HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN OŽUJAK 2008. Bina Istra d.d. Potpisom 693,5 milijuna eura vrijednog ugovora osigurana sredstva za izgradnju punog profila Istarskog ipsilona Bina Istra, koncesionar Istarskog ipsilona, potpisala je ugovor o sindiciranom kreditu u vrijednosti 693,5 milijuna eura kojim je refinancirano 210 milijuna eura vrijednih obveznica izdanih u veljači 2003. godine, kao i komercijalni kredit u iznosu od 58 milijuna eura, te osiguran stand-by kredit u svrhu nastavka izgradnje Istarskog ipsilona (puni profil). Novim uvjetima financiranja očekuje se znatno manja kamatna stopa (ispod 5,4 %), a proces sindiciranja, odnosno utvrđivanja definitivne kamatne stope po kreditu, dovršen je krajem veljače 2008. godine. Ugovor o kreditu sklopljen je s konzorcijem triju banaka: Société Générale, The Royal Bank of Scotland i Zagrebačkom bankom d.d. Svakako jedan od najvećih iznosa odobrenih kreditom jednoj privatnoj hrvatskoj tvrtki do sada. Ugovorom se omogućuje realizacija izgradnje punog profila Faze 2A, a zatim izrada projekata za puni profil Faze 2B, te refinanciranje kreditnog i obvezničkog duga iz 2003. godine kojim je bilo omogućeno dovršenje izgradnje Faze 1 Istarskog ipsilona. Tehničke karakteristike Faze 2A Faza 2A sastoji se od izgradnje dva dodatna prometna traka (širine 3,5 m) i zaustavnog traka (2,5 m), u dužini otprilike 95 km, između Umaga i Pule, odnosno Kanfanara i Rogovića. Faza 2A također će uključiti 8 km dugu spojnu cestu od čvora Pula u smjeru Medulina. Ova spojna cesta imat će vrlo pozitivne rezultate na prometna predviđanja jer će poslužiti kao odlična alternativa opterećenom pristupu gradu Puli. Faza 2A uključivat će i primjenu zatvorenog sustava naplate cestarine na cjelokupnoj mreži (osim na dionici Matulji tunel Učka). Faza 2A će uključiti i spoj od čvora Umag do DC 202 (duljina 1,5 km) radi poboljšanja veze između Ipsilona i graničnih prijelaza Kaštel i Plovanija (zahtjev koordinacije načelnika i gradonačelnika Bujštine). Kao zaključak navodimo da će faza 2A uključiti i obnovu dionice između Matulja i tunela Učke. Poboljšanje dionice sastojat će se u izgradnji dodatnog traka za spora vozila (u dužini od 2 km), te izgradnji novog raskrižja. Tehničke karakteristike Faze 2B Dupliranje dionica koje se nalaze između Matulja i Rogovića (45 km, uključujući i 5 km dug tunel Učka). Faza 2B se sastoji od izgradnje dva dodatna prometna traka (3,5 m širine) i zaustavnog traka (2,5 m). Također je predviđena izgradnja dodatnog zaustavnog traka, u dužini 95 km, na dionicama izgrađenim tijekom Faze 1, te dupliranje vijadukta Mirna i vijadukta Limska Draga.
Autocesta A6, Rijeka Zagreb Potpisan Ugovorni sporazum izgradnja južnog kolnika zaobilaznice grada Rijeke Autocesta Rijeka Zagreb d.d. osnovala je Korisnički forum Na temelju IV. ugovora o izmjenama i dopunama Ugovora o koncesiji Autoceste Rijeka Zagreb d.d., koji su, 23. kolovoza 2007., potpisali ministar Božidar Kalmeta u ime Vlade RH i predsjednik Uprave Autoceste Rijeka Zagreb d.d. gosp. Jurica Prskalo, koncesijsko područje Autoceste Rijeka Zagreb d.d. proširilo se na pristupne ceste od Lišnice do čvora Novigrad i od Netretića do čvora Novigrad, odsječak autoceste od čvora Orehovica do graničnog prijelaza Rupa i od čvora Orehovica do čvora Križišće uključujući pristupnu cestu od čvora Draga do grada Rijeke te pristupnu cestu od čvora Križišće do Krčkog mosta i Krčki most. Na temelju ovoga Ugovora, Autocesta Rijeka Zagreb d.d. preuzela je i obvezu izgradnje južnog kolnika zaobilaznice grada Rijeke. Ugovorni sporazum izgradnja južnog kolnika zaobilaznice grada Rijeke, Dionica čvor Orehovica čvor Diračje duljine 