ha ktiv is ta i aktivi sti ca i ka e - Forum sind g ce sk ap ar tija Bosne i He r U maju poplave i klizišta. U septembru predizborna kampanja. U oktob

Транскрипт

1 ha ktiv is ta i aktivi sti ca i ka e - Forum sind g ce sk ap ar tija Bosne i He r U maju poplave i klizišta. U septembru predizborna kampanja. U oktobru opći izbori i izborni debakl SDP BIH. U decembru Vanredni kongres. Novo rukovodstvo, novi način izbora predsjednika, jedan član jedan glas, više kandidata i kandidatkinja. Stvorili smo pretpostavke za dalju demokratizaciju SDP Stvari su u našim rukama. Nova nada. Besima Borić, predsjednica FSA SDP BIH at r Šta nam je donijela 2014? BIH, vraćanje povjerenja, stvaranje funkcionalnije organizacije, vraćanje izvornim principima socijaldemokracije, davanje značaja članu i članici, uvažavanje mišljenja i političkog aktiviteta, jačanje SDP BIH kao radničke partije u stvaranju dobrog društva za sve naše građane i građanke. ok 2014 Forum sindikalnih aktivista i aktivistica SDP BiH U februaru protesti, paljevine, plenumi. ih - S ocij aldem VDA A R P A ICIM N D RA SADA PB n ovi SD l ni U OVOM IZDANJU: Apel FSA SDP BiH radnicima tokom februarskih protesta Radnička prava u BiH na nezadovoljavajućem nivou Istraživanje MMF-a: BiH ima najgore uslove rada Sumnjiva privatizacija Okrugli sto: Pravda radnicima tada, a gdje smo sada? MANIFESTO Učešće FSA SDP BiH u izradi strateškog dokumenta Manifest Reakcija FSA SDP BIH na smanjenja iznosa za porodiljske naknade u Kantonu Sarajevo Svjetski dan dostojanstvenog rada Rezolucija o budućim reformama i pravcima demokratizacije SDP BiH Diskusioni forum o položaju žena u SDP BiH Sindikati se suprotstavljaju novom zakonu o radu ZBORNIK TEKSTOVA - Dijalog o socijaldemokratiji

2 Apel FSA SDP BiH radnicima tokom februarskih protesta Forum sindikalnih aktivista i aktivistica Socijal demokratske partiije (FSA SDP) BiH uputio je početkom februara, a nakon protesta koji su pokrenuti u cijeloj državi, pismo radnicima i radnicama, te sindikatima u kome, između ostalog, pozivaju iste da se vrate socijalnom dijalogu i legalnim oblicima pregovaranja, tražeći sve ono što je u skladu sa zakonima. FSA SDP BiH također u tom pozivu apeluje na radnice, radnike i njihove sindikate da se oslobode neformalnih grupa koje im daju podršku i huškaju na nerede i rušilačke poteze. FSA SDP BiH također poziva radnike i sindikate da od pravosudnih organa traže procesuiranje svih onih koji su doprinijeli razvoju ovakve situacije i da konačno počnu provoditi izvršne sudske presude, a ne da služe moćnicima i tajkunima koji godinama pljačkaju napaćene radnike, navodi se u saopćenju. Kako se navodi, dugogodišnja agonija obespravljenih radnika i radnica iscrpila je njihovo strpljenje, te su zahtjevi da se opljačkane i uništene firme podignu na svoje noge potpuno opravdani. Oni, koji su svojim (ne)činjenjem i načinom vladanja opljačkali firme, bacili radnike i njihove firme na koljena, pritom enormno se bogateći, bez ikakve odgovornosti prema radnicima, priskrbljujući svojim mentorima političke poene, sada u parlamentima obaraju antikoruptivne zakone, Zakon o prekršajima i time opstruiraju svaki pokušaj normalizacije i poboljšanja stanja, navodi se u pismu radnicima, radnicama i sindikatima. FSA SDP BiH upozorio je da ako situacija izmakne kontroli, ponovo će sve ostalo biti važnije od socio-ekonomskih problema koji su mobilizirali radnike. Podsjetimo, februarski protesti u Bosni i Hercegovini su socijalni protesti koji su započeti u drugom mjesecu u više gradova i mjesta u Bosni i Hercegovini. Protesti su inicirani nakon objave insolventnosti u četiri privatizirane fabrike u Tuzli ( Dita, Polihem, Poliochem i Konjuh ). Zahtjevi radnika su bili FSA SDP BiH upozorio je da ako situacija izmakne kontroli, ponovo će sve ostalo biti važnije od socioekonomskih problema koji su mobilizirali radnike. da im se prije nego što se fabrike zatvore, isplate zarađene plate. Nekoliko prosvjednika je pokušalo provaliti u zgradu Vlade Tuzlanskog kantona. Prosvjednici su bacali kamenje, jaja i baklje na prozore zgrade i pri tom palili automobilske gume, blokirajući promet u središtu grada.tokom dana radnicima su se pridružile i druge grupe nezadovoljnih, a oko 14 sati došlo je do žestokog sukoba policije i demonstranata ispred zgrade Vlade. Nakon nekoliko dana protesta širom BiH, a prema službenim podacima, u nemirima je povrijeđeno 130 osoba, od čega 104 policajca. Više objekata, među kojima i zgrada Predsjedništva BiH djelimično su uništeni u plamenu tokom protesta. 2

3 Radnička prava u BiH na nezadovoljavajućem nivou Forum sindikalnih aktivista i aktivistica Socijaldemokratske partije (FSA SDP) BiH je na sastanku i konferenciji za medije održanim u martu u Sarajevu predočio političke aktivnosti u oblasti politike rada i socijalne politike, a u cilju jačanja, zaštite i promovisanja radničkih prava i interesa. Naše analize pokazuju da je stanje radničkih prava u BiH nezadovoljavajuće i da nije u skladu sa evropskim standardima, a mnoga socioekonomska prava radnika su ugrožena, čime su oni dovedeni u nezavidan položaj. Veliki dio problema radnika potiče iz nepravilno provedene privatizacije, a dodatno je pogoršan tokom vremena globalne ekonomske krize od godine. Sva neriješena pitanja radnika su proteklih godina došla do izražaja, a mnogi zahtjevi poslodavaca, poput elastičnijeg tržišta rada, negativno utiču na status radnika. Ovi problemi nisu izraženi samo u BiH, nego je slična situacija i u regionu, rekla je Besima Borić, predsjednica FSA SDP BiH. Na sastanku je predstavljen nacrt dokumenta Politika rada i socijalna politika: Naredni koraci u kojem je analizirano trenutno stanje u kojem se nalaze radnici i ranjive socijalne grupe, a predstavljene su ideje o boljoj zaštiti njihovih prava i interesa. Politika rada i socijalna politika obuhvata nekoliko važnih oblasti, a one se tiču radničkih prava, socijalnih, porodičnih i dječijih prava, poboljšanja uslova zapošljavanja, kao i specifičnih pitanja penzionera, studenata i žena. Aktuelne probleme radnika smo podijelili u nekoliko segmenata. Prvi segment ima nekoliko stavki, od kojih je najbitnija uvezivanje radnog staža, jer od vremena vlade Alije Behmena, kada je Foto: Flickr/Susan Sermoneta uvezano godina radnog staža, pa sve do vremena sadašnje Vlade FBiH, niko se ozbiljnije nije bavio ovim problemom navela je Borić. Ona je dodala da ostale stavke uključuju efektnije zdravstveno osiguranje radnika, pitanje radničkog akcionarstva, kao i pitanje sindikalnog organiziranja, koje je u domaćem privatnom sektoru na jako niskim granama. U posebnom fokusu je poštovanje opredjeljenja za sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje kao osnovnih pretpostavki za ostvarivanje i poštivanje radničkih prava. Kako je istaknuto, drugi segment se odnosi na efektniju porodičnu zaštitu, koje uključuje materinsku zaštitu, dječiji dodatak i formiranje alimentacionog fonda. Predložili smo uvezivanje obrazovnih institucija i tržišta rada, kako bi prekvalifikacijom radnika došlo do njihovog lakšeg zapošljavanja. Također smo razmatrali i potrebne reforme PIO sistema, za koje što prije treba napraviti dobre zakonske i finansijske pretpostavke, kako bi se povela briga o starijim osobama kroz socijalno uključivanje, istakla je Borić. U oblasti problema osoba sa invaliditetom FSA se zalaže za konačno ukidanje diskriminacije po osnovu porijekla invaliditeta kao i uvažavanje individualnih mogućnosti i potreba. U tom smislu važno je utvrditi precizne korake i politiku usaglašenu sa ratnim i civilnim 3

