HRVATSKO DRUŠTVO RADIOLOŠKE TEHNOLOGIJE radiologija radioterapija nuklearna medicina Godina XXXXIII Broj: 1/2019

Транскрипт

1 HRVATSKO DRUŠTVO RADIOLOŠKE TEHNOLOGIJE radiologija radioterapija nuklearna medicina Godina XXXXIII Broj: 1/2019

2 Riječ urednika RADIOLOŠKI VJESNIK 1/2019 Nakladnik HRVATSKO DRUŠTVO RADIOLOŠKE TEHNOLOGIJE Mlinarska cesta Zagreb Za nakladnika Damir Ciprić V. d. urednika Damir Ciprić Grafičko uređenje Željko Podoreški Tko zna zna Poštovani članovi, kolegice i kolege, Kada prelistate stranice ovog broja RV-a vidjet ćete, osim stručnih članaka i pregršt obavijesti za stručne skupove na kojima možemo aktivno sudjelovati. Tu su 6. Radionica OKRT u Karancu, 12. Simpozij HDZZ-a u Varaždinu, ESTRO 38 u Milanu kao i 3. Kongres radiološke tehnologije u Primoštenu. U ovoj godini planiramo objaviti šest (6) brojeva RV-a, možda velik zalogaj ali imamo razloga vjerovati u taj plan. Pozvati ćemo predavače svih studija radiološke tehnologije kao i studente da objave seminarske radove. Naravno, poziv uručujemo i studentima diplomskog studija radiološke tehnologije, koji će ove godine upisati petu generaciju, da objave svoje radove a kako bi omogućili objave znanstvenih radova, RV će dobiti i znanstveni dodatak koji možda jednom preraste u samostalnu znanstvenu publikaciju. Upravo zato bih Vam skrenuo pozornost na članak naslova Zašto napisati znanstveni ili stručni članak? kako bi se ohrabrili i krenuli pisati o svojim istraživanjima. Uredništvo RV, od sljedećeg broja, pokreće i žute stranice namijenjene približavanju i upoznavanju radioloških tehnologa sa njihovim socijalnim pravima ali i obavezama. Stranice su otvorene za objave i priopćenja Sindikata u zdravstvu, članovima HDRT-a za pitanja o nekom specifičnom problemu ali i o svakodnevnim socijalnim pravima. Sljedeći broj pripremamo u svibnju i nadamo se Vašim člancima, posterima, seminarskim radovima. Pokažite Radiološke vjesnike vašim suradnicima drugih profesija i ponudi im mogućnost objave njihovih članaka i radova koji su vezani uz radiološku tehnologiju ili opće medicinske postupke koji će nam pomoći u podizanju kvalitete našeg rada. Do sljedećeg broja srdačan pozdrav, Za HDRT Damir Ciprić 2 Radiološki vjesnik 1/2019

3 Sadržaj 4 ŠKOLA MAMOGRAFSKOG POZICIONIRANJA Sara Lukežić, bacc. radiol. techn. Lisa Miletić, bacc. radiol. techn. Klinički zavod za radiologiju, KBC Rijeka 27 SIMPOZIJ AKTUALNA PROBLEMATIKA U RADIOLOŠKOJ TEHNOLOGIJI Mihaela Vraničić, bacc. rad. techn., Ivica Čondrić, bacc. rad. techn., Mario Šimunović, bacc. rad. techn., OB Dr. Josip Benčević, Slavonski Brod PROTONSKA I TERAPIJA I TERAPIJA DRUGIM TEŠKIM IONIMA II Branka Horvatinec, mag.rad.techn. Dražen Horvatinec, mag.rad.techn. KB Sveti duh ULOGA RADIOLOŠKIH TEHNOLOGA U KONTROLI KVALITETE 2 Leon Aličić, mag.rad.techn., KBC Split PREDNOSTI OZRAČIVANJA KRVNIH PRIPRAVAKA X-ZRAČENJEM U BANCI KRVI Željka Lubina, Tomica Kovač, Maja Strauss Patko Banka krvi, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu EUROPSKI KONGRES RADIOLOGIJE Ivana Dorčić, bacc. radiol. techn., KBC Zagreb, Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju OSIGURANJE KVALITETE U RADIOLOŠKOJ TEHNOLOGIJI 6. RADIONICA ZAŠTO NAPISATI ZNANSTVENI ILI STRUČNI ČLANAK? Jelena Hajredini 12. SIMPOZIJ HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ZAŠTITU OD ZRAČENJA 37 SEETRO 2019 Ljubljana, 4 6. listopada Radiološki vjesnik 1/2019 3

