untitled

Ugovor o U prošlom broju RiPup-a dali smo prikaz osnovnih obilježja Ugovora o cesiji, odnosno primjer promjene u obveznom odnosu koja nastaju na strani vjerovnika. Osim promjene vjerovnika u obveznom odnosu, u Glavi VI. Zakona o obveznim odnosima, u člancima 96.-100. uređena je i materija promjena u obveznom odnosu na strani dužnika, odnosno o, o čemu više govorimo u predmetnom članku. U članku autor anlizira ugovorno ili dobrovoljnog preuzimanja duga koje je uređeno Zakonom o obveznim odnosima, daje prikaz razlika između ugovora o ustupu potraživanja (cesije) i ugovora o. Članak je potkrijepljen primjerima model ugovora o i sudskom praksom. 1. Što je preuzimanje duga? 1.1. Karakteristike ugovora o Sukladno čl. 96. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05 i 41/08; dalje u tekstu: Zakon), dug se preuzima ugovorom između dužnika i preuzimatelja, na koji je pristao vjerovnik. Znači, preuzimanje duga je ugovor koji se uz pristanak vjerovnika sklapa između dužnika i preuzimatelja duga, a kojim preuzimatelj duga stupa na mjesto prijašnjeg dužnika koji se oslobađa obveze. Karakteristike ugovora o su njegova akcesornost i apstraktnost, jer mu prethodi postojanje nekog drugog ugovora koje ne mora biti vidljivo iz samog ugovora o. Ugovor o je konsenzualan, ali i neformalni ugovor jer Zakon ne propisuje njegov oblik. Ipak, obzirom na akcesorni karakter ugovora o, u slučaju da je našim propisima predviđen određeni oblik za glavni ugovor, u tom obliku morat će biti sklopljen i ugovor o. 1.2. Ugovorne strane Iako se u praksi kod ugovora o radi o dvostranom ugovoru koji sklapaju dužnik i preuzimatelj duga, pretpostavka valjanosti ovog ugovora je i pristanak vjerovnika. Stoga se može reći i da je ugovor o trostrani pravni posao kojim se mijenja dužnik. U tom smislu, stranke ugovora o su dužnik i preuzimatelj duga. Vjerovnik je fizička ili pravna osoba koja ima neko potraživanje prema dužniku (Shematski prikaz 1.3.1.) iz prethodnog obveznopravnog odnosa i o čijem pristanku ovisi pravosnažnost (valjanost) ugovora o. Preuzimatelj duga, sklapanjem ugovora o i pristankom vjerovnika na preuzimanje duga, stupa na mjesto prijašnjeg dužnika, a prijašnji dužnik se se oslobađa obveze (Shematski prikaz 1.3.3.). 1.3. Shematski prikaz obveznopravnog karaktera ugovora o preuzimanju duga Prethodni obveznopravni odnos: DUŽNIK VJEROVNIKU 23.000,00 kn PREUZIMATELJ DUGA DUŽNIKU 24.000,00 kn Ugovor o : PREUZIMA DUG PREUZIMATELJ DUGA VJEROVNIKU DUŽNIKA PREMA www.ripup.hr 154 RiPup10_2008.indb 154 9.10.2008 21:46:44

Učinak ugovora o : PREUZIMATELJ DUGA PREUZIMATELJ DUGA 10 / 2008 DUŽNIKU 1.000,00 kn VJEROVNIKU 23.000,00 kn PRESTAJE OBVEZA DUŽNIKU VJEROVNIKU PREMA 1.4. Predmet ugovora o preuzimanju duga Predmet ugovora o može biti svaki dug, osim ako se radi o dugu strogo osobne prirode kod kojeg su za ispunjenje obveze bitna svojstva dužnika. Također, predmet ugovora o preuzimanju duga može biti cijeli dug ili dio duga. Za razliku od ugovornog, ili dobrovoljnog preuzimanja duga koji je predmet uređenja u čl. 96. st. 1. Zakona, postoji i tzv. zakonsko preuzimanje duga, npr. stjecanje nekretnine ovrhom, u slučaju da je nekretnina opterećena dugovima. Kod ugovora o bitno je istaknuti da promjenom dužnika sadržaj obveze ostaje isti. Preuzimatelj (novi dužnik) duguje vjerovniku isto što mu je dugovao i dužnik (stari dužnik), jer se promjenom dužnika tražbina vjerovnika ne gasi. 2. Pristanak vjerovnika kao bitni element ugovora o 2.1. Pristanak vjerovnika na ugovor o Kako je rečeno, u čl. 96. st. 1. Zakona je određeno kako vjerovnik mora dati pristanak na preuzimanje duga između dužnika i preuzimatelja. Znači, bitni element ugovora o je pristanak vjerovnika. Ova odredba je prisilnog karaktera (kogentna norma), pa dužnik (stari dužnik koji perfektuiranjem ugovora o preuzimanju duga izlazi iz obveznog odnosa) i preuzimatelj (novi