8,856 km, potpisan je 22. siječnja 2008. godine u Rijeci. Ugovor je potpisao predsjednik Uprave Autoceste Rijeka Zagreb d.d. gospodin Jurica Prskalo s čelnicima tvrtki Poslovne udruge: HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d., VIA- DUKT d.d., KONSTRUKTOR INŽENJERING d.d. i STRABAG AG. Svečanom potpisivanju Ugovora prisustvovao je i gospodin Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture. Riječka Obilaznica Vrijednost navedene investicije je 627.927.417,46 kn, s rokom izvođenja radova do 1. lipnja 2009. godine. Ukupna duljina dogradnje južnog kolnika zaobilaznice grada Rijeke, dionice čvor Orehovica čvor Diračje iznosi 8,8 km, a zajedno s priključnim cestama 9,6 km. Od ukupne duljine dionice, gotovo 30 % radova odnosi se na izgradnju objekata. Četiri su tunela: Trsat (858 m), Katarina (190 m), Škurinje I (412 m) i Škurinje II (560 m). Dva su vijadukta: Mihačeva Draga (189 m) i Katarina (112 m), te most Rječina (208,5 m). Dva su nadvožnjaka i jedan podvožnjak: nadvožnjak Kozala (55 m), nadvožnjak u čvoru Rujevica (29 m) te podvožnjak u čvoru Škurinje (30 m). Ukupna duljina tunela iznosi 2.020 m, velikih objekata (most, vijadukti) 509,5 m te malih objekata (nadvožnjaci, podvožnjak) 114 m. Radovi na izgradnji južnog kolnika zaobilaznice grada Rijeke, dionice čvor Orehovica čvor Diračje, započeli su i u skladu su sa zacrtanim planom. Poslovna udruga četiri tvrtke gradi istovremeno na cijeloj dužini dionice od gotovo 9 kilometara, uz paralelni promet na sjevernom kolniku zaobilaznice. Radi se sve da Riječani i svi oni koji se koriste zaobilaznicom grada Rijeke, što manje osjete radove i što prije voze punim profilom. Konstituirajuća sjednica Korisničkog foruma održana je 7. veljače 2008. godine u prostorijama društva Autocesta Rijeka Zagreb d.d. (ARZ) u Zagrebu. Osnivanje ovoga tijela u skladu je s opredjeljenjima i sviješću Uprave i zaposlenika Autoceste Rijeka Zagreb d.d. da je korisnik uvijek u središtu naše pažnje, a predviđeno je internim pravilima, potpisanim između Uprave Autoceste Rijeka Zagreb d.d. i Podružnice za održavanje autoceste, odnosno Podružnice za naplatu cestarine. Internim pravilima predviđeno je da će Korisnički forum biti tijelo sastavljeno od predstavnika izravnih korisnika autoceste, predstavnika ARZ-a i podružnica ARZ-a. U skladu s tim, članovi Korisničkog foruma su, uz predstavnike ARZ-a, i predstavnik Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA), predstavnik Udruge prometa pri HUP-u i predstavnik Hrvatskog autokluba (HAK). Za predsjednika foruma, članovi su jednoglasno izabrali gospodina Georga Davora Lisicina, rukovoditelja Tehničkog sektora HAK-a, a za tajnika foruma gospođu Ljubicu Kolbas, predstavnicu Uprave Autoceste Rijeka Zagreb d.d. Korisnički forum sastaje se najmanje dva puta godišnje i raspravlja o razini i poboljšanju kvalitete usluga, visini i prihvatljivosti cestarine za korisnike autoceste, zadovoljstvu korisnika održavanjem i stanjem autoceste i drugim važnim pitanjima od interesa za korisnike ceste vezanim za održavanje autoceste te naplatu cestarine. Odluke Korisničkog foruma donose se u obliku zaključaka, odnosno preporuka savjetodavnog karaktera. Podružnice su dužne razmotriti i zauzeti stav o svakom zaključku ili preporuci Korisničkog foruma. Na svojoj je prvoj sjednici Korisnički forum usvojio Poslovnik o radu foruma te razmatrao tekst Korisničke povelje pripremljene za usvajanje od strane Uprave ARZ-a, a koja postavlja standarde usluge društva prema korisnicima. Proboj druge cijevi tunela Hrasten 16. veljače 2008. izvršen je proboj druge cijevi tunela Hrasten na Autocesti Rijeka Zagreb. Tunel Hrasten, duljine 223 m, zadnji