Balkan GEO Network Project – Balkans in Global Earth Observation Initiatives

Транскрипт

1 GEO Inicijative Projekat BalkanGEO.net Prof. dr Igor Đurović Elektrotehnički fakultet, Univerzitet Crne Gore , INSPIRATION Infrastruktura prostornih podataka za zemlje Zapadnog Balkana EuropeAid/130907/C/SER/Multi Inspire Dan - Montenegro

2 Osmatranje Zemlje (EO) GEO Group on Earth Observation Pokrenuta na Svjetskom samitu o održivom razvoju, a podržana od G8 vodedih industrijskih sila na osnovu rezultata Milenijumskog samita UN Dobrovoljno učešde vlada i međunarodnih organizacija sa ciljem unapređivanja razumijevanja planete Zemlje vremenskih prilika, klime, okeana, atmosfere, vode, zemljišta, geodinamike, prirodnih resursa, ekosistema, prirodnih i ljudima izazvanih hazarda Članovi 90-tak država i 60-tak međunarodnih organizacija

3 GEOSS Osmatranje planete Zemlje predstavlja krucijalni element za bolje razumijevanje planete kao sistema GEO koordinira napore za izgradnju Global Earth Observation System of Systems (GEOSS) Devet oblasti GEOSS u kojima se može ostvariti korist od primjene GEOSS-a

4 GEOSS BalkanGEONet Kick-off meeting, November 2010, Novi Sad, Serbia

5 GEOSS Posmatraj, dijeli, informiši GEOSS 10-godišnji implementacioni plan do je: realizovati sistem koji de omoguditi odlučivanje i akcije za dobrobit ljudskog društva putem koordinisanog, sveobuhvatnog i održivog sistema za osmatranje Zemlje i obradu informacija

6 Balkan in GEO/GEOSS GEO članice: Hrvatska, Grčka, Rumunija, Slovenija i Srbija Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Makedonija i Crna Gora nisu članice GEO Postojede EO aktivnosti na Balkanu su često slabo povezane sa širom međunarodnom zajednicom. Učesnici u EO aktivnostima u regionu često nisu upoznati sa opcijama i mogućnostima vezanim za koordinaciju, kao i fondovima koje mogu koristiti u ovim aktivnostima.

7 Balkan u GEO/GEOSS Na Balkanu i dalje postoje tenzije koje utiču na saradnju institucija koje su povezane sa vladama. Međutim, naučno-istraživačka zajednica je ove tenzije u najvedoj mjeri prevazišla, tako da je BalkanGEO.net projekat iskoristio navedene veze uzimajudi u sastav konzorcijuma jednu ili više institucija iz svake države sa prepoznatljivim rezultatima u GEO oblastima.

8 Druge GEO - inicijative INSPIRE direktiva Inicijativa EU i obaveza članica EU za usklađivanje geo-prostornih podataka. SEIS Shared Environmental Information System EU inicijativa sa ciljem da se omogudi lakše informisanje i izvještavanje o životnoj sredini, lakši pristup pravdi u ovoj oblasti, podaci za političare, privredu, istraživače, aktiviste i opštu populaciju. Posredna podrška kroz više budžetskih stavki EU. GMES Global Monitoring for Environment and Security Monitoring sistem EU finansira se trenutno kroz FP7, potpuno operativan od 2014.

9 Bottom up approach Uočavajudi činjenicu da je participacija zemalja Zapadnog Balkana u GEO inicijativama relativno mala EU je u skladu sa bottom up pristupom odlučila da finansira nekoliko projekata kako bi dobila više informacija vezanih za potencijale ovih zemalja u GEO inicijativama (između ostalog BalkanGeo.net, Observe, EGIDA).