dužnik) iz ugovora ne mogu isključiti vjerovnika. Ugovorom o preuzimatelj, kao novi dužnik, stupa na mjesto starog dužnika koji se pristankom vjerovnika u cjelosti oslobađa svoje obveze i potpuno izlazi iz obveznopravnog odnosa. Pristanak vjerovnika je u svakom slučaju bitan i nužan za učinak samog ugovora o prema njemu, jer je vjerovniku bitno tko mu je dužan vratiti dug. Stoga, u slučaju da vjerovniku nije izgledno da će promjenom dužnika dobiti veću sigurnost u povrat duga u odnosu na postojećeg dužnika, odnosno u slučaju sumnje da bi preuzimatelj mogao biti insolventan, on na takvu promjenu dužnika ne mora pristati. Sukladno čl. 96. st. 2. Zakona, o sklopljenom ugovoru može vjerovnika izvijestiti dužnik ili preuzimatelj, a vjerovnik svakome od njih može priopćiti svoj pristanak na preuzimanje duga. 2.2. Primjeri i sudska praksa 2.2.1. Primjeri ugovora o Primjer 1 - ugovor o U primjeru 1 prikazan je model ugovora o iz kojeg je vidljiv temeljni obveznopravni odnos koji prethodi sklapanju ugovora o. Nastavno na gore rečeno pod 2.1., u svezi izvješćivanja vjerovnika o izvršenom, u primjeru br. 1. je prikazan model ugovora u kojem je određeno da će vjerovnika o izvršenom preuzimanju izvjestiti dužnik. PRVA ZVJEZDICA d.o.o. Hvar, Bukajinka 228a, zastupano po direktorici Dubravki Jeleković (dalje u tekstu: preuzimatelj duga) i BOVUBO INŽENJERING d.o.o. Zagreb, Stjepana Gradića 227a, zastupano po direktoru Ivanu Božić (dalje u tekstu: dužnik) dana 28.10.2008.g. sklapaju sljedeći UGOVOR O PREUZIMANJU DUGA br. 11/08 Članak 1. Ugovorne strane suglasno utvrđuju da dužnik temeljem Ugovora o zajmu br. 18/07 sklopljenog dana 20.08.2007.g. duguje trgovačkom društvu ZLATNI PRSTEN d.o.o. iz Splita, Franjina 25a (dalje u tekstu: vjerovnik), iznos od 23.000,00 kn (slovima: dvadesettritisuće kuna). Članak 2. Ugovorne strane, nadalje, suglasno utvrđuju da dužnik ima potraživanje prema preuzimatelju duga u iznosu od 24.000,00 kn (slovima: dvadesetčetiritisuće kuna), temeljem računa br. 24/07 od 30.08.2008.g. koji o dospijeću nije plaćen. Članak 3. Temeljem ovog Ugovora, preuzimatelj duga preuzima dužnikov dug prema vjerovniku iz članka 1. ovog Ugovora u iznosu od 23.000,00 kn (slovima: dvadesettritisuće kuna). Za iznos preuzetog duga iz stavka 1. ovog članka od 23.000,00 kn (slovima: dvadesettritisuće kuna) prestaje obveza preuzimatelja duga prema dužniku iz članka ovog Ugovora, tako da preostali dug preuzimatelja duga prema dužniku temeljem računa br. 24/07 od 30.08.2008.g. iznosi 1.000,00 kn (slovima: tisuću kuna). Članak 4. Potpisom ovog Ugovora, dužnik se obvezuje o izvršenom preuzimanju duga iz članka 3. ovog Ugovora obavijestiti vjerovnika posebnom pisanom obavijesti upućenom preporučenom poštom, kojoj će se priložiti i jedan od svojih primjeraka ovog Ugovora za vjerovnika. Vjerovnik se o izvršenom preuzimanju mora izjasniti u roku od 15 (slovima: petnaest) dana od dana prijema obavijesti iz stavka 1. ovog članka. Članak 5. Ovaj Ugovor proizvodi pravne učinke od dana pristanka vjerovnika na preuzimanje duga. Od trenutka stupanja ovog Ugovora na snagu, sukladno stavku 1. ovog članka, dužnik se oslobađa obveze ispunjenja vjerovniku, a na njegovo mjesto u pogledu preuzetog duga iz članka 3. stavka 1. ovog Ugovora stupa preuzimatelj duga. 155 RiPup10_2008.indb 155 9.10.2008 21:46:44