je tunel, od ukupno devet, IIB faze izgradnje Autoceste Rijeka' Zagreb. Nalazi se na dionici Oštrovica Vrata. Premda je najkraći, zbog specifičnih geoloških uvjeta, vrlo je zahtjevan. Iskop je počeo u prosincu 2007. godine. Proboj tunela Hrasten ispred je zadanog roka. Radove izvodi Poslovna udruga: HIDROELEK- TRA NISKOGRADNJA d.d. (vodeći partner), Viadukt d.d., Konstruktor inženjering d.d., Strabag AG. Vrijednost je investicije 3.370.198,23 eura. Probojem tunela Hrasten, trasa Autoceste Rijeka Zagreb u potpunosti je postala prohodna. Uz tunel Hrasten, na ovoj su dionici tuneli Vrata i Tuhobić, te vijadukti Hreljin i Bajer. Proboj druge cijevi tunela Hrasten
Hrvatske autoceste d.o.o. Ivica Mlinarević - novi član Uprave HAC-a 8. veljače 2008. godine, ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta djelovao je po ovlasti Vlade Republike Hrvatske kao Skupština i imenovao Ivicu Mlinarevića za člana Uprave Hrvatskih autocesta d.o.o. Ivica Mlinarević rođen je 31.7.1968. godine u Ljubuškom, završio je Srednju građevinsku školu u Osijeku, a potom Građevinski fakultet u Osijeku. Radio je u GRADNJI d.d., Osijek, a potom se zapošljava u Hrvatskim autocestama d.o.o. na mjestu glavnog inženjera i to sljedećih dionica: čvor Sveti Rok tunel Sveti Rok, Prgomet Dugopolje i Šibenik Vrpolje. Za direktora Sektora održavanja imenovan je 2004. godine, a tu dužnost je obnašao sve do imenovanja članom Uprave Hrvatskih autocesta d.o.o. U Hrvatskim autocestama d.o.o. prošle je godine imenovana i nova direktorica Sektora za naplatu cestarine, Katarina Benković, dipl. iur., a direktorom Sektora održavanja nedavno je imenovan Stjepan Klarić, dip. ing. prom. Ivica Mlinarević - novi član Uprave HAC-a Bina Istra d.d. Bina Istra upravljanje i održavanje - dobila je međunarodni certifikat kvalitete ISO 14001: 2004 Bina Istra upravljanje i održavanje uspješno je dovršila sve potrebne revizorske preglede te je dobila međunarodni certifikat o primijenjenim standardima u zaštiti okoliša ISO 14001:2004. Ovaj certifikat potvrda je usklađenosti poslovnih aktivnosti upravljanja i održavanja Društva s već spomenutim standardom. Reviziju je izvršila i certifikat dodijelila ovlaštena revizorska tvrtka Det Norske Veritas, krajem prosinca 2007. godine. Zaštita okoliša Odgovorno ponašanje, kako prema okolišu, tako i prema zajednici, dio je cjelokupne orijentacije održivog razvoja koju je Bina Istra usvojila. Odgovorno ponašanje prema okolišu, između ostalog, uključuje vođenje Kroz tunel Učku prošlo 40-milijunto vozilo 13. prosinca 2007. godine Bina Istra je zabilježila prolaz 40-milijuntog vozila kroz tunel Učku kojom prigodom je vozačici 40-milijuntog vozila darovan digitalni fotoaparat koji su joj uručili gosp. Aleksandar Anzur, član Uprave i gosp. Giuliano Šepuka, rukovoditelj naplate Bina - Istre upravljanje i održavanje. Sretna godišnjica bila je opsežno popraćena u medijima. Važno je napomenuti da se, od puštanja u promet 1981. godine, nije dogodila niti jedna nesreća s većom materijalnom štetom ili ljudskim žrtvama u tunelu. Tunel Učka dug je 5,062 m i širok 9,10 m s prometom koji se odvija u dva smjera i ograničenjem brzine od 80 km/h. Nalazi se na nadmorskoj visini od 500 m. Opremljen je s 40 nadzornih kamera, 538 požarnih detektora, 39 vatrogasnih hidranata, 74 SOS telefona, 5 ugibališta i 3 okretišta. Proboj tunela izvršen je 1978. godine, a pušten je u promet u rujnu 1981. godine. primjerene brige za vodozaštićena područja i naselja koja se nalaze u blizini naše cestovne mreže, neprestani nadzor i redovito održavanje sustava pročišćavanja otpadnih voda, suradnju u odnosima s lokalnom zajednicom, primjenu svih relevantnih