10 BalkanGEONet

11 Partneri na projektu UGent, Belgium EAA, Austria BioSense-UNS, Serbia (Coordinator) IIASA, Austria JR, Austria JSI, Slovenia UoS, Croatia FASA, Bosnia and Herzegovina UoM, Montenegro GET, Hungary PSAWF, Serbia ROSA, Romania NIGGG, Bulgaria BFSD, FYR of Macedonia IGEO, Albania IRIDA, Greece

12 BalkanGEO.Net Konzorcijum Participant No. Participant organization name Country 1 Coord. BioSense Center - University of Novi Sad Serbia 2 Jozef Stefan Institute Slovenia 3 Joanneum Research Austria 4 IRIDA Labs Ltd Greece 5 University of Split Croatia 6 Geonardo Environmental Technologies Ltd Hungary 7 Environment Agency Austria Austria 8 International Institute for Applied Systems Analysis Austria 9 Ghent University Belgium 10 Romanian Space Agency Romania 11 Geophysical Institute Bulgarian Academy of Sciences Bulgaria 12 Faculty of Agriculture and Food Science, University of Bosnia and Sarajevo Herzegovina 13 University of Montenegro Montenegro 14 Polytechnic University of Tirana Albania 15 Balkan Foundation for Sustainable Development FYR Macedonia 16 Provincial Secretariat for Agriculture, Water Economy and Forestry Serbia

13 Partnerski projekat Observe Paralelno sa BalkanGEO.net projektom, u okviru istog poziva lansiran je i drugi projekat Observe. 17 partnera, koordinator Univerzitet Aristotel u Solunu Dva projekta koordiniraju aktivnosti. U okviru Observe projekta nema institucija iz naše zemlje.

14 BalkanGEONet Project Balkan GEO Network Towards Inclusion of Balkan Countries into Global Earth Observation Initiatives finansiran je kroz FP7-ENV call. Zajedno sa savjetničkim timom projekat uključuje provajdere i korisnike podataka, istraživačke i vladine institucije, SME i međunarodne organizacije, kao i više vodedih svjetskih eksperata u ovoj oblasti.

15 BalkanGEONet Samo uključivanje u sveobuhvatne EO inicijative može da obezbijedi da svi potencijali Balkana u ovim oblastima budu u potpunosti upotrijebljeni i to u svim oblastima gdje se GEOSS primjenjuje (GEOSS beneficial areas) Bolje razumijevanje i inteligentnije korišdenje resursa; Zaštita čovjekove okoline; Poboljšanje kvaliteta života i brži ekonomski razvoj.

16 BalkanGEONet pristup Identifikacija i integracija učesnika koji koriste različite tehnologije prikupljanja podataka, a koji rade u različitim oblastima GEOSS-a. Ukazivanje na komplementarnosti među učesnicima. Stvaranje uslova za bududu mrežu učesnika i kolaboracija u različitim disciplinama U konzorcijum su uključeni eksperti za mjerenje in-situ, remote sensing, snimanje iz aviona i sa satelita, kao i za različite analize i modelovanje. Jedan od ključnih elemenata projekta je identifikacija krajnjih korisnika kako bi se analizirale njihove potrebe i zahtjevi.

17 Ciljevi 1. Identifikacija postojećih EO provajdera i korisnika na Balkanu 2. Integracija rezultata prethodnih Evropskih, regionalnih i nacionalnih aktivnosti u EO 3. Analiza komplementarnosti i nedostataka 4. Razvoj sveobuhvatne strategije za puno uključenje svih Balkanskih država u GEO

18 Ciljevi 5. Diseminacija podataka o EO zajednici, posebno prema vladama i javnosti 6. Harmonizacija EO učesnika u regionu 7. Identifikacija mehanizama za povezivanje, razvoj i koordinaciju u izgradnji kapaciteta u EO regionu 8. Doprinos zemalja Balkana u oblasti INSPIRE direktive i integracija servisa Balkanskih država u SEIS

19 Tok projekta

20 Analiza EO zajednice 278 identifikovanih učesnika SLO: 46 CRO: 32 BiH: 25 SRB: 37 ROM: 7 BLG: 27 MNE: 28 ALB: 23 FYRM: 7 GRE: 17 TUR: 28 CYP: 1