Članak 6. Ugovorne strane suglasno utvrđuju da preuzimatelj duga odgovara vjerovniku za ispunjenje duga samo do visine iznosa preuzetog duga iz članka 3. stavka 1. ovog Ugovora. Potpisom ovog Ugovora dužnik jamči preuzimatelju da za preuzeti dug iz članka 3. stavka 1. ovog Ugovora ne postoje dodatna potraživanja koja se odnose na kamate, jamstva, ili založna prava. Članak 7. Ugovorne strane će eventualne sporove iz ovog Ugovora nastojati riješiti mirnim putem, a u suprotnom ugovaraju nadležnost stvarno nadležnog suda u Hvaru. Članak 8. Ovaj Ugovor je sastavljen u 6 (slovima: šest) istovjetnih primjeraka, od kojih svakoj ugovornoj strani pripadaju po 3 (slovima: tri) istovjetna primjerka. Za preuzimatelja duga: Direktorica Dubravka Jeleković Ugovor o Za dužnika: Direktor Ivan Božić Članak 4. Preuzimatelj duga duguje vjerovniku isti iznos iz članka 1. ovog Ugovora koji mu je dugovao i dužnik. Članak 5. U slučaju spora iz ovog Ugovora, ugovorne strane ugovaraju nadležnost stvarno nadležnog suda u Rijeci. Članak 6. Ovaj Ugovor je sastavljen u 6 (slovima: šest) istovjetnih primjeraka, od kojih svakoj strani potpisnici ovog Ugovora pripadaju po 2 (slovima: dva) istovjetna primjerka. Za preuzimatelja duga: Za vjerovnika: Za dužnika: Direktor Direktor Direktor Ivan Ivić Bruno Brunić Zoran Zorić Primjer 2 - ugovor o Za razliku od primjera 1 u kojem je iz modela ugovora o preuzimanju duga bio vidljiv temeljni obveznopravni odnos te jasno određen postupak izvješćivanja vjerovnika o sklopljenom ugovoru o preuzimanju duga, u primjeru 2 prikazujemo jednostavniji model ugovora o iz kojeg nije vidljiv temeljni obveznopravni odnos, a nije ni jasno određen način izvješćivanja vjerovnika, već je vjerovnik naveden među potpisnicima ugovora. U ovom slučaju, u nedostatku odgovarajućih ugovornih odredbi, primjenjivati će se relevantne odredbe Zakona. KRIJESNICA d.d. Pazin, Trg slobode 22, zastupano po direktoru Ivanu Ivić (dalje u tekstu: preuzimatelj duga) i DRVENI NAMJEŠTAJ d.o.o. Rijeka, Vale 47/II, zastupano po direktoru Zoranu Zorić (dalje u tekstu: dužnik) dana 01.10.2007.g. sklapaju sljedeći UGOVOR O PREUZIMANJU DUGA Članak 1. Preuzimatelj duga temeljem ovog Ugovora preuzima dug dužnika prema trgovačkom društvu ZARAPAS d.o.o. Zagreb, Kalnička 11 (dalje u tekstu: vjerovnik) u iznosu od 100.000,00 kn (slovima: stotisuća kuna). Članak 2. Potpisom ovog Ugovora, vjerovnik daje suglasnost na promjenu dužnika iz članka 1. ovog Ugovora. Promjenom dužnika iz članka 1. ovog Ugovora, dug prelazi sa dužnika na preuzimatelja duga sa istim sadržajem obveze koja je postojala između dužnika i vjerovnika. Članak 3. Ugovorom o preuzimatelj duga stupa na mjesto dužnika koji se oslobađa svoje obveze. 2.2.2. Sudska praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske 1 : «Okolnost da je treći isplatio vjerovniku iznos koji je dugovao dužnik i da je vjerovnik prihvatio te isplate, ne mora značiti da je dao pristanak na preuzimanje duga, kad nisu ispunjene i ostale Zakonom predviđene pretpostavke za preuzimanje duga.» Vjerovnik svoj pristanak na promjenu dužnika može dati izričito, npr. izričitom izjavom, ali i konkludentnim radnjama u slučaju da su jasno izražene. Sukladno čl. 96. st. 3. Zakona, smatra se da je vjerovnik dao svoj pristanak na preuzimanje duga i ako je bez ograde primio neko ispunjenje od preuzimatelja koje mu je preuzimatelj dao u svoje ime. Međutim, potrebno je voditi računa da za valjanost ugovora o moraju biti ispunjene sve zakonom predviđene pretpostavke, što je potvrdila i sudska praksa. Zakonom nije propisan rok u kojem vjerovnik mora dati svoj pristanak na preuzimanje duga, ali je svakako to dužan učiniti u primjerenom roku. Kako je to predviđeno u čl. 96. st. 4. Zakona, kada vjerovnik ne bi svoj pristanak dao u primjerenom roku, dužnik i preuzimatelj zajedno, ali i svaki od njih posebno, mogli bi pozvati vjerovnika da se u određenom roku očituje o pristanku na preuzimanje duga. Ako se vjerovnik u ostavljenom roku ne bi očitovao, smatrat će se da nije pristao na preuzimanje duga, osim u slučaju presumpcije iz čl. 97. st. 1. Zakona, po kojoj će se u slučaju otuđenja neke nekretnine na kojoj postoji hipoteka kada je između pribavitelja i otuđitelja ugovoreno da će pribavitelj preuzeti dug prema hipotekarnom vjerovniku, smatrati da je hipotekarni vjerovnik dao pristanak na ugovor o preuzimanju duga, ako ga na pisani poziv otuđitelja ne odbije u roku od tri mjeseca od primitka poziva, pod uvjetom da je u pisanom pozivu vjerovniku skrenuta pozornost na ovu posljedicu (čl. 97. st. 2. Zakona). 