4 Radiološka tehnologija Škola mamografskog pozicioniranja Sara Lukežić, bacc. radiol. techn. Lisa Miletić, bacc. radiol. techn. Klinički zavod za radiologiju, KBC Rijeka Mamografija je najvažnija slikovna pretraga za detekciju i dijagnosticiranje karcinoma dojke. Nastanak karcinoma dojke nije moguće spriječiti, stoga je vrlo važno što ranije otkriti bolest. Rano otkrivanje tumora dojke bila je središnja tema tečaja mamografskog pozicioniranja koji su u riječkoj bolnici organizirali Odjel za abdominalnu radiologiju i radiologiju dojke Kliničkog zavoda za radiologiju i Zavod za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja KBC-a Rijeka. Edukacija namijenjena radiološkim tehnolozima, specijalistima i specijalizantima radiologije te medicinskim fizičarima, kao i svim zdravstvenim djelatnicima koji se bave dojkom. Mamografija je najvažnija slikovna pretraga za detekciju i dijagnosticiranje karcinoma dojke. Nastanak karcinoma dojke nije moguće spriječiti, stoga je vrlo važno što ranije otkriti bolest. Rano otkriveni karcinom dojke je izlječiv u 90 % bolesnica, a u korist tome se i smanjuje potreba za agresivnim metodama liječenja. Predavanje o pozicioniranju je održano u travnju ove godine, a krajem godine se organizirao ovaj tečaj sa prektičnom nastavom koji je omogućio da sustavno poboljšamo izradu mamograma kako bi pacijentice dobivale što kvalitetnije nalaze mamografije. Naime, neadekvatno pozicionirana mamografija može dovesti do krivog očitavanja nalaza, bilo da se ne vidi tumor ili je potrebna dodatna obrada koja osim što opterećuje zdravstveni sustav, uznemiraju pacijentice. Pozicioniranje, dakle, predstavlja način na koji se priprema pacijentica na mamografiju, način na koji se dojka izvlači i komprimira kako bi se dobila dobra projekcija, a zahtijeva iskustvo i vještinu tehnologa koji pritom mora biti smiren, stručan i strpljiv jer je jedini cilj dobro namještena mamografija. Mamografija je tehnika koja koristi ionizirajuće zračenje. Dojka se komprimira kako bi se dobila veća kvaliteta slike i manja doza zračenja. Standardni postupak mamografije obuhvaća četiri projekcije za svaku dojku : kraniokaudalna (cc) i kose mediolateralna (mlo) projekcija. Mamografija je najmanje bolna (kod žena u generativnoj dobi) u periodu između 7. i 12. dana od početka zadnje menstruacije, a kod žena u menopauzi nema potrebe za takvim planiranjem. Važno je da pacijentica kod pregleda priloži prethodnu mamografiju kako bi se mogla komparirati sa novo učinjenom mamografijom. Osim adekvatnog pozicioniranja također je važno osigurati preduvjete za kvalitetnu mamografiju na način da se na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj i godišnjoj bazi provodi kontrola kvalitete mamografskog uređaja čime osiguravamo potvrdu o ispravnosti i sigurnosti izvedbe. Dana 08. prosinca u KBC-u Rijeka održana je škola mamografskog poziciniranja osmišljenog od dijela jutarnjih predavanja koji pokriva sve teme vezane za mamografiju: Važnost mamografskog pozicioniranja (doc. dr. sc. Petra Valković Zujić), 4 Radiološki vjesnik 1/2019