zakona i propisa, stalnu edukaciju naših zaposlenika u cilju sprečavanja nesretnih slučajeva kao i podizanje svijesti o važnosti zaštite okoliša svih naših suradnika uključujući naše zaposlenike i podizvođače. Stav je Bina Istre da je potrebno poduzeti sve napore u zaštiti i očuvanju okoliša, ne samo zbog toga što time postupamo ispravno, nego i stoga što je ovakav odnos prema okolišu dugoročno u našem najboljem interesu. Certifikat ISO 14001:2004 potvrda je uloženog truda i brige o zaštiti okoliša. Certifikat kvalitete ISO 14001:2004 Aleksandar Anzur i Giuliano Šepuka darivaju 40-milijuntu vozačicu
Hrvatske autoceste d.o.o. HAC-u u Bruxellesu dodijeljena nagrada za najsigurniji tunel u Europi Hrvatske autoceste d.o.o., 22. siječnja 2008., na svečanoj ceremoniji u Bruxellesu, primile su nagradu za tunel Brinje, koji je EuroTAP (European Tunnel Assessment Programme) u 2007. godini ocijenio najsigurnijim tunelom u Europi. Testiran je ukupno 51 tunel i to u 13 zemalja. Hrvatska je jedina zemlja koja nije članica Europske unije, a obuhvaćena je projektom ocjenjivanja sigurnosti tunela. Nagrada je dodijeljena u sklopu Europskog programa sigurnih tunela (EuroTAP) koji provodi ADAC iz Njemačke i 11 automobilskih klubova partnera te FIA (Međunarodno udruženje autoklubova), uz podršku Europske komisije. Ova nagrada je rezultat ocjenjivanja stručnjaka europskog konzorcija autoklubova. Za najbolju ocjenu tunelu Brinje presudna je bila tehnološka opremljenost, koja podrazumijeva visoku sigurnost putnika u slučaju nesreća ili požara, u sinergiji s odlično uvježbanim operaterima i propisanim protokolima postupanja i upravljanja tunelom. EuroTAP-ova nagrada za najsigurniji tunel u Europi Nove usluge naplate cestrine u Hrvatskim autocestama d.o.o. ENC za III. i IV. skupinu vozila Osim ENC uređaja za plaćanje cestarine za I. skupinu vozila, HAC nudi i ENC za III. i IV. skupinu. Kupnjom ENC uređaja i uplatama određenih minimalnih iznosa ostvaruje se popust od 10 % do 23,5 %, odnosno mogućnost odgode plaćanja putem trajnog naloga kreditnim karticama Diners, American, Mastercard i Visa. Korisnici iz ponude mogu odabrati sljedeće ENC proizvode: 1) ENC s 10 % popusta tijekom cijele godine (minimalna uplata 90,00 kn s PDV-om) 2) ENSC (sezonski) s 23,5 % popusta u razdoblju od 01. 11. do 31. 03. Minimalna uplata s PDV-om za pravne osobe: I. skupina 2.998,80 kn, III. skupina 6.999,75 kn i IV. skupina 10.999,75 kn. Minimalna uplata s PDV-om za fizičke osobe: I. skupina 1.199,52 kn, III. skupina 2.699,69 kn i IV. skupina 4.099,64 kn. 3) ENC s odgodom plaćanja bez popusta putem trajnog naloga kreditnim karticama Diners, American, Mastercard i Visa. Cijena ENC uređaja iznosi 122,00 kn s PDV-om. TOUCH & GO Od 01. 12. 2007. HAC je uveo novi način korištenja SMART kartica na ulazima i izlazima naplatnih postaja. Nova usluga zove se TOUCH & GO, a novost je da vozač na naplatnoj kućici prislanja svoju SMART-icu na čitač SMART kartica (bez uzimanja magnetske kartice), brklja se podiže i vozilo ulazi na autocestu. Isto se ponavlja pri izlasku s autoceste, vozač prislanja SMARTicu na čitač kako bi platio cestarinu. Ukoliko korisnik želi potvrdu o plaćanju cestarine, istu može zatražiti od blagajnika. Novim načinom korištenja SMART kartica, HAC je omogućio brži i jednostavniji prolazak vozila kroz naplatne staze, bez potrebe korištenja magnetske kartice, što rezultira većom propusnošću naplatnih prolaza, čime se smanjuje vrijeme čekanja na naplatnim postajama. SMART karticama izdanim u HAC-u moguće je koristiti sustav vanjskih čitača na sljedećim dionicama autocesta: Zagreb Šestanovac, Zagreb Rijeka, Zagreb Goričan te Zagreb Lipovac uključujući