2.3. Kad se vjerovnik nije izjasnio o Za vrijeme dok se vjerovnik nije izjasnio o, odnosno do vremena dok se vjerovnik nije izjasnio o ugovoru o preuzimanju duga u primjerenom, ili postavljenom roku od strane dužnika i preuzimatelja, odnosno sve dok vjerovnik ne odbije dati svoj pristanak, sukladno čl. 96. st. 5. Zakona ugovor o ima učinak ugovora o preuzimanju ispunjenja iz čl. 103. Zakona. U 1 Odluka VSRH, br. Rev-53/2006-2, od 15.03.2007.g., www.vsrh.hr 156 10 / 2008 RiPup10_2008.indb 156 9.10.2008 21:46:45

tom bi slučaju treća osoba na koju je dužnik prenio ispunjenje prema vjerovniku bila obvezna prema dužniku na ispunjenje njegove obveze prema njegovom vjerovniku te bi odgovarala dužniku u slučaju da pravodobno ne ispuni njegovu obvezu prema vjerovniku. Međutim, vjerovnik prema toj trećoj osobi ne bi imao nikakva prava, niti bi treća osoba preuzela dug niti pristupila dugu. Kod preuzimanja duga, vjerovnik može ispunjenje obveze zahtijevati isključivo od preuzimatelja, a preuzimatelj duga ispunjava tražbinu vjerovnika isključivo iz svoje imovine, a ne imovine dužnika. 3. Preuzimanje duga kad je dug osiguran hipotekom Kako je gore već navedeno (toč. 2.), Zakon u čl. 97. posebno regulira slučaj preuzimanja duga kada je dug osiguran hipotekom. Naime, kada prilikom otuđenja neke nekretnine na kojoj postoji hipoteka ugovoreno između pribavitelja i otuđitelja da će pribavitelj preuzeti dug prema hipotekarnom vjerovniku, smatra se da je hipotekarni vjerovnik dao pristanak na ugovor o, ako ga, na pisani poziv otuđitelja, nije odbio u roku od tri mjeseca od primitka poziva. Znači, dužnik koji otuđuje nekretninu s hipotekom (zapravo otuđitelj-kako je to naznačeno u čl. 97. st. 1. Zakona), ako želi da pribavitelj prilikom stjecanja nekretnine preuzme i dug za osiguranje kojeg je upisana hipoteka, mora s pribaviteljem sklopiti ugovor o preuzimanju duga. Otuđitelj (ili dužnik) i pribavitelj (preuzimatelj duga) mogu odredbu o unijeti u ugovor o kupoprodaji nekretnine kao njegovu posebnu klauzulu, ili mogu o tome sklopiti poseban ugovor o (primjer 3), a u svakom slučaju moraju ishoditi pristanak vjerovnika, odnosno preciznije sada hipotekarnog vjerovnika. Primjer 3 - ugovor o NOVA ULICA d.o.o. Osijek, Dravske obale 5c, zastupano po direktoru Stjepanu Stjepiću (dalje u tekstu: preuzimatelj duga) i VELIKA PLANINA d.d. Gospić, Kninska 1, zastupano po direktoru Tajani Tajić (dalje u tekstu: dužnik) dana 03.09.2008.g. sklapaju sljedeći Članak 3. Ugovorne strane, nadalje, suglasno utvrđuju da je dužnik temeljem Ugovora o kupoprodaji zemljišta od 01.08.2008.g. prenio u vlasništvo preuzimatelja duga nekretninu iz članka 2. stavka 1. ovog Ugovora. Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je preuzimatelj duga stupio u posjed nekretnine iz članka 2. stavka 1. ovog Ugovora. Članak 4. Temeljem ovog Ugovora preuzimatelj duga preuzima dug dužnika prema hipotekarnom vjerovniku iz članka 1. Ovog Ugovora u iznosu od 240.000,00 kn (slovima: dvjestočetrdesettisuća kuna). Članak 5. Ugovorne strane suglasno utvrđuju da će dužnik odmah nakon potpisa ovog Ugovora o tome izvjestiti hipotekarnog vjerovnika pisanim pozivom da u roku od 3 mjeseca od primitka obavijesti da pristanak na ovaj Ugovor o. Ovaj Ugovor proizvoditi će pravne učinke od dana pristanka hipotekarnog vjerovnika na preuzimanje duga. Od trenutka stupanja ovog Ugovora na snagu, dužnik se oslobađa obveze ispunjenja vjerovniku, a na njegovo mjesto u pogledu preuzetog duga iz članka 4. ovog Ugovora stupa preuzimatelj duga. Članak 6. Potpisom ovog Ugovora, preuzimatelj duga odgovara za nenaplaćene kamate dospjele do preuzimanja duga. Članak 7. U slučaju da je u vrijeme vjerovnikova pristanka na ovaj Ugovor o preuzimatelj duga bio