5 Radiološka tehnologija Mamografske projekcije (Maja Karić, RT. mag. admin. sanit.) Kako osigurati preduvjete za kvalitetnu mamografiju? (Doris Šegota, mag. edu. phys.) Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u RH uloga tehnologa (Emina Grgurević Dujmić dr. med.) Kako prepoznati patološki nalaz na mamografiji? (doc. dr. sc. Petra Valković Zujić) Prikaz benignih patoloških mikrokalcifikata na mamografiji (doc. dr. sc. Petra Valković Zujić) Bolnost pri izvođenju mamografije (Ira Račić, bacc.radiol.techn.) Dok u popodnevnim satima održane su radionice sa podjelom sudionika u manje grupe koje su uključivale praktično vježbanje mamografskog pozicioniranja (po svakoj grupi 2 žene dobrovoljci za mamografiju), analizu dobrih i loših mamograma (100 mamografija), vježbanje izvođenja testova kontrole kvalitete mamografskih uređaja i prikaz ultrazvuka dojki na ženama te prikaz patološkog nalaza mamografija. Zbog velike zainteresiranosti, izvrsne edukacije i teorijskog i praktičnog djela radionice svakako bi PRIJAVA SUDIONIKA prof. dr. sc. Damir Miletić Uvodna riječ doc. dr. sc. Petra Valković Zujić Važnost mamografskog pozicioniranja Maja Karić, mag. admin. sanit. Mamografske projekcije Doris Šegota, mag. edu. phys. Kako osigurati preduvjete za kvalitetnu mamografiju? Diskusija Pauza Završni ispit/podjela diploma ŠKOLA MAMOGRAFSKOG ŠKOLA POZICIONIRANJA MAMOGRAFSKOG 8. POZICIONIRANJA prosinca u 9 sati KBC Rijeka, 8. prosinca Odjel za abdominalnu u 9 sati KBC radiologiju Rijeka, Odjel i radiologiju za abdominalnu dojke radiologiju i radiologiju dojke Emina Grgurević-Dujmić, dr. med. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u RH uloga tehnologa doc. dr. sc. Petra Valković Zujić Kako prepoznati patološki nalaz na mamografiji? doc. dr. sc. Petra Valković Zujić Prikaz benignih patoloških mikrokalcifikata na mamografiji Ira Račić, ing. med. radiol. Bolnost pri izvođenju mamografije Diskusija Ručak GRUPA 1 GRUPA 2 GRUPA 3 GRUPA 4 UTZ PRIKAZ DOBRE/LOŠE MMG QA/QC MAMOGRAFSKO POZICIONIRANJE MAMOGRAFSKO POZICIONIRANJE UTZ PRIKAZ DOBRE/LOŠE MMG QA/QC PRIKAZ DOBRE/LOŠE MMG QA/QC MAMOGRAFSKO POZICIONIRANJE UTZ trebalo i dalje organizirati te ponoviti ovakvu vrstu škole koja je od velikog značaja posebice za radiološke tehnologe. QA/QC MAMOGRAFSKO POZICIONIRANJE UTZ PRIKAZ DOBRE/LOŠE MMG Kotizaciju od 100 kuna potrebno je uplatiti na IBAN Udruge radiologa Rijeka: HR ORGANIZATORI Klinički zavod za radiologiju Odjel za abdominalnu radiologiju i radiologiju dojke Zavod za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja Tel Mob: Radiološki vjesnik 1/2019 5

6 Radiološka tehnologija Protonska i terapija i terapija drugim teškim ionima II Branka Horvatinec, mag.rad.techn. Dražen Horvatinec, mag.rad.techn. KB Sveti duh Protonska terapija je radiokirurška disciplina koja se tek razvija. Specifične fizikalne i biološke karakteristike protona čine je superiornijom u odnosu na terapiju fotonima Protonska terapija je radiokirurška disciplina koja se tek razvija. U nastavku govorimo o kliničkoj primjeni liječenja različitih tumorskih sijela terapijom protona i ostalih teških iona ali i ekonomskim aspektima iste. Klinički primjena protonske terapije: U početku se protonska terapija primjenjivala selektivno na ograničenom broju pacijenata s već uznapredovalom bolešću, međutim danas se sve više primjenjuje u ranoj fazi bolesti. Objavljeno je preko 200 članaka temeljeno na kliničkim ispitivanjima koja koriste protonsku zračnu terapiju. Međutim, većina ispitivanja bila su jednoručna istraživanja i retrospektivne analize, pri čemu se uspoređivala primjena tehnologije i isporučene doze zračenjas njim u različitim dozama zračenja. Nije