobuhvatnoj procjeni. Prvi stavak Priloga IX. dijela 1. glasi: Priprema analize troškova i koristi u odnosu na mjere poticanja učinkovitosti u grijanju i hlađenju kako je navedeno u članku 14. stavku 3. namijenjena je osiguravanju osnove za donošenje odluke o kvalificiranom određivanju prioriteta u pogledu ograničenih izvora na socijalnoj razini. 28 Prilog IX. dio 1. prva rečenica. 29 Prilog IX. dio 1. drugi stavak. 30 Analiza troškova i koristi za potrebe članka 14. stavka 3. uključuje gospodarsku analizu koja obuhvaća društvenogospodarske i okolišne čimbenike. (Prilog IX. dio 1. treći stavak). 31 U gospodarskoj se analizi uzimaju u obzir i svi relevantni gospodarski učinci. (Prilog IX. dio 1. točka (g)) 32 Ocjenjuju se i uspoređuju ukupni dugoročni troškovi i koristi mogućnosti opskrbe grijanjem ili hlađenjem (Prilog IX. dio 1. točka (e) podtočka i.). 33 Pri analizi troškova i koristi u obzir se uzimaju, na temelju raspoloživih podataka, svi relevantni izvori opskrbe dostupni unutar granica sustava i zemljopisnih granica, uključujući otpadnu toplinu iz proizvodnje električne energije i industrijskih postrojenja i obnovljivu energiju, te svojstva i kretanja u vezi s potražnjom za grijanjem i hlađenjem. (Prilog IX. dio 1. točka (b)). Vidi i drugu rečenicu u Prilogu IX. dijelu 1. točki (a): Zemljopisna granica obuhvaća prikladno dobro definirano zemljopisno područje, npr. određenu regiju ili područje metropole, kako bi se izbjegao odabir onih rješenja koja nisu optimalna za svaki slučaj pojeidnačno. 34 Vremenski se okvir odabire tako da se uključe svi relevantni troškovi i koristi scenarija. Na primjer, odgovarajući vremenski okvir može biti 25 godina za plinsku elektranu, 30 godina za sustav centraliziranog grijanja ili 20 godina za opremu za grijanje kao što su kotlovi (Prilog IX. dio 1. točka (e) podtočka iii.). 35 Članak 14. stavak 3.: Za potrebe sveobuhvatne procjene [...] države članice provode analizu troškova i koristi za svoje državno područje koja se temelji na klimatskim uvjetima, gospodarskoj izvedivosti i tehničkoj prikladnosti [...]. 36 Analiza troškova i koristi može obuhvaćati procjenu projekta ili skupinu projekata za širu lokalnu, regionalnu ili nacionalnu procjenu s ciljem utvrđivanja troškovno najučinkovitije i najkorisnije mogućnosti grijanja ili hlađenja na određenom zemljopisnom području za potrebe planiranja toplinske energije. (Prilog IX. dio 1. drugi stavak). 37 Članak 14. stavak 3., vidi gore. 10

27. Analizu troškova i koristi treba koristiti za utvrđivanje potencijala za visokoučinkovite kogeneracije i učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje. Međutim, za pouzdane rezultate analize treba razmotriti i usporediti alternativne scenarije za cijeli niz mogućnosti za učinkovitu opskrbu grijanjem i hlađenjem. Navedeno proizlazi iz zahtjeva za procjenom mogućnosti samo za visokoučinkovitu kogeneraciju, učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje te opskrbu učinkovitim individualnim grijanjem i hlađenjem, kao alternativu ishodišnoj situaciji 38, kao i iz općenitijeg zahtjeva da analiza mora moći olakšati utvrđivanje, u smislu izvora i troškova, najučinkovitijih rješenja za ispunjavanje potreba za grijanjem i hlađenjem 39. 28. U Prilogu IX. dijelu 1. od država članica se zahtijeva da uspostave i objave postupke za provedbu analize troškova i koristi. To znači da trebaju definirati tko će, kako i na temelju kojih pretpostavki provoditi analizu troškova i koristi. Države članice moraju odrediti nadležna tijela odgovorna za provedbu analize troškova i koristi. Moraju osigurati da u analizu budu uključene i gospodarska i financijska analiza. Ove zadatke mogu dodijeliti lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima pa čak i operatorima pojedinačnih postrojenja ili mogu zadatke raspodijeliti na razne sudionike. Moraju osigurati detaljne metodologije i pretpostavke u pogledu cijena glavnih ulaznih i izlaznih čimbenika i diskontne stope za potrebe utvrđivanja ishodišnog (odnosno referentnog) i alternativnih scenarija 40. 