PPUO VELIKO TRGOVIŠCE_III IZMJENE I DOPUNE

Транскрипт

1 IV. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE VELIKO TRGOVIŠĆE ODREDBE ZA PROVOĐENJE ( PROČIŠĆENI TEKST ) XXXXXX - DODAJE SE XXXXXX - BRIŠE SE

2 IV. Izmjene i dopune prostornog plana uređenje općine Veliko Trgovišće SADRŽAJ: 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE NASELJA GRAĐEVNA PODRUČJA NASELJA Opće odredbe Mješovite zone pretežito stambene namjene Veličina i izgrađenost parcele, smještaj građevina na parceli Visina i oblikovanje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina, pomoćnih i gospodarskih građevina Uređenje parcele, ograde i parterno uređenje Prometni uvjeti Komunalno opremanje IZGRADNJA IZVAN NASELJA Farme i tovilišta Vinogradarski podrumi Poljodjelske kućice i vinogradarske klijeti Ostale poljodjelske građevine Lugarnice, planinarski i lovački domovi, ribarske kućice i građevine za konjički sport Ribnjaci Kampovi izvan građevnog područja Vidikovci Iskop mineralnih sirovina Manje vjerske i spomeničke građevine Ostala izgradnja izvan građevinskog područja UVJET I SMJEŠTAJ GOSPODARSKIH DJELATNOSTI GRAĐEVNA PODRUČJA ZA GOSPODARSKU IZGRADNJU Uvjeti izgradnje građevina, uređenje i oblikovanje GRAĐEVNO PODRUČJE TURISTIČKE NAMJENE ZONE SPORTA I REKREACIJE UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI UVJETI UTVRĐIVANJA POJASEVA (KORIDORA) ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Prometna infrastruktura Cestovna infrastruktura Željeznička infrastruktura Pošta i javne telekomunikacije Elektroopskrba Vodoopskrba Odvodnja Plinoopskrba

3 6.7. Groblja MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI Područja Nacionalne ekološke mreže Ostale krajobrazne i prirodne vrijednosti Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH DOBARA Opće odredbe Kulturna dobra Mjere zaštite kulturnih dobara Čuvanje slike naselja POSTUPANJE S OTPADOM MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ MJERE ZAŠTITE OD POŽARA I EKSPLOZIJA MJERE PROVEDBE PLANA OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA Zahtjevi zaštite i spašavanja Mjere zaštite od poplava Mjere zaštite voda i vodonosnika Mjere zaštite od potresa Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u gospodarskim objektima Mjere sklanjanja Ostale mjere zaštite Mjere sprečavanja arhitektonsko-urbanističkih barijera Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

4 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 1. Članak (1) Načela za određivanje namjene površina određenih Planom, koje određuju temeljno urbanističkograditeljsko i prostorno-krajobrazno uređenje te zaštitu prostora su: 1. načela održivog razvoja; 2. načela zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa; 3. načela racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora 4. načela optimalnog usklađenja interesa različitih korisnika prostora i 5. pravila urbanističke, prostornoplanerske i krajobraznoplanerske struke. (2) Uređivanje prostora unutar obuhvata Plana kao što je izgradnja građevina, uređivanje zemljišta te obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod površine zemlje može se obavljati isključivo u suglasju s ovim Planom, odnosno postavkama koje iz njega proizlaze, kao i na temelju onih odredbi postojećih prostornih planova, koje nisu u suprotnosti s ovim Planom. 2. Članak NAMJENA PROSTORA I GRAĐEVNIH PODRUČJA (1) Ovim planom određene su slijedeće osnovne namjene površina: A) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE NASELJA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA B) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE PROSTORA IZVAN NASELJA: IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA Zona proizvodne (gospodarske) namjene Zona turističke namjene Zona groblja Zona zelenila, sporta i rekreacije Reciklažno dvorište IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti građevine vezane uz šumarstvo i lov površine za iskorištavanje mineralnih sirovina sadržaji rekreacijske namjene manje vjerske građevine (kapelice, raspela) infrastrukturne građevine i sustavi ostala moguća gradnja izvan građevinskog područja NEIZGRAĐENE POVRŠINE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene: ostala obradiva tla Šume isključivo osnovne namjene Ostale poljoprivredne i šumske površine Vodne površine 4

5 (2) Razmještaj i veličine površina iz stavka 1. ovog članka prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1 : (3) Osnovnu namjenu ima prostor čije je korištenje podređeno jednoj funkciji. To su poljodjelski i šumski predjeli, prometni pojasevi, gospodarske, izletničke, turističke, sportske i rekreacijske zone. U zonama osnovne namjene mogu se izgraditi i drugi sadržaji, koji proizlaze iz potrebe osnovne namjene, a to se u pravilu odnosi na građevine infrastrukture i vodoprivrede. (4) Prevladavajuću namjenu ima prostor kojega koristi više različitih korisnika, a jedna je od namjena pretežita. U zonama s prevladavajućom namjenom moguće je preklapanje različitih funkcija, s tim da one nisu u međusobnoj suprotnosti. Prvenstveno su to građevna područja naselja, koja imaju za cilj zadovoljavanje funkcija stanovanja i svih drugih spojivih funkcija sukladnih važnosti i značenju naselja kao što su radne zone, trgovine, zdravstvo, prosvjeta, kultura, šport, uprava, servisi i sl. (5) Na građevnoj parceli za koju je Planom izričito navedena namjena, ne može se obavljati nikakva druga djelatnost ili izgradnja umjesto predviđene. (6) Postojeći zakoniti korisnik prostora nakon stupanja na snagu ovoga Plana može nastaviti koristiti taj prostor na isti način i nadalje sve do konačnog privođenja zemljišta planiranoj namjeni, ukoliko to korištenje nema negativnih utjecaja na okoliš. (7) Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu u granicama katastarskih čestica i prikazane su na kartografskom prikazu br. 4: "Građevinska područja naselja i područja posebnih uvjeta za korištenje" na katastarskim podlogama u mjerilu 1 : (8) U slučaju kad granica građevinskog područja nije istovjetna s granicom katastarskih čestica (najčešće je to slučaj kod izrazito dugih čestica ili kod niza nejednako dugih čestica), granica se definira, a po potrebi izvodi i parcelacija čestica, sukladno grafičkom prikazu (na prilozima 4. "Građevinska područja naselja i područja posebnih uvjeta za korištenje" ovog Plana) u kojem se uvažavao kriterij optimalnih dubina parcela, kao i mogućnost otvaranja novih ulica uz koje je moguće obostrano formirati građevinske parcele. (9) Građevinsko područje se ne može širiti na zemljišta na kojima su utvrđeni sljedeći čimbenici ograničenja: a) nepovoljni mikroklimatski uvjeti stanovanja, b) klizišta, c) eksploatacijska polja, d) zemljišta nedovoljne nosivosti, e) predjeli ugrožene elementarnim i drugim nepogodama, f) zemljište s visokim podzemnim vodama, g) plavljena zemljišta, h) šume i šumska zemljišta, i) intenzivno obrađivana poljodjelska zemljišta i druga vrijedna poljodjelska zemljišta, j) zemljišta koja se koriste ili su predviđena za posebne gospodarske aktivnosti, k) područja dometa zagađenja određenim gospodarskim aktivnostima, l) zaštitna područja i druga područja pod zaštitom, n) zemljište koje zbog njegovog položaja nije ekonomično komunalno opremiti. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 3. Članak (1) Na području Općine (unutar obuhvata Plana) nalaze se sljedeće građevine od važnosti za Državu: a) Državna cesta D-205 (GP Razvor-Kumrovec-Klanjec-Gubaševo (D1)); 5