4 invalidima i civilnim žrtvama rata. Posebnu pažnju posvetiti djeci sa poteškoćama u razvoju, stvarajući uvjete za integraciju i inkluziju, u skladu sa Konvencijom, ali i pomoć roditeljima i materijalnu i psihosocijalnu, u saradnji sa nevladinim organizacijama, navodi se u dokumentu Politika rada i socijalna politika: Naredni koraci. FSA posebnu pažnju posvećuje zapošljavanju i pitanjima cjeloživotnog učenja, prekvalifikacija i doedukacija za koje se moraju stvoriti zakonski okviri i osposobiti službe za zapošljavanje, ali i prilagoditi obrazovni sistem kako bi se poboljšala struktura nezaposlenih za brže osposobljavanje za zahtjeve tržišta rada. Također, u dokumetu se navodi da je studentski standard u BiH na nezadovoljavaćem nivou. Pretpostavka za njegovo poboljšanje jeste studentsko udruživanje koje nije zakonski regulirano u BiH. Foto: Flickr/UNDP Istraživanje MMF-a: BiH ima najgore uslove rada PREPORUČUJU ŠIROKE MJERE REFORMI ZAKONODAVSTVA Bosna i Hercegovina ima najlošije uslove za stvaranje novih radnih mjesta u cijelom regionu zapadnog Balkana, navodi se u istraživanju koje su uradili stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Istraživanje o razlozima velike nezaposlenosti u regionu uradila je grupa stručnjaka koje je angažovao MMF, a ono je objavljeno na internet stranici ove institucije. BiH je dobila prosječnu ocjenu 1,4, Srbija 1,5, dok su Crna Gora, Makedonija i Albanija dobile bolje ocjene. Razmatrano je više mogućih razloga zbog kojih ovaj dio Evrope ima najviše stope nezaposlenosti, i zaključeno je da su ključni razlozi, između ostalih, loše regulirano tržište rada, visoki doprinosi, zakašnjela tranzicija i nedostatak strukturalnih reformi. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, tu je posebno naglašeno da visoka socijalna davanja, koja uopšte nisu usmjerena prema onima kojima su potrebna, negativno utiču na otvaranje novih radnih mjesta. loše regulirano tržište rada, visoki doprinosi, zakašnjela tranzicija i nedostatak strukturalnih reformi Taj je razlog jedino naveden kod BiH, uz tvrdnju da novac iz budžeta u našoj zemlji dobijaju oni koji imaju pravo, a ne oni kojima treba. Osim toga, BiH je dobila najniže ocjene u pogledu pogodnosti za nova radna mjesta, i u oblastima visine stranih investicija, doznaka iz inostranstva, brzine reformi, visine troškova rada i doprinosa. Stručnjaci MMF-a, stoga preporučuju široke mjere reformi zakonodavstva, kao jedini izlaz za ogromnu nezaposlenost. 4

5 Sumnjiva privatizacija Vlada Federacije BiH je nakon razmatranja Informacije o uočenim nepravilnostima u postupku privatizacije i poslovanju privrednih društava donijela tri zaključka na sjednici održanoj u aprilu, u Sarajevu. Prvim zaključkom je zatražila od nadležnih tužilaštava u Federaciji Bosne i Hercegovine da se, u što kraćem roku, očituju o svim izvještajima o počinjenom krivičnom djelu i drugim informacijama koje su im dostavile Finansijska policija FBiH, te druge institucije. Riječ je o zloupotrebama u postupku privatizacije i poslovanja privrednih društava prije, tokom i nakon okončanja tog postupka. Na temelju niza zahtjeva koje su Vladi Federacije BiH uputili sindikati, obespravljeni radnici i drugi predstavnici civilnog društva, kao i na temelju informacija Finansijske policije FBiH, te drugih institucija, Vlada Federacije BiH, drugim zaključkom, traži od nadležnih tužilaštava u Federaciji BiH da donesu konačne tužilačke odluke o izvještajima o počinjenom krivičnom djelu i drugim informacijama koje su im dostavljene u vezi s privatizacijom i poslovanjem privrednih subjekata, te da o svojim odlukama informišu Vladu. Riječ je o privrednim subjektima Feroelektro d.d. Sarajevo, Vranica d.d. Sarajevo, Sodaso Holding - Polihem d.d. Tuzla, Konjuh d.d. Živinice, Energopetrol d.o.o. Mostar (Petrol Ljubuški), Soda So Holding Fabrika soli d.d. Tuzla, Konfekcija Borac d.d. Travnik, Trgovina Borac d.d. Travnik, Borac Export-Import d.d. Travnik, Alhos d.d. Sarajevo (u stečaju), Soda so Holding Dita d.d. Tuzla, Tuzlanska Banka, Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo, Bosnalijek d.d. Sarajevo, Šipad Komerc d.d. Sarajevo, Hotel Holiday Inn Sarajevo HTP, Soko Mostar, Granit d.o.o. Jablanica, Rudar d.o.o. Konjic, te bugojanskoj Špediciji. Radnici propalih preduzeća pred fabrikom Konjuh i Općinom Živinice (Foto: Oslobodjenje) Donesen je i zaključak kojim Vlada Federacije BiH poziva Sindikate i druge predstavnike civilnog društva u Federaciji BiH da joj nastave dostavljati informacije i dokumentaciju u vezi s procesom privatizacije i poslovanja privrednih društava, kako bi ova dokumentacija, nakon analize, bila proslijeđena nadležnim tužilaštvima. Ove zaključke Federalna vlada je donijela jer je istinska vladavina prava u Federaciji Bosne i Hercegovine neophodna kako bi došlo do ispunjavanja opravdanih zahtjeva obespravljenih radnika, s jedne, te stvaranja uslova za privlačenje investicija, otvaranje radnih mjesta i ukidanje nelojalne konkurencije, s druge strane. Jedan od ključnih faktora koji determiniše stvaranje takvog društvenog ozračja jeste transparentan i zakonit proces promjene vlasništva u periodu tranzicije i nastavka puta Bosne i Hercegovine prema članstvu u Evropskoj uniji. Na osnovu izvještaja Federalnog tužilaštva o primjeni Krivičnog zakona u FBiH za 2011., 2012., i godinu, koji je dostavljen na zahtjev Vlade FBiH, evidentno je kako u Federaciji BiH u tom periodu, unatoč nizu izvještaja o počinjenom krivčnom djelu, te drugim informacijama koje su dostavljane tužilaštvima, nije podignuta niti jedna optužnica za zloupotrebe počinjene u procesu privatizacije, navode iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH. 5