N.P. Đakovo. Autocesta Zagreb Macelj d.o.o. Autocesta Zagreb Macelj d.o.o. organizirala vlastitu vatrogasnu postrojbu Koncem svibnja 2007.godine, dovršena je i posljednja dionica izgradnje Autoceste Zagreb Macelj od Krapine do Macelja. Dionica je trasirana kroz brdovit kraj te se njome prometuje kroz 6 tunela od kojih su dva duljine preko 600 m. Prema važećim propisima o protupožarnoj zaštiti u tunelima, na toj dionici autoceste bili smo dužni organizirati dvadesetčetverosatnu vatrogasnu službu s dvama vozilima i profesionalnim vatrogascima. Kako je isporuka takvih specijalnih vozila dugotrajna, vrijeme do isporuke premostili smo ugovorom s profesionalnom vatrogasnom postrojbom iz Krapine. U međuvremenu, operater Trans-ceste obavio je školovanje djelatnika za pripadnike vatrogasne postrojbe te je nakon preuzimanja vlastitih vozila tijekom listopada i prosinca, koncem godine proradila vlastita postrojba Autoceste Zagreb Macelj. Riječ je o posadi i jednom manjem te jednom većem vatrogasnom vozilu u potpunosti opremljenom najmodernijom vatrogasnom tehnikom. Postrojba je uspješno odradila već nekoliko vježbi što samostalno, što zajedno s vatrogascima Krapine i ostalim hitnim službama. Pokazne vježbe prakticiraju se konstantno kako bi postrojba bila u svakom trenutku spremna za pravovremenu i učinkovitu intervenciju. Vozilo vatrogasne postrojbe Autoceste Zagreb Macelj Ekologija - zidovi zaštite od buke Očuvanje okoliša i zadovoljno stanovništvo u regiji kroz koju prolazi naša autocesta A2, dugoročni su imperativ Koncesijskog društva AZM. Zidovi zaštite od buke svakako pridonose našem opredjeljenju. Na novosagrađenoj dionici od Krapine do Macelja, zidovi zaštite od buke bili su sastavni dio cjelokupnog projekta i izvedeni su istovremeno s izgradnjom navedene dionice. Na ranije sagrađenim dionicama od Zagreba do Krapine za sada ne postoje zidovi zaštite od buke. No, dobrom suradnjom s lokalnom zajednicom i taj posljednji dio modernizacije autoceste krenut će u realizaciju. Proteklih dana dovršena je karta buke koju je načinila Krapinsko-zagorska županija. AZM će, nakon provjere opravdanosti lokacija, krenuti s osiguranjem potrebnih sredstava, što je početni korak u našoj novoj investiciji. Očekujemo da će u nekoliko narednih godina Zidovi zaštite od buke
Autocesta A1, Zagreb Split Dubrovnik Novouređeni ugostiteljski objekt na odmorištu Zir Bitan segment udobnosti prometovanja autocestom čini ponuda odmorišta koja korisnicima autoceste omogućavaju zadovoljavanje potreba za opskrbom gorivom, odmorom, jelom i pićem tijekom putovanja. Hrvatske autoceste d.o.o. posvećuju posebnu pažnju oblikovanju objekata i okoliša, te njihovoj uklopljenosti u postojeći okoliš, na način da se arhitektonskim i hortikulturnim oblikovanjem postigne što ljepši vizualni identitet lokacije namijenjene odmoru i ugodi vozača i putnika. Takvo mjesto onda dobiva i turističku vrijednost. Nova odmorišta tako postaju točke na kojima se ne staje samo zbog prijeke potrebe, već i zbog same lokacije, odnosno mogućnosti ugodnog boravka. Upravo je na putu od Zagreba prema Dalmaciji, između Gospića i Svetog Roka, na odmorištu Zir otvoren jedan takav novi, autohtono uređen, ugostiteljski objekt. Objekt sadrži: caffe bar, samoposlužni restoran, etno sobu te sobe za noćenje. Uz predivan pogled na brdo Zir i Velebit, svjež i čist zrak te pogled na guste ličke šume, odmorište Zir pravi je odmor za dušu. Ovako osmišljena odmorišta pružaju zadovoljavanje i sekundarnih potreba putnika koje omogućavaju upoznavanje turističkih, ambijentalnih i folklornih znamenitosti okruženja te upoznavanje gastronomske ponude toga kraja. Postizanje visokog standarda i