prezadužen, a vjerovnik to nije znao niti je morao znati, dužnik se ne oslobađa obveze, a ovaj Ugovor ima učinak ugovora o pristupanju dugu. Članak 8. Ugovorne strane će eventualne sporove iz ovog Ugovora nastojati riješiti mirnim putem. Članak 9. Ovaj Ugovor je sastavljen u 6 (slovima: šest) istovjetnih primjeraka, od kojih svakoj ugovornoj strani pripadaju po 3 (slovima: tri) istovjetna primjerka. Za preuzimatelja duga: Direktor Stjepan Stjepić Za dužnika: Direktor Tajana Tajić 10 / 2008 UGOVOR O PREUZIMANJU DUGA Članak 1. Ugovorne strane suglasno utvrđuju da dužnik temeljem računa br. 111/07 od 01.06.2008.g. koji je dospio a nije plaćen, duguje trgovačkom društvu SREBRNA PLAŽA d.o.o. iz Zadra, Riva b.b. (dalje u tekstu: hipotekarni vjerovnik), iznos od 240.000,00 kn (slovima: dvjestočetrdesettisuća kuna). Članak 2. Potraživanje hipotekarnog vjerovnika prema dužniku iz članka 1. ovog Ugovora osigurano je dana 15.07.2008.g. hipotekom na nekretnini u vlasništvu dužnika koja u naravi predstavlja oranicu površine 20.000 m2, a nalazi se na kč.br. 22/851, k.o. Gospić i upisana je u zk.ul. br. 127/3, k.o. Gospić. Hipoteka iz stavka 1. ovog članka upisana je na ime hipotekarnog vjerovnika u zemljišnim knjigama iz stavka 1. ovog članka. 3.1. Pristanak hipotekarnog vjerovnika na ugovor o osiguranog hipotekom Način na koji će se od hipotekarnog vjerovnika ishoditi pristanak na ovakav ugovor o nešto je drukčiji od onog propisanog u čl. 96. Zakona. Otuđivatelj nekretnine (stari dužnik) mora u ovom slučaju u pisanom obliku pozvati hipotekarnog vjerovnika davanje pristanka na ugovor o. Ako hipotekarni vjerovnik u roku od tri mjeseca ne odgovori na pisani poziv otuđitelja, te a taj način odbija dati svoj pristanak na sklapanje ugovora, Zakonom je u čl. 97. st. 1. utvrđena neoboriva zakonska pretpostavka (presumpcija) da je na taj način dao pristanak na sklapanje ugovora. To praktično znači da Zakon propisuje da se u ovom slučaju šutnja hipotekarnog vjerovnika smatra pristankom na ugovor o 157 RiPup10_2008.indb 157 9.10.2008 21:46:45

, što predstavlja važnu iznimku u odnosu na pravno pravilo iz čl. 96. st. 4. Zakona. Međutim, da bi ovakva šutnja hipotekarnog vjerovnika imala za pravnu posljedicu pristanak hipotekarnog vjerovnika na ugovor o, prisilnom (kogentnom) odredbom čl. 97. st. 2. Zakona predviđeno je da otuđitelj (dužnik) u svom pisanom pozivu vjerovniku mora skrenuti pozornost na ovu posljedicu propuštanja (primjer 4). Otuđitelj (dužnik), znači, mora u pisanom pozivu upozoriti vjerovnika da će se njegova šutnja unutar roka od tri mjeseca od primitka poziva smatrati pristankom na ugovor o. Ako takvog pisanog poziva otuđitelja (dužnika) vjerovniku nema, postoji neoboriva zakonska pretpostavka (presumpcija) da poziv vjerovniku nije ni upućen. Pravna posljedica ovakve neoborive zakonske presumpcije jest da će u tom slučaju otuđitelj (dužnik) i dalje biti u obvezi, a hipoteka upisana na nekretnini pribavitelja služi vjerovniku kao osiguranje ispunjenja otuđiteljeve (dužnikove) obveze 2. Primjer 4 - obavijest dužnika hipotekarnom vjerovniku VELIKA PLANINA d.d. Kninska 1 Gospić Gospić, 05.09.2008. Ugovor o SREBRNA PLAŽA d.o.o. n/r direktora g. Vlatka Vlatkić Riva b.b. Zadar Predmet: obavijest o sklapanju ugovora o Poštovani gosp. Vlatkić, Obavještavam Vas da je naše trgovačko društvo VELIKA PLA- NINA d.d., Kninska 1, Zadar, dana 03.09.2008.g. sklopilo ugovor o s trgovačkim društvom NOVA ULICA d.o.o. Osijek, Dravske obale 5c, koje zastupa direktor Stjepan Stjepić. Temeljem rečenog ugovora o, trgovačko društvo NOVA ULICA d.o.o. Osijek preuzelo je Vaše potraživanje prema našem trgovačkom društvu kao dužniku, a koje je potraživanje nastalo temeljem neplaćenog računa br. 111/07 od 01.06.2008.g., u iznosu od 240.000,00 kn (slovima: dvjestočetrdesettisuća kuna). Sukladno članku 97. Zakona o obveznim odnosima, pozivamo Vas da u