6 b) Brza transeuropska pruga - planirana (Zagreb-Krapina-Pragersko-Beč); c) Željeznička pruga za regionalni promet I reda (R201/I101) (Zagreb-Zabok-Varaždin); d) Dalekovodi napona 110 kv e) magistralni vodovod AC600 (Zaprešić-Zabok) f) retencija Luka (2) Građevinama od važnosti za Državu smatraju se i građevine i zahvati za koje je posebnim propisima određena obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. (3) Na području Općine (unutar obuhvata Plana) nalaze se sljedeće građevine od važnosti za Županiju (osim navedenih građevina od važnosti za Državu u stavku 1. ovog članka); a) Županijska cesta Ž-2155 (D205 Tuheljske Toplice K. Toplice G. Pačetina a.g. Grada Krapine) b) Županijska cesta Ž-2188 (Ravnice D205); c) Županijska cesta Ž-2191 (Dubrovčan /D205/ - Družilovec - Veliko Trgovišće /Ž2195/); d) Županijska cesta Ž-2192 (Veliko Trgovišće/Ž2195/ - Domahovo Žeinci/2195/); e) Županijska cesta Ž-2195 (Zabok/D1/ Pavlovec Zabočki Gubaševo V. Trgovišće Luka Pojatno Ž2186); f) Županijska cesta Ž-2217 (Žeinci/Ž2195/ Stubička Slatina Krušljevo Selo Stubičke Toplice/Ž2219/); g) Županijska cesta Ž-2215 (Sv. Križ/D205/ Lučelnica Radakovo Ž2186) h) Županijska cesta Ž-2248 (Desinić/Ž2151/ - Velika Horvataska Tuhelj D205) i) Županijska cesta Ž-2259: Valentinovo (D 206) Krapinske Toplice Gubaševo (D 205); j) Dalekovodi, TS postrojenja i rasklopna postrojenja napona 35 kv i 20 kv; k) Vodoopskrbni sustav kapaciteta od 20 do100 l/s i više; l) magistralni plinovod za distributivno područje: Zabok-Dubrovčan-Kumrovec; m) MRS Dubrovčan n) sustav i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (4) Ukoliko na trasama, odnosno lokacijama građevina navedenim u ovom članku postoje građevine izgrađene sukladno propisima, istima se dozvoljava rekonstrukcija u obimu nužnom za život i rad određena poglavljem : Članak. 3. POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE NASELJA 3.1. GRAĐEVNA PODRUČJA NASELJA Opće odredbe 4. Članak (1) Građevinska područja naselja prikazana su i utvrđena na kartografskom prikazu br. 4: Građevinska područja naselja i područja posebnih uvjeta za korištenje. Građevinska područja naselja (izgrađeni i neizgrađeni dio koji se u cjelosti smatra uređenim) smatraju se uglavnom zonama mješovite, pretežito stambene namjene. (2) Planom su određena a) mješovite zone pretežito stambene namjene, izgrađeni dio neizgrađeni dio - planirana mješovita namjena koja se ovim planom u cijelosti smatra uređenim dijelom građevinskog područja 6

7 (3) U građevinskim područjima naselja mogu se smještavati mješovite namjene, predviđene su površine za: a) predjeli za stanovanje, b) predjeli za društvene i slične djelatnosti, c) predjeli za gospodarske, ugostiteljsko-turističke, servisne, uslužne i slične djelatnosti, d) prometne građevine, e) predjeli za infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje, f) predjeli za parkovne površine, športsko-rekreacijske površine, dječja igrališta i slične površine g) za gospodarske sadržaje i građevine, u svrhu obavljanja poljoprivredne djelatnosti (4) Građevine društvene djelatnosti unutar građevinskog područja naselja, grade se prema uvjetima za višestambene građevine. Zatečene građevine mogu se rekonstruirati, dograđivati i održavati prema uvjetima ovih Odredbi. (5) Građevine gospodarskih, ugostiteljsko-turističkih, komunalno-servisnih namjena unutar građevinskog područja naselja, grade se prema uvjetima ovih Odredbi. Zatečene građevine mogu se rekonstruirati, dograđivati i održavati prema uvjetima ovih Odredbi. (6) U obiteljskim stambenim građevinama, obiteljskim građevinama seoskog turizma te u višestambenim građevinama mogu se smještavati: stambene, poslovne i gospodarske funkcije (ako zadovoljavaju uvjete koeficijenta izgrađenosti i uvjete zaštite). Namjena građevine određuje se prema (po površini) prevladavajućoj funkciji. (7) Na sve vrste građevina koje se mogu graditi unutar zona određenih ovim planom, te građevina izvan građevinskog područja, moguća je postava foto naponskih ćelija, solarnih kolektora te drugih tehnoloških inovativnih rješenja za korištenje alternativnih izvora energije 5. Članak (1) Pojedinačna građevna čestica sa zakonito izgrađenom stambenom zgradom, koja je ostala izvan utvrđenih građevnih područja naselja, a njen smještaj nije suprotan kriterijima određenim u 2. Članku, stavak (9), smatrat će se izdvojenim dijelom građevnog područja čija se bruto površina može povećati dogradnjom do 12 m 2 radi poboljšanja uvjeta stanovanja (dogradnja kuhinje, kupaonice i sl.). (2) Ako je građevina iz stavka 1. ovoga članka manja od 45 m 2 tada se ona može dograditi do površine od 45 m 2, uz dodatno proširenje sukladno stavku (1) ovoga članka. (3) Za građevne čestice iz stavka (1) ovog članka, dozvoljava se izgradnja i pomoćne građevine u domaćinstvu, prema uvjetima ovih odredbi za pomoćne građevine. (4) Pojedinačna građevna čestica s izgrađenom građevinom prema 4. članku, stavak (1), koja je ostala izvan utvrđenih građevnih područja naselja, a njen smještaj nije suprotan kriterijima određenim u 2. članku, stavak (9), smatrat će se izdvojenim dijelom građevnog područja. 6. Članak (1) Parceliranje, projektiranje i izgradnja građevina u naseljima moguća je a) isključivo unutar građevnih područja naselja, b) u skladu s odredbama ovoga Plana c) u skladu s planiranom namjenom. (2) U građevnom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom ugrožavale život i rad ljudi u naselju ili ugrožavale vrijednost čovjekove okoline, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. 7. Članak (1) U građevnom području naselja građevine se mogu graditi kao samostojeće, poluugrađene (dvojne), ugrađene (interpolirane) i u obliku niza. 8. Članak 7

