K V A R T A L N O I Z V J E Š Ć E O MONITORINGU RA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BiH ZA RAZDOBLJE OD 01.01.-31.03.2014. 15. svibanj 2014. godine Centri Civilnih Inicijativa (CCI) je bosanskohercegovačka nevladina, neprofitna i nestranačka organizacija, koja djeluje na prostoru cijele BiH, sa uredima u Tuzli, Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Doboju i Bijeljini. Misija organizacije je promoviranje aktivnog sudjelovanja građana u demokratskim procesima,, uz jačanje kapaciteta pojedinaca i institucija na rješavanju problema građana u zajednicama diljem Bosne i Hercegovine.
SADRŽAJ: Sadržaj...2 Uvod/Politički kontekst...3-4 Sažetak...4-7 Temeljne informacije o radu PSBiH u I kvartalu 2014. godine...7-12 Pregled po sjednicama...13-15 Odnos između Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH...15-18 Komparacija rada PSBiH u 2006. i 2010. godini sa radom PSBiH u 2014. godini...18-19 Komparacija rada PSBiH sa susjednim parlamentima (Hrvatska, Srbija i Crna Gora)...19-20 Kratki osvrt na europski put BiH-trenutno stanje-problemi-perspektive...20-25 Aktivnosti zastupnika/delegata oba doma PSBiH u I kvartalu 2014. godine...25-31 Kratak osvrt na Prijedlog Zakona o Proračuna institucija BiH za 2014. godinu...31-33 Osvrt na trenutno stanje oko plaća i ukupnih primanja zastupnika/delegata PSBiH...33-40 Transparetnost rada Parlamentarne skupštine BiH...41-43 Kratki zaključci iz analize o radu PSBiH u I kvartalu 2014. godine...43-44 Preporuke iz izvješća o monitoringu rada PSBiH za I kvartal 2014. godine...44-45 DOTAK 1.: Zastupnički kartoni Zastupničkog doma i Doma naroda PSBiH...46-65 DOTAK 2.: Popis usvojenih, odbijenih i zakona u proceduri PSBiH u I kvartalu 2014. godine...65-69 DOTAK 3.: Ratificirani međunarodni sporazumi u PSBiH u I kvartalu 2014. godine...69-70 2
UVOD: Kvartalno izvješće Centara civilnih inicijativa (CCI) o monitoringu rada Parlamentarne skupštine BiH za razdoblje od 01.01.-31.03.2014. godine predstavlja kontinuitet nastojanja CCI-a da, redovitim praćenjem i kvartalnim izvješćima o rezultatima monitoringa rada vlasti, javnosti omogući što bolji uvid u rad institucija zakonodavne i izvršne vlasti na razini kantona, entiteta i države, nastojeći dati doprinos da institucije valsti budu efikasnije, odgovornije i transparentnije u obavljanju preuzetih obveza prema građanima. Konkretno, u ovom izvješću je sadržan pregled ostvarenih rezultata PSBiH na planu zakonodavnih aktivnosti, uz komparaciju sa parlamentima susjednih država, te prošla dva saziva PSBiH. Pored institucionalne odgovornosti PSBiH, izvješće je posvećeno i pregledu pojedinačnih aktivnosti zastupnika i delegata oba doma PSBiH, s ciljem sagledavanja dostignute razine njihove osobne odgovornosti u radu najvišeg zakonodavnog organa vlasti BiH. U izvješću je prikazan i kraći osvrt na trenutno stanje na europskom putu BiH, zatim osvrt na primanja zastupnika i delegata PSBiH, kao i na transparentnost rada Parlamentarne skupštine BiH. Pri kreiranju izvješća, kao ulazni parametri, korištena su ranija izvješća o monitoringu rada PSBiH, zapisnici sa sjednica/audio snimci/stenogrami sa održanih sjednica i drugi dostupni materijali, kao i informacije prikupljene izravnom nazočnošću predstavnika CCI-a na održanim plenarnim sjednicama oba doma Parlamentarne skupštine BiH. POLITIČKI KONTEKST: Mjesto Bosne i Hercegovine je u Europskoj uniji i nema alternative na tom putu. Prizivanje bilo kakvih scenarija koji se odvijaju širom svijeta, nije ništa drugo nego dizanje buke, jer je teritorijalni integritet BiH nešto u što se ne smije dirati, poručio je, u nedavnom intervju za RSE, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU Peter Sorensen, te je istaknuo i sljedeće:. Peter Sorensen, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU 3
''Dovoljno je samo pogledati na mapu da vidimo gdje se BiH nalazi. Ona se nalazi u srcu Europe i okružena je ili zemljama članicama ili onima koje su u postupku pregovora. Ako pogledamo unazad, vidjećemo da je još 2003. godine Europska unija jasno kazala da se BiH nalazi u perspektivnom području i da ona treba postati članica EU. Bosna i Hercegovina se ne može usporediti ni sa jednom zemljom, niti treba. Što se nas tiče, pitanje je kada, a ne hoće li BiH ući u Europsku uniju i to je nešto što će nam svima koristiti...mi u BiH želimo odgovorne ljude, efikasan politički sustav, političke elite i partije koje će raditi više, a ne manje. Mislim da je doprla ta poruka. Ako i postoje strukture do kojih to nije doprlo, to su onda oni koji se o to žele oglušiti... Nama trebaju partneri kako bismo uspjeli, a ključ uspjeha leži u ljudima ovdje koji žele da se to ostvari... U prethodnom periodu smo imali jako dobre izjave iz sjedišta političkih stranaka, ali mnogo je manje akcije od onoga što smo očekivali. Ono što želimo vidjeti kako bi BiH sustigla zemlje regije je da se određene izjave pretvore u konkretno djelovanje... Kad se radi o europskim integracijama, to prevazilazi stranačke interese, jer je to za dobro zemlje i svih koji u njoj žive. Dakle, sve što se radi na tom planu, ne smije biti povezano sa izbornom godinom...''. SAŽETAK: NE RAČUNAJUĆI PRVU GODINU MANTA AKTUALNOG SAZIVA PS BIH,, KA PS U PRVOM KVARTALU JOŠ NIJE BILA NI ZAVRŠILA PROCES KONSTITUIRANJA I KA JOŠ NIJE BILA NI FORMIRANA VLAJUĆA VEČINA, U PRVOM KVARTALU 2014. JE POSTIGNUT DOSAD NAJLOŠIJI REZULTAT NA POČETKU NEKE. Usvojena su svega 2 zakona. Pritom, nijedan novi oba usvojena su tek izmjene i dopune već postojećih zakonskih akata. DISFUNKCIONALNOST AKTUALNE VLASTI JE EVIDENTNA - OSIM DUGOTRAJNE POSTIZBORNE NESPOSOBNOSTI SE UOPĆTE FORMIRA VLAST, TE STALNIH POLITIČKIH KRIZA I PROMJENA U SASTAVU VLAJUĆE VEČINE, OVAJ SAZIV PARLAMENTA POZNAT JE I PO SVJETSKOM KURIOZITETU OBARA VIŠE ZAKONA NEGO ŠTO IH USVAJA. U 2011. je bilo usvojeno 12, a odbijeno 15 zakona. Nastavljeno je u I kvartalu pretprošle, 2012. godine, kada je usvojeno 6 zakona, a odbijeno 7, kao i I kvartalu prošle, 2013. godine, kada je PSBiH usvojila 5, a ''oborila'' 6 zakona. Ova negativna specifičnost PS BiH iz proteklih godina nastavljena je i I kvartalu 2014. godine, kada je PSBiH usvojila svega 2 zakona, a odbila 3, uz isto toliko zakona na kojima je obustavila proceduru (među kojima je 4