29. Navedeni su zahtjevi definirani u zadnjem stavku Priloga IX. dijela 1. kako slijedi: Države članice određuju nadležna tijela odgovorna za provedbu analize troškova i koristi u skladu s člankom 14. Države članice mogu od nadležnih lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela ili operatora pojedinačnih postrojenja zahtijevati provedbu gospodarske i financijske analize. One osiguravaju detaljne metodologije i pretpostavke u skladu s ovim Prilogom i uspostavljaju i objavljuju postupke za gospodarsku analizu. 30. Što se tiče metodologije za pripremu analize troškova i koristi, koraci koje je potrebno poduzeti opisani su u Prilogu IX. dijelu 1. 31. Prvi je korak određivanje granice sustava i zemljopisne granice za određeni projekt ili skupinu projekata, kojom se definira područje primjene analize. 32. Unutar određene zemljopisne granice treba uzeti u obzir sve relevantne izvore opskrbe, svojstva i kretanja u vezi s potražnjom za grijanjem i hlađenjem, uključujući postojeće stanje i buduća kretanja u odabranom vremenskom okviru. To znači da ne treba promatrati samo postojeću opskrbu grijanjem i hlađenjem, nego i druge energetske tokove unutar zemljopisne granice, odnosno objekte za proizvodnju i distribuciju električne energije, mreže za transport plina i druge izvore opskrbe primarnom energijom, uključujući obnovljivu energiju, industrijsku proizvodnju energije i (višak) otpadne topline iz tehnoloških procesa. Samo ako se utvrde svi izvori opskrbe i potražnje za grijanjem i hlađenjem, kao i predviđanje njihova mogućeg kretanja, moguće je procijeniti kako se ti energetski tokovi mogu optimizirati i učiniti učinkovitijima, ispitujući najprije mogućnost uporabe (dodatne) visokoučinkovite kogeneracije i učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja, a zatim, ako se navedenim ne bi mogle ostvariti veće koristi u odnosu na troškove u skladu s društvenogospodarskom analizom, i druge mogućnosti učinkovite opskrbe grijanjem i hlađenjem, kao što je učinkovito individualno grijanje i hlađenje. Navedeno se poduzima jer je temeljna svrha analize troškova i koristi 38 Prilog IX. dio 1. točka (d). 39 Članak 14. stavak 3. druga rečenica. 40 Prilog IX. dio 1. zadnji stavak. 11

utvrditi troškovno najučinkovitije i najkorisnije mogućnosti grijanja ili hlađenja na određenom zemljopisnom području za potrebe planiranja toplinske energije 41. Analizu troškova i koristi treba stoga smatrati sveobuhvatnim planiranjem energetskog sustava koje obuhvaća sve relevantne tehničke i gospodarske mogućnosti. Navedeno je iskazano u Prilogu IX. dijelu 1. točki (b). 33. Drugi je korak određivanje ishodišnog scenarija. U ishodišnom scenariju potrebno je opisati postojeće stanje i njegove očekivane promjene u odabranom vremenskom okviru, ako se ne promijene parametri postojećeg stanja, odnosno uobičajena situacija ili referentni scenarij. Kritični element ishodišnog scenarija i ključ uspješne analize troškova i koristi je što precizniji opis potražnje za grijanjem i hlađenjem unutar zemljopisne granice. Prikupljanje točnih, pouzdanih i sveobuhvatnih podataka o grijanju i hlađenju može biti izazov, ali je potrebno ako država članica osigurava visokokvalitetne analize troškova i koristi i pouzdanu osnovu za odluke za potrebe sveobuhvatne procjene. Ako su podaci prikupljeni za potrebe analize troškova i koristi uporabljeni i u svrhu informacija predviđenih u točkama od (a) do (c) Priloga VIII., nije potrebno navoditi više detalja od onih potrebnih za kartu grijanja i hlađenja, vodeći računa o očuvanju komercijalno osjetljivih informacija 42. 