8 (1) Građevnom parcelom smatra se zemljište, koje po površini i obliku odgovara uvjetima ovoga Plana utvrđenim za izgradnju građevina, a ima neposredan pristup s javne prometne površine, ili drugog, zakonski dozvoljenog pristupa, najmanje širine 2,5 m u planiranom dijelu građevinskog područja, ili prema zatečenim uvjetima na terenu u izgrađenim dijelovima građevinskog područja Mješovite zone pretežito stambene namjene 9. Članak (1) Na jednoj građevnoj parceli u zoni mješovite pretežito stambene namjene može se graditi jedna stambena ili poslovna ili stambeno-poslovna građevina, te uz njih prateće gospodarske i pomoćne građevine koje zajedno čine stambenu i gospodarsku cjelinu. Na jednoj građevnoj parceli u zoni mješovite pretežito stambene namjene može se graditi jedna stambena i/ili poslovna ili stambeno-poslovna građevina, te uz njih prateće gospodarske i pomoćne građevine (2) Na građevnoj parceli u zoni iz stavka (1), moguće je izgraditi poslovnu, i/ili gospodarsku građevinu prije stambene građevine, uz uvjet da se za stambenu građevinu, u postupku ishođenja propisanih akata za građenje, rezervira prostor za stambenu građevinu. (3) Gospodarske i pomoćne građevine grade se prema uvjetima ovih Odredbi. (4) Stambene, poslovne, gospodarske i pomoćne građevine, mogu se u cjelosti ili djelomično prenamjeniti u drugu namjenu određenu stavkom (1) ovog članka. (5) U zoni mješovite pretežito stambene namjene moguća je izgradnja građevina za bavljenje seoskim turizmom ako se za to osiguraju potrebni uvjeti. Za istu namjenu moguće je prenamijeniti i postojeće građevine na parceli. (6) Iznimno, unutar građevinskog područja naselja Veliko Trgovišće dozvoljena je izgradnja građevina s društvenim sadržajima (7) Unutar mješovite, pretežito stambene zone moguće je uređenje parkovnih i zaštitnih zelenih površina u svrhu uređenja i zaštite okoliša (8) U sklopu površina iz stavka (6) ovoga članka omogućeno je uređenje i izgradnja: kolnih i pješačkih puteva, biciklističkih staza, parkirališta drugih uređaja i objekata infrastrukture sportsko-rekreacijskih površina i igrališta (dječjih i sportskih) postavljanje privremenih objekata (kioska, paviljona i drugog mobilijara). 10. Članak (1) Stambenom građevinom smatra se obiteljska i višestambena građevina. Obiteljska građevina sadrži najviše 3 (tri) stambene jedinice. Višestambena građevina sadrži više od 3 stambene jedinice. 11. Članak (1) Stambena građevina ne može biti manja od 45 m2 bruto površine. 12. Članak (1) Poslovnom građevinom smatraju se: (1) građevine za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozija: poslovni prostori za uslužne djelatnosti, obrt i kućnu radinost kod kojih se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla (intelektualne usluge, trgovine, ordinacije, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice i sl.) ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihom glazbom s ograničenim radnim vremenom građevine u funkciji turističkih sadržaja - manji smještajni kapaciteti, te građevine u funkciji seoskog turizma građevine društvene namjene: dječji vrtić, skrb za starije i nemoćne i druge slične građevine namijenjene smještaju, čuvanju i skrbi manjeg broja korisnika. montažne privremene građevine (kiosci) 8

9 manje energetske građevine, tj. građevine s postrojenjem namijenjenim proizvodnji električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije (vode, sunca, vjetra, biomase i bioplina i slično) i kogeneracije. b) za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: mali proizvodni pogoni u kojima se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost (automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, klaonice, ugostiteljski objekti s glazbom i sl.) (2) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti. (3) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti lociraju se prvenstveno u gospodarskim zonama (proizvodne zone, komunalno-servisne zone), a ukoliko se nalaze u mješovitim, pretežito stambenim zonama lociraju se na udaljenosti od stambenih građevina prema uvjetima ovih Odredbi, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke i drugi posebni propisi koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla. (4) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti ne mogu se locirati na parcelama stambenih i višestambenih nizova. (5) Manjim poslovnim građevinama smatraju se montažne, privremene građevine - kiosci. Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i drugih proizvoda, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga i slično. (6) Kiosci se mogu postavljati kao samostalne građevine ili kao funkcionalna cjelina od nekoliko povezanih kioska na javnim površiname kao i na privatnim parcelama. (7) Reklamni panoi, oglasne ploče, reklamni stupovi mogu se postavljati na javnim i privatnim parcelama, unutar i izvan građevinskog područja naselja, prema Općinskim odlukama te uz zakonske i druge propise i druge uvjete koji određuju udaljenosti navedenih konstrukcija od građevina prometne, komunalne infrastrukture. (8) Parkirališni prostor potreban uz poslovne sadržaje iz ovog članka vlasnik mora osigurati na parceli, na susjednoj ili nasuprotnoj parceli, a izuzetno na javnoj površini, uz prethodno odobrenje Općine ili pravne osobe koja upravlja javnom površinom Veličina i izgrađenost parcele, smještaj građevina na parceli 13. Članak (1) Veličina građevne parcele za građenje obiteljske stambene građevine ne može biti manja od: a) za građenje građevine na slobodnostojeći način: 300 m 2 u planiranim, a 200 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja s tim da širina građevne parcele, mjerena na mjestu građevne linije građevine ne može biti manja od 12,0 m, b) za građenje građevine na poluotvoren način: 200 m 2 u planiranim, a 160 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja s tim da širina građevne parcele, mjerena na mjestu građevne linije građevine, ne može biti manja od 10,0 m, c) za građenje građevine u nizu: 150 m 2 u planiranim, a 120 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja s tim da širina građevne parcele, mjerena na mjestu građevne linije građevine, ne može biti manja od 6,0 m, (2) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja (zatečeno stanje) i u okviru urbanističkog plana uređenja (UPU) naselja Veliko Trgovišće mogu se odrediti i drugačije veličine (manje ili veće). 14. Članak (1) Brutto izgrađenost parcele jest zbroj površina: a) vertikalne projekcija osnovne građevine i b) vertikalnih projekcija svih ostalih građevina na parceli. U zbroj površina ne ubrajaju se projekcije prepuštenih krovnih streha. izgrađenost građevne čestice je tzv. zemljište pod građevinom. Zemljište pod građevinom je 9