i, za europski put naše zemlje, izuzetno značajan Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. NASTAVLJEN JE TREND PORAZNIH REZULTATA U USPOREDBI SA SUSJEDIMA S USJEDIMA. U I kvartalu 2014. godine, Skupština Crne Gore je na 6. održanih sjednica u 14 dana zasjedanja, usvojila 19 zakona, odnosno, skoro 10 puta više od PSBiH, a Hrvatski sabor je u 35 dana zasjedanja usvojio 71 zakon ili 35 puta više od Parlamentarne skupštine BiH u istom razdoblju (Narodna Skupština Republike Srbije zbog prijevremenih parlamentarnih izbora u Srbiji, koji su raspisani krajem siječnja 2014., a održani, 16.03.2014. godine, nije imala zakonodavnih aktivnosti u prva 3 mjeseca 2014. godine). Pritom, dok se u PS BiH obara više zakona nego što se usvaja, broj odbijenih zakona u Hrvatskom saboru predstavlja svega 4% od ukupnog broja razmatranih zakona. IAKO SU PROŠLI I PRETPROŠLI SAZIV PSBIH BILI KRAJNJE NEEFIKASNI, AKTUALNI SAZIV PSBiH JE LOŠIJI OD OBA SPOMENUTA: U pogledu zakonodavnih aktivnosti, bivši saziv PSBiH, u prvom je kvartalu posljednje godine svog mandata bio dvostruko efikasniji od aktualnog saziva, dok je pretprošli saziv PSBiH, u prvom kvartalu 2006. godine, posljednje godine svog mandata, sa 10 usvojenih zakona, što je, iako se radilo o skromnom učinku tadašnjeg saziva PSBiH, bilo čak 5 puta više od rezultata aktualnog saziva Parlamentarne skupštine BiH. PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BiH NIJE BLAGOVREMENO USVOJILA ORIJENTACIJSKE PLANOVE RA ZA 2014. GODINU. Uz podsjećanje da je Parlamentarna skupština BiH, prve dvije godine ovog saziva PSBiH (2011. i 2012.) radila bez usvojenih orijentacijskih planova rada oba doma PSBiH, te da je orijentacijske planove rada oba doma PSBiH za prošlu, 2013. godinu usvojila sa zakašnjenjem od skoro 2,5 mjeseca, možemo samo konstatirati nastavak negativne prakse, nepridržavanja obveza preciziranih dokumentima koji reguliraju rad PSBiH i u tekućoj godini. Tako da je Orijentacijski plan rada Zastupničkog doma za 2014. godinu usvojen sa više od mjesec dana zakašnjenja (70. sjednica Kolegija ZDPSBiH od 05.02.2014.), a Orijentacijski plan rada Doma naroda PSBiH za 2014. godinu nije usvojen ni do kraja prvog kvartala, na koji se odnosi ovo izvješće. To znači da PSBiH nastavlja raditi po ''ad-hoc'' principu, što ne bi trebala biti odlika najviše institucije zakonodavne vlasti u BiH, niti bilo koje druge institucije. OSTVARENI REZULTATI PSBIH U PRVOM KVARTALU 2014. SU ADEKVATNI ULOŽENOM TRUDU - DOM NARO PSBIH PROVEO JE SVEGA 4 SATA NA PLENARNIM SJEDNICAMA. 5
Zastupnice i zastupnici Zastupničkog doma PSBiH su, u razdoblju od 01.01. 31.03.2014. godine, održali 3 plenarne sjednice (uz 2 nastavka) i na istima proveli 37,5 sati, što je vremenski ekvivalent manje od 5 osmosatnih radnih dana, a izaslanici/delegati Doma naroda PSBiH su, u istom razdoblju, održali samo 1 plenarnu sjednicu i na istoj proveli 4 sata, odnosno 1/2 osmosatnog radnog dana (0,5). Pri tome su sva četiri spomenuta sata provedena na nastavku 36. sjednice u 12. ožujka, obzirom da u siječnju i veljači 2014., zbog nedostatka kvoruma nije bilo poslovničkih uvjeta za održavanje planarnih sjednica Doma naroda PSBiH. PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BIH JE BLAGOVREMENIM USVAJANJEM ANJEM DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2014. GODINU, JOŠ JEDNOM POKAZALA SE PRORAČUN MOŽE USVOJITI I U ZAKONSKOM ROKU. Podsjećamo da je državni proračun za 2011. godinu usvojen ''retroaktivno'', početkom 2012. godine, a za 2012. godinu je usvojen uz kašnjenje od 5. mjeseci, dok je Proračun institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2013. godinu, usvojen krajem, 2012. godine (06.12.'12.). Po treći put od 2009. godine, Proračun institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2014. godinu, usvojen je u zakonskom roku (30.12.2013.), što je potvrdilo tezu da se političari brzo dogovore kada postoji određeni interes (u ovom slučaju predizborno krpljenje proračuna) i kad su zahtjevi međunarodnih institucija precizni i principijelni (kao što je bio zahtjev MMF-a o pravovremenom usvajanju Proračuna, kao preduvjeta za dobijanje kredita od strane ove institucije. KOJE DONOSI PS BIH I LJE SU NAJSKUPLJI U REGIJI, ODNOSNO, U USPOREDBI SA PARLAMENTIMA U OKRUŽENJU BH. PARLAMENTARCI RADE NAJMANJE, A PLAĆENI SU NAJVIŠE. U proceduri PSBiH nalazi nekoliko zakona i inicijativa za smanjenje plaća zastupnika idelegata PSBiH, koje su se pojavile na valu prosvjeda građana održanih u veljači ove godine, ali nijedna od njih još nije usvojena i plaće još nisu smanjene, te se i dalje kreću od 4.800 do 7.000 KM, i u potpunom su neskladu i sa socio-ekonomskim stanjem u zemlji i sa rezultatima koje PS BiH ostvaruje. Ukoliko njihova prosječna (neto) mjesečna primanja u I kvartalu 2014. godine povežemo sa brojem usvojenih zakona i održanih plenarnih sjednica, lako se može izračunati da Parlamentarna skupština BiH u izbornoj godini donosi ''najskuplje'' zakone u regiji - svaki usvojeni zakon u prva tri mjeseca 2014. godine košta cca 428.000 KM. ''PROGRAM INTEGRIRANJA BIH U EU JOŠ UVIJEK NIJE USVOJEN: Bosna i Hercegovina, još uvijek, nema relevantan strateški, odnosno planski dokument za pristupanje Europskoj uniji, ''Program integriranja BiH u EU'', koji bi objedinio sve postojeće obveze, te pojednostavio planiranje i praćenje cjelokupnog procesa pristupanja BiH u EU. Stoga je iznimno značajno da bh. vlasti, prije svega, PSBiH i VMBiH, 6
verificiraju dogovor oko efikasnog mehanizma koordinacije poslova u procesu europskih integracija BiH, uz potrebu da i druge institucije naše zemlje budu uključene u proces pripreme i realizacije tog važnog planskog dokumenta za priključenje BiH u EU. DISKRIMINACIJA GRAĐANA BIH SE NASTAVLJA: ZBOG USKOSTRANAČKIH I DRUGIH INTERESA, PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BIH NIJE IZVRŠILA PREUZETE MEĐUNARODNE OBVEZE. Parlamentarna skupština BiH i dalje funkcionira kao institucija koja krši ljudska prava svojih građana i ne otklanja diskriminatorne odredbe iz Ustava BiH, iako je na to obvezuje presuda Međunarodnog suda za ljudska prava, donesena prije čak 4,5 godine. Osim obespravljivanja svojih građana, na etničkom principu, i sramote koju nanosi zemlji, kao jedinoj europskoj državi koja je osuđena zbog sustavne diskriminacije, PS BiH nesprovođenjem spomenute presude, blokira i europski put BiH, stjecanje kandidatskog statusa BiH u EU, te stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je potpisan prije skoro punih 6. godina. Nanoseći, na taj način, svim građanima ove zemlje, krajnje ozbiljnu, možemo reći i nenadoknadivu, štetu. TEMELJNE INFORMACIJE O RADU OBA DOMA PSBIH P ZA RAZDOBLJE OD 01.01. 31.03.2014.. : Zastupnički dom PS BiH je u razdoblju od 01.01.