bilo usporedbe između skupina koje primaju slične doze zračenja različitim metodama (Tablica 1) (17). Klinička ispitivanja koje podržava National Institute Health (NIH) uglavnom se fokusiraju na karcinom glave i vrata, prostate, dječje, pluća i gastrointestinalnog trakta (uključujući jetru i gušteraču). Izvor: Tablica 1. Prikaz 36 kliničkih studija protonske terapije Mjesto tumora Broj studija* Broj pacijenata Tumori glave i vrata 2 62 Rak prostate Očni tumori Jetra, gušterača Rak pluća Tumori CNS-a sarkomi 1 47 Ostale stranice 3 80 Ukupno * U svakoj studiji postoji najmanje 20 bolesnika s periodom praćenja od najmanje 2 godine. CNS, središnji živčani sustav. Izvor: Tumori u pedijatriji Liječenje snopom protona povezano je sa smanjenjem akutne i kronične toksičnosti, kao i manjom učestalosti sekundarnih tumora kao posljedice zračenja, te manjim akutnim i kroničnim oštećenjem organa u razvoju pedijatrijskih bolesnika i adolescenata, zato je korist potencijalno veća u navedenoj populaciji. Iako su literaturni podatci ograničeni, opisuju liječenje tumora oko kritičnih stuktura i organa koji imaju najveći rizik nastanka sekundarnih tumora nakon zračenja ili trajno oštećenje njihove funkcije. Takvi tumori su meduloblastom, glioblastom, ependimom, retinoblastom, rabdomiosarkom i sarkom zdjelice. Najčešća nuspojava je pituitarna insuficijencija, opisana kod 3.5%-27% bolesnika. 6 Radiološki vjesnik 1/2019

7 Radiološka tehnologija Tumori središnjeg živčanog sustava (SŽS) kod odraslih Kao i kod djece, i odrasli bolesnici s tumorima SŽS imaju korist od liječenja radioterapije snopom protona radi smanjenja rizika kasne neurološke toksičnosti Moguće potencijalne indikacije ostalih sijela Limfomi Stopa izliječenja Hodgkin limfoma dijagnosticiranih u ranoj fazi je visoka, a time izbjegavanje kasnih komplikacija i sekundarnih tumora postaje iznimno važno; radioterapija snopom protona potencijalno pruža prednost prema konvencionalnoj radioterapiji Karcinom prostate Rezultati retrospektivnog opservacijskog istraživanja protonske terapije u usporedbi s IMRT bolesnika s karcinomom prostate nisu ukazali na statistički značajnu razliku genitourinarnih komplikacija nakon 12 mjeseci, kao niti gastrointestinalnih i ostalih komplikacija terapije nakon 6 i 12 mjeseci. Karcinom pluća ne-malih stanica U nedavnoj meta-analizi opservacijskih istraživanja usporedbe fotonske, protonske i radioterapije ugljikovim ionima kod bolesnika s inoperabilnim NSCLC stupnja I, zaključeno je kako protonska radioterapija nije dovela do statistički značajnog poboljšanja ukupnog preživljenja u usporedbi s fotonskom stereotaksičnom radioterapijom, ali obje terapijske opcije bile su značajno bolje nego konvencionalna fotonska radioterapija Procjena zdravstvene tehnologije (engl. HTA) Procjena zdravstvenih tehnologija u Hrvatskoj Procjena zdravstvenih tehnologija je multidisciplinaran, stručan, nepristran, objektivan, temeljen na principima medicine utemeljene na dokazima, i transparentan proces procjene kliničke učinkovitosti i sigurnosti, uz ekonomsku analizu novih ili već postojećih zdravstvenih tehnologija (lijekova, medicinskih proizvoda, kiruških procedura, dijagnostičkih postupaka, kao i ostalih tehnologija s područja prevencije, dijagnostike, liječenja i rehabilitacije), u usporedbi s najboljom postojećom (tzv. zlatnim standardom) ili ukoliko takva ne postoji, s