10 vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. (2) Nenatkrivene terase u razini terena površine do 15 m2, opločene staze i pristupni putevi u razini terena, cisterne za vodu i septičke sabirne jame tlocrtne površine 8 m2 s gornjom plohom u razini terena, odnosno, građevine određene zakonskim i drugim propisima, ne ubrajaju se u brutto izgrađenu površinu parcele. (3) Najveća dozvoljena brutto izgrađenost parcele obiteljskih građevina iznosi: za slobodnostojeće i dvojne građevine iznosi 40 % (k ig=0,4) za građevine u nizu 50 % (k ig=0,5) za interpolirane građevine 70 % (k ig=0,7) (4) Najveća dozvoljena brutto izgrađenost za višestambene građevine iznosi 40 % (k ig=0,4) (5) Na građevnim česticama površine veće od m2 maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) može iznositi 0,3; maksimalni koeficijent iskoristivosti (kis) može iznositi 0,6 (6) Koeficijenti izgrađenosti navedeni ovim člankom, uvećavaju se za 10 % u slučaju postavljanja solarnih kolektora/fotonaponskih ćelija na teren okućnice građevne čestice ili gradnjom pomoćne građevine koja služi za proizvodnju energije iz alternativnih izvora. (7) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja (zatečeno stanje) mogu se zadržati postojeći koeficijenti izgrađenosti građevnih parcela prilikom nove gradnje. 15. Članak (1) Regulacijska linija odvaja javnu površinu od privatne (u smislu korištenja). Građevna linija određuje poziciju na kojoj se građevina mora graditi. Udaljenost građevne linije od regulacijske linije iznosi najmanje 5,0 m. (2) U centrima naselja ili u izrazito brdovitim područjima, građevinska linija može biti i manje udaljena od regulacione linije, a u izuzetnim slučajevima se može i poklopiti. Ukoliko se građevina planira u izgrađenom dijelu naselja, građevna linija se prilagođava građevnim linijama okolnih građevina. (3) U slučaju formiranja novih uličnih poteza bez donošenja plana užeg područja udaljenost ulične građevinske linije od regulacijske linije ne može biti manja od 5,0 m. (4) Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu grade na uličnoj građevinskoj liniji, a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine u dubini parcele, iza tih građevina. (5) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na parceli, ukoliko konfiguracija terena, oblik i veličina parcele, tehnički, prostorni, estetski, prometni i parkirališni uvjeti, te tradicijska organizacija parcele ne dozvoljavaju način izgradnje određen u prethodnom stavku ovog članka, a što će se definirati u postupku ishođenja potrebnih dozvola za lociranje i gradnju. 16. Članak (1) Sve građevine, koje se grade na slobodnostojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 1,0 m od međe susjedne građevne čestice. Udaljenost od nasuprotne postrane međe u tome slučaju ne može biti manja od 5,0 m. Izuzetno, udaljenost od međe može uz suglasnost susjeda biti i manja ako je i tada zadovoljen uvjet iz stavka 4. ovoga članka. (2) Udaljenost od bočne međe mjeri se od pročelja građevine ukoliko je istak strehe do 0,5 m. U suprotnom od tlocrtne projekcije strehe na tlo. (3) Ako se na bočnoj strani građevine gradi balkon, lođa ili prohodna terasa njihov vanjski rub mora biti udaljen najmanje 3,0 m od susjedne parcele. (4) Međusobni razmak između građevina ne može biti manji od 5 m, odnosno, može biti manji ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, karakteristike materijala građevina, veličine otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine. (5) Međusobna udaljenost višestambenih, odnosno poslovnih građevina i građevina društvenog standarda unutar mješovite, pretežito stambene namjene, ne može biti manja od visine veće građevine (visine vijenca, odnosno sljemena na zabatu strane okrenute drugoj građevini), osim pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano da je konstrukcija građevine otporna na rušenje od elementarnih nepogoda. 10