normativa izgradnje, prostornog i arhitektonskog oblikovanja pratećih objekata, asortimana i nivoa usluga osnovni je cilj djelovanja Društva na planiranju, izgradnji i gospodarenju odmorištima. Ugostiteljski objekt na PUO Zir Održana prezentacija o interoperabilnosti Prezentacija o interoperabilnosti HUKA je prošle godine počela s pripremama i razgovorima o interoperabilnosti elektroničkih sustava naplate cestarine na ukupnoj mreži autocesta u Hrvatskoj. To bi omogućilo da uz postojeće, međusobno kompatibilne ENC sustave koje imaju Autocesta Rijeka Zagreb d.d. i Hrvatske autoceste d.o.o., tvrtke Bina Istra i Autocesta Zagreb Macelj također pružaju uslugu korištenja ENC uređaja na svojim mrežama. Takav zahvat podrazumijeva značajnu tehničku i tehnološku prilagodbu uz znatna financijska sredstva. Stoga je, 14. veljače, za predstavnike Uprava i Sektora naplate cestarine svih članica, u HUKA-i održana prezentacija o mogućnostima postizanja interoperabilnosti u Hrvatskoj. Podsjećamo da je interoperabilnost prioritet EU i da njenu provedbu nalaže i Direktiva EU o interoperabilnosti donesena u travnju 2004. Pozivu predsjednika HUKA-e Josipa Sapunara odazvao se predsjedavatelj Stručnog tehničkog odbora za naplatu cestarine pri ASECAP-u, Jean Mesqui, zaposlen u francuskom udruženju autocesta ASFA. Mesqui je prezentirao situaciju u Francuskoj koja je interoperabilnost između 17 koncesionara postigla 2001. godine najprije za osobna vozila, a potom za kamione u siječnju 2007. Francuski sustav elektroničke naplate temelji se na DSRC tehnologiji, tj. na mikrovalovima i to na frekvenciji 5.8 GHz, što je norma EU. Prije 2001. u Francuskoj su supostojali različiti sustavi i oprema koja međusobno nije bila kompatibilna. Sve članice nacionalnog udruženja postigle su sporazum o provedbi interoperabilnosti čime se omogućilo da na čitavoj mreži korisnik može prolaziti samo s jednim ENC uređajem. Od 2001. do 2007. godine svi koncesionari imaju ukupno svega 2.150.000 pretplatnika na ENC za osobna vozila. Razlika u funkcioniranju sustava kod osobnih vozila i kod kamiona je da za osobna vozila koncesionari sami međusobno vrše kliring i izdavanje uređaja, dakle svaki koncesionar je istovremeno i izdavatelj ugovora i uređaja i naplaćuje cestarinu, što iziskuje dodatne komercijalne službe. Kod kamiona taj je posao povjeren kartičarskim kućama (DKV, EURO- TOLL, AXXES, TOTAL) koje korisnicima izdaju ugovore i uređaje te vrše kliring za račun koncesionara. Oni su odgovorni za međusobnu kompatibilnost, testiranje i certifikaciju svih uređaja na tržištu. Ovakav način je u skladu s Direktivom koja propisuje da izdavatelj ugovora i uređaja i vršitelj kliringa treba biti treća osoba, a ne operater koji naplaćuje cestarinu. Kartičarske kuće već imaju razvijenu mrežu distributera, komercijalne i druge popratne službe. Za samu naplatu cestarine i dalje su zaduženi koncesionari. U samo godinu dana primjene, ENC za kamione ima već preko 300.000 pretplatnika. Sukladno Direktivi o interoperabilnosti sljedeći korak francuskih koncesionara je postizanje interoperabilnosti sa susjednim zemljama kada budu utvrđeni svi pravni, financijski, porezni i drugi elementi međunarodne usluge interoperabilnosti elektroničke naplate. Proces postizanja interoperabilnosti na nacionalnoj razini čeka i hrvatska društva za autoceste. Primjer Francuske pokazuje da je dogovor o tehničkim karakteristikama pojedinačnih ENC sustava od ključne važnosti. Mesqui je naglasio da je ovu vrstu naplate nužno učiniti što dostupnijom i prijaznijom za korisnike, promicati ju i usavršavati. Dodao je da je mobilna telefonija odličan primjer kako neku uslugu učiniti dostupnom korisniku.