trenutačnom, uobičajenom praksom, uzimajući u obzir etička, socijalna, pravna i organizacijska načela. Osnovni cilj procjene zdravstvenih tehnologija davanje je nepristrane, stručne, objektivne i transparentne preporuke o opravdanosti primjene nove tehnologije ili zamjeni dosadašnje zdravstvene tehnologije u svrhu daljnjeg donošenja konačne objektivne odluke u zdravstvenoj politici, engl. Evidencebased health care policy and decisionmaking, dakle na razini Ministarstva zdravlja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i uprava bolnica. Završni proizvod procjene zdravstvenih tehnologija predstavlja pisani dokument koji sadržava slijedeće domene: opis zdravstvenog problema i njegovo liječenje, opis nove zdravstvene tehnologije, kliničku učinkovitost, sigurnost, troškove i ekonomsku evaluaciju, u usporedbi s dosad najboljom postojećom, uz etička, socijalna, pravna i organizacijska načela (1, 18, 19). Procjena zdravstvene tehnologije Radioterapija česticama (snopom protona, ugljikovih iona, iona helija ili drugim česticama) Bolesti u kojoj se primjenjuju navedene zdravstvene tehnologije: Maligne bolesti jedan su od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu. U Hrvatskoj učestalost i smrtnost od raka prati i proučava Državni registar za rak, pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ( Prema podatcima Registra za rak Republike Hrvatske (RH), rak je 2. najznačajniji uzrok smrti u Hrvatskoj, od kojeg umire svaki četvrti stanovnik. Maligne bolesti zauzimaju 1% ukupnih bolesti djece i adolescenata, ali prema uzroku smrtnosti djece na 2. su mjestu, odmah iza Radiološki vjesnik 1/2019 7

8 Radiološka tehnologija prometnih nesreća. U Republici Hrvatskoj svake godine od malignih bolesti oboli oko 150 djece. Najčešće se radi o leukemiji, limfomu i tumorima središnjeg živčanog sustava. Stopa incidencije malignih bolesti u RH iznosi oko 14/ djece u dobi do 15. godina. Prema literaturnim podatcima radioterapija česticama, najčešće snopom protona, koristi se u liječenju pedijatrijskih bolesnika, adolescenata i odraslih bolesnika s malignim bolestima, primarno za tumore oka, hondrome i hondrosarkome leđne moždine i baze lubanje, sarkome kosti i mekog tkiva oko leđne moždine, tumore glave i vrata, tumore mozga, a neki ih koriste i kod bolesnika s limfomima, karcinoma pluća ne-malih stanica, karcinoma prostate i nekih gastrointestinalnih tumora. Studije u tijeku U javno dostupnom registru kliničkih ispitivanja ClinicalTrials.gov upisano je 137 kliničkih ispitivanja s PBT-om, a samo njih 12 predstavlja studije komparativne (relativne) učinkovitosti i sigurnosti, dok jedna predstavlja prospektivno praćenje pedijatrijskih bolesnika putem registra (1,20). Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi Nadležna je za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite, akreditaciju u zdravstvu i proces procjene zdravstvene tehnologije. Troškovi i ekonomske analize Troškovi i ekonomske analize u zdravstvu Ekonomske analize u zdravstvu (poglavito analiza troška i učinkovitosti, engl. CEA, Cost-Effectiveness Analysis, odnosno analiza troška i probitaka, engl. CUA, Cost-Utility Analysis), čine jednu od domena procesa procjene zdravstvenih tehnologija te pridonose davanju nepristrane, stručne, objektivne i transparentne preporuke o opravdanosti primjene nove tehnologije ili zamjeni dosadašnje zdravstvene tehnologije