11 Međusobna udaljenost između višestambenih, odnosno poslovnih građevina i građevina društvene namjene, unutar mješovite zone mora zadovoljavati protupožarnim uvjetima, a ne može biti manja od 10 m. (6) Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori, osim u slučaju kad je susjedna parcela javna zelena ili prometna površina. (7) Otvorima u smislu ovog članka ne smatraju se fiksna i otklopna ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem. (8) Na građevinama koje su udaljene manje od 1,0 m od ruba susjedne međe obavezno je postavljanje žljebova i snjegobrana. (9) Međusobni razmak između gospodarskih i pomoćnih građevina može biti i manji od 4 m, ali ne manji od 1,5 m ukoliko se zadovolje uvjeti iz poglavlja Mjere zaštite od požara i eksplozija, ovih Odredbi. (10) Na istoj građevinskoj parceli pomoćne i gospodarske građevine bez izvora zagađenja mogu se graditi uz stambene ili poslovne građevine: na poluugrađeni način, tj. prislonjene uz njih, kao slobodnostojeće građevine 17. Članak (1) Bučne i potencijalno opasne građevine moraju biti udaljene od građevina stambene, poslovne i druge javne namjene na susjednim parcelama najmanje 15 m. 18. Članak (1) Dvojne građevine se izgrađuju na način da se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevinske parcele ili uz susjednu građevinu. (2) Građevine koje se izgrađuju u nizu dvjema svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih građevinskih parcela ili uz susjedne građevine, izuzev krajnjih. (3) Ovim Planom niz je definiran s minimalno 3, a maksimalno 6 građevinskih stambenih jedinica. 19. Članak (1) Pomoćne i gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) mogu se graditi i kao dvojne ili u nizu (na zajedničkom dvorišnom pravcu) pod uvjetom da: su izgrađene od vatrootpornog materijala, odnosno da ih razdvajaju vatrootporni zidovi, da se u zidu prema susjedu ne izvode otvori, da se odvod krovne vode i snijega riješi na pripadajuću parcelu. 20. Članak (1) Gospodarske građevine (u smislu gospodarstava unutar mješovitih, pretežito stambenih parcela), vezane su isključivo uz poljoprivrednu djelatnost. Takvim građevinama smatraju se: a) bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici, sušare (pušnice) i sl. b) s potencijalnim izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci, psetarnice i druge građevine za uzgoj, držanje i/ili tov drugih vrsta životinja te gnojišne jame. 21. Članak (1) Za izgradnju pomoćnih i gospodarskih građevina mjerodavne su odrednice poglavlja ovih Odredbi, koje se odnose na pomoćne i gospodarske građevine. (2) Postojeće pomoćne i gospodarske građevine koje su sagrađene u skladu s prijašnjim propisima i na temelju valjane građevne dozvole mogu se rekonstruirati, i ako njihova udaljenost od susjedne građevne parcele ne odgovara udaljenostima određenim u prethodnim stavcima ovoga članka, uz poštovanje protupožarnih propisa. 22. Članak 11

12 (1) Manje gospodarske građevine (do 100 m 2 ) s potencijalnim izvorom zagađenja, navedene u članku 20., mogu se graditi na gospodarskom dvorištu, udaljeni od susjednih stambenih, poslovnih i drugih javnih građevina najmanje 50 m. (2) Veće gospodarske građevine ( m 2 ) s potencijalnim izvorom zagađenja, mogu se graditi na gospodarskom dvorištu, udaljene najmanje 150 m od susjednih stambenih, poslovnih i drugih javnih građevina. 23. Članak (1) Udaljenost gnojišta i gospodarskih objekata u kojima se sprema sijeno i slama, a izgrađeni su od drveta mora iznositi najmanje 4,0 m od susjednih međa. (2) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 0,5 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevinske parcele određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. (3) Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. 24. Članak (1) Za postavu kioska, pokretnih naprava i drugih konstrukcija privremenih obilježja (na javnim i privatnim površinama) izdaju se dozvole u skladu s ovim Odredbama, Odlukom o kioscima i Planom rasporeda kioska na području Općine, te drugim odgovarajućim propisima Visina i oblikovanje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina, pomoćnih i gospodarskih građevina 25. Članak (1) Visina građevine mjeri se po pročelju građevine od konačno zaravnatog i uređenog terena uz građevinu na njegovom najnižem dijelu do visine vijenca. Visinom vijenca smatra se: a) kota gornjeg ruba podne nosive konstrukcije posljednje /potkrovne / etaže koja nema nadozida, b)vrh nadozida do ležaja krovne konstrukcije ili do gornjeg ruba atike ravnog krova. 26. Članak (1) Etaže građevine su: a) Podrum koji se označava skraćeno s "P 0 "; b) Suteren koji se označava skraćeno sa "S", c) Prizemlje (razizemlje) koje se označava skraćeno s "P" d) Kat (tipični) koji se označava skraćeno s arapskom brojkom koja označava broj katova ("+1": jedan kat, "+2": dva kata itd.) e) Potkrovlje koje može biti: potkrovlje (tavan), koje se u navođenju katnosti građevine ne označava i ne može imati nadozid, potkrovlje (uređeno za stanovanje) koje se kao takovo označava oznakom "Pks" i može imati nadozid do visine 1,2 m u kojem slučaju se ne smatra etažom potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje/poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 120 cm u kojem slučaju se smatra etažom (2) Podrumom građevine (Po) smatra se najniža etaža građevine ako je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren (50% i više). Podrum može biti potpuno ukopan, ili najviše 1,5 m izdignut od konačno zaravnatog terena na najnižem dijelu građevine, odnosno prema zakonskim odredbama. (3) Suterenom (visokim podrumom) građevine (S) smatra se najniža etaža građevine ako je ukopana 12