6 Okrugli sto: Pravda radnicima tada, a gdje smo sada? Forum sindikalnih aktivista i aktivistica Socijaldemokratske partije (FSA SDP) BiH početkom maja organizirao je okrugli sto Pravda radnicima tada, a gdje smo sada?, na kojem su prezentirani dosadašnji rezultati i djelovanje SDP-a BiH u oblasti zaštite radničkih i sindikalnih prava i interesa. FSA je također prezentirao analizu Pravda radnicima tada, a gdje smo sada?, te održao sastanak sa Sindikatima, kako bi dobili i njihove komentare na problematiku tretiranu analizom. Predsjednica FSA SDP BiH Besima Borić istakla je kako su dvije stvari bile u fokusu predstavljene analize: donošenje novog zakonodavstva i popravljanje starog, a drugi fokus bio je na sindikalno-političkom djelovanju. Ako govorimo o zahtjevu sindikata, donesen je Zakon o reviziji privatizacije, podržan je set antikoruptivnih zakona, donesen je i set privrednih zakona - neki od njih su već prošli Parlament, neki trebaju poput zakona o inspekcijama, privrednim društvima, zakon o konsolidaciji preduzeća koji će uveliko riješiti pitanje zdravstvenog osiguranja u onim firmama gdje to nije urađeno, navela je Borić. Borić je kazala da ne treba izostaviti i niz drugih zakona, poput zakona o zaštiti na radu, te zakona o štrajku. Otvoreni su investicioni ciklusi, gradnja cesta, energetski sektor, istraživanja koja Shell radi na propitivanju imamo li nafte. Sve su to događaji, odnosno investicije koje već jesu obezbijedile upošljavanje i domaćih firmi i nove radne snage, kazala je Borić. Ona je dodala je da je tu i stimulacija kroz garantni fond koji je Vlada FBiH otvorila, te stimulacija za izvozna preduzeća. Puno je pretpostavki zakonodavnih koje su napravljene, koje možda u ovom trenutku ne daju rezultate ili ne izgledaju da će ih dati, ali koje će sigurno u narednom periodu dati mnogo veće rezultate, kaže Borić. Učesnik okruglog stola, Sabrija Pojskić, kazao je da je upravo SDP, u cjelini gledano, stavio težište svog političkog angažmana na popravljanju i poboljšanju položaja, materijalnog i socijalnog, radnika i radništva u cjelini. Pojskić je istakao da je izuzetno važan angažman u svim institucijama sistema da pitanja prava radnika dođu u prvi plan. I ovo savjetovanje danas je savjetovanje kako i na koji način poboljšati položaj radnika, odnosno kako stvoriti zakonske i druge preduvjete da se popravi taj položaj, dodao je Pojskić. Ljubinka Atanasijević, predsjednica FSA Travnik i članica predsjedništva FSA SDP BiH, kazala je kako su protekle četiri godine bile u znaku zakona. Uvodničarka na okruglom stolu koji je održan u Sarajevu bila je Besima Borić, predsjednica FSA SDP. Foto: Flickr/ Almin Zrno, World Bank 6

7 MANIFESTO Dobro društvo za radnike i radnice Radionica pod nazivom Manifesto : Izgradnja bosanskohercegovačkog društva kao dobrog društva za radnike i radnice, u organizaciji Foruma sindikalnih aktivistica i aktvista Socijaldemokratke partije (FSA SDP) BiH održana je krajem juna u Neumu. Cilj dvodnevne radionice je bio obučiti učesnice i učesnike radionice da što efikasnije iskomuniciraju ključne poruke SDP BiH građanstvu i široj javnosti, a koje se odnose na zaštitu i jačanje prava i interesa radništva u Bosni i Hercegovini. Radionicu je otvorila predsjednica FSA SDP BiH Besima Borić. U svom obraćanju je istakla da FSA sve ove godine osmišljava aktvnosti koje se realizuju na svim nivoima partijske organizacije sa ciljem razvijanja integriranog pristupa u radu na pitanjima od interesa za radništvo u BiH unutar partije kao i prema sindikatima u lokalnoj i široj zajednici. Radionica je bila posvećena pitanjima politike rada, socijalne i ekonomske politike, kao i Manifestu , sa kojim je SDP BiH izišao na izbore u oktobru Prisutnima su se obratili i potpredsjednik FBiH i predsjednik Glavnog odbora SDP BiH Svetozar Pudarić i premijer Vlade FBiH i generalni sekretar SDP BiH Nermin Nikšić. Svetozar Pudarić je govorio o revitalizaciji Socijaldemokratske partije kao radničke partije, te pozitivnim primjerima koji su do sada urađeni u segmentu zaštite radničkih prava. Naglasio je da je Socijaldemokratska partija partija radnika, radnička partija, te da među prioritetima mora biti borba za boljitak radnika, njihov veći utjecaj u društvu i na radnim mjestima, te vraćanje radnika u žižu zbivanja. Nermin Nikšić je govorio o zaštiti radništva od neoliberalne globalizacije, postignućima i izazovima. Osvrnuo se na uspješne projekte Vlade Federacije BiH koji su omogućili direktno i indirektno zapošljavanje velikog broja radnika i angažovanje domaćih kompanija, kao što je izgradnja autoceste, projekti u oblasti energetike, te uvezivanje staža. 7

8 Besima Borić je prezentujući okvire politike rada i socijalne politike istakla da će se SDP BiH zalagati za uvezivanje staža radnicima, rješenje zdravstvene zaštite radnicima za koje nisu uplaćivani doprinosi, afirmaciju kolektivnog pregovaranja i sindikalnog organiziranja, zaštitu djece sa poteškoćama u razvoju, te rješvanje problema materinske zaštite. Prof. dr. Anto Domazet, predsjednik Savjeta za ekonomski razvoj SDP BiH, je prezentovao dio Manifesta koji se odnosi na Ekonomsku politiku i zapošljavanje u BiH, naglašavajući da je ključni cilj u narednom periodu postići ubrzanje ekonomskog rasta i povećanje zaposlenosti. Za to je potrebno ostvariti čitav niz političkih i ekonomskih reformi i ostvariti preokret u modelu ekonomskog rasta koji treba da bude pokretan izvozom i reindustrijalizacijom zemlje. Radionici su prisustvovali predsjednici općinskih i kantonalnih FSA, jedan broj predsjednika i predsjednica OO SDP koji imaju forume, članovi i članice Predsjedništva FSA SDP BiH, jedan broj zatupnika i zastupnica, te predstavnika organa partije. Trenerica na radionici u Neumu bila je Melisa Durak Buljubašić. SDP nastavlja sa osnaživanjem političkih aktivistica i aktivista, predsjednika opštinskih organizacija i zastupnika sa područja cijele Bosne i Hercegovine, za političko djelovanje u lokalnim sredinama u oblastima politike rada i politike zapošljavanja. Poruka iz Neuma: Naša vizija je dobro društvo za radnike i radnice. U dobrom društvu se poštuju svi radnički standardi, a plata od koje može dostojanstveno živjeti se redovno isplaćuje. Danas je to još uvijek nedostižno za mnoge zaposlene u privatnom sektoru. Dobro društvo također omogućuje ostvaranje prava na rad za sve. Zapošljavanje velikog broja nezaposlenih, posebno mladih, je ključni dio SDP-ovog političkog opredjeljenja. 8