21 Integracija rezultata EO aktivnosti 235 identifikovanih aktivnosti SLO: 40 SRB: 36 CRO: 34 BiH: 14 ROM: 18 BLG: 39 ALB: 37 MNE: 34 FYRM: 11 GRE: 34

22 Procenat u odnosu na GEOSS oblastima 18% 9% SBA 15% 15% 4% 16% 5% 9%

23 Permanentna mrežna podrška Formiranje direktorijuma Balkanskih EO institucija sa pretraživačem za partnere i eksperte Povezivanje provajdera i korisnika informacija u regionu i nakon završetka projekta Split,Hrvatska

24

25 CG kapaciteti Identifikovano je 28 učesnika. Jednodušna je ocjena stranih eksperata da su naši provajderi daleko iznad nivoa koji se može očekivati za jednu malu i relativno siromašnu sredinu: Seizmološki zavod Ekotoksikološki centar Geološki zavod HMZCG Uprava za nekretnine Postoji napredak i na polju legislative: Novi Zakon o državnom premjeru i katastru u skladu sa EU standardima i INSPIRE direktivom

26 CG kapaciteti Napredak na polju legislative: Nacionalna strategija za vanredne situacije Istraživačke grupe: ETF - obrada radarskih signala, satelitske komunikacije ETF - Nato Research for Peace projekat vezan za predikciju zagađenja Institut za biologiju mora drugi fakulteti sa UCG Strana end-user-a i user/providera: Znatno lošije stanje Mala saznanja o značaju GEO inicijativa

27 CG kapaciteti Zainteresovani korisnici: Više institucija za koje nismo očekivali da su aktivni na ovom polju pokazalo je veliki interes npr. Nacionalni parkovi, Planinarski savez i neke nevladine organizacije. Možemo zaključiti da, posebno na strani provajdera informacija, imamo znatno bolje igrače, ali nažalost i dalje nemamo kvalitetan tim zbog manjka informacija o značaju GEO inicijativa i za sada zbog nedostatka političke volje da se pristupi GEO/GEOSS-u. Nastavak diseminacionih aktivnosti.

28 CG kapaciteti

29 Aktivnosti u okviru BalkanGEO.net u CG Pored analize i interakcije sa provajderima i korisnicima informacija radili pobrajamo neke od aktivnosti: Skup u CANU (zbornik je u pripremi) na kojem je učestvovalo pet eksperata iz inostranstva i predstavnici sedam domadih institucija; Prezentacija na IT Žabljak; Trening u okviru MECO 2012; U planu je još jedan trening u aprilu ove godine, preko mailing liste zainteresovani de biti objavješteni; Predstavnici sa ETF su učestvovali na skupovima u Novom Sadu, Sarajevu, Zagrebu, Splitu, Istanbulu. Predstavnici drugih institucija su učestvovali na workshopovima u Splitu i Istanbulu; Trening materijal je dostupan preko BalkanGEO.net sajta, a pored toga postoji mnoštvo materijala uključujudi video prezentacije, country report-e na Observe sajtu; Bilo je i drugih razmjena između stakeholdera iz CG i onih iz inostranstva.

30 GEOSS Information Resources Albania Bosnia & Herzegovina Bulgaria Croatia Greece FYROM Montenegro Romania Serbia Slovenia GEOSS Search Results GEOSS Information Resources dostupni preko GEO Portala. Pretraga obavljena Novembar 2010 (plavo) i dodatni resursi Septembar 2012 (crveno) America Europe Germany Number

31 Oko budžeta Vrijedi redi da je sve ostvareno sa skromnim budžetom koji je za CG iznosio nešto preko 27kE, sa time da su obezbijeđena neka dodatna sredstva i podrška Ministarstva prosvjete i nauke, CANU, te smo mobilnosti za ljude van ETF-a djelimično pokrivali preraspodjelom sredstava u okviru projekta. Predstoje važne aktivnosti, uključujudi analizu stanja u regionu, preporuka itd. Ove aktivnosti vode referentne institucije van našeg područja.