13 u terenu između jedne četvrtine do jedne polovine svoga volumena (ako je ukopana do ¼, da li se okolo građevine mora napraviti iskop), sa jednim vidljivim pročeljem, odnosno prema zakonskim odredbama. Stambena građevina može imati samo jednu suterensku etažu. (4) Na području Općine, u zonama mješovite pretežito stambene izgradnje, dozvoljava se izgradnja stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih, višestambenih i građevina društvenog sadržaja maksimalne visine podrum/suteren+prizemlje+1+potkrovlje (Po/S+P+1+Pks.) ili maksimalne visine vijenca 8,5 m. (5) Iznimno od stavka 4. ovog članka, unutar građevinskog područja naselja Veliko Trgovišće dozvoljena je izgradnja višestambenih građevina, poslovnih i građevina s društvenim sadržajima maksimalne visine podrum/suteren+prizemlje+2 kata+potkrovlje (Po/S+P+2+Potkr), ili maksimalne visine vijenca 11,5 m, odnosno podrum+prizemlje+3 kata+potkrovlje (Po+P+3+Potkr) ili maksimalne visine vijenca 13 m. (6) Visina etaže - maksimalna visina etaže za obračun visine građevine iznosi: stambene etaže: do 3,5 m (izuzev potkrovlja oblikovanog kosim krovom), poslovne etaže: do 4 m iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila, maksimalna visina etaže prizemlja iznosi: do 4,5 m (7) Ako se građevina nalazi na kosom terenu, ulaz u građevinu može biti smješten na bilo kojoj razini ili etaži iste. Različita pozicija ulaza u građevinu po visini ne mijenja ovim provedbenim odredbama određeni broj razina ili etaža građevine, niti njenu apsolutnu dozvoljenu visinu iskazanu u metrima. (8) Za pojedine dijelove građevina društvenih i drugih javnih sadržaja (npr. vatrogasni toranj, dimnjaci i sl.) koje se grade unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene dozvoljava se veća visina, ali ne viša od 15 m. 27. Članak (1) Visina vijenca pomoćnih i gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) može iznositi najviše 5,0 m. (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka visina vijenca spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda može iznositi i do 6,0 m, a silosa za stočnu hranu i više, ali najviše za 20% visine sljemena građevina za uzgoj i tov. (3) Visina vijenca gospodarskih građevina za uzgoj životinja za vlastite potrebe može iznositi najviše 5,0 m. 28. Članak (1) Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se prilagoditi postojećem ambijentu. Građevine treba oblikovati u skladu s tradicijskim oblicima i materijalima. Arhitektonsko oblikovanje valja uskladiti s krajobrazom i s tradicijskom slikom naselja. a) Tlorisne i visinske dimenzije građevina, oblikovanje pročelja, pokrovi i nagibi krovišta, te građevni materijali, osobito unutar postojećih središta tradicijskih naselja, moraju biti u skladu s tradicijski korištenim materijalima, u skladu s okolnim građevinama, krajobrazom i načinom građenja na dotičnom području; b) Na sve vrste građevina koje se mogu graditi unutar zone mješovite pretežito stambene namjene moguća je postava foto naponskih ćelija, solarnih kolektora te drugih tehnoloških inovativnih rješenja za korištenje alternativnih izvora energije; c) Građevine koje se izgrađuju kao dvojne ili u nizu moraju činiti arhitektonsku cjelinu; d) Krovišta mogu biti kosa: dvostrešna ili višestrešna, tradicijskog nagiba između 20 i 35 stupnjeva, te ravna; e) Na kosom krovu dozvoljena je izgradnja nadozidanih krovnih prozora ili drvenih konstrukcija istih jednovodnih, dvovodnih i trovodnih, te postava krovnih prozora u ravnini krovne plohe; 13

14 f) Sljeme krovišta mora se postaviti po dužoj strani građevine i mora na nagnutom terenu biti paralelno sa slojnicama, odnosno, kod višestrešnih krovišta barem jedno sljeme paralelno sa slojnicama, izuzev kod rekonstrukcija i održavanja zatečenih legalnih građevina. g) Krovište u pravilu mora biti pokriveno crijepom; moguće je ozelenjavanje ravnih i kosih krovova, te pokrov drugim tradicijskim materijalima (slama, drvo), limeni pokrovi preporučaju se u tamnijim nijansama crvene ili smeđe boje. h) Nije dozvoljeno mijenjati nagib krovne plohe od vijenca do sljemena, jer cijela krovna ploha mora biti istovjetnog nagiba. Može se odstupiti samo u širini krovnih prozora u kojemu slučaju taj dio krovne plohe ima manji nagib, koji može završiti, ili na sljemenu krova, ili prije njega. i) Nadogradnja krovne kućice smije zauzimati najviše 50 % dužine krovne plohe. j) Nije dozvoljena uporaba valovitog salonita u bilo kojoj boji i za pokrivanje bilo kojih površina. k) Pristup potkrovlju moguć je izgradnjom (dogradnjom) stubišta uz osnovnu stambenu građevinu, a mora biti zatvoreno, natkriveno i uklopljeno u cjelokupni izgled građevine Uređenje parcele, ograde i parterno uređenje 29. Članak (1) Uređenju okoliša i zaštiti krajobraza treba posvetiti osobitu pozornost. Treba sačuvati zatečen vrijedan biljni nasad. U uređenju okoliša treba primjenjivati autohtono raslinje, te smišljeno saditi listopadno drveće i grmlje tamo gdje je zimi potrebno osunčanje, a ljeti sjena, te vazdazeleno i crnogorično raslinje tamo gdje je kroz cijelu godinu potreban zeleni zaštitni ili ukrasni pojas. (2) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno oticanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. Izgradnja potpornih zidova (podzida) dozvoljava se samo prema postojećim okolnim prilikama. Ne preporuča se izgradnja podzida viših od 1,5 m iznad terena. (3) Kod izgradnje potpornog zida uz javnu površinu preporuča se završna ploha zida od kamena, a potrebno ju je ozeleniti. (4) U uvjetima uređenja prostora za gradnju građevina društvenih djelatnosti, građevina poslovne namjene, građevina turističke namjene ili građevine obiteljskog pansiona u građevinskom području naselja, odredit će se odgovarajući uvjeti za uređenje neizgrađenih dijelova parcele. 30. Članak (1) Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu. (2) Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod državne ceste 8,5 metara kod županijske ceste 6,0 metara kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 metara. (3) Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica ne može biti manja od 3,0 m (4) Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde kod postojećih i zatečenih stanja, može se zadržati uz suglasnost nadležnog tijela za ceste. 31. Članak (1) Ograda se može podizati prema ulici (visina mora osigurati preglednost izlaza na ulicu) i na međi prema susjednoj parceli najveće visine 1,5 m. (2) Iznimno, ograde mogu biti i više, ali ne više od 2,0 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice. 14