9 Učešće FSA SDP BiH u izradi strateškog dokumenta Manifest Forum sindikalnih aktivista i aktivistica (FSA) SDP BiH je radio na izradi Politike rada i socijalne politike, kao jednog od važnih dijelova Manifesta Formirana je radna grupa sastavljena od predstavnika FSA i drugih interesnih oblika SDP BiH za potrebe izrade ovog dokumenta. Predsjedništvo FSA SDP BiH je obavilo temeljitu raspravu o dokumentu i prezentiralo ga na press konferenciji organiziranoj 15. marta FSA je pripremio set pitanja i odgovora na aktuelne probleme, a što su i strateška pitanja politike SDP-a u oblasti politike rada i socijalne politike i za naredni period. To su pitanja položaja radnika i radnica i problemi u vezi sa radom i zapošljavanjem, i set pitanja koja se tiču porodice u širem smislu, majke-porodilje, djece, oca ili sina ivalida, djeda penzionera i braće i sestara koji su ili studenti ili nezaposleni. Nakon izdvajanja krucijalne problematike, FSA je organizovao rasprave, unutarpartijske, ali i sa svim subjektima kojih se ovi problemi i rješenja tiču, kao i sa onima koji imaju obavezu da ih rješavaju. FSA će nastaviti i u narednom periodu u traganju za najboljim rješenjima koja će poslužiti u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za političko djelovanje do izbora i poslije izbora. 9

10 Reakcija FSA SDP BIH na smanjenja iznosa za porodiljske naknade u Kantonu Sarajevo Forum sindikalnih aktivista i aktivistica (FSA) SDP BiH reagovao je u septembru na odluku Vlade Kantona Sarajevo i Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice o smanjenju naknade porodiljama. FSA je istakao da smatra da pokušaji smanjenja ili povećanja porodiljskih naknada bez jasnog sistema, kriterija i razloga su potpuno neprihvatljivi, pogotovo što treba vršiti pritisak da se ovo važno pitanje riješi sistemski na nivou Federacije BiH, bez diskriminacije po bilo kom osnovu. Riječ je, kako se navodi u reakciji, o predizbornoj manipulaciji najosjetljivije kategorije, a to su ženemajke i njihova djeca. Nadoknada majkama koje rade je njihovo osnovno pravo iz radnog odnosa, a nadoknade porodiljama koje ne rade su proširena prava, stav je FSA. Svjetski dan dostojanstvenog rada Članovi Foruma sindiklanih aktivista i aktivistica Socijaldemokratske partije (FSA SDP) BiH obilježili su svjetski dan dostajanstvenog rada 7. oktobra. Radnice i radnici širom svijeta ovaj dan obilježavaju kao simbol borbe za sigurnost radnog mjesta, redovne plate, zdravstvenu, socijalnu i penzijsko-invalidsku zaštitu, mogućnost organizovanja u sindikate radi zaštite svojih interesa, te istinsko uključivanje u socijalni dijalog. Dostojanstveni rad se temelji na uvjerenju da su za stvaranje najboljih perspektiva za društveni napredak i razvoj nužne sve četiri njegove komponente: zapošljavanje, prava, zaštita i dijalog. Na Dan dostojanstvenog rada predsjednica FSA SDP BiH, Besima Borić i član Predsjedništva FSA SDP BiH, Igor Tokić sastali su se sa Sindikatom Aerodroma BiH iz Sarajeva i razgovarali o procesu potpisivanja kolektivnog ugovora za aerodrom. Sindikat aerodroma je ujedinjen u jedinstven i respektabilan sindikat koji je odlučan raditi za dobrobit radnika i radnica aerodroma, a FSA SDP im daje punu potporu u tome i biće politički zagovarač potpisivanja kolektivnog ugovora. 10

11 Rezolucija o budućim reformama i pravcima demokratizacije SDP BiH Treći vanredni kongres Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH) usvojio je Rezoluciju o budućim reformama i pravcima demokratizacije SDP BiH, a nakon poraza na izborima Cilj Rezolucije je vraćanje snažnog SDP BiH na političku scenu BiH i vraćanje povjerenja građana u partiju. U Rezoluciji se navodi da je potreban hitan i temeljit preokret u reformiranju SDP BiH kako bi se partija vratila njenim članovima i građanima kao moćno sredstvo demokratske borbe za socijalno-ekonomski napredak i socijalnu pravdu. U tom kontekstu reformiranje SDP BiH treba poduzeti sa svrhom jačanja demokratski ustrojene partije, u kojoj se afirmira uloga članstva sa svim pravima i odgovornostima, unapređuje proces demokratskog odlučivanja kroz izravne izbore i referendumsko konsultiranje članstva, provodi djelovanje kroz različite oblike organiziranja rada u partiji, osigurava multietnički karakter stranke i dr. U Rezuluciji se ističe da će SDP BiH dokazivati svoj demokratski karakter najviše po tome u kojoj mjeri će stvarati atmosferu za izražavanje slobode i različitosti mišljenja i duh pripadnosti osnovnim vrijednostima programa SDP BiH. Za reformski put SDP BiH važno je sačuvati sve ljude koji prihvaćaju program i vrijednosti SDP BiH i osigurati pravo na postojanje i poštovanje različitih uvjerenja i mišljenja u okviru vrijednosti SDP BiH. Osjećamo da je za reformiranje partije prioritetno potrebno poduzeti potrebne izmjene i dopune Programa i Statuta SDP BiH. Inoviranje Programa SDP BiH treba da se temelji na promjenama u globalnom i regionalnom okruženju BiH i promjenama u ostvarenom društvenom i ekonomskom razvoju BiH, na osnovu čega treba definirati inovirane programske ciljeve i načine njihovog ostvarenja u djelovanju SDP BiH, navodi se u Rezoluciji. Članovi trećeg vanrednog kongresa zatražili su da se u najkraćem roku nakon konstituiranja novih organa SDP BiH izabranih na ovom vanrednom kongresu pripremi program izbornih aktivnosti u partiji. Potrebno je fokus staviti na političke aktivnosti omasovljenja partije, privlačenja većeg broja simpatizera partije i demokratskog dijaloga sa građanima i biračima. Za podršku takvom političkom djelovanju treba razviti informacioni sistem evidencije članstva i simpatizera, bazu podataka kadrova SDP BiH, sistem plaćanja članarina i praćenja drugih važnih pojava u SDP BiH, navodi se u Rezoluciji. Redovni kongres SDP BiH, prema Rezoluciji, trebao bi da se održi najkasnije godinu dana prije lokalnih izbora godine, orijentaciono do oktobra godine. Na na njemu će se izvršiti izbor novih organa partije sa četverogodišnjim mandatom. Opredjeljujemo se, s obzirom na postignute rezultate na općim izborima godine, da SDP BiH slijedi političku opciju opozicione partije u odnosu na aktualnu vlast na svim nivoima političke vlasti u BiH. U takvoj poziciji SDP BiH će podržavati sve pozitivne reformske projekte na putu euroatlantskih 11