u svrhu daljnjeg donošenja konačne objektivne odluke u zdravstvenoj politici. Njihov cilj je optimizirati troškovnu učinkovitost odnosno ostvariti najveću zdravstvenu korist po jedinici uloženih sredstava. Ekonomske analize važan su element procesa procjene zdravstvenih tehnologija u mnogim razvijenim zemljama već mnogo godina. Troškovi koji se uzimaju u obzir u ekonomskim evaluacijama najčešće dijelimo na tri vrste: direktni medicinski troškovi, indirektni medicinski troškovi i indirektni troškovi gubitka produktivnosti (tj. troškovi vezani uz privremeni gubitak radne sposobnosti uzrokovani bolešću. Analiza troška i učinkovitosti (engl. Costeffectiveness analysis,cea) CEA se koristi kada želimo usporediti dvije ili više intervencija vezanih uz isti zdravstveni problem, ponajviše kada uspoređujemo intervenciju koja se trenutačno primjenjuje s intervencijom koja je nova i potencijalno učinkovitija. Pitanje na koje CEA odgovara jest da li je nova intervencija ujedno i troškovno učinkovitija. ICER = trošak intervencije 1 trošak intervencije 2 ishod (učinak) intervencije 1 ishod intervencije 2 Omjer razlike između troškova i učinkovitosti dvije intervencije (ICER) može se usporediti s omjerima između drugih intervencija i tako rangirati intervencije prema njihovoj troškovnoj učinkovitosti. Troškovno je najučinkovitija intervencija ona s najnižim ICER-om. Drugi, a ujedno i prihvaćeniji način evaluiranja rezultata CEA korisiti tzv. granicu isplativosti. U praktičnom smislu, ICER se uspoređuje s određenom granicom isplativosti i ako je niži od zadane granice, intervencija se može smatrati troškovno učinkovitom ICER = trošak intervencije 1 trošak intervencije 2 v ishod intervencije 1 ishod intervencije 2 Hrvatska Ekonomske analize samo su dio HTA procjena. Primarne potpune ekonomske analize kao što su analiza troška i učinkovitosti (engl. CEA) ili analiza troška i probitaka (engl. CUA) nisu zakonski obvezne 8 Radiološki vjesnik 1/2019

9 Radiološka tehnologija u RH, a ne mogu se niti provesti radi nepostojanja stručnjaka za iste. Radi nedostatnog zakonskog okvira i nedostatnih financijskih sredstva nije bilo moguće angažirati niti međunarodne stručnjake za provedbu istih. U RH zakonski je obvezna samo studija utjecaja na proračun Zavoda (engl. BIA), koja se inače provodi tek nakon prethodno učinjene primarne potpune ekonomske analize (CEA ili CUA) (21). Organizacijski, legalni i etički aspekti Organizacijski aspekti Izgradnja PBT jedinica kao i liječenje značajno je skuplje od liječenja -zrakama iz linearnog akceleratora; potrebno je 25 puta više prostora nego za linearni akcelerator; od odluke za postavljanje sustava PBT do početka liječenja prvog bolesnika potrebno je proći 3-5 godina; nužna je dodatna edukacija zdravstvenih djelatnika; očekivano trajanje ciklotrona/sinhrotrona (koji mogu imati promjer veći od 7 m) je oko godina za razliku od linearnog akceleratora (10 godina); ciklotron ili sinhrotron trebaju biti povezani s nekoliko soba za liječenje: četiri ili pet kako bi se opravdali vrlo visoki troškovi. Do godine oko 400 bolesnika godišnje upućivat će se u inozemne PBT centre, uz troškove do 36 milijuna GBP godišnje. U Švicarskoj liječenje po bolesniku iznosi oko GBP; u Parizu do GBP, a u SAD-u i preko GBP. Troškovi izgradnje jednog PBT centra iznose 96.8 milijuna funti. Potrebna oprema i edukacija iznose 44.6 milijuna