roku od tri mjeseca od dana primitka ove obavijesti, odnosno poziva, date pristanak na rečeni ugovor o koji dostavljamo u prilogu ove obavijesti. U slučaju da u navedenom roku ne odbijete poziv na davanje pristanka na rečeni ugovor o, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi smatrat će se da ste dali pristanak na sklopljeni ugovor o. S poštovanjem, Direktorica Tajana Tajić Dostaviti: n/r direktora trgovačkog društva SREBRNA PLAŽA d.o.o. Zadar poštom s povratnicom, n/r direktora trgovačkog društva NOVA ULICA d.o.o. Osijek poštom s povratnicom, ured direktora trgovačkog društva VELIKA PLANINA d.o.o. ovdje. 4. Pravni učinci ugovora o 4.1. Od kada ugovor o proizvodi pravne učinke? Ugovor o proizvodi pravne učinke od trenutka sklapanja ugovora, ako vjerovnik na ugovor da svoj pristanak. Ako unatoč sklapanju ugovora o izostane vjerovnikov pristanak, sklopljeni ugovor neće proizvoditi pravne učinke ugovora o, nego učinke ugovora o preuzimanju ispunjenja iz čl. 103. Zakona, kako to i proizlazi iz čl. 96. st. 5. Zakona. Zakonom su u čl. 98. st. 1. i 3. propisana opća pravila o pravnim učincima koje proizvodi valjani ugovor o. 4.2. Opća pravila Zakona o pravnim učincima ugovora o preuzimanju duga Najvažniji pravni učinak ugovora o svakako jest da preuzimanjem duga preuzimatelj stupa na mjesto prijašnjeg dužnika, a ovaj se oslobađa obveze, kako je to propisano u čl. 98. st. 1. Zakona. Sukladno čl. 98. st. 3. Zakona, obveza između preuzimatelja i vjerovnika ostaje ista kao i obveza koju je prijašnji dužnik imao prema vjerovniku. Stoga i pravna pozicija vjerovnika koji je dao pristanak na ugovor o prema preuzimatelju ostaje nepromijenjena, odnosno identična njegovoj pravnoj poziciji koju je imao prema prijašnjem dužniku. To ne znači da ne može doći do promjene sadržaja obveze preuzimatelja prema vjerovniku, ali takva eventualna promjena sadržaja obveze biti će regulirana novim, posebnim ugovorom sklopljenim između vjerovnika i preuzimatelja. 4.3. Iznimke od općih pravila Zakona Međutim, kao iznimku od navedenih općih pravila, Zakonom je u čl. 98. st. 2. propisano kako u slučaju da je u vrijeme vjerovnikova pristanka na ugovor o preuzimatelj bio prezadužen, a vjerovnik to nije znao niti je morao znati, prijašnji dužnik se neće osloboditi obveze, a ugovor o imati će učinak ugovora o pristupanju dugu iz čl. 101. Zakona 3. Vjerovnik u ovom slučaju zapravo odgovara u slučaju grube nepažnje (culpa lata). Značajna pravna posljedica ovakvog slučaja jest da nastupanjem pravnih učinaka predviđenih u čl. 98. st. 2. Zakona, stari dužnik više nije oslobođen obveze prema vjerovniku. 5. Sporedna prava 5.1. Kamate Sporedna prava kao što su kamate, ugovorne kazne, prvenstva naplate i dr., a koja su dotle postojala uz tražbinu i koja proizlaze iz obveznopravnog odnosa između vjerovnika i dužnika, sukladno čl. 99. st. 1. Zakona ostaju i nadalje, sada u obveznopravnom odnosu između vjerovnika i preuzimatelja. Znači kamate koje dospijevaju nakon preuzimanja duga terete preuzimatelja kao novog dužnika, što je pravilo. Od ovog pravila Zakon u čl. 99. st. 2. predviđa iznimku u svezi kamata koje su dospjele prije preuzimanja i koje nisu plaćene vjerovniku. Ako nije što drugo ugovoreno, postoji oboriva zakonska 2 Gorenc V., Komentar Zakona o obveznim odnosima, RRIF, Zagreb, 2005., str. 151. 3 Ugovorom između vjerovnika i trećega, kojim se ovaj obvezuje vjerovniku da će ispuniti njegovu tražbinu prema dužniku, treći stupa u obvezu pored dužnika. 158 10 / 2008 RiPup10_2008.indb 158 9.10.2008 21:46:45