-31.03.2014. godine održao 3 plenarne sjednice, e, uz napomenu da su 63. i 64. sjednica imale po jedan nastavak, uz podsjećanje da je početak 63. sjednice prekinut zbog nedostatka kvoruma, jer nakon čak četiri stanke u radu, te rasprave o dnevnom redu, koja je trajala duže od 05,00 0 sati, na sjednici Kolegija Zastupničkog doma PSBiH nije došlo do potrebne suglasnosti oko nastavka 63. sjednice Zastupničkog doma PSBiH. Naime, zastupnice i zastupnici iz Republike Srpske (SNSD, SDS, DNS, PDP) zaključili da nema uvjeta za nastavak sjednice, jer je Zastupnički dom odbio prijedloge da se u dnevni red sjednice uvrste inicijative Klubova SNSD-a i SDS-a da Bariša Čolak, ministar pravde BiH pred ovim Domom iznese informacije o pravnom statusu Novaka Đukića, te o potjernici za Manojlom Milovanovićem novićem. U navedenom razdoblju, Dom naroda PSBiH je održao svega jednu plenarnu sjednicu, s obzirom da su dva pokušaja za održavanje 36. sjednice ovog Doma bila bezuspješna, jer nije bilo potrebnog kvoruma, zbog zdravstevnih problema (bolovanja) tri člana Kluba bošnjačkog naroda (Sulejman Tihić, S, Nermina Kapetanović, S i Hasan Bećirović, SDPBiH), što znači da je spomenuta sjednica 24.01. i 06.02. 2014. godine odmah na početku zasjedanja i prekinuta, dok je ista konačno održana, 12.03.2014. godine. 7
8
9
U I kvartalu 2014. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH je odbijen jedan zakon više nego što je usvojeno, s obzirom da su odbijena 3 zakonska prijedloga, uz podsjećanje da su 2 zakonska prijedloga odbijena u Zastupničkom domu, dok je u Domu naroda PSBiH odbijen 1 zakon u navedenom razdoblju. 10
je u mjesecu ožujku usvojen 1 zakonski prijedlog (Zakon o izmjenama Zakona o osnivanju Kompanije za 11
različitih predlagatelja iz različitih političkih stranaka, koje participiraju u Zastupničkom omdu PSBiH,, a vezani su za provedbu odluke Međunarodnog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić Sejdić-Finc Finci. Grafikon 5. Dom naroda PSBiH je u I kvartalu 2014. godine (01.01. 31.03.2014.) usvojio 1 zakon, 1 zakon je odbijen, za 1 zakon je obustavljena parlamentarna procedura, 1 zakon je povučena iz procedure, 1 zakon je bio na usuglašavanju istovjetnog teksta zakona koji je već usuglašen u Zastupničkom domu PSBiH, dok je u parlamentarnoj proceduri Doma naroda PSBiH, zaključno sa 31.03.2014. godine, ostalo ukupno 13 zakonskih prijedloga, te 4 Amandmana na Ustav BiH, koji su dostavljeni od različitih predlagatelja, a vezani su za implementiranje odluke Međunarodnog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić Sejdić-Finci Finci,, odnosno brisanje stavka 2, članka IX Ustava BiH, prema kojem prethodnih godina nije bilo moguće da se dužnosnicima na državnoj razini, za vrijeme obnašanja funkcije, umanjuju plaće i druge naknade. Od ukupno 2 usvojena zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH razdoblju od 01.01. 31.03.2014. godine,, oba zakona su izmjene i dopune već postojećih zakona, što znači da nije bilo usvojenih tzv. ''temeljnih'' zakona, uz podsjećanje da je analiza zakonodavnih aktivnosti PSBiH u navedenom razdoblju pokazala da je, u parlamentarnoj proceduri PSBiH bilo ukupno 30 zakona, te 4 amandmana na Ustav BiH, a usvojeno je tek nešto više od 1/15 od tog broja odbijeno je 1/10 od tog broja za ukupno 3 zakonska prijedloga je obustavljena parlamentarna procedura, 1 zakon je povučen iz procedure, dok su 21 zakonski prijedlog i 4 amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine ostali u parlamentarnoj proceduri PSBiH, 31.03.2014. godine. PREGLED PO SJEDNICAMA: 12
Zastupnički dom PSBiH je na 62. sjednici, održanoj, 23.01.2014. godine, prihvatio proceduru i nakon rasprave, po žurnom postupku,, usvojio Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, čiji je predlagatelj Dom naroda PSBiH (u Domu naroda PSBiH predlagatelj je bio delegat Staša Košarac, SNSD). Prilikom rasprave i glasanja, postignut je visok stupanj suglasnosti političkih stranaka, računajući i SDS, koja je pokrenula cijelu ''priču'' oko usvajanja izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH,, što će stvoriti pretpostavke za blagovremeno raspisivanje i održavanje općih izbora a u BiH, 2014. godine. Između ostalog, rezulat glasanja je bio sljedeći: 33 glasa ZA, 5 glasova SUZDRŽAN i 0 glasova PROTIV (suzdraži su bili Milorad Živković, SNSD, Božo Ljubić, HDZ1990, Mato Franjičević, HDZBiH, Dragan Vrankić, HDZBiH i Niko Lozančić, HDZBiH). Dodatno, na spomenutoj sjednici je usvojen i zaključak, koji je predložio Mato Franjičević, HDZBiH, kojim Zastupnički dom PSBiH traži da Interresorna radna skupina za pripremu prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH što prije započne s radom, te predloži takve izmjene koje će značiti sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, uz potpuno otklanjanje svih neustavnih elemenata iz Izbornog zakona BiH. Prema usvojenom zaključku, Interresorna radna skupina treba osigurati da rezultati izbornog procesa p u što većoj mjeri odražavaju izbornu volju svih naroda i građana u BiH. Između ostalog, na ovoj sjednici Zastupničkog doma nije podržana Inicijativa zastupnika/zastupnica Mladena Bosića, SDS, Aleksandre Pandurević, SDS, Darka Babalja, SDS, Borislava Bojića, SDS i Vesne Krstović Spremo, PDP, da se zastupnik Denis Bećirović, SDPBiH smijeni sa dužnosti člana Kolegija Zastupničkog doma, odnosno predsjedatelja/zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma. Na nastavku 63. sjednice Zastupničkog doma, koja je održana, 25.02.2014. godine, između ostalog, nije prihvaćeno negativno mišljenje Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost BiH za Prijedlog zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, čiji je predlagatelj Vijeće ministara BiH, pa je Zajedničko povjerenstvo zaduženo da dostavi novo mišljenje o ovom važnom zakonu, a odbijen je, u i čitanju, Prijedlog zakona o praznicima Bosne i Hercegovine, predlagatelja zastupnika Denisa Bećirovića, SDPBiH, dok je obustavljena procedura u svezi sa Prijedlogom zakona o pravima žrtava torture, čiji su predlagatelji zastupnici Azra Hadžiahmetović i Beriz Belkić (SBiH),, jer nije prihvaćeno negativno mišljenje Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava, prava djeteta, mlade, useljeništvo, izbjeglice, i azil i etiku. Nakon dužeg vremena, na nastavku spomenute 63. sjednice Zastupničkog doma PSBiH, koja je održana, 25.02.2014. godine, usvojena je odluka o imenovanju članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu 13