12 integracija i poticanja socijalno ekonomskog razvoja, pravde i jačanja pravne države i snažno se suprotstavljati pokušajima podjele i destrukcije Bosne i Hercegovine, dogovoroli su učesnici trećeg vanrednog kongresa SDP. Ova Rezolucija svojevrsni je apel čitavom članstvu SDP BiH da se mobilizira do krajnjih mogućih granica i uključi u reformu i demokratizaciju partije, te aktivno sudjeluje u svim formama i sadržajima njenog djelovanja. Sve one koji su napustili SDP BiH u proteklom periodu i osjećaju se razočaranim, iznevjerenim i pokolebanim pozivamo da se vrate u SDP BiH i aktivno sudjeluju u reformiranju partije i njenom jačanju na političkoj sceni BiH, navodi se. Članovi kongresa pozvali su i novoizabrano rukovodstvo SDP BiH da u fokus svog djelovanja stavi aktivnosti i zadatke na ostvarenju preporuka ove Rezolucije. Diskusioni forum o položaju žena u SDP BiH Nezadovoljstvo ukupnim tretiranjem žena u stranci U organizaciji Foruma sindikalnih aktivista i aktivistica Socijaldemokratske partije (FSA SDP) BiH, Foruma žena i Foruma lijeve inicijative održan je Diskusioni forum o položaju žena u SDP BiH u novemru protekle godine. Tokom foruma obavljena je rasprava o provedenoj kampanji za opće izbore i rezultatima izbora sa stajališta položaja žena, kao i analizi Statuta SDP BiH iz rodne perspektive, ali i drugih dimenzija Statuta u skladu sa iskazanom potrebom za unutar partijskom demokratizacijom, ne samo u izboru rukovodstva i organa nego i ukupnom djelovanju i aktivnostima SDP BiH. Učesnice foruma su iskazale jasan stav da žele biti ravnopravne partnerice u svim procesima koji se odvijaju u SDP BiH, kao i biti dio rješenja koji će vratiti SDP BiH snagu i povjerenje. Žene SDP BiH ne žele sa strane čekati rješenja niti dozvoliti da se svi teški procesi kroz koje prolazimo odvijaju bez aktivnog učešća žena i njihovih organizacija kao i učešća u organima na svim nivoima, istaknuto je na forumu. Učesnice su iznijele nezadovoljstvo ukupnim tretiranjem žena u izbornoj kampanji, a posebno brojem izabranih žena. Prema izvještaju Centralne izborne komisije (CIK), SDP BiH spada u stranke sa najmanjim procentom izabranih žena. U prethodnim izborima SDP je bio stranka ne samo sa najvećim brojem glasova nego i sa najvećim brojem izabranih žena na svim nivoima. Učesnice Diskusionog foruma posebno su podržale uvođenje novih demokratskih standarda kroz izmjene Statuta SDP BiH. Statut SDP BiH treba izmijeniti u pravcu suštinske demokratizacije partije i njene funkcionalnosti. Pod demokratizacijom ne podrazumijevamo samo povećanu participaciju članica/članova u procesu biranja partijskih organa i donošenju odluka, već također i primjenu principa rodne jednakosti i ravnopravnosti, kao i uvođenje drugih standarda demokratizacijskih i harmonizacijskih procesa. Promjene Statuta trebaju biti sveobuhvatne i ne smiju biti ograničene samo na pojedina pitanja. Proces izmjene Statuta i ukupnih organizacijskih i 12

13 drugih unutarpartijskih promjena treba biti participatoran i transparentan, zaključeno je na forumu. Također je naglašeno da je potrebno posebnom statutarnom odredbom precizirati identitet SDP BiH u odnosu na rodno pitanje, te to jasnije formulirati i definirati, što će biti odraz vrijednosti, normi i odnosa prema SDPovom viđenju žena i muškaraca u njihovoj produktivnoj, reproduktivnoj i društvenoj ulozi. Iskazano je i mišljenje da rodno osviještena politička organizacija treba osigurati izbalansiran odnos moći i ravnomjernu raspodjelu resursa između žena i muškaraca, pa se stoga i spolna kvota treba povećati na 50%, odnosno uvesti model pariteta. Osim primjene principa pariteta u organima partije, potrebno je ovaj princip poštovati i primjenjivati u partijskom djelovanju i aktivnostima kroz jednak pristup, kontrolu i korištenje postojećih resursa za žene i muškarce kako bi se osigurao paritet i u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u situacijama kada partija obnaša tu vlast, poručeno je. Učesnice foruma se zalažu za sveobuhvatno integriranje rodne perspektive u ukupno političko djelovanje SDP BiH, odnosno u sve aktivnosti, odluke, te strateške dokumente. U Statutu je potrebno obavezati sve nivoe partijske organizacije, posebno rukovodioce, da će ovakav pristup provoditi u svom radu kako unutar partije tako i kroz političko djelovanje u društvu i u situacijama kada je SDP BiH u poziciji i u opoziciji. Forum žena, i u saradnji sa drugim prikladnim partnerima unutar partije, će biti resursni centar unutar partije za pružanje edukativne i stručne podrške u vidu izrade potrebnih materijala za efikasnu integraciju rodne perspektive u političkom radu, zaključeno je na Diskusionom forumu. Afirmacija i promocija rodne ravnopravnosti, kako su navele učesnice, se mora operacionalizirati u vidu višegodišnje strategije, godišnjeg akcionog plana i sistema praćenja i evaluacije. Ovakav pristup mora obuhvatiti i obavezu provođenja redovne analize putem koje bi se pratilo stanje po pitanju rodne ravnopravnosti unutar partije. Budžet SDP BiH će obavezno biti rodno osjetljiv i uključiti stavke koje će osigurati potrebna sredstva za efikasnu primjenu integriranja rodne perspektive u političko djelovanje partije i druge relevantne aktivnosti, poručile su učesnice. Sindikati se suprotstavljaju novom zakonu o radu - Konferencija za medije - Predsjednik Konfederacije sindikata BiH, Ismet Bajramović izjavio je za medije da će se sindikati svim sredstvima suprotstaviti usvajanju novog zakona o radu koji predviđa rušenje postojećih radničkih prava. To znači da svi trebamo imati nesigurna radna mjesta i nesiguran život, ali sindikalni pokret će se suprotstaviti svim sredstvima ukidanju ugovora o radu na neodređeno vrijeme, ukidanju kolektivnih ugovora i otpuštanju onih koji već rade. S druge strane, spremni smo na otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje mladih, istakao je Bajramović. 13