15 (3) Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). (4) Ulazna vrata na uličnonoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na parcelu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. (5) Vlasnik parcele, u pravilu podiže ogradu na međi s one strane parcele na kojoj su mu bliže locirane građevine, ali može podići ogradu i s obje strane, ukoliko to ne obavi vlasnik susjedne parcele. 32. Članak (1) Dio seoske građevne parcele organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi. (2) Kada se građevna parcela formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste, građevna se parcela mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. (3) Susjedni dio ograde iz stavka 1. ovog članka izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevinske parcele u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom. (4) Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se tako postaviti da je na zemljištu vlasnika građevine, te da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu. 33. Članak (1) Zabranjuje se uređenje partera parcele na način koji bi sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjio propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozio vodotok i područje uz vodotok. 34. Članak (1) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, susjednih građevina i javnih površina, odnosno da se ne stvore uvjeti za pojačanu eroziju zemljišta uslijed stvaranja visinske razlike terena između susjednih parcela. (2) Ne dozvoljava se dizanje terena dvorišta i prilaza cesti iznad visine same ceste tamo gdje nije riješeno pitanje odvodnje oborinskih voda u odvodne jarke ili kanalizaciju. (3) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti. (4) Uređenje partera (prilazne staze i stube, vanjske terase, potporni zidovi, cvjetnjaci i sl.) mora se izvesti na način da se na jednoj strani građevinske parcele osigura nesmetan prilaz na stražnji dio parcele minimalne širine 3,0 m. (5) Septičke jame, vodomjerna i revizijska okna i sl. moraju se locirati na udaljenosti od najmanje 1,0 m od regulacijske linije, u pravilu unutar ulične ograde Prometni uvjeti 35. Članak PARKIRALIŠTA - OPĆI UVJETI (1) Na svakoj građevnoj parceli namijenjenoj izgradnji neke građevine potrebno je osigurati smještaj osobnih vozila. Od ovoga se može odstupiti samo kod već izgrađenih građevina, ili u izgrađenim dijelovima građevnih područja naselja gdje to prostorno nije moguće više ostvariti. (2) Parkiralište se ne smije predvidjeti duž postojeće prometnice na način da se time sužava kolnik ili da se onemogući prolaz pješaka (potrebno je osigurati pločnik najmanje širine 1,0 m). (3) Na vlastitoj građevnoj parceli jednostambene ili višestambene građevine obvezno treba osigurati jedno parkirališno ili garažno mjesto za svaku stambenu jedinicu. (4) U slučaju da se unutar građevine predviđa, ili se već nalazi, neki poslovno-trgovačko-ugostiteljskituristički ili sličan sadržaj, koji zahtijeva dostavu, obvezno treba osigurati prostor i za zaustavljanje 15

16 dostavnoga vozila na samoj građevnoj parceli. Ako nije moguće ovakvo rješenje onda treba izvesti rezervirano parkirališno mjesto u drvoredu unutar prometnoga pojasa ulice (ako širina ulice to dozvoljava) ili treba izvesti rezervirano parkirališno mjesto kao ugibalište (5) Parkiralište se može nalaziti i na susjednoj čestici ili čestici u neposrednoj blizini, a moguće je predvidjeti osigurana mjesta na javnim parkirnim površinama uz suglasnost Općine. (6) Javna i privatna parkirališta mogu se graditi unutar zone IS te zone mješovite namjene, a grade se prema navedenim uvjetima: koeficijent izgrađenosti (kig) = 1, uključivo manipulativne prostore i zelene površine parkirališta se mogu uređivati na ravnim krovovima građevina ako za to postoje uvjeti na javnim parkiralištima za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta u odnosu na ukupni broj parkirališnih mjesta, ali ne manje od jednoga na svakih 50 parkirališnih mjesta potrebno je osigurati 1 parkirališno mjesto za autobus, izuzev zona turističke djelatnosti gdje je potrebno osigurati zaseban dio parkirališta za veći broj autobusa. na svakih dužnih 5 parkirnih mjesta te na početak i kraj svakog parkirnog reda, potrebno je postaviti građevinski otok za postavu vertikalne prometne opreme i signalizacije, rasvjete, sadnju drveća i ostalog raslinja, fotonaponskih solarnih panela te druge parkirališne opreme. 36. Članak GARAŽE ZA OSOBNE AUTOMOBILE (1) Građevna linija garaže treba biti najmanje 5,0 m od regulacijske linije. Garaže se grade u sklopu glavne građevine ili odvojeno od nje i njihova površina ulazi u bruto izgrađenu površinu parcele. (2) Na građevnim parcelama koje su većih nagiba iznimno je moguća izgradnja garaže na regulacijskoj liniji parcele, tako da potporni zid predstavlja pročelje garaže. (3) U slučaju većih nagiba i smještaja građevine s donje strane pristupne ulice, moguće je garažu smjestiti u međuprostoru između regulacijske i građevne linije /koji je u načelu širok najmanje 5,0 m/, a na način da se do garaže čija je dulja stranica smještena paralelno sa slojnicama i zgradom dospijeva odvojkom od pristupne ulice koji je položen približno po slojnici. (4) Stropne ploče garaža iz stavka 2 i 3 ovog članka mogu se koristiti kao nenatkrivene prohodne ili neprohodne terase, ili ozelenjeni pokrov ravnog krova. Na iste garaže dozvoljena je postava kosog krovišta nagiba krova prema slojnicama terena. (5) Garaže, odnosno garažno-parkirališna mjesta, smiju se izgraditi unutar prizemlja (razizemlja/suterena), ili podruma stambene građevine, ili u sklopu pomoćne građevine. (6) Ako se garaža izvodi kao pomoćna slobodnostojeća građevina potrebno je istu uskladiti s arhitektonskim oblikovanjem stambene građevine na vlastitoj građevnoj parceli. Ako garaža ima dvostrešno krovište, nagib i pokrov moraju biti sukladni nagibu i pokrovu stambenih građevina. (7) Unutar obuhvata UPU-a naselja Veliko Trgovišće, te zona gospodarske, poslovne, turističke namjene, moguća je izgradnja podzemnih garaža, javnih ili u sklopu višestambene građevine, grade se prema slijedećim uvjetima: može se graditi kao samostojeća građevina ili u sklopu građevina druge namjene (poslovne, javne i društvene i drugo) visina građevine je P+1, odnosno najviša visina vijenca iznosi 7 m, podzemne etaže nisu ograničene koeficijent izgrađenosti za samostojeću građevinu iznosi najviše (kig) = 0,5 udaljenost od susjednih građevina mora biti veća ili jednaka visini građevine garaže, ali ne manja od 5 m ukoliko se javna garaža gradi kao podzemna, ispod trgova i drugih javnih površina, nadzemni dijelovi (natkriveni pješački ulazi i izlazi, natkrivene ulazne i izlazne kolne 16