Nacionalno izvješće za Hrvatsku za 2007. godinu I. Izgrađenost mreže Mreža autocesta u Hrvatskoj početkom 2008. godine iznosi 1163,5 km. U 2007. godini pušteno je u promet: 75,9 km novih autocesta, 3,8 km poluautocesta te 15,7 km dopune postojećih dionica na puni profil autoceste. Na autocesti A1: Zagreb Split Ploče, dionica Dugopolje Bisko Šestanovac (37 km) - puštena je u promet u punom profilu. Na autocesti A2: Zagreb Macelj, dionica Krapina Macelj (17,2 km) - završena je izgradnja 13,4 km autoceste i 3,8 km poluautoceste. Na autocesti A5: Beli Manastir Osijek granica BiH, dionica Sredanci Đakovo (23 km) - puštena je u promet u punom profilu. Na autocesti A6: Zagreb Rijeka, na dionici Vrbovsko Bosiljevo (8,44 km) - dopuna na puni profil (vijadukta Zečeve drage, tunela Veliki Gložac, vijadukta Osojnik i vijadukta Severinske Drage s pripadajućim dijelovima trase), a na dionici Oštrovica Kikovica (7,25 km) - dopuna na puni profil autoceste. Na autocesti A11: Zagreb Sisak, dionica Jakuševec Velika Gorica jug (ukupno 10 km) - izgrađen je čvor Velika Gorica jug i 2,5 km trase. Autocestama u Hrvatskoj upravljaju 4 tvrtke: Hrvatske autoceste d.o.o. (upravlja svim autocestama pod naplatom osim autocestama u koncesiji) te tri koncesijska društva BINA ISTRA d.d. (upravlja tzv. Istarskim ipsilonom A8 i A9), Autocesta Rijeka Zagreb d.d. (A6 i A7) i Autocesta Zagreb Macelj d.o.o (A2). broj km autocesta Tvrtka Ukupno pod naplatom 2006. Ukupno pod naplatom 2007. 1. HAC 735,0 780,0 2. ARZ 146,5 178,5 3. BINA-ISTRA 145,0 145,0 4. AZM 42,0 60,0 UKUPNO 1068,5 1163,5 Napomena: 01.09.2007. godine autocesta A7 Rupa Rijeka (16 km) i D10 Most Krk (1,50 km) predane su iz HAC-a na upravljanje koncesijskom društvu Autocesta Rijeka Zagreb d.d. ARZ-u je povjerena i dionica Orehovica Diračje (10,50 km). II. Vrijednost investicija i financiranje Investicije u izgradnju novih autocesta u 2007. godini iznosile su ukupno 5.207,08 mil kuna (694,42 mil EUR), a investicije u dionice u prometu 716,88 mil kuna (95,58 mil EUR). Tvrtka Investicije u 2007. Plan za 2008. mil. kn (mil. EUR) (1 EUR = 7,5 kuna) u nove dionice u izgrađene dionice u nove dionice u izgrađene dionice HAC 3.390,26 (452,03) 505,86 (67,45) 2.032,04 (270,94) 486,68 (64,89) ARZ 1.598,12 (213,08) 123,82 (16,51) 2.047,15 (272,95) 142,44 (18,99) BINA-ISTRA 71,70 (9,56) 22,60 (3,01) 581,10 (77,48) 23,50 (3,13) AZM 147,00 (19,60) 64,60 (8,61) 0 15,00 (2,00) UKUPNO 5.207,08 (694,27) 716,88 (95,58) 4.660,29 (621,37) 667,62 (89,01) III. Promet Ukupan promet svih vozila na svim autocestama u 2007. godini porastao je u odnosu na prethodnu godinu za 5,9%. U 2006. mreža je povećana za 43 km, tj. za 4,7 % u odnosu na 2005. godinu, a u 2007. mreža je povećana za 80 km, odnosno za 8,9 % u odnosu na 2006. godinu. Tvrtka Laka vozila (1. i 2. kategorija) 2006. 2007. Teška vozila (3. i 4. kategorija) Laka vozila (1. i 2. kategorija) % (07/06) broj vozila u područjima naplate Teška vozila (3. i 4. kategorija) % (07/06) HAC 26.132.792 4.001.357 27.468.537* + 5,11 3.908.210* - 2,33 ARZ 11.152.446 1.746.766 12.069.014 + 8,22 1.893.629 + 8,41 BINA-ISTRA 3.992.150 412.949 4.502.102 + 12,77 461.029 + 11,64 AZM 5.547.567 712.747 5.848.134 + 5,42 729.005 + 2,28 UKUPNO 46.824.955 6.873.819 49.887.787 + 6,54 6.991.873 + 1,72