34. Treći je korak utvrđivanje alternativnih scenarija. Pri tome države članice trebaju razmotriti relevantne mogućnosti za učinkovitije grijanje i hlađenje. 43 U Direktivi su pružene smjernice o tome što bi trebalo smatrati relevantnim mogućnostima, odnosno relevantne alternative ishodišnom scenariju. Države članice moraju najprije ispitati kogeneraciju i centralizirano grijanje i hlađenje. Samo ako navedeni scenariji nisu zbog tehničkih ili financijskih razloga izvedivi, uzimajući u obzir dugoročne troškove i koristi unutar određene zemljopisne granice, države članice bi trebale nastaviti s ispitivanjem drugih rješenja za učinkovito grijanje i hlađenje, kao što je učinkovito individualno grijanje i hlađenje 44. U svrhu analize troškova i koristi za potrebe sveobuhvatne procjene, države članice u obzir mogu uzeti samo alternativne scenarije koji udovoljavaju definicijama visokoučinkovite kogeneracije, učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja i posebno učinkovitog individualnog grijanja, kao i općem konceptu učinkovitog grijanja i hlađenja općenito 45. 35. Definicija visokoučinkovite kogeneracije jednaka je kao i u Direktivi o kogeneraciji. Visokoučinkovitom kogeneracijom moraju se ostvariti uštede primarne energije od najmanje 10 % u odnosu na odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije 46. Metodologije izračuna potrebne kako bi se utvrdilo koja se kogeneracija može smatrati visokoučinkovitom, uključujući povezane izračune električne energije koja se smatra proizvedenom iz kogeneracije, utvrđene su u prilozima I. i II. DEU-u, u koju su u cijelosti uvršteni prilozi II. i III. Direktivi o kogeneraciji. Odluka Komisije 2008/952/EZ o uspostavljanju detaljnih smjernica o metodologiji obračuna količine električne energije iz 41 Prilog IX. dio1. drugi stavak. 42 Prilog VIII. točka (c). 43 Prilog IX. dio 1. točka (d) prva rečenica: Razmatraju se sve relevantne alternative ishodišnom scenariju. 44 Navedeno proizlazi iz obveznog sadržaja sveobuhvatne procjene, kako je utvrđeno u članku 14. stavku 1. 45 Prilog IX. dio 1. točka (d) drugi stavak: U analizi troškova i koristi u obzir se trebaju uzeti samo mogućnosti visokoučinkovite kogeneracije, učinkovitog centraliziranoga grijanja i hlađenja ili opskrbe učinkovitim individualnim grijanjem i hlađenjem kao alternativni scenariji u odnosu na ishodišni scenarij. Vidi i definicije u Direktivi 2012/27/EU, članku 2. točkama 31., 41., 42. i 43. 46 Direktiva 2004/8/EZ, Prilog III. točka (a) druga alineja i Direktiva 2012/27/EU, Prilog II. točka (a) druga alineja. 12

kogeneracije utvrđenih u Prilogu II. Direktivi o kogeneraciji također ostaje na snazi i primjenjuje se u skladu s Direktivom 47. U svrhu usporedbe s odvojenom proizvodnjom toplinske i električne energije primjenjuju se referentne vrijednosti utvrđene Provedbenom odlukom Komisije 2011/877/EU 48. 36. Potrebno je ispitati samo realne scenarije. Scenariji se mogu isključiti ako nisu izvedivi zbog tehničkih ili financijskih razloga, vremenskih ograničenja ili jer su u suprotnosti s nacionalnim pravom 49. Financijski razlozi i oni koji se odnose na vremenska ograničenja trebali bi biti usklađeni s općim načelima analize troškova i koristi provedene na razini zemlje iz Priloga IX. dijela 1. U skladu s time, scenarije koji bi, na temelju opsežne društvenogospodarske i okolišne analize (gospodarska analiza), mogli polučiti veću korist u odnosu na trošak ne bi trebalo isključiti zbog financijskih razloga ili razloga povezanih s vremenskim ograničenjima, čak i ako bi, na temelju financijske analize, oni mogli stvoriti veći trošak u odnosu na korist. 