interesa, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, koji je na snagu stupio 19. studenog 2013. godine, uz napomenu da se ovim zakonom uređuje odgovornost nositelja javnih funkcija i transparentnost njihovog rada od interesa za sve građane BiH. Tako su, iz Zastupničkog doma PSBiH imenovani zastupnici Nermina Zaimović-Uzunović Uzunović, SDPBiH, Lazar Prodanović, SNSD i Zvonko Jurišić, HSPBiH, a potvrđen je i prijedlog Zajedničkog kolegija PSBiH da se iz Doma naroda imenuju izaslanici Staša Košarac, ac, SNSD, Borjana Krišto, HDZBiH i Halid Genjac, S. Podsjećamo da je CCI ukazivao na potrebu provođenja šire javne rasprave prije usvajanja spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, ali je zakon usvojen po žurnom postupku, p zastupnici/zastupnice nisu mogli predlagati amandmane na isti. Također, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, koje će, između ostalog, činiti po tri člana Zastupničkog doma i Doma naroda PSBiH (2/3 članova Povjerenstva), unatoč tome što će najmanje 1/3 članova Povjerenstva biti iz reda oporbenih stranaka, bit će u situaciji da raspravlja o sukobu interesa svojih kolegica i kolega iz Parlamenta BiH, pa i mogućeg sukoba interesa sebe samih, što je situacija koja ne garantira neovisnost u radu Povjerenstva, što bi, pored stručnosti,, trebala biti ključna odlika istoga. Na prvom dijelu 64. sjednice Zastupničkog doma PSBiH, koja je održana, 13.03.2014. godine, usvojena je Odluka o smjeni ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića, a, na inicijativu Kluba zastupnika S. Za smjenu ministra Radončića je bilo 28 glasova ZA (SNSD, izuzev zastupnika Milorada Živkovića, koji je bio SUZDRŽAN, te zastupnice/zastupnici SDPBiH, S, SDS, DNS i PDP), PROTIV je bilo 9 glasova (HDZBiH, HDZ1990, SBBBiH, HSPBiH), dok je 5 SUZDRŽANIH glasova (pored Milorada Živkovića, suzdržani su bili Azra Hadžiahmetović. SBiH, Beriz Belkić, SBiH, Mladen Ivanković Lijanović, NSRzB i Nermin Purić, DNZ), čime je najavljeno istupanje SBBIH iz aktualne parlamentarne većine u PSBiH, a nakon najavljene potvrde smjene ministra sigurnosti Farudina Radončića u Domu naroda PSBiH. Također, na prvom dijelu spomenute, 64. sjednice Zastupničkog doma PSBiH, u drugom čitanju je usvojen Prijedlog zakona o javnim nabavama, čiji je predlagatelj Vijeće ministara BiH, uz 20 glasova bilo ZA (SNSD, SDPBiH, HDZBiH, HDZ1990, NSRzB), 17 glasova je bilo PROTIV (S, SDS, SBBBiH, PDP i DNS), a 4 glasa su bila SUZDRŽANA (SBiH-2, DNZ i HSPBiH), uz napomenu da zastupnik Saša Magazinović, SDPBiH, nije glasao o ovom zakonskom prijedlogu (nije bio u dvorani za vrijeme glasanja...). Na ovoj sjednici je obustavljena procedura u svezi sa Prijedlogom zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, čiji je predlagatelj Vijeće ministara BiH, jer nije prihvaćeno negativno mišljenje 14
Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost BiH, iako je ovaj zakon jedan od važnijih za euroatlanski put BiH, koji se već duže vrijeme nalazi u svojevrsnoj blokadi i nema naznaka za skoro ubrzanje istoga. Također, zastupnici i delegati oba doma PSBiH su na 3 plenarne sjednice Zastupničkog doma, te 1 održanoj sjednici Doma naroda u prvom kvartalu 2014. godine, dali suglasnost za ratificiranje 16 međunarodnih sporazuma, ugovora, memoranduma, protokola, konvencija i sl. (popis spomenutih suglasnosti je u dodatku 3. Izvješća...), uz podsjećanje da se na suglasnosti za ratificiranje čekalo otprilike identično razdoblje, kao i u protekle dvije godine, što je znatno manje nego u 2011. godini (prva godina mandata), kada su određeni važni sporazumi, konvencije, ugovori..., mjesecima čekali na suglasnost za ratificiranje, zbog kašnjenja u konstituiranju PSBiH, P nakon općih izbora, 2010.godine. ODNOS PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BIH I VIJEĆA MINISTARA BIH U RAZDOBLJU OD 01.01. 31.03.2014 31.03.2014.: Zastupnički dom PSBiH je sa nešto više od mjesec dana zakašnjenja usvojio Orijentacijski plan rada za 2014. godinu (05.02.'14.), a Dom naroda PSBiH, zaključno sa 31.03.2014. godine, nije okončao proceduru usvajanja Orijentacijskog plana rada ovog Doma za 2014. godinu. Podsjećamo da se godišnji planovi rada usvajaju do kraja kalendarske godine za narednu godinu, te da rad bez programa rada ne treba biti odlika rada bilo koje institucije, posebno ne najvišeg organa zakonodavne vlasti BiH. Državni proračun za 2014. godinu usvojen, 30.12.2013. godine, što je treći put da Parlamentarna skupština BiH usvaja državni proračun,, sukladno zakonskim rokovima. Doduše, pod pritiskom međunarodnih institucija i naraslih potreba da se pred izbore popune proračunske ''rupe''. Tijekom I kvartala 2014. godine, u parlamentarnoj proceduri PSBiH bilo je 30 zakonskih prijedloga, uz napomenu da su zastupnici/delegati i povjerenstva oba doma PSBiH predložili ukupno 18 zakona, dok je Vijeće ministara BiH predložilo ukupno 12 zakonska prijedloga. Od spomenutih 12 prijedloga zakona, koje je predložilo Vijeće ministara BiH,, usvojen je 1 zakon (cca 8,3%), nije bilo odbijenih zakona Vijeća ministara BiH u navedenom razdoblju, za 1 zakon je obustavljena daljna procedura (cca 8,3%), dok je u parlamentarnoj proceduri, zaključno sa 31.03.2014. godine, ostalo ukupno 10 zakona (cca 83,3%). 15
16
političkih stranaka (SDPBiH, SNSD, SBBBiH, HDZBiH i HDZ1990), uz najavu izlaska iz vladajuće većine stranke SBBBiH, a nakon smjene ministra sigurnosti BiH, Fahrudina Radončića u Domu naroda PSBiH. Tijekom I kvartala 2014. godine (01.01.-31.03.2014.), najviše sudjelovanja u radu plenarnih sjednica oba doma PSBiH, računajući i nastavke prekidanih sjednica Zastupničkog doma PSBiH, te 02. Zajedničke sjednice oba doma PSBiH, koja je održana, 21.01.2014. godine, imali Bariša Čolak, ministar pravde BiH (7), Zekerijah Osmić, ministar obrane BiH (5), te Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH i Damir Ljubić, ministar za ljudska prava i izbjeglice, koji su sudjelovali na po 4 zasjedanja u navedenom razdoblju (4), dok je Vjekoslav Bevanda, predsjedatelj Vijeća ministara BiH, sudjelovao u radu 3 plenarna zasjedanja oba doma PSBiH u I kvartalu 2014. godine. U razdoblju od 01.01. 31.03.2014. godine, najmanje sudjelovanja na plenarnim sjednicama PSBiH su imali Damir Hadžić, ministar komunikacija i prometa (2), Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova BiH (2), Fahrudin Radončić, ministar sigurnosti BiH (2) i Nikola Špirić, ministar financija i trezora/zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH (2), dok je Boris Tučić, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sudjelovao na samo jednom zasjedanju oba doma Parlamentarne skupštine BiH u ovom razdoblju. Grafikon 8. 8 17