14 Zamjenica predsjednika Konfederacije sindikata BiH i predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, Ranka Mišić istakla je da je prioritet sindikata da radnici koji rade dobijaju plaće koje im poslodavci nisu isplatili i postavila pitanje zašto su bh. radnici siromašni i ko su ti ljudi koji se bogate na grbači radnika i za koje ne važe ni Zakon o radu ni zakoni o porezima i doprinosima? Ne/Sporazum za rast i zapošljavanje u BiH Bajramović je u novemru podsjetio da je rušenje radničkih prava jedna od šest mjera u Sporazumu za rast i zapošljavanje u BiH, koji je krajem jula u Sarajevu predstavio specijalni predstavnik Evropske unije u BiH, ambasador Peter Sorensen. Mišić je dodala da su neke od mjera koje predviđa Sporazum za rast i zapošljavanje u BiH prihvatljive za sindikate, poput borbe protiv kriminala i korupcije te stvaranja boljih uvjeta za poslovanje, ali je potpuno neprihvatljivo fleksibilizovati radno mjesto do te mjere da ono postaje potpuno nesigurno jer bi i novozaposleni uvijek bili predmet ucjene, a ne bi mogli da se kreditno zaduže da bi riješili stambeno pitanje i osnovali porodicu. Sporazum je dobio podršku neprijatelja radničkih prava, a to su MMF i Svjetska banka koji su na strani krupnog kapitala, naglasila je Mišić i dodala da su BiH potrebni investitori koji će poštovati zakone i radnike, te da nijedna mjera Sporazuma ne predviđa obračun s radom nacrno. Nametnuti Zakon Član Konfederacije sindikata BiH i sekretar sindikata Brčko Distrikta, Ilija Kalajdžić, rekao je da međunarodna zajednica zajedno s bh. političarima pokušava da umanji prava radnika gdje god je moguće, te da je OHR godine Distriktu nametnuo Zakon o radu kojim je to ostvareno. Dodao je da je tada prosječna plata u Brčko Distriktu bila duplo veća nego u RS-u, a da je danas manja, i da niko od poslodavaca nije dužan da uplaćuje doprinose za penziono osiguranje. Sjednica FSA SDP BiH Predsjedništvo Foruma sindikalnih aktivista i aktivistica (FSA) SDP BiH je u novembru održalo sjednicu u povodu priprema Vanrednog kongresa SDP BiH, na kojoj se raspravljalo o izmjenama Statuta i u tom kontekstu o položaju zaposlenika SDP BiH. Na sjednici je donijeto niz preporuka, a među njima one koje se tiču demokratizacije SDP. FSA smatra da SDP mora ozbiljno pristupiti izmjenama Statuta SDP BiH i posebno izmjenama i dopunama Programa partije. 14

15 Forum sindikalnih aktivista i aktivistica smatra da SDP BiH ima krizu provođenja svojih programskih opredjeljenja i da mora da se vrati izvornim principima socijaldemokratije, odnosno da jasno povuče crtu između lijevih i desnih, zaključeno je na sjednici. Članovi sjednice su zaključili da je potrebno što prije pristupiti sveobuhvatnoj analizi organizacionog kapaciteta i stanja u SDP BiH, te na osnovu toga raditi naredne korake. FSA SDP BiH smatra da Socijaldemokratska partija mora u svom ideološkom identitetu i praktičnom političkom djelovanju biti radnička partija, što danas u velikoj mjeri nije tako, zaključeno je tokom sjednice. FSA SDP BiH smatra da se saradnja sa sindikalnim pokretom mora ojačati i institucionalizirati, te da sindikalni predstavnici trebaju biti integrirani u partijski rad i imati mogućnost utjecaja na partijsko političko djelovanje. Na sjednici je zaključeno da u svom političkom djelovanju SDP BiH treba jasno raditi na brobi protiv klasnog društva u Bosni i Hercegovini u kojem je veliki dio stanovništva isključen i marginaliziran iz društvenih i ekonomskih procesa. FSA se protivi otpuštanju radnika i radnica SDP BiH, bez analize i stanja uposlenika, broja, dužine staža, kriterija prema kojima se primaju i otpuštaju, akata prema kojima rade i njihovog ukupnog radno-pravnog statusa, istaknuto je na sjednici. FSA SDP BiH smatra da je licemjerno da SDP BiH traži od drugih da obezbijede dostojansvene uslove rada, a da sam to ne omogućava svojim radnicima i radnicama. Također, FSA traži da budžet SDP BiH bude transparentan i da se na Vanrednom kongresu podnese izvještaj o stanju prihoda i rashoda SDP BiH sa projekcijom u narednom periodu. ZBORNIK TEKSTOVA - Dijalog o socijaldemokratiji Identitet, kriza i izazovi socijaldemokratije u Bosni i Hercegovini danas Kriza ljevice u dejtonskoj močvari Nerzuk Ćurak u tekstu Kriza ljevice u dejtonskoj močvari ističe da cilj odgovorne vlasti u domenu unutrašnje politike mora biti izgradnja dobrog društva. Dobro društvo, prema autoru ovog teksta, moguće je izgraditi isključivo postizanjem trajnog mira među našim zavađenim narodima ili preciznije, među organizirano zavađenim narodnim predstavnicima. Ćurak smatra da unutrašnji nasilni sukobi u multietničkim zajednicama prouzrokuju patnje, siromaštvo i smrt. Uzrok unutrašnjim sukobima svakako su nacionalne političke partije koje slijepo slijede Dejton, navodi autor, koji ne štedi riječi, kao ni argumente kada je u pitanju kritikovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zato ne treba igrati po notama dejtonskih veterana. A nacionalne stranke su veterani Dejtona! Uzročno-posljedično to zahtijeva donošenje odluke o napuštanju svih oblika političkog savezništva s nacionalnim strankama i mimikrijskim nacionalnim strankama te formiranje predizbornog saveza koji zanemaruje politički logos dejtonske BiH i afirmira prije svega socijalni i kulturni aspekt, navodi Ćurak. 15

16 Prema autoru, nijedna politička stranka ne uspijeva nadići limite napetog dejtonskog okvira i ponuditi drugačiji koncept politike. To je naročita sizifovska situacija u kojoj čak tri kamena guraju mudre nacionalne glave i bez obzira što se svakome vraća njegov kamen, ideja da zajednički guraju jedan kamen i da ga predanim zajedničkim radom doguraju do vrha planine, bez vraćanja nazad, ne postoji, navodi se u tekstu Kriza ljevice u dejtonskoj močvari. Mentalitet nacionalizma Situacija se nije promijenila ni ovog oktobra. Rezultati općih izbora još jednom su potvrdili trijumf političkih opcija koje svoj uspjeh duguju mentalitetu nacionalizma. Nerzuk Ćurak se osvrće i na obećanja pojedinih politički stranaka, ali govori i o novom reformiranom SDP-u. Autor teksta je uvjeren da u samom SDP-u postoji kritična skupina odgovornih ljudi, a koji još uvijek nisu izgubili ideale kao pogonsku energiju njihovog pogleda na svijet, koji mogu ponuditi sijaset novih ideja u ekonomskom, socijalnom, političkom, kulturnom i obrazovnom polju, samo im treba pružiti šansu. Novi, reformirani SDP bi prema Ćurku, morao dati prostor ovim ljudima, kako se ovogodišnji rezultati na izborima ne bi više nikada ponovili. Ako nove ideje i nove prakse nije sposobna proizvesti ljevica u Bosni i Hercegovini, onda je naša budućnost zagarantirano negativna: Bit će to distopija u kojoj ćemo živjeti tri, na silu odvojena etnička svijeta, u kojima će znanje biti neprijatelj a nacija početak i kraj svega. Ili, da budem krajnje surov: mi tu distopiju ne čekamo, mi je već živimo kao potpunu suprotnost dobrom društvu. Vrijeme je da se Gandhijeva djelatna misao prostre po članstvu SDP-a, simpatizerima lijeve ideologije, misliocima lijeve provenijencije : Budi promjena koju želiš vidjeti, ističe autor. Ćurak govori i o jasnim i nejasnim, postojećim i nepostojećim razlikama između ljevice i desnice, kao i o razlikama koje su predmet istraživanja političke nauke. Tekst u cjelosti možete pročitati u publikaciji Dijalog o socijaldemokratiji - Identitet, kriza i izazovi socijaldemokratije u Bosni i Hercegovini danas. Nerzuk Ćurak je vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, novinar, esejist, publicista. Autor je više knjiga iz područja (geo)politike, te znanstvenih i stručnih tekstova u referentnim časopisima u Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu. Bosanskohercegovačka socijaldemokratija: geneza, politička dogmatika i perspektiva Elvis Fejzić u tekstu Bosanskohercegovačka socijaldemokratija: geneza, politička dogmatika i perspektiva govori o ideji osnivanja radničke partije u Bosni i Hercegovini i prvim koracima daleke godine. Fejzić prikazuje proces i razvoj socijaldemokratske politike kroz epohe sve do godine, ali i nakon prvih višestranačkih izbora. Autor nudi prikaz socijaldemokratske politike koja se nalazi u fazi krize identiteta ili neizvjesnosti, te smatra da se o rehabilitaciji bosanske vizije socijaldemokratije može govoriti samo ako se naprave sistematične reforme njenih dogmatskih ideoloških opredjeljenja. Prema Fejziću, nužno je prihvatiti izvorne principe socijaldemokratije koji su suštinski suprotstavljeni politici neoliberalizma. No, uz to, socijaldemokratija bi se nužno trebala vratiti svojim ranim ljevičarskim korijenima, odnosno zajedničkoj saradnji i sinhroniziranom djelovanju sa sindikalnim pokretom. 16