37. Nakon što su određeni ishodišni i alternativni scenariji, države članice moraju utvrditi odgovarajući vremenski okvir kako bi se osiguralo da se pri utvrđivanju odnosa troška i koristi ne izostavi ni jedan trošak relevantan za društvo. Navedeno proizlazi iz zahtjeva za sveobuhvatnošću, odnosno da se u gospodarskim analizama mora voditi računa o svim relevantnim gospodarskim učincima 50, kao i iz zahtjeva da se pri izračunavanju veće koristi u odnosu na trošak moraju procijeniti i analizirati ukupni dugoročni troškovi i koristi mogućnosti opskrbe grijanjem i hlađenjem 51. Navedeno se može postići samo ako se odabere dostatno dugačak vremenski okvir, što će obično biti životni vijek stavke infrastrukture ili opreme. Vremenski će okvir biti poseban za svaki projekt ili skupinu projekata, ali države članice mogu, jednostavnosti radi, za slične projekte utvrditi uobičajeni ili standardizirani životni vijek. 38. U Direktivi su navedeni neki primjeri, kao što je vjerojatno odgovarajući vremenski okvir za plinsku elektranu, sustav centraliziranog grijanja i opremu za grijanje 52. Države članice mogu utvrditi druge, dulje ili kraće, vremenske okvire, ako se to može opravdati tehničkim i financijskim razlozima ili ako je potrebno kako bi se obuhvatili svi troškovi i koristi relevantni za društvo. Primjeri navedeni u Prilogu IX. dijelu 1. točki (e) podtočki iii. pokazuju da prikladan vremenski okvir ne treba miješati s razdobljem povrata. Pri ispitivanju scenarija za učinkovito grijanje i hlađenje, uključujući učinkovito individualno grijanje i hlađenje, u izračun troškova i koristi treba uvrstiti troškove energije potrebne za 47 Odluka Komisije 2008/95/EZ o uspostavljanju detaljnih smjernica za provedbu i primjenu Priloga II. Direktivi 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, SL L 338, 17.12.2008., str. 55. 48 Provedbena odluka Komisije 2011/877/EU o utvrđivanju usklađenih referentnih vrijednosti učinkovitosti za odvojenu proizvodnju električne i toplinske energije u primjeni Direktive 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2007/74/EZ, SL L 343, 23.12.2011., str. 91. 49 Prilog IX. dio 1. točka (d): Razmatraju se sve relevantne alternative ishodišnom scenariju. Scenariji koji nisu izvedivi zbog tehničkih ili financijskih razloga, nacionalne regulacije ili vremenskih ograničenja mogu se isključiti u ranoj fazi analize troškova i koristi ako je to opravdano na temelju pažljivih, jasnih i dobro dokumentiranih razmatranja. 50 Prilog IX. dio 1. točka (g). 51 Prilog IX. dio 1. točka (e) podtočka i. 52 Prilog IX. dio 1. točka (e) podtočka iii. 13

ekstrakciju, pretvorbu, prijevoz i distribuciju, kako je predviđeno u definicijama u članku 2. stavcima 42. i 43. 53. 39. Kriterij za ocjenjivanje mora biti sadašnja neto vrijednost (SNV) 54. To ne znači da države članice ne mogu primijeniti i druge metode ocjenjivanja. Međutim, sve ocijenjene projekte i scenarije treba ocijeniti i usporediti barem primjenom kriterija SNV-a. 40. Ulazna informacija za analizu SNV-a je popis troškova i koristi iskazanih u novčanim jedinicama. Navedene troškove i koristi trebat će diskontirati primjenom odgovarajuće diskontne stope. NSV iznad nule ukazuje na analizu troškova i koristi s pozitivnim rezultatom ili većom koristi od troškova, dok bi projekt s negativnim NSV-om stvorio troškove veće od koristi. 