I dalje je prisutan pozitivan trend davanja odgovora na postavljena zatsupnička/delegatska pitanja u oba doma PSBiH u odnosu na ranije godine ovog saziva PSBiH, što, još uvijek, ne znači potpuno poštovanje poslovničkih odredbi u tom kontekstu, ali je svakako pozitivan pomak, uz podsjećanje da svako kašnjenje u odgovorima duže od 30 dana i eventualno, 10 dodatnih dana za produžetak roka, što treba blagovremeno najaviti u pisanoj formi, predstavlja kršenje Poslovnika o radu oba doma PSBiH, jer postoje određena pitanja zastupnika/delegata na koja dugo nije odgovoreno ili je djelomično odgovoreno, što izaziva nezadovoljstvo zastupnika/delegata PSBiH. Još uvijek nije potpuno precizirano što znači opravdan izostanak ministara sa plenarnih sjednica oba doma PSBiH, jer se iste rijetko održavaju (u prvom kvartalu tekuće, e, 2014. godine održano je ukupno 7 plenarnih zasjedanja 3 sjednica Zastupničkog doma, plus dva nastavka, jedna sjednica Doma naroda, te jedna zajednička sjednica oba doma PSBiH...), pa bi stoga razlog izostanka morao biti zaista ozbiljan, da se smatra opravdanim. KRATKA KOMPARACIJA K EFIKASNOSTI U POGLEDU ZAKONOVNIH AKTIVNOSTI AKTUALNOG, PROŠLOG I PRETPROŠLOG SAZIVA PARLAMENTARNE NE SKUPŠTINE BIH: PRVI KVARTALI I 2006., 2010. I 2014. : U pogledu zakonodavnih aktivnosti, bivši saziv PSBiH (mandatni period 2006-2010) je, u prvom kvartalu posljednje godine svog g mandata, bio, efikasniji od aktualnoga, obzirom da je Parlamentarna skupština BiH u razdoblju od 01.01.-31.03.2010. godine usvojila 4 zakona, što je duplo više od usvojenog u prvom kvartalu 2014. godine. 18
strane aktualnog saziva Parlamentarne P skupštine BiH. KOMPARACIJA SA SUSJEDIMA DIMA-HRVATSKI SABOR, NARODNA SKUPŠTINA SRBIJE I SKUPŠTINA CRNE GORE: U razdoblju od 01.01. 31.03.2014. godine, Hrvatski sabor je održao jednu sjednicu (12. sjednica Hrvastkog sabora), koja je trajala od 22. siječnja do 28. ožu 19
Spomenimo da, zbog prijevremenih parlamentarnih izbora u Srbiji, raspisanih potkraj siječnja (kada je i raspušten tadašnji saziv srbijanskog parlamenta), a održanih u ožujku 2014. godine (16.03.'14.), Narodna skupština Republike Srbije nije imala zakonodavnih aktivnosti u I kvartalu 2014. godine. CCI navedenom komparacijom žele javnosti predočiti određene činjenice, koje pokazuju da je moguće ostvaritit dobre rezultate na planu zakonodavnih aktivnosti, uz podsjećanje da Parlamentarna skupština BiH proteklih godina ima iznimno loše rezultate na planu zakonodavnih aktivnosti, kao i na planu ispunjenja neophodnih uvjeta i preuzetih obveza prema Europskoj uniji, koje su trebale omogućiti BiH kandidatski status za članstvo u Uniji, te stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je potpisan prije skoro punih 6 godina (16.06.2008.). Podsjećamo, da CCI uvažava sve specifičnosti naše zemlje i složenost njenog unutarnjeg ustroja, te podjelu nadležnosti između države, entiteta i kantona, a, ali smatramo s da je,, bez obzira na to, moguće, i nužno, postići znatno bolje rezultate. A s druge strane je potrebno uskladiti primanja državnih dužnosnika i članova institucija sa obimom njihovih obaveza i rezultatima koje ostvaruju. KRATKI OSVRT NA EUROPSKI PUT BIH I OBVEZE PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BiH MOGUĆE IMPLIKACIJE NA BOSNU I HERCEGOVINU NAKON ULASKA REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU: U procesu pristupanja Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina treba usvojiti i implementirati tzv. "paket" zakonodavstva EU,, koji sadrži preko 100.000 stranica pravnih akata, uz podsjećanje da, niti 4,5 godine nakon donošenja odluke Međunarodnog suda za ljudska prava u predmetu ''Sejdić Finci'', ista još nije implementirana, a što bi značilo usklađivanje Ustava BiH sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, te uspostavljanju efikasnog mehanizma koordinacije poslova niti je uspostavljen efikasan mehanizam koordinacije, u svezi s integracijom u EU,, što š su bila dva ključna uvjeta EU za predaju vjerodostojne aplikacije za kandidatski status i buduće članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Između ostalog, Vijeće ministara Europske unije je jasno iznijelo stav da BiH krši svoje vlastite međunarodne obveze, uključujući i one definirane Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), što znači da, bez provedbe odluke Međunarodnog suda u predmetu ''Sejdić-Finci'',, SSP ne može stupiti na snagu, a samim tim nisu ispunjeni uvjeti za vjerodostojnu aplikaciju za kandidatski status, odnosno članstvo BiH u EU,, uz podsjećanje da je Hrvatska ušla u EU, E, da su Crna Gora i Srbija otvorile pregovore i da je Crna Gora prošla cijeli ''skrining'' proces, dok se sa Kosovom intenzivno pregovara o što bržoj provedbi SSP-a. 20
Dakle, naša zemlja se već duže vrijeme nalazi u stanju potpune blokade kada je riječ o procesu europskih integracija, a Vijeće ministara BiH koje bi trebalo motor toga procesa, već predugo traga za rješenjem mehanizma koordinacije,, s ciljem postizanja neophodnog kompromisa, koji će biti sve teže pronaći, jer se uvelike ušlo u izbornu godinu, kada su, sve je očitije, interesi političkih stranaka u predizborno vrijeme važniji od interesa građana, što znači da postoji ''opasnost'' da još jedna godina bude ''izgubljena'' za BiH i da ovaj, za građane BiH ključni proces, bude intenziviran tek nakon listopadskih općih izbora u BiH. Također, ne smije se zanemariti činjenica da našoj zemlji u procesu eurointegracija itekako odmaže činjenica da BiH, još uvijek,, nema relevantan strateški, odnosno planski dokument za pristupanje BiH Europskoj uniji ''Program integriranja BiH u EU'', koji bi objedinio sve postojeće obveze BiH, te pojednostavio planiranje i praćenje procesa pristupanja BiH ka EU. Prema riječima direktorice Direkcije za europske integracije, Nevenke Savić, integraciju BiH u EU usmjerava niz dokumenata koji prioritetiziraju aktivnosti ovog procesa i u određenoj mjeri omogućavaju njegovo praćenje, a to su, u prvom redu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno Privremeni sporazum koji ga trenutno zamjenjuje, Program mjera za provedbu SSP-a, odnosno Privremenog sporazuma, akcioni planovi za realizaciju tzv. ''mapa puta'' '', prioritetnih nalaza izvješća Europske komisije o napretku BiH, kao i dokument Europsko E partnerstvo. Neophodan preduvjet za izradu spomenutog dokumenta ''Program integriranja BiH u EU'' je efikasan mehanizam koordinacije poslova u procesu, zbog toga što je potrebno sudjelovanje svih institucija u procesu