32 Osnovni identifikovani problemi Osnovni problemi su na strani korisnika informacija što se lako može uočiti iz popunjenih upitnika gdje se uočava: nepoznavanje standarda, mogudnosti za finansiranje, formata podataka u kojima se vrši razmjena. Drugi problem je što je relativno mali broj biznisa razvijen u ovim oblastima i ti biznisi su na tehnološki zastarelom nivou. Tredi problem je što se dešava sa prikupljenim podacima, odnosno njihova cirkulacija.

33 Identifikovani problemi Prvenstveno problem vezan za korisnike informacija ogleda se u činjenici da su odluke koje se donose u dijelu EO možda neadekvatne, te da građani nemaju dovoljno kvalitetan servis. Pored toga, postoji i problem što se možda ne koriste sve mogudnosti koje postoje radi dobijanja cjelovitih podataka, ili se ne koriste moderni servisi koji bi mogli da pojednostave i pojeftine aktivnosti. Kod biznis sektora problem je u činjenici što se šteti ekonomiji, a ujedno se CG pojavljuje kao kupac sofisticiranih rješenja u ovim oblastima.

34 Razmjena podataka Najkrupniji problem je u razmjeni kvalitetnih podataka koji se prikupljaju. Moje je mišljenje da svi podaci koji se prikupe, uz određena ograničenja, čine infrastrukturu jedne države, te da bi trebali biti dostupni svima. To sada nije tako. Na osnovu podataka neke institucije dopunjavaju budžete, a postoje i drugi oblici necirkulisanja podataka. Neki podaci nisu dostupni direktno, a jesu preko posrednika itd.

35 Razmjena podataka Ako nema razmjene podataka, npr. u ekologiji, postavlja se pitanje da li građani imaju fundamentalne informacije o stanju sredine i, što je izuzetno bitno, da li nadležni imaju informacije da preduzmu aktivnosti, te da li građani imaju pristup pravdi u ovoj oblasti.

36 Rješenja? Rješenje problema u oblasti korisnika podataka, te u dijelu razvoja biznis okruženja u ovim oblastima je prevashodno u edukaciji. Osnivanje studijskog programa za geo-tehnologije, geoinformatiku, možda u početku na specijalističkim i magistarskim studijama čini se imperativom. Postoji mogudnost da kroz Tempus projekat obezbijedimo finansiranje početka takvog programa, ali je bitna i njegova održivost. Pošto se radi o multidisciplinarnim studijama potrebna je koordinacija.

37 Uloga Vlade Bottom up pristup kod nas ne daje zadovoljavajude podatke. Stoga treba pokrenuti top down metodologiju gdje bi Vlada imenovala kontaktnu tačku ili Komisiju za koordinaciju u geo-oblastima (premda postoje negativna iskustva u okruženju). Ovaj organ bi predlagao aktivnosti u ovim oblastima: uključenje u inicijative, prioritete, razvoj istraživačkih kapaciteta, itd.

38 Razmjena podataka kako riješiti U skladu sa opšte prihvadenim pravilima podaci koje Država prikuplja treba da su podaci dostupni redom : Naučno-istraživačkim i obrazovnim institucijama; Kompanijama; Donosiocima odluka; Svima (ili svima koji pladaju porez u CG). Podaci mogu biti u manjoj rezoluciji, sa zaštitom privatnosti kada je to potrebno. Provajderi informacija dodatnu zaradu moraju da obave preko obrade podataka, a ne na osnovu samih podataka.

39 Umjesto zaključka Veoma je bitno da se nastave aktivnosti u EO i GEO oblasti u CG te da se koriste komparativne prednosti (jaki provajderi). Edukacija je ključni element za dalji razvoj u oblasti biznisa i na strani korisnika informacija. Prikupljene informacije moraju biti dostupne i razmjenjive. Vlada treba da se aktivnije uključi u ove oblasti koje koštaju ali donose korist i otpladuju se na srednji rok.