41. Za potrebe gospodarske analize države članice moraju utvrditi sveobuhvatan popis ulaznih i izlaznih čimbenika, a pri izračunu u obzir treba uzeti i troškove i koristi. Nepotpun popis nalazi se u Prilogu IX. dijelu 1. točki (g). Države članice moraju za izračune koristiti podatke o stvarnim cijenama. Moraju predvidjeti kako će se cijene kretati unutar odabranog vremenskog okvira i osigurati pretpostavke u vezi s cijenama 55. Budući da je analiza troškova i koristi gospodarska analiza, treba, u mjeri u kojoj je to moguće, uključiti sve relevantne dugoročne učinke projekta, uključujući i vanjske učinke. Navedeno je iskazano u Prilogu IX. dijelu 1. točki (f) podtočki iv. koja glasi: Cijene koje se upotrebljavaju u gospodarskoj analizi odražavaju stvarne društvenogospodarske troškove i koristi i trebaju uključivati vanjske troškove, kao što su učinci na zdravlje i okoliš, u mjeri u kojoj je to moguće, odnosno ako tržišna cijena već postoji ili ako je uključena u europsku ili nacionalnu regulaciju. Bit će troškova i koristi za koje tržište ne postoji ili je nepotpuno pa stoga ni cijena ne odražava stvarnu društvenu vrijednost 56. Ako tržišna cijena nije raspoloživa i europska ili nacionalna regulacija ne daje smjernice o tim vanjskim troškovima, države članice bi trebale, u mjeri u kojoj je to moguće, ali ne moraju, osigurati procjene kojima će troškovima ili koristima za društvo dodijeliti neku vrijednost. Navedene se procjene mogu temeljiti na relevantnim i prihvaćenim ekonomskim teorijama, uz jasno navođenje kompromisnih rješenja povezanih s različitim uporabama gospodarskih i prirodnih izvora na društvenoj razini. Na primjer, društvene se koristi mogu procijeniti na temelju općenito dobro prihvaćenih metoda otkrivenih ili navedenih preferencija, dok se troškovi mogu definirati kao oportunitetni troškovi, odnosno 53 Definicija učinkovitog grijanja i hlađenja iz članka 2. stavka 42. glasi: učinkovito grijanje i hlađenje znači sustav grijanja i hlađenja koji, u odnosu na ishodišni scenarij koji odražava uobičajenu situaciju, mjerljivo smanjuje utrošak primarne energije potrebne za opskrbu jedne jedinice isporučene energije unutar relevantne granice sustava na troškovno učinkovit način, u skladu s procjenom iz analize troškova i koristi iz ove Direktive i uzimajući u obzir energiju potrebnu za ekstrakciju, pretvorbu, prijevoz i distribuciju. Definicija učinkovitog individualnog grijanja i hlađenja iz članka 2. stavka 43. glasi: učinkovito individualno grijanje i hlađenje znači sustav opskrbe za individualno grijanje i hlađenje koji u odnosu na učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje mjerljivo smanjuje utrošak neobnovljive primarne energije potrebne za opskrbu jedne jedinice isporučene energije unutar relevantne granice sustava ili zahtijeva jednaki utrošak neobnovljive primarne energije, ali uz niže troškove, uzimajući u obzir energiju potrebnu za ekstrakciju, pretvorbu, prijevoz i distribuciju. 54 Prilog IX. dio 1. točka (e) podtočka ii. 55 Za potrebe analiza troškova i koristi države članice osiguravaju pretpostavke u vezi s cijenama glavnih ulaznih i izlaznih čimbenika i diskontnom stopom. (Prilog IX. dio 1. točka (f) podtočka i). 56 Cijene koje se upotrebljavaju u gospodarskoj analizi odražavaju stvarne društvenogospodarske troškove i koristi i trebaju uključivati vanjske troškove, kao što su učinci na zdravlje i okoliš, u mjeri u kojoj je to moguće, odnosno ako tržišna cijena već postoji ili ako je uključena u europsku ili nacionalnu regulaciju. Prilog IX. dio 1. točka (e) podtočka iv. 14