integriranja na pripremi i realizaciji tog važnog planskog dokumenta za priključenje BiH u EU. Dakle, navedeni ''program integriranja anja'', bi trebao dati pregled svih obveza iz spomenutog procesa, dinamiku njihove realizacije, plan ispunjenja kriterija za članstvo, plan usklađivanja domaćeg sa zakonodavstvom EU, te procjenu troškova realizacije ovog programa. Na temelju spomenutog programa integriranja, bilo bi poznato koja administrativna razina u kojem razdoblju radi na ispunjenju konkretne aktivnosti u procesu. Također, planiranje rada vlada bi bilo pojednostavljeno, a zakonodavna vlast i javnost bi imali dobar instrument za praćenje rada izvršne vlasti. Po mišljenju Nevenke Savić, direktorice Direkcije za europske integracije BiH, opredjeljenje za članstvo u EU je, prije svega,, opredjeljenje za transformaciju društva,, a propisi, p standardi i novac EU su u tome smjernica i podrška. Ako je proces tako shvaćen, prijenos zakonodavstva EU i njegova dosljedna primjena u BiH, u skladu sa nadležnostima različitih razina vlasti je istovremeno stvar zahtjeva procesa p integriranja u EU, ali i pravne sigurnosti građana Bosne i Hercegovine. U kontekstu europskog puta BiH, svakako treba spomenuti i činjenicu da je Republika Hrvatska Europskoj komisiji poslala svoj prijedlog rješenja za specifičan pristup BiH, a po riječima Vesne Pusić, ministrice 21
vanjskih i europskih poslova, Hrvatska je na sjednici ministara vanjskih poslova zemalja članica EU početkom veljaće tekuće godine, najavila najavila znatno ''robusniji'' angažman za BiH, što bi značilo da EU treba za BiH osmisliti poseban model, koji bi se razlikovao od uobičajenog pristupnog procesa, odnosno vrstu pristupnog pretprocesa unutar kojeg bi se rješavala neka pitanja, koja su sada preduvjet za brže napredovanje Bosne i Hercegovine na putu europskih integracija i predaju njezine aplikacije za članstvo. U dokumentu službenog Zagreba nazvanom "Promemorija - Bosna i Hercegovina", koji je poslan Briselu,, se ističe da je u interesu svih zemalja EU da se u regiji održi stabilnost i promovira politika proširenja EU. Većina građana BiH snažno podržava europsku perspektivu i vide je kao isključivi instrument kojim će se ova zemlja povesti u pravome smjeru, pa je stoga neophodno da institucije EU i države članice odmah djeluju. Za proces integracije BiH ključno je koristiti pristup koji je skrojen prema njezin zinoj mjeri". Temeljna logika za novi pristup itekako je uvjetovana ponudom za članstvo u EU: dinamika i napredak integracije BiH u EU trebali bi se izravno vezati za dinamiku i razvoj njezine interne funkcionalne, političke i administrativne efikasnosti. U idealnim okolnostima, ovaj bi proces trebao biti spreman do uspostave nove vlade nakon listopadskih općih izbora u BiH. Dakle, predložena metodologija za buduće članstvo u EU bi trebala postaviti okvir koji je koncizan i strukturiran instrument za djelovanje, sa jasnim stavkama koje se mogu ostvariti, čime bi se omogućilo uvođenje novih ideja i širokog spektra konzultacija relevantnih sudionika o ustavnim reformama, kao i o neophodnom mehanizmu za koordinaciju europskih integracija i donošenje odluka ne samo po europskim e pitanjima,, nego i osiguravanja funkcionalne države. Proces koji je Hrvatska za BiH predložila Briselu uključivao bi dva paralelna procesa: proces pristupanja BiH koji je ''skrojen krojen'' po njezinoj mjeri i sinks inkroniziranu pomoć i suradnjus radnju, a koji bi značio, na jedan način, dodjelu statusa a ''specijalne'' zemlje kandidata didata, a zbog posebnih uvjeta i izazova sa kojima se susreće na svom europskom putu i što bi u konačnici, mogao biti solidan razlog da se osnaži zalaganje građana i njihov jači pritisak na lidere političkih stranaka, uz napomenu da to nikako ne bi značilo ublažavanje kriterija ili bilo kakvo ''spuštanje ljestvice'' kriterija za BiH, što je bilo tumačeno u prvim reakcijama nakon ove inicijative. Stoga bi pitanja poput ustavne reforme, dogradnje izbornog zakonodavstva i provedbe odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić - Finci", koja se obično rješavaju unutar poglavlja 23. i 24., mogla, u kontekstu navedenog statusa, biti dijelom šireg procesa, koji bi jasno j i uz provedbu svih danih kriterija, koji su važili i za druge države regije, vodio Bosnu i Hercegovinu ka budućem članstvu u Europskoj uniji. 22
Iz navedenog je vidljivo je da je angažman Europske unije znatno pojačan na ubrzanju europskog puta Bosne i Hercegovine, s ciljem da se učinkovitije provode ključne socijalne i gospodarske reforme, uz proširenje strukturalnog dijaloga u pravcu jačanja vladavine prava i sustavne borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Pored reforme pravosuđa, kao jedne od najznačajnijih na europskom putu naše zemlje, od iznimne je važnosti i značajnije ubrzanje gospodarskih reformi, koji bi trebale biti, prije svega, usmjerene ka smanjenju nezaposlenosti, koji je premašio brojku od 550.000 neuposlenih u BiH. Posebno ohrabrujuća je najava Europske komisije da će za zemlje Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonije, Albanija i Kosovo) u narednom petogodišnjem razdoblju izdvojiti dodatnih milijardu eura, te u suradnji sa drugim financijskim institucijama, još deset milijardi eura za gospodarske i infrastrukturne projekte u zemljama regije, što je za bh. vlasti dodatna obveza i odgovornost, s ciljem da se kvalitetno koriste spomenuti EU fondovi, prije svega, za brže rješavanje anje ključnih problema građana, što će itekako ovisiti od spremnosti bh. vlasti da bliže surađuju sa zemalja regije u kreiranju kvalitetnih programa. Nedavno je Štefan Füle, komesar za proširenje EU, izjavio da strategija za BiH ide u tri pravca i ista za cilj ima, u prvom redu, jačanje ekonomskih reformi na svim razinama u BiH. U tom smislu, spomenuta strategija sadrži set pomoći za pripremu Programa ekonomskih reformi u BiH, te Programa konkurentnosti i rasta,, koji ima za cilj da poboljša mikroekonomske politike, klimu za investiranje, čime će se poboljšati i ekonomska situacija svakog bh. građanina. Nadalje, ustanovljena je zajedničku Radnu grupu EU i BiH, čiji je zadatak da ubrza provedbu projekata koje u BiH financira ira Europska Unija (prvi radni sastanak radne grupe je održan, 13. 03.2014. i na njemu su sudjelovali predsjedatelj VMBiH i dva entitetska premijera......). Naime, već je više od 350 miliona eura pomoći iz IPA fondova na raspolaganju BiH, od tog iznosa 210 miliona eura se implementira, a još 140 miliona a eura određeno je za potrošnju na bh. programe, ali ugovori o tome još nisu potpisani i u Europskoj komisiji i čeka se na potpisivanje istih. Do tada treba ubrzati realizaciju tih projekata i osigurati da se njima riješe određeni problemi u ekonomskom, ali i i socijalnom sektoru (ovdje se govori o novcu iz IPA fondova Europske unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine). I treće, Europska komisija ima za cilj ojačati o strukturalni dijalog o pravosuđu, tako što će biti uključene oblasti koje inače potpadaju pod poglavlje 23., prije svega, misli se s na mjere za borbu protiv korupcije, s tim što se, znatno intenzivnije nego do sada, u sve navedene aktivnosti planiraju uključiti građani, odnosno nevladin sektor u cjelini, što bi trebalo ohrabriti vlasti na puno tješnju i češću komunikaciju sa NVO-ima. 23