17 Da bi socijaldemokratska politika mogla efikasno promovirati svoje interese, ali i jačati i razvijati svoju političku snagu i demokratski legitimitet, kako smatra Fejzić, ona bi trebala biti privržena idejama države blagostanja, ekonomske demokratije, korporativnog političkog upravljanja i unutarpartijske demokratije. Praktičnim zalaganjem za implementaciju apostrofiranih politika i njihovom praktičnom primjenom, bosanska socijaldemokratija bi mogla kreirati i stvoriti državu po svojoj mjeri, odnosno društvo zasnovano na socijalnoj pravdi, jednakosti, slobodi i solidarnosti. Bez insistiranja na značajnim političkim promjenama u sferi političkog vjerovanja, ali i političke prakse socijaldemokratska politika u Bosni i Hercegovini osuđena je na trabantsku egzistenciju, odnosno kooperantski politički odnos sa subjektima nacionalističke i neoliberalne politike što joj, u konačnici, ne može osigurati bitnu ulogu na bosanskoj političkoj areni, navodi se u tekstu. Tekst u cjelosti možete pročitati u publikaciji Dijalog o socijaldemokratiji - Identitet, kriza i izazovi socijaldemokratije u Bosni i Hercegovini danas. Elvis Fejzić je zaposlen na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Angažiran je u nastavnom procesu na predmetima Država i globalizacija i Teorije globalizacije, te je saradnik na predmetima politologije. Objavio je oko dvadeset znanstvenih radova i kritičkih osvrta u referentnim domaćim i inostranim naučnim publikacijama. Država socijalnog blagostanja bazirana na socijaldemokratskim principima i vrijednostima Srebrenka Viđen tekstom Država socijalnog blagostanja bazirana na socijaldemokratskim principima i vrijednostima ukazuje na iznalaženja novih mogućnosti za ugradnju načela socijalne države blagostanja kroz programske osnove i političko djelovanje Socijaldemokratske partije (SDP) BiH. Bilo bi nužno, kako navodi Viđen, da socijaldemokratska ideja izgradnje i jačanja kapaciteta socijalne država blagostanja na bh prostoru, intenzivira aktivnosti u cilju postizanja strukturnih socio ekonomskih reformi temeljem vrijednosti i principa socijaldemokratije, a koje bi, globalno posmatrano, pored ostalog imale za cilj:»» snaženje građana BiH kao pojedinaca,»» oslobađanje potencijala za radno angažovanje,»» jačanje preduzetničkog duha,»» kao i osnaživanje pojedinaca da samostalno odlučuju o stepenu solidarnosti koji će iskazati prema svojim sugrađanima. Prema Srebrenki Viđen, socijalna država blagostanja na globalnom društvenom planu ima za cilj da ostvaruje pravedan socijalni poredak mjerama ekonomske politike i socijalno usmjerenim zakonodavstvom u sferi obrazovanja, zdravstva, stanovanja, zapošljavanja, socijalnog staranja, dječije zaštite i sl. Za razliku od razvijenih zapadnoevropskih ili skandinavskih zemalja, države u kojima tranzicioni procesi nisu završeni, već su dodatno usložnjavani u postratnom periodu (BiH), države su sa izrazito nepovoljnim socijalno političkim ambijentom, smatra Viđen. Autorica smatra da BiH ima solidne regulative i konvencije preuzete iz razvijenih zemalja, ali ono što nedostaje,između ostalog, primjena je praktična onoga što se nalazi u zakonima. Samim time bi bilo moguće napraviti iskorak u smislu kretanja od slova na papiru ka papiru kao vodilji i svrsi provodivih i najboljih europskih 17

18 i domaćih (prilagođenih specifičnostima sistema i društvenog uređenja) praksi, navodi Viđen. Tekst u cjelosti možete pročitati u publikaciji Dijalog o socijaldemokratiji - Identitet, kriza i izazovi socijaldemokratije u Bosni i Hercegovini danas. Srebrenka Viđen kao vanredna profesorica na Fakultetu političkih nauka predaje Uvod u politologiju, Savremenu politologiju i Studije roda i rodnih odnosa. Objavila je knjigu rezultata naučnoistraživačkog projekta Zastupljenost žena u političkim institucijama Crne Gore (2008), koautor je tri hrestomatije i oko 50 naučnih i stručnih radova. Trenutno obavlja funkciju prodekana za nauku i naučnoistraživački rad na Fakultetu političkih nauka. Rod i ljevica u BiH Dijana Šehić i Fedra Idžaković, autorice su teksta Rod i ljevica u BiH u kome poručuju da je potrebno da institucije, a posebno ključni institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova osiguraju dosljednu primjenu zakona koji štite ljudska prava žena, te da rade na izgradnji ambijenta u kojem diskriminacijia neće biti društveno tolerisana. Generalno se može reći da je feminizam politički, ekonomski i kulturni pokret koji se bavi pitanjima ravnopravnosti spolova i zagovara uspostavljanje jednakih prava i mogućnosti za žene. Feminizam i danas kod mnogih ljudi simbolizira društveno neprihvatljivu pojavu, navodi se u tekstu, koja ima za cilj narušiti tradicionalnu podjelu rodnih uloga čime se podriva temelj porodice. Nije rijetkost da i danas mnoge žene koje se zalažu za ženska prava ne žele da ih se na bilo koji način poveže sa feminizmom niti se same žele tako izjasniti. Mogućnosti za značajnije učešće žena u političkom životu, ili zastupljenost na visokim pozicijama bili su prilično nedostupni u bivšoj Jugoslaviji. Međutim, feminizam kao pokret ipak je u izvjesnoj mjeri uticao i na žene u socijalističkoj Jugoslaviji. Feminističke inicijative pojavile su se negdje 70-tih godina u glavnim gradovima, prije svega na univerzitetima i u akademskim krugovima. Žene su 90-tih preko noći nestale iz političkog života, a njihov politički uticaj nije se mogao vidjeti ni tokom rata u BiH. Rat i izgradnja države nakon rata, u prvi plan nameću etničku ravnopravnost, potiskujući pitanje ravnopravnosti spolova na margine javnog interesa. Pitanje ravnopravnosti spolova državu ne zanima, navode autorice. Međutim, ovo pitanje kao i pitanje diskriminacije žena, kako pišu Šehić i Idžaković, postaje ključno za nevladine organizacije (NVO), koje su nastale uglavnom tokom rata u BiH. Počinje proces razvijanja svijesti o potrebi snažnijeg učesća žena u svim sferama života, posebno u sferi politike, borba protiv nasilja nad ženama, itd. Od tih poslijeratnih godina pa do danas došlo je do velikih promjena zakonodavnog i institucionalnog okvira u vezi sa ravnopravnošću spolova. Donesen je set antidiskriminacionih zakona, među kojima su Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, Zakon o zabrani nasilja u porodici u oba entiteta, kao i Zakon o zabrani diskriminacije. 18