kao vrijednost koja se mogla dobiti od najbolje alternativne upotrebe izvora. Ako tržišna cijena postoji, ali ne odražava prave društvene troškove, države članice mogu primijeniti čimbenike korekcije, kao što je oporezivanje, u mjeri u kojoj oni utječu na odluke sudionika na tržištu i nisu samo unutarnji prijenosi. 42. U Direktivi se posebno navode učinci mreža kao čimbenici koji se mogu uključiti u analizu troškova i koristi. 57 Na primjer, preuređena elektrana pretvorena u kogeneraciju u svrhu centraliziranog grijanja iz koje se obližnji kupci opskrbljuju toplinskom i električnom energijom i koja istodobno pruža i usluge uravnoteženja mrežnim operatorima, može umanjiti troškove rada i ulaganja u elektroenergetske mreže i proizvodnju zbog manjeg zagušenja mreže, manje potrebe za proširenjem mreže i manje potrebe za kapacitetima za vršno opterećenje i proizvodnju rezervne električne energije itd.; alternativno, novo neposredno ulaganje u postrojenje samo za proizvodnju električne energije može imati dodatne troškove izgradnje ili poboljšanja elektroenergetskih mreža, zbog većih mrežnih gubitaka uslijed većih udaljenosti za prijenos i veće troškove odvojene proizvodnje iste količine toplinske energije, koja bi inače bila raspoloživa kao popratni proizvod iz proizvodnje električne energije. Treba uzeti u obzir i moguće veće mrežne gubitke nastale zbog većih mrežnih opterećenja, čak i ako su sezonske prirode, koji proizlaze iz određenih rješenja individualnog grijanja (npr. povećanje grijanja električnom energijom ili zračne toplinske pumpe). Stoga je u ishodišnom i alternativnim scenarijima potrebno razmotriti učinke elektroenergetske i drugih mreža u skladu sa zahtjevima iz članka 15. o mrežnoj učinkovitosti. 43. Države članice moraju definirati i diskontnu stopu koja se upotrebljava za izračun 58. Pri odabiru diskontne stope za izračun, države članice moraju primijeniti europske i nacionalne smjernice i uzeti u obzir podatke koje dostavi Europska središnja banka 59. 44. U analizu je potrebno uključiti i analizu osjetljivosti radi ocjene učinka mogućih odstupanja najvažnijih čimbenika, kao što su različiti scenariji kretanja potražnje za grijanjem i hlađenjem, različite diskontne stope, različite cijene energije i promjene drugih glavnih ulaznih i izlaznih cijena 60. D. ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI NA RAZINI POSTROJENJA 45. Središnji je zahtjev za države članice na temelju članka 14. da osiguraju da subjekti za proizvodnju električne energije, industrijska postrojenja i postrojenja za centralizirano grijanje i hlađenje, navedeni u stavku 5. točkama od (a) do (d) provedu analizu troškova i koristi ako planiraju izgradnju novih ili preuređenje u značajnoj mjeri postojećih postrojenja za proizvodnju energije s ulaznom toplinskom snagom većom od 20 MW kako bi se procijenila troškovna učinkovitost primjene visokoučinkovite kogeneracije, iskorištavanja otpadne topline i priključivanja na mrežu centraliziranog grijanja i hlađenja. Rezultati analize troškova i koristi moraju se uzeti u obzir pri donošenju kriterija za odobrenje ili dozvolu koja se tim 57 Države članice pri donošenju odluka mogu procijeniti i uzeti u obzir troškove i uštede energije u analiziranim scenarijima proizišle iz povećanja fleksibilnosti u opskrbi energijom te iz optimalnijeg rada elektroenergetskih mreža, uključujući izbjegnute troškove i uštede proizišle iz smanjenja ulaganja u infrastrukturu. (Prilog IX. dio 1. točka (g) drugi stavak). 58 Za potrebe analiza troškova i koristi države članice osiguravaju pretpostavke u vezi s cijenama glavnih ulaznih i izlaznih čimbenika i diskontnom stopom. (Prilog IX. dio 1. točka (f) podtočka (i.). 59 Prilog IX. dio 1. točka (f) podtočka ii. 60 Prilog IX. dio 1. točka (h). 15