Također, Europska komisija je u prosincu 2013. godine odobrila 42 miliona eura za BiH za 2013. godinu, ali bh. vlasti sada moraju osigurati da se kvalitetno utroši novac, koji još nije potrošen. Uvjet za IPA II je i da se taj novac troši uz mnogo više koordinacije u realizaciji strategija, koje su dogovorene u širokoj konzultaciji unutar BiH. Jednostavno, tamo gdje bude postojala koordinacija i dogovorena strategija,, EU će uključivati novac iz IPA fondova, a tamo t gdje to nije slučaj, novca neće biti. Jer, po riječima Štefana Fülea, komesara za proširenje, Europska komisija u takvim situacijama nije sigurna a da li će se ostvariti očekivani rezultati ti u realizaciji odobrenog novca, dok u nekim slučajevima, ne zna da li će novac uopće moći biti korišten. Na nastavku 64. sjednice Zastupničkog doma, koja je održana, 26.03.2014. godine, k'znanju je primljena Informacija o pripremi uvjeta za korištenje novog instrumenta pretpristupne pomoći Europske unije za razdoblje 2014. 2020., a usvojen je i zaključak kojim Zastupnički dom PSBiH predlaže Zajedničkom povjerenstvu za europske integracije da, nakon razmatranja Informacije, nastavi daljnje aktivnosti uključivanjem visoke političke razine u razgovore za pronalaženje rješenja za uspostavu operativne strukture IPARD, te da o poduzetim radnjama i usvojenim zaključcima obavijesti Kolegije oba doma PSBiH. Također, usvojeni su i zaključi koji glase: Informacija o pripremi uvjeta za korištenje novog instrumenta pretpristupne pomoći i Europske unije za razdoblje 2014.-2020. 2020. godine je nepotpuna jer nedostaju: informacije o konzultacijama predstavnika Vijeća ministara BiH s predstavnicima Europske komisije o izradi Strateškog dokumenta, informacije o formiranju timova u Vijeću ministara BiH za pripremu sektorskih strategija i informacije o aktivnostima na izradi sektorskih strategija itd, Informacija se odnosi samo na proces izrade sektorskih strategija iz područja poljoprivrede i u tome je dijelu cjelovita. Za taj dio sadrži potrebne podatke i Zaht Zahtijeva se od Vijeća ministara BiH da u roku od 30 dana dostavi domovima PSBiH cjelovitu Informaciju o pripremi uvjeta za korištenje novog instrumenta pretpristupne pomoći EU-a za razdoblje 2014.-2020. 2020. godine odine, koja će sadržavati sve gore navedene stavke. Na spomenutom nastavku 64. sjednice Zastupničkog doma PSBiH, usvojen je i zaključak kojim se zadužuje Vijeće ministara BiH da žurno, a najkasnije u roku od 30 dana, usvoji i u PSBiH dostavi potpunu Informaciju o pripremi uvjeta za korištenje novog instrumenta pretpristupne pomoći EU-a a za razdoblje 2014.-2020. 2020. koja će, između ostalog, sadržavati informaciju o radu svih tijela u Vijeću ministara BiH koja rade sektorske strategije, sa prijedlogom mjera za ubrzanje i poboljšanje svih navedenih aktivnosti. 24
Na kraju, zbog duže blokade europskog puta, BiH značajno zaostaje za državama regije, a kako je Hrvatska, 01. srpnja 2013. godine postala 28. punopravna članica Europske unije, te da su Crna Gora i Srbija značajno napredovale u odnosu na BiH, postaje zabrinjavajuće je da, ukoliko se radikalno ne krene u poziitvnom pravcu, tj. ukoliko naši političari ne pređu sa deklarativnog opredjeljenja za Europsku uniju na stvarnu podršku provedbi neophodnih reformi, koje su trenutno prepreka na eu 25
Azra Hadžiahmetović SBiH 5 4 1 Mladen Ivanković-Lijanović NSRzB 5 3 2 Zijad Jagodić S 5 5 0 Slavko Jovičić SNSD 5 5 0 Zvonko Jurišić HSP BiH 5 5 0 Emir Kabil SBBBiH 5 5 0 Drago Kalabić SNSD 5 5 0 Vesna Krstović-Spremo PDP RS 5 5 0 Petar Kunić DNS 5 4 1 Mirza Kušljugić SDPBiH 5 5 0 Anto Domazet SDPBiH 5 5 0 Božo Ljubić HDZ 1990 5 5 0 Niko Lozančić HDZ BiH 5 5 0 Saša Magazinović SDPBiH 5 5 0 Dušanka Majkić SNSD 5 4 1 Milica Marković SNSD 5 4 1 Danijela Martinovic SDPBiH 5 5 0 Šemsudin Mehmedović S 5 4 1 Mirsad Mešić SDPBiH 5 5 0 Aleksandra Pandurević SDS 5 5 0 Lazar Prodanović SNSD 5 4 1 Nermin Purić DNZ 5 5 0 Asim Sarajlić S 5 3 2 Senad Šepić S 5 5 0 Salko Sokolović S 5 5 0 Saša Bursać SNSD 5 5 0 Boško Tomić SNSD 5 5 0 Nermina Zaimović-Uzunović SDPBiH 5 5 0 Milorad Živković SNSD 5 5 0 Mirsad Đugum SBBBiH 5 5 0 UKUPNO: 210 197 13 26
PREGLED NAZOČNOSTI IZASLANIKA/DELEGATA NA PLENARNIM SJEDNICAMA DOMA NARO,, TE NASTAVCIMA SJEDNICA DOMA NARO PSBIH ODRŽANIM U RAZDOBLJU OD 01.01. 31.03.2014.. : Izaslanik/delegat Politička stranka Ukupno Prisutan Opravdano odsutan Hasan Bećirović - SDPBiH 3 0 3 DUŽE BOLOVANJE Mehmed Bradarić SDPBiH 3 3 0 Dragan Čović HDZ BiH 3 3 0 Halid Genjac S 3 3 0 Mladen Ivanić PDP RS 3 3 0 Nermina Kapetanović - BOLOVANJE S 3 1 27
11 Amir Fazlić S 1/0/0 0 0 0 0 0 12 Mato Franjičević HDZBiH 7/3/0 1 2 0 0 1 13 Azra SBiH 5/1/0 0 3 0 0 1 Hadžiahmetović 14 Mladen Ivankovic NSRzB 6/2/0 0 1 0 0 0 Lijanović 15 Zijad Jagodić S 4/4/0 3 5 0 0 0 16 Slavko Jovičić SNSD 8/10/0 0 1 0 0 0 17 Zvonko Jurišić HSP BiH 7/5/0 0 1 0 0 0 18 Emir Kabil SBBBiH 6/5/0 0 0 0 0 0 19 Drago Kalabić SNSD 8/10/0 0 2 0 0 1 20 Vesna Krstović- PDP RS 1/1/0 0 0 1 0 0 Spremo 21 Petar Kunić DNS 6/4/0 0 0 0 0 0 22 Mirza Kušljugić SDPBiH 3/0/0 0 1 0 0 23 Anto Domazet SDP BiH 5/4/0 1 1 2 0 0 24 Božo Ljubić HDZ 7/2/0 1 3 0 0 1 1990 25 Niko Lozančić HDZBiH 8/3/0 1 3 0 0 0 26 Saša Magazinović SDP BiH 12/9/1 0 0 1 0 0 27 Dušanka Majkić SNSD 12/9/0 1 8 0 0 0 28 Milica Marković SNSD 3/4/0 0 0 0 0 0 29 Danijela SDP BiH 3/0/0 0 5 1 0 0 Martinovic 30 Šemsudin S 1/0/0 0 2 0 0 0 Mehmedović 31 Mirsad Mešić SDPBiH 1/0/0 0 0 1 0 0 32 Aleksandra SDS 8/9/0 0 3 1 0 0 Pandurević 33 Lazar Prodanović SNSD 3/4/0 0 1 0 0 0 34 Nermin Purić DNZ 1/0/0 0 8 0 0 0 35 Asim Sarajlić S 1/0/0 0 2 0 0 0 36 Senad Šepić S 9/2/0 1 12 0 0 1 37 Salko Sokolović S 5/1/0 0 0 0 0 0 38 Saša Bursać SNSD 6/2/0 1 2 0 0 1 39 Boško Tomić SNSD 11/0/0 0 1 0 0 0 40 Nermina - 3/0/0 0 3 1 0 0 Zaimovic SDPBiH Uzunović 41 Milorad Živković SNSD 10/9/0 0 2 1 0 1 42 Mirsad Đugum SBB BiH 8/6/0 0 4 1 0 0 Ukupno: 244/133/2 13 98 18 0 10 Zastupnički dom PSBiH je, na održanim plenarnim sjednicama u razdoblju od 01.01.-31.03.2014. godine imao ukupno 244 diskusije od strane svih 42 zastupnika/zastupnice (nije bilo tzv. ''šutljivih'' zastupnika), 28