17 rampe, postrojenja dizala i slično) mogu imati visinu najviše 6 m ravni krov garaže može se koristiti kao parkiralište, može biti zeleni krov, terasa sa mogućnošću drugih sadržaja (ugostiteljstvo, igralište i slično), kosi krov može biti otvoren nad zadnjom etažom, a kod izvedbe na zadnjoj stropnoj ploči ne može se koristiti potkrovlje Komunalno opremanje 37. Članak ODLAGANJE KUĆNOG OTPADA (1) Na građevnim parcelama je potrebito urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada, ako je organiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice. (2) Kod višestambenih, poslovnih i višestambeno-poslovnih građevina mjesto za odlaganje otpada treba biti predviđeno u sklopu građevine. Iznimno se može dozvoliti odlaganje i izvan građevine, ako to iz opravdanog razloga nije moguće osigurati u zgradi, ali mora biti na građevnoj parceli i mora biti arhitektonski oblikovano i usklađeno sa zgradom. Za spremnike (odvojeno sakupljanje otpada - papir, staklo, plastika i dr.) treba predvidjeti prikladno, ali vizualno ne jako izloženo mjesto. (3) Ukoliko nije organiziran odvoz kućnog otpada treba osigurati prostor koji nije vidljiv s javne prometnice i koji je dovoljno udaljen od bunara, cisterni i stambenih građevina na susjednim parcelama i sl. 38. Članak PRIKLJUČAK NA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU (1) Priključci na infrastrukturnu mrežu moraju biti izvedeni tako da ne narušavaju estetski izgled uličnih (ili s ulice vidljivih) pročelja građevina (osobito je to važno kod građevina koje su označene kao spomenici kulture). Pri tome se misli prvenstveno na vidljivu infrastrukturu zračnih vodova. (2) Građevine na građevnim parcelama priključuju se na komunalnu infrastrukturnu mrežu u skladu s tehničkom dokumentacijom nadležnih ustanova ili poduzeća. Ta se dokumentacija treba izraditi za svaki pojedini potez građevnih parcela. 39. Članak PRIKLJUČAK NA ELEKTRIČNU MREŽU (1) Građevine na građevnim parcelama priključuju se na niskonaponsku električnu mrežu na način kako to propisuje poduzeće nadležno za opskrbu električnom energijom. 40. Članak PRIKLJUČAK NA PLINSKU MREŽU (1) Građevine na građevnim parcelama priključuju se na plinsku mrežu na način kako to propisuje poduzeće nadležno za opskrbu plinom. Građevine mogu koristiti plin i iz svog plinskog spremnika koji se treba smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici, ako to propisi dopuštaju. Spremnici, zavisno od situacije, na građevnoj čestici trebaju biti smješteni na prozračnom, ali što manje vizualno uočljivu mjestu. (2) Jako uočljive i izvan ravnine pročelja građevina postavljene ormariće plinske mreže, trebalo bi ugraditi u zid tako da vrata ormarića budu u ravnini zida, pristupačna, ali manje vizualno uočljiva. 41. Članak ODVODNJA (1) Građevine na građevnim parcelama priključuju se na gradski sustav odvodnje na način kako to propisuje poduzeće nadležno za gradsku odvodnju. (2) Na području gdje nije izgrađena kanalizacija, na građevnoj parceli treba izgraditi višedijelnu nepropusnu septičku jamu bez izljeva, prema prilikama na terenu, u skladu sa sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i standardima. Septička jama treba 17

18 biti pristupačna za vozilo radi pražnjenja i raskuživanja. (3) Za gradnju gospodarske građevine, u kojoj se obavljaju djelatnosti što zagađuju okoliš prilikom određivanju uvjeta uređenja prostora treba navesti posebne mjere zaštite okoliša, koje su relevantne za namjenu koja će se obavljati u planiranoj gospodarskoj građevini. 42. Članak VODOOPSKRBA (1) Građevine na građevnim parcelama priključuju se na vodoopskrbnu mrežu na način kako to propisuje poduzeće nadležno za vodoopskrbu. (2) Dok se ne izvede vodovodna mreža na nekom području korisnik građevine je dužan riješiti opskrbu pitkom vodom: iz bunara na građevnoj parceli, ili iz najbližeg pojedinačnog ili skupnog bunara, ili iz valjano korištenoga zajedničkoga izvora pitke vode. (3) U slučaju da na građevnoj parceli nije pronađena žila pitke vode, moguća je izgradnja cisterne za sakupljanje kišnice ili za spremanje dostavljene pitke vode. 43. Članak VODNOGOSPODARSTVO (1) Građevine na građevnim parcelama, koje se jednim dijelom naslanjaju na prirodne vodotoke, ili bujice, gradit će se u skladu s vodoprivrednim uvjetima. Planerski prijedlog zaštite je 15,00 metara, ili na udaljenosti koja će omogućiti uređenje korita vodotoka i izvedbu inundacije potrebite za najveći protok vode, odnosno na udaljenosti koja će omogućiti pravilan pristup vodotoku. (2) Zabranjuje se podizanje ograda i potpornih zidova, odnosno izvođenje drugih radova koji bi mogli smanjiti propusnu moć korita vodotoka, onemogućiti čišćenje i održavanje vodotoka ili ga ugroziti na neki drugi način. (3) Za građevine koje se grade u neposrednoj blizini vodotoka potrebno je ishoditi uvjete za izgradnju od nadležnih državnih institucija tijela u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i standardima. 44. Članak ZAŠTITA OD POŽARA (1) Sve građevine, koji se grade na poluotvoreni način (dvojne), ili ugrađen način moraju biti međusobno odvojene vatrobranim zidom. (2) Sve građevine moraju biti izgrađene od čvrstoga građevnoga materijala koji je vatrootporan, uz poštivanje svih pozitivnih propisa i standarda. (3) Ako se koristi drvena građa (pomoćne i gospodarske građevine) tada ona mora biti zaštićena premazom koji će joj osigurati zadovoljavanje osnovnih protupožarnih uvjeta, a građevine moraju biti na propisanim međusobnim udaljenostima. 45. Članak BUNARI I DRUGI UREĐAJI ZA OPSKRBU VODOM (1) Uređaji koji služe za opskrbu pitkom vodom (bunari, crpke, cisterne i dr.) moraju biti izgrađeni i održavani prema postojećim propisima. Moraju biti izvedeni na propisanoj udaljenosti od postojećih septičkih jama, te otvorenih kanalizacijskih odvoda i sl. Od gnojišta trebaju biti udaljeni najmanje 20,0 m. (2) Bunari se moraju graditi od nepropusnog materijala i to 0,5 m iznad površine terena te 0,2 m ispod najnižeg vodostaja podzemne vode. U područjima u kojima postoji opasnost od poplava, gornji rub bunara mora biti najmanje 0,2 m iznad najviše izmjerene razine poplavne vode i treba biti nepropusno izveden. Unutarnje stjenke bunara moraju biti zaglađene do dubine najmanje 4,0 m ispod površine terena. Bunar mora biti pokriven nepropusnom pločom. Na ploči se treba izvesti povišeno "grlo" za možebitnu postavu crpke i uzdignuto okno za ulaz u bunar. Može biti natkriven i oblikovno izveden prema tradicijskim elementima. 18