10 / 2008 pretpostavka (presumpcija) da preuzimatelj za takve, nenaplaćene kamate koje su dospjele do preuzimanja ne odgovara. 5.2. Jamstvo i zalog S druge strane, jamstva te zalozi koje su dale treće osobe prestaju, ako jamci i zalogodavci ne pristaju odgovarati i za novog dužnika, točnije preuzimatelja. Naime, promjenom dužnika može doći do povećanja rizika za jamce i zalogodavce jer im npr. osobe i bonitet novih dužnika, zapravo preuzimatelja, mogu biti nepoznati. U slučaju da jamac odbije jamstvo, ili da zalogodavac odbije nastavljanje zaloga, vjerovnik, ako dužnik (preuzimatelj) ne daje sigurnost u ispunjenje obveze, može uskratiti pristanak na ugovor o. U tom slučaju, u obvezi prema vjerovniku ostaje stari dužnik i jamac, odnosno treća osoba kao zalogodavatelj. 4 Kada se govori o zalogu, potrebno je voditi računa o tome je li zalog dao sam dužnik, ili netko treći za dužnika. U prvom slučaju založena stvar dužnika i nakon sklapanja ugovora o ostaje kod vjerovnika do namirenja tražbine. Međutim, ako je zalog za dužnika dala treća osoba, koja ne pristaje da založena stvar i dalje ostane kod vjerovnika, zalog prestaje kako je to propisano u čl. 99. st. 1. Zakona. 6. Isticanje prigovora vjerovniku 6.1. Prigovori koji se mogu isticati prema vjerovniku Obzirom da preuzimatelj preuzima obvezu kakvu je dužnik imao prema vjerovniku, preuzimatelj može isticati vjerovniku sve prigovore koji proistječu iz pravnog odnosa između prijašnjeg dužnika i vjerovnika iz kojega potječe preuzeti dug, kao što su prigovor nevaljanosti nastanka tražbine radi sile, prijevare, ili zablude, prigovor zastare, prigovor nepostojanja duga radi njegove isplate i dr. Uz navedene prigovore, odredbom čl. 100. st. 1. Zakona propisano je kako preuzimatelj može isticati vjerovniku i prigovore koje ima osobno prema vjerovniku, kao što je npr. prigovor prijeboja. 6.2. Prigovori koji se ne mogu isticati prema vjerovniku Međutim, preuzimatelj neće moći prema vjerovniku isticati prigovore koji potječu iz njegovog pravnog odnosa s prijašnjim dužnikom, koji je bio pravna osnova za sklapanje ugovora o (čl. 100. st. 2. Zakona). Ova nemogućnost isticanja ovakvih prigovora jest i logična, jer ti odnosi između preuzimatelja i dužnika nemaju nikakve povezanosti s vjerovnikom. Preuzimatelj neće moći s vjerovnikom izvršiti prijeboj tražbine prijašnjeg dužnika prema vjerovniku, radi nepostojanja uzajamnosti tražbina kao pretpostavke za izvšenje prijeboja međusobnih potraživanja. 7. Neka zakonska ograničenja u primjeni ugovora o Podsjećamo i na neka zakonska ograničenja uporabe ugovora o u pravnom prometu o kojima poduzetnici moraju voditi računa. 4 Gorenc V., Komentar Zakona o obveznim odnosima, RRIF, Zagreb, 2005., str. 153. 7.1. Ugovor o i obračunsko plaćanje Preuzimanjem duga se sukladno čl. 27. Zakona o platnom prometu u zemlji (Narodne novine, broj: 117/01) ne može obavljati obračunsko plaćanje ako poslovni subjekt na računu za redovno poslovanje ima evidentirane nenamirene dospjele obveze. S tom odredbom povezana je i odredba čl. 113. st. 6. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj: Nar. nov., br. 127/00, 86/01 i 150/02). Također, sukladno tč. 8. Odluke o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji (Narodne novine, broj: 115/05), dopušteni su plaćanje i naplata između rezidenata te rezidenata i nerezidenata u devizama koji su posljedica obračunskih oblika plaćanja ugovorom o preuzimanju duga u kojima je barem jedan od sudionika nerezident, osim ako bi takvo plaćanje i naplata mogli imati oblik nedopuštenog kreditiranja iz čl. 17. st. 2. Zakona o deviznom poslovanju (Narodne novine, broj: 96/03, 140/05 i 132/06) ili ako se obračunski oblik plaćanja odnosi na potraživanje odnosno dug iz kapitalnih poslova navedenih u tč. VII. stavku 1. pod a) - c) iste Odluke. 