dok je ukupno 9 zastupnika/zastupnica pokrenulo 13 inicijativa, s tim da su zastupnici Denis Bećirović, SDPBiH i Zijad Jagodić, S pokrenuli po 3 inicijative ukupno 6 ili 46,2% od broja svih inicijativa, koje su pokrenute u navedenom razdoblju (77 zastupnica/zastupnika su pokrenuli po jednu inicijativu). Samo 6 zastupnica/ika Zastupničkog doma PSBiH su, u I kvartalu 2014. godine, imali ukupno 76 diskusija (Beriz Belkić, SBiH 19, Dušanka D Majkić, SNSD 12 12, Saša Magazinović, SDPBiH 12, Šefik Š Džaferović, S 11 11,, Boško Tomić, SNSD-11 1 i Milorad Živković, SNSD 10),, što iznosi nešto manje od 1/3 svih diskusija u navedenom razdoblju (30,7%), uz napomenu da su navedenih 6 zastupnika/zastupnica, također, imali skoro 1/3 replika ukupno 41 ili 30,8% od ukupnog broja (133 replike u I kvartalu). Iz grafikona 11. 1 je vidljivo da su 30 zastupnika/zastupnica Zastupničkog doma postavili 989 zastupničk stupničkih ih pitanja u I kvartalu 2014. godine, uz napomenu da 12 zastupnika/zatsupnica nisu postavili niti jedno zastupničko pitanje tijekom 3. održane sjednice Zastupničkog doma u navedenom razdoblju, s tim da su ukupno 6 zastupnica/zastupnika postavili čak 50 pitanja,, što je više od ½ (51%) svih postavljenih pitanja (Denis Bećirović, SDPBiH 12, Senad Šepić, S,, 12, Dušanka Majkić, SNSD 8, Nermin Purić, DNZ 8, te zastupnici Danijela Martinović, SDPBiH i Zijad Jagodić, S po 5 zastupničkih pitanja). 29
ranijih ih godina (dakle, za prva tri mjeseca 2014. godine, zastupnice/zastupnici su dobili ukupno 92 odgovora na zastupnička pitanja. Također, izaslanici/delegati Doma naroda PSBiH su postavili samo jedno delegatsko pitanje u I kvaratlu 2014. godine, a dobili su 10 odgovora na ranije postavljena pitanja. Sve navedeno govori u prilog značajnijeg povećanja odgovornosti u odnosu na ranije godine monitoringa rada PSBiH, članova Vijeća ministara BiH i drugih institucija, kojima su pitanja postavljana, u pogledu blagovremenog dostavljanja odgovora na postavljena pitanja u oba doma PSBiH, uz podsjećanje da su navedeni rokovi precizno definirani u poslovnicima oba doma PSBiH (maksimalno 30 dana + 10 dana za ''specifična'' pitanja, uz pisanu najavu mogućeg kašnjenja u dostavljanju traženih odgovora...), pa zastupnici i delegati sada brže dobiju tražene odgovore i ne moraju čekati po nekoliko mjeseci ili godina. DOM NARO PSBIH PREGLED AKTIVNOSTI ZASTUPNIK Z ASTUPNIKA/DELEGATA A/DELEGATA OD 01.01.- 31.03.2014.. G.: Izaslnik/ Diskusije Zastupnička Red Inicijative delegat /Replike /P.I. pitanja Zakoni Zaključak Amandman Ukupno broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Hasan Bećirović, SDPBiH- DUŽE 0 0 0 0 BOLOVANJE 0 0 0 Mehmed Bradarić, 0 0 0 2 SDPBiH 1 / 1 / 0 0 0 Dragan Čović, 0 0 0 1 HDZBIH 1 / 0 / 0 0 0 Halid Genjac, 0 1 0 6 S 1 / 2 / 2 0 0 Mladen Ivanić, 0 0 0 6 PDP 3 / 3 / 0 0 0 Nermina 0 0 0 0 Kapetanović, S 0 / 0 / 0 0 0 Staša Košarac, 0 0 0 2 SNSD 1 / 0 / 0 0 1 Stjepan Krešić, 0 0 0 1 HSPBiH 1 / 0 / 0 0 0 Borjana Krišto, 0 0 0 1 HDZBiH 1 / 0 / 0 0 0 Martin Raguž, 0 0 0 3 HDZ1990 1 / 2 / 0 0 0 Dragutin Rodić, 0 0 0 2 SNNSD 1 / 1 / 0 0 0 Krstan Simić, 0 0 0 7 SNSD 3 / 4 / 0 0 0 Ognjen Tadić, 1 0 0 10 SDS 2 / 5 / 2 0 0 Sulejman Tihić, 0 0 0 0 S 0 / 0 / 0 0 0 Krunoslav 0 0 0 1 Vrdoljak, SDPBiH 1 / 0 / 0 0 0 UKUPNO: 17/18 18/4 0 1 1 1 0 42 30
Izaslanici/delegati Doma naroda PSBiH su, na jednoj održanoj sjednici u I kvartalu 2014. godine (01.01.- 31.03.'14.), imali ukupno 17 diskusija, uz napomenu da su 2 izaslanika/delegata diskutirali i po 3 puta (Mladen Ivanić, PDP i Krstan Simić, SNSD), dva puta je diskutirao delegat Ognjen Tadić, SDS, koji je imao 2 poslovničke intervencije ije i čak 5 replika tijekom spomenute 32. sjednice Doma naroda PSBiH. U prvom kvartalu 2014. godine, diskusije nisu imali delegati Sulejman Tihić, S, Nermina Kapetanović, S i Hasan Bećirović, SDPBiH, koji su zbog zdravstvenih problema bili na dužem bolovanju ovanju, dok je (delegat Hasan Bećirović, SDPBiH, nakon duže bolesti, preminuo je 20.04.2014. godine). Također, samo jedan delegat je predlagatelj zakona i to Ognjen Tadić, SDS, koji je 10.03.2014. godine predložio Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je, zaključno sa 31.03.2014. godine, ostao u parlamentarnoj proceduri PSBiH, samo jedan delegat je imao delegatsko pitanje u navedenom razdoblju (Staša Košarac, SNSD), jedan delegat je imao zaključak na nastavku 36. sjednice Doma naroda PSBiH (Halid Genjac, S), dok u navedenom razdoblju (01.01. 31.03.'14.) nije bilo pokrenutih inicijativa, niti predloženih amandmana od strane izaslanika/delegata Doma naroda. KRATKI OSVRT NA PRIJEDLOG ZAKONA O PRORAČUNU INSTITUCIJA BIH I MEĐ. OBVEZA BIH ZA 2014.. G: Predsjedništvo BiH je Prijedlog zakona o Proračunu institucija i međunarodnih obveza BiH za 2014. godinu utvrdilo, 05. prosinca 2013. godine sa dva glasa ZA (Željko Komšić i Bakir Izetbegović), te jednim glasom PROTIV (Nebojša Radmanović), a sukladno tom prijedlogu, državni proračun za 2014. godinu iznosi =1.796.392.968 968 KM, od čega su ukupni prihodi za financiranje institucija i ukupna primanja na razini 2013. godine i iznose =950.000.000 KM, a planirani prihodi za servisiranje vanjskog duga iznose =846.392.968 KM i veći su za 57.916.958 KM ili sedam posto u odnosu na proračun iz 2013. godine. U strukturi prihoda dominira zahvaćanje s jedinstvenog računa u identičnom iznosu kao i 2013. godine =750.000.000 KM. Nakon određenih poslovničkih zakašnjenja na relaciji Vijeće ministara BiH - Predsjedništvo BiH - Parlamentarna skupština BiH, Zastupnički dom PSBiH je na nastavku 60. Sjednice tog Doma, koja je održana, 30.12.20113. godine, u drugom čitanju,, usvojio Prijedlog zakona o Proračunu u institucija i medjunarodnih obveza BiH za 2014. godinu, sa amandmanima sadržanim u Izvješću Povjerenstva za financije i proračun Zastupničkog doma, a rezultat glasanja je bio 23 glasa ZA (SDPBiH, SNSD, SBBBiH, HDZBiH i HDZ1990), 14 glasova PROTIV (S, SBiH, SDS, PDP, HSPBiH) i 1 SUZDRŽAN glas (NSRzB). Usvojen je i zaključak Milorada Živkovica, SNSD, koji glasi: ''Zadužuje 'Zadužuje se Povjerenstvo za financije i proračun da u 2014. godini organizira javna saslušanja sa rukovoditeljima institucija na razini 31