postrojenjima izdaje u skladu s člankom 14. stavkom 7. U Prilogu IX. dijelu 1. utvrđena su načela za analize troškova i koristi na razini postrojenja, u kojima će se pružiti informacije za potrebe mjera iz članka 14. stavaka 5. i 7. 46. Analiza troškova i koristi za postrojenja na temelju članka 14. stavka 5. uključuje gospodarsku analizu koja obuhvaća financijsku analizu koja odražava stvarne transakcije u novčanom toku 61. Za razliku od analize troškova i koristi koja se provodi na razini zemlje, opisane u Prilogu IX. dijelu 1., kod koje je naglasak na gospodarskoj analizi s dobro definiranom metodologijom i na društvenogospodarskim i okolišnim čimbenicima, pri analizi koja se provodi na razini postrojenja, opisanoj u Prilogu IX. dijelu 2., naglašenija je financijska analiza. Navedena analiza mora odražavati stvarne novčane tokove povezane s ulaganjem u pojedinačna postrojenja i s njihovim radom. Razlog je u tome što bi se ishod ove analize trebao odražavati u odlučivanju o odobrenju ili dozvoli, što utječe na gospodarsku djelatnost postrojenja. 47. Međutim, analizu na razini postrojenja treba ugraditi u širi kontekst gospodarske analize. Gospodarska analiza može se osigurati iz analize troškova i koristi provedene u sklopu sveobuhvatne procjene ili od operatora postrojenja. U Prilogu IX. dijelu 2. od država članica se zahtijeva da utvrde vodeća načela za metodologiju, pretpostavke i vremenske okvire za gospodarsku analizu. 48. U Prilogu IX. dijelu 2. navedeno je da pri procjeni troškova i koristi treba razmotriti postojeća ili potencijalna mjesta potražnje koja bi se mogla opskrbljivati. Jasno je da u vrijeme puštanja postrojenja u pogon potencijalna mjesta toplinskog opterećenja možda još uvijek neće postojati. Stoga će procjenu troškova i koristi i odobrenje možda trebati provesti kao da je postrojenje opremljeno za rad kao postrojenje za kogeneraciju/iskorištavanje otpadne topline (iako ne radi kao takvo u vrijeme puštanja u pogon) i da je u stanju opskrbljivati moguća toplinska opterećenja kada se ona pojave. To se događa ako se na temelju sveobuhvatne procjene utvrdi da postoje jasni izgledi, odnosno mjere, politike ili strategije, da će se pojaviti toplinsko opterećenje, npr. realizirat će se mreža centraliziranog grijanja ili hlađenja ili oprema koja nedostaje ili da će priključenje na potrošače toplinske energije biti provedeno u sklopu projekta ili skupine projekata čije su koristi veće u odnosu na troškove, na temelju analize troškova i koristi provedene na razini zemlje u skladu s Prilogom IX. dijelom 1. 49. Preporuka je da države članice donesu detaljne smjernice o procjenama troškova i koristi kako bi se osigurala dosljedna primjena ovoga zahtjeva na lokacijama. Pored kriterija navedenih u članku 14. stavku 6., preporuka je da se smjernicama utvrde zajedničke pretpostavke o razdobljima povrata, potrebnim stopama povrata ulaganja, projekcijama cijena goriva i električne energije, troškovima politike i razinama potpore. Navedene pretpostavke treba iskoristiti u gospodarskoj analizi, osim ako podnositelj zahtjeva ne dostavi dokaz o prikladnosti alternativnih pretpostavki u slučaju njegovog postrojenja. U skladu sa zahtjevima iz Priloga IX. dijela 2., ove bi pretpostavke trebale realno odražavati stvarne uvjete ulaganja u projekte. 50. U Direktivi se ne navodi tko bi trebao biti odgovoran za nadzor i provedbu analize troškova i koristi. Bilo bi razborito da se zadatak provedbe analize dodijeli operatorima postrojenja i da istodobno države članice odrede nadležna tijela odgovorna za osiguranje zajedničke metodologije, pretpostavki i vremenskih okvira barem za gospodarsku analizu te da osiguraju dobre osnove za procjene. 61 Prilog IX. dio 2. osmi stavak. 16