Napomena: podaci ne uključuju promet 915.246 vozila (uglavnom lakih) koja su koristila autoceste bez plaćanja cestarine. Podaci ne uključuju broj vozila na A7 Rupa Rijeka Žuta Lokva i D10 Most Krk za razdoblje IX. XII. mjesec 2007. zbog prelaska pod upravljanje koncesijskog društva Autocesta Rijeka Zagreb d.d. od 01. rujna 2007. Rast bruto domaćeg proizvoda u 2006. Rast prometa u 2006. Rast bruto domaćeg proizvoda u 2007. Rast prometa u 2007. 4,8 5,6 5,5 5,9 IV. Prihodi od naplate cestarine (bez PDV-a) Kada se izostave podaci o rastu prihoda za AZM, koji zasad nisu usporedivi, ukupni prihodi od cestarine u 2007. godini su porasli u odnosu na prethodnu godinu za 10,76 %, što je rezultat rasta prometa, puštanja u promet novih dionica autocesta, uvođenja novih načina plaćanja kao i određenih korekcija cijena na nekim autocestama u Hrvatskoj. 1 EUR = 7,5 kuna Tvrtka 2006. 2007. kn EUR kn EUR % (07/06) HAC 1.113.192.788 148.425.705 1.230.509.256 164.067.901 + 10,54 ARZ 380.405.106 50.720.681 423.273.303 56.436.440 + 11,26* BINA-ISTRA 120.675.524 16.090.069 134.125.037 17.883.338 + 11,15 AZM 87.754.303 11.700.573 151.282.568 20.171.009 + 72,40** UKUPNO 1.702.027.721 226.937.028 1.939.190.164 258.558.688 + 10,76*** * Od 1. 9. 2007. ARZ je preuzeo od HAC-a gospodarenje autocestom Rupa Rijeka i mostom Krk. ** Postotak povećanja prihoda nije realan jer je u 2007. godini otvorena nova dionica Krapina Macelj. *** Podaci ne uključuju AZM. VII. Sigurnost prometa U 2007. godini bilo je ukupno 2615 prometnih nezgoda u kojima su smrtno stradale 83 osobe, a broj nezgoda s ozlijeđenima iznosio je 414. Ukupan broj svih prometnih nezgoda u 2007. godini je pao za 4,5 % u odnosu na prethodnu godinu, a broj kilometara mreže autocesta porastao je u 2007. godini za 8,9 % u odnosu na 2006. Broj prometnih nezgoda: 2006. 2007. HAC 735 km BINA ISTRA 145 km ARZ 146 km AZM 42 km RH 1068 km HAC 780 km BINA ISTRA 145 km ARZ 178 km AZM 60 km RH 1163 km - s poginulima 21 5 15 2 43 42 4 21 1 68 - s ozlijeđenima 291 15 106 25 437 266 25 101 22 414 - s materijalnom štetom Ukupan broj prometnih nezgoda Ukupan broj poginulih u prometnim nezgodama 1528 177 434 118 2257 1436 132 440 125 2133 1840 197 555 145 2737 1744 161 562 148 2615 32 11 22 2 67 51 4 27 1 83 Ostali podaci iz Nacionalnog izvješća dostupni su na www.huka.hr
Ključni podaci - 2007. godina HRVATSKA 2007. Ukupna duljina mreže prema koncesijskom ugovoru, u km, na dan 01. 01. 2008. 1163,5 2 x 1 trak 208,8 2 x 2 traka 936,4 2 x 3 traka 18,3 2 x 4 traka 0 Broj km puštenih u promet u 2007. AC PAC Dopuna do punog profila Broj km u izgradnji na 01. 01. 2008. AC PAC Dopuna do punog profila Prognoza puštanja u promet novih dionica u 2008. AC PAC Dopuna do punog profila Godišnji prihod od naplate cestarine u 2007., EUR 258.558.688 Stalno zaposleni 3.374 PGDP LAKA VOZILA 11.747 PGDP TEŠKA VOZILA 1.461 PGDP LV + TV 13.208 Ukupan broj nezgoda 2.615 Broj nezgoda s ozlijeđenim osobama 414 Broj poginulih 83 Broj prijeđenih kilometara (10 6 x km) 5.874 Broj cestarinskih prolaza 70 Broj trakova za naplatu 492 Broj trakova za elektronički sustav naplate 253 Broj pretplatnika na elektronički sustav 22.740* Broj odmorišta (s benzinskim crpkama) 71 Broj odmorišta 115 Broj restorana 16 Broj hotela 9 * Tvrtke Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka Zagreb d.d. imaju elektroničku naplatu cestarine (ENC). BINA-ISTRA d.d. i Autocesta Zagreb Macelj d.o.o. nemaju elektroničku naplatu cestarine. Širolina 4, 10000 Zagreb tel: +385 1 4694 611 fax: +385 1 4694 613 info-huka@huka.hr web: www.huka.hr 75,9 3,8 15,7 90,0 9,0 36,9 41,0 9,0 36,9 B žiro-račun kunski: 2360000-1101710267 žiro-račun devizni: 2100247894 uređivački odbor: Josip Sapunar, glavni i odgovorni urednik; Brankica Bajić, tehnički urednik; Darija Petrović, Branka Vine, Nikola Bulić, Zrinka Jurić grafičko oblikovanje: Studio Domino dizajn, Hrvoje Vražić fotografija na zaglavlju: dijapozitivi: Damir Fabijanić, scanovi: Studio Rašić datum izdanja: ožujak 2008.