19 Formalno, donošenjem zakona jeste došlo do napretka. Međutim, usvojeni zakoni se u praksi ne primjenjuju. Tako i pored ustavnog okvira i međunarodno preuzetih obaveza, kao i usvojenih zakona nije došlo do značajnijeg poboljšanja položaja žena. Tako se i dalje nastavlja kontinuirana, mada nekada ne potpuno očita, diskriminacija žena u gotovo svim oblastima života, smatraju autorice. Još uvijek su stereotipna i tradicionalna shvatanja, o mjestu i ulozi žene kao primarno majke, odnosno supruge i dalje sveprisutna, a žene se smatraju najodgovornijim za očuvanje porodice. Nadalje, autorice govore kakav je odnos socijaldemokratskih partija prema pitanju (ne) jednakosti a naročito prema pitanjima rodne ravnopravnosti, poručuju zašto treba da se čuje glas žene i zašto su nam potrebne žene u politici. Tekst u cjelosti možete pročitati u publikaciji Dijalog o socijaldemokratiji - Identitet, kriza i izazovi socijaldemokratije u Bosni i Hercegovini danas. Dijana Šehić je pravnica, aktivna promoterka ljudskih prava i demokratskih vrijednosti u Bosni i Hercegovini i trenutno obavlja funkciju direktorice bh. organizacije za ljudska prava i zagovaranje Prava za sve. Kao ekspertica za ljudska i ženska ljudska prava učestvovala je u izradi svih važnih zakona iz ove oblasti kao što su: Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici FBiH, te Zakon o zabrani diskriminacije BiH. Fedra Idžaković, analitičarka, pravnica, te magistrica nauka iz oblasti Ekonomske tranzicije i evropskih integracija ima dugogodišnje iskustvo u zagovaranju zaštite ljudskih prava, razvoju zakona i politika, te u aktivnostima organizacija civilnog društva. (Ko) autorica je velikog broja izvještaja i publikacija. Socijaldemokracija i religija u Bosni i Hercegovini Mile Babić u tekstu Socijaldemokracija i religija u Bosni i Hercegovini daje odgovor na pitanje jesu li socijaldemokracija i religija spojive ili se njih dvije uzajamno isključuju?. Babić smatra da uzajamna isključivost postupno nestaje tek nakon Drugoga svjetskog rata i pritom je važno istaknuti da počinje egzistirati moderna europska socijaldemokracija, odnosno Europska Unija. Autor govori i o tome kako se religija odnosila prema nacionalizmu,posebno u njegovim ekstremnim oblicima: nacizmu i fašizmu. Prema Babiću, europski nacionalizmi koji su imali imperijalne i kolonijalne težnje odvele su Europu u Prvi svjetski rat, a najgori oblici nacionalizma (fašizam i nacizam) te komunizam kao staljinizam odveli su Europu u Drugi svjetski rat (dosad najveću katastrofu). S druge strane, povijest Europe i povijest BiH pokazuju da su nacija i religija tijesno povezane, skoro nerazdvojive. 19

20 Najnoviji rat u BiH ( ) proizvele su nacionalne ideologije. Kad kažem nacionalizam, onda pod time mislim na uvjerenje da se jedan narod u ontološkom (bitnom) i u svakom drugom smislu smatra višim od drugih naroda. Takvi nacionalizmi vode u ratove i u nasilje, smatra Babić. On navodi da je Dejtonski mirovni sporazum ojačao nacionalizme u BiH i nije ih eliminirao, jer je kolektivu dao prava neusporedivo veća nego čovjeku pojedincu. Danas u BiH na političkoj sceni imamo etnički nacionalizam. (...)Tako danas imam nacionalne vrhuške u BiH koje gaze temeljan ljudska prava ne samo pripadnika drugih naroda, nego još više svoga vlastitoga,naveo je Babić. Socijaldemokracija se, prema Babiću, ne treba ni prilagođavati religiji niti zahtijevati promjenu njezina položaja, nego treba usvojiti tri principa koja vladaju u odnosu između države i religije na prostoru Europske Unije. Prvi princip jest princip religiozne slobode i jednakosti pojedinca, drugi princip nalaže odvojenosti države (politike) od religije, te treći jest princip suradnje države i religije na pitanjima koja su važna za obje. Socijaldemokracija će se najprije zalagati za dosljedno i učinkovito poštivanje ljudskih prava. Poštivanje ljudskih prava mora biti bezuvjetno, dakle, bez onoga ako. Zatim će poštivati religijska i nacionalna prava, religijski i nacionalni identitet. Kratko rečeno, najprije individualni identitet, pa onda kolektivni, bez uzajamne isključivosti i svođenja jednoga na drugi. Svako je svođenje oblik nasilja nad čovjekom, navodi Babić. Dva temeljna principa demokracije sloboda i jednakost samo su djelomično prisutna u BiH. Tri državne vlasti ne garantiraju slobodu svakome čovjeku (građaninu), nego je čak gaze. Umjesto principa jednakosti, one šire princip nejednakosti jer ne garantiraju jednakost svakom čovjeku u svakom dijelu države. Socijaldemokracija ima danas nezaobilaznu, bolje reći historijsku zadaću koja se sastoji u prevladavanju velikoga jaza između maloga broja bogatih i goleme većine siromašnih. Takvo je stanje u BiH, ali i u cijelom svijetu, piše Babić i dodaje da socijaldemokracija također ima zadaću razotkriti laži i prevare nacionalističkih ideologija u BiH, koje neprestano uvjeravaju pripadnike svojih naroda da im opasnost dolazi od drugih naroda. Tekst u cjelosti možete pročitati u publikaciji Dijalog o socijaldemokratiji - Identitet, kriza i izazovi socijaldemokratije u Bosni i Hercegovini danas. Mile Babić je profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Diplomirao je književnost, te doktorirao iz filozofije i teologije. Glavni je urednik zbornika Jukić, član uredništva časopisa Forum Bosnae i član uredništva međunarodnog teološkog časopisa Concilium. Društvo solidarnosti Goran Behmen tekstom Društvo solidarnosti objašnjava da savremeni evropski i socijalni model, baziran na socijalnoj i ekološkoj tržišnoj privredi, teži stvaranju društva obrazovanja, participacije i solidarnosti. On kaže da obrazovanje, participacija i solidarnost mogu biti postignuti samo aktivnim učešćem građanki i građana, kao što mogu biti i ograničeni ukoliko individualna volja većine građanstva ne pokaže dovoljnu mjeru građanskog aktivizma. Zbog toga je za realizaciju ovih principa bitno proaktivno djelovanje države u pravcu ohrabrivanja civilnog društva, slobodnih sindikata i radničke participacije, kao i učešća radnika u kontroli rukovođenja privrednim društvima,što, uz poštivanje demokratskih principa i ljudskih prava svih generacija vodi ka humanijim odnosima u sferi rada i socijalnu zaštitu na principima solidarnosti i supsidijarnosti,kao i stvaranju jednakih šansi i podizanje kvaliteta života, navodi Behmen u tekstu. 20