7.2. Ugovor o s međunarodnim elementom Zakonom o rješavanju sukoba Zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Službeni list bivše SFRJ, broj: 43/82 i 72/82; Narodne novine, broj: 53/91; dalje u tekstu: ZRSZ je regulirano pitanje određivanja mjerodavnog prava za slučaj sklapanja ugovora o u obveznopravnim odnosima s međunarodnim elementom. Člankom 24. ZRSZ-a propisano je, kako će se na učinak ustupanja potraživanja ili preuzimanja duga prema dužniku odnosno vjerovniku koji nisu sudjelovali u ustupanju odnosno preuzimanju, primjeniti pravo koje je mjerodavno za dug. 8. Odnos ugovora o prema ugovoru o ustupu potraživanja (cesiji) Ugovor o i ugovor o ustupu potraživanja (cesija) imaju određene zajedničke karakteristike. Karakteristike oba ugovora su njihova akcesornost i apstraktnost, stoga jer im uvijek prethodi neki drugi osnovni ugovor koji ne mora biti vidljiv iz samog ugovora o, odnosno ugovora o ustupu potraživanja. Ni za ugovor o, niti za ugovor o ustupu potraživanja Zakon ne propisuje određeni oblik kao uvjet njihove valjanosti. Kod oba ugovora, njihov oblik ovisiti će o obliku glavnog ugovora, pa ako je glavni ugovor sklopljen u pisanom obliku, u pisanom obliku će biti sklopljen i ugovor o, odnosno ugovor o ustupu tražbine. Nadalje, pravne osnove za ugovor o i ugovor o ustupu potraživanja mogu biti ugovor i zakonski propis. Sličnosti postoje i kod sporednih prava koja prelaze promjenom osobe dužnika na preuzimatelja kod ugovora o, odnosno promjenom vjerovnika na dužnika prema primatelju kod ugovora o ustupu potraživanja. Kod ugovora o ne može doći do promjene dužnika u slučaju univerzalne sukcesije, kao što je i slučaj kod ugovora o ustupu potraživanja kod kojeg u istom slučaju ne može doći do promjene vjerovnika. Također, kao i kod ugovora o ustupu potraživanja, kod svake promjene na strani dužnika kod ugovora o predmet dužnikove obveze ostaje isti. Na sluča- 159 RiPup10_2008.indb 159 9.10.2008 21:46:46

jeve zabrane sklapanja ugovora o primjenjuju se zabrane navedene kod sklapanja ugovora o ustupu potraživanja. Temeljna razlika između ova dva ugovora jest u tome što će se kod ugovora o ustupu potraživanja uvijek raditi o promjeni na strani vjerovnika (čl. 80. st. 1. Zakona), odnosno kod ugovora o ustupu potraživanja će stari vjerovnik izaći iz obveznog odnosa i na njegovo mjesto stupiti novi vjerovnik, dok će se kod ugovora o preuzimanju duga uvijek raditi o promjeni u obveznopravnom odnosu na strani dužnika (čl. 96. st. 1. Zakona), pri čemu dužnik nije potpuno isključen iz obveznopravnog odnosa. Ugovor o Literatura: 1) Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 i 41/08) pročišćeni tekst propisi.hr, br. 12/2007 i 5/2008, 2) Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Službeni list bivše SFRJ, broj: 43/82 i 72/82; Narodne novine, broj: 53/91) izvod iz pročišćenog teksta, www. propisi.hr 3) Opći porezni zakon (Narodne novine, broj: 127/00, 86/01 i 150/02) pročišćeni tekst, www.propisi.hr 4) Zakon o platnom prometu u zemlji (Narodne novine, broj: 117/01) pročišćeni tekst, www.propisi.hr 5) Odluka o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji (Narodne novine, broj: 115/05), - pročišćeni tekst, www.propisi.hr 6) V. Gorenc, Komentar Zakona o obveznim odnosima, RRIF, Zagreb, 2005. 7) B. Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, I, knjiga 2, Zagreb, 1978. NE ZABORAVITE: Preuzimanje duga je ugovor koji se uz pristanak vjerovnika sklapa između dužnika i preuzimatelja duga, a kojim preuzimatelj duga stupa na mjesto prijašnjeg dužnika koji se oslobađa obveze. Vjerovnik mora dati pristanak na preuzimanje duga između dužnika i preuzimatelja. Ugovor o proizvodi pravne učinke od trenutka sklapanja ugovora, ako vjerovnik na ugovor da svoj pristanak. Kamate koje dospijevaju nakon preuzimanja duga terete preuzimatelja kao novog dužnika. Obzirom da preuzimatelj preuzima obvezu kakvu je dužnik imao prema vjerovniku, preuzimatelj može isticati vjerovniku sve prigovore koji proistječu iz pravnog odnosa između prijašnjeg dužnika i vjerovnika. Preuzimatelj neće moći prema vjerovniku isticati prigovore koji potječu iz njegovog pravnog odnosa s prijašnjim dužnikom, koji je bio pravna osnova za sklapanje ugovora o. Bilješke 160 10 / 2008 RiPup10_2008.indb 160 9.10.2008 21:46:46