funti, a ostali troškovi dodatnih 9.33 milijuna funti, što zajedno čini milijuna funti. Trošak liječenja po bolesniku iznosio bi funti. PBT centri trebaju biti integrirani s bolničkom onkološkom, radiološkom i pedijatrijskom službom kako bi se najbolje iskoristilo medicinsko osoblje i oprema, kao što su CT, MRI i PET, u planiranju navedenog liječenja. Edukaciju djelatnika potrebno je započeti dvije godine unaprijed. Djelatnici PBT centra uključuju liječnike, kao PBT specijalistu, pedijatrijskog onkologa, anesteziologa, medicinske sestre, fizičare, inžinjere, tehničko osoblje, te osobu zaduženu za dozimetriju. Legalni aspekti Zakon o zdravstvenoj zaštiti, NN 150/2008 Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, NN 150/2008., člankom 3. svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarenja najviše moguće razine zdravlja, u skladu s odredbama navedenog Zakona i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Člankom 11. zdravstvena zaštita stanovništva Republike Hrvatske provodi se na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Člankom 22. u ostvarivanju zdravstvene zaštite svaka osoba u skladu s odredbama navedenog Zakona i propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na jednakost u cjelokupnom postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite, te zdravstvenu uslugu standardizirane kvalitete i jednakog sadržaja. Prilikom korištenja zdravstvene zaštite osoba ostvaruje i prava sukladno zakonu o zaštiti prava pacijenata. Etički aspekti Bolesnici s jasnim indikacijama za PBT trebaju biti upućeni na liječenje u inozemne PBT centre. Budući da liječenje traje 6-8 tjedana, navedeno predstavlja značajan utjecaj na život cijele obitelji. Treba uzeti u obzir i jezične i kulturološke razlike, moguće nedovoljne kapacitete inozemnih centara, kao i otežano putovanje nakon kiruškog zahvata. Potrebno je voditi računa i o kvaliteti zdravstvene zaštite u inozemstvu (1). Zaključak Postoji sve veća potražnja za primjenom Protonske terapije zbog njeznog poštednog djelovanja na oklone anatomske strukture. Zbog manjeg broja nuspojava (neurotoksičnost), kao i manjeg broja novonastalih tumora uzrokovanih samom terapijom poželjna je u pedijatrijskoj onkologiji.primjenu nalazi uvijek kad je potrebno zaštititi osjetljive okolne anatomske strukture,kod tumora oka, spinalnog kanala, baze lubanje i kada bi kirurški zahvat izazvao preveliki invaliditet. Temeljem dostupnih literaturnih podataka Radiološki vjesnik 1/2019 9

10 Radiološka tehnologija ne preporuča se izgradnja Centara za radioterapiju tumora česticama, odnosno PBT centra u Republici Hrvatskoj (RH). Naime, iako analizu troškovne učinkovitosti trenutačno nije moguće učiniti u RH radi nedostatka stručnjaka, temeljem literaturnih podataka može se pretpostaviti da izgradnja PBT centra u Hrvatskoj ne bi bila troškovno učinkovita, a radi malog broja malignih bolesnika s jasnim indikacijama za navedeno liječenje te izrazito visokih troškova izgradnje takvog centra i potrebne opreme (oko 150 milijuna funti). Literatura 1. Huić M. Radioterapija tumora česticama (snopom protona, ugljikovih iona, iona helija ili drugim česticama) (engl. Particle Beam Radiation Therapies for Cancer: HTA): Procjena zdravstvene tehnologije (engl. HTA), Broj 05/2013. Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi, Služba za razvoj, istraživanje i zdravstvene tehnologije. Zagreb, lipanj Hui Liu, Joe Y. Chang. Proton therapy in clinical practice. Chin J Cancer May; 30(5): Bragg WH, Kleeman R. On the ionization curves of radium [J].Philos Mag, 1904,6: Register SP, Zhang X, Mohan R, et al. Proton stereotactic body radiation therapy for clinically challenging cases ofcentrally and superiorly located stage I non small-cell lung cancer [J]. Int J Radiat Oncol Biol Phys, 2010, Jul Van de Water TA, Loma AJ, Bijl HP, et al. Potential benefits ofscanned intensity- modulated proton therapy versus advanced photon therapy with regard to sparing of the salivary glands inoropharyngeal cancer [J]. Int J Radiat Oncol Biol Phys,2011,79(4): Raju MR, Amols HI, Bain E, et al. A heavy particle comparative study. Part III: OER and RBE [J]. Br J Radiol, 1978,51(609): Mayani DD. Proton therapy for cancer treatment [J]. J Oncol Pharm Pract, 2010 Jul Slater JM, Archambeau JO, Miller DW, et al. The proton treatment center at Loma Linda University Medical Center: rationale for and description of its development [J]. Int JRadiat Oncol Biol Phys, 1992,22(2): Engelsman M, Lu HM, Herrup D, et al. Commissioning a passive scattering proton therapy nozzle for accurate SOBPdelivery [J]. Med Phys, 2009,36(6): Gottschalk B. Passive beam spreading in proton radiation therapy. unpublished book available in PDF format at: Perez Andujar A, Newhauser WD, Deluca PM. Neutronproduction from beam-modifying devices in a modern double scattering proton therapy beam delivery system [J]. Phys MedBiol, 2009,54(4): Kanai T, Kawachi K, Kumamoto Y, et al. Spot scanning system for proton radiotherapy [J]. Med Phys, 1980,7(4): Seco J, Robertson D, Trofimov A, et al. Breathing interplay effects during proton beam scanning: simulation and statistical analysis [J]. Phys Med Biol, 2009,54(14): Kang Y, Zhang X, Chang JY, et al. 4D proton treatment planning strategy for mobile lung tumors [J]. Int J Radiat Oncol Biol Phys, 2007,67(3): Chang J, Zhang X, Wang X, et al. Significant reduction of normal tissue dose by proton radiotherapy compared with three dimensional conformal or intensity modulated radiation therapy in stage I or stage III non-small -cell lung cancer [J].Int J Radiat Oncol Biol Phys, 2006,65(4): Chang JY, Co JD. Improving radiation conformality in the treatment of non small cell lung cancer [J]. Semin RadiatOncol, 2010,20(3): Brada M, Pijls Johannesma M, De Ruysscher D. Proton therapy in clinical practice:current clinical evidence [J]. J Clin Oncol, 2007,25(8): Gallagher CJ, Lister TA, Smith M. Malignant disease. In: Kumar P, Clark M, eds. Clinical Medicine th edition. Edinburgh: Elsevir 2012: Croatian National Institute of Public Health. Croatian Health Service Yearbook Zagreb, Državni registar za rak, htm 21. United Healthcare. Proton Beam Radiation therapy, 2012., Available at: unitedhealthcareonline.com/ccmcontent/ ProviderII/UHC/enUS/Assets/Provider StaticFiles/ ProviderStaticFilesPdf/Tools%20and%20Resources/ Policies%20and%20Protocols/Medical%20Policies/ Medical%20Policies/Proton_Beam_Radiation_Th erapy.pdf 10 Radiološki vjesnik 1/2019

11 QA, QC u radiološkoj tehnologiji Uloga radioloških tehnologa u kontroli kvalitete 2 Leon Aličić, mag.rad.techn., KBC Split Sustav kvalitete u radiološkoj tehnologiji mora osiguravati primjereno visoku kvalitetu radioloških usluga Program osiguranja kvalitete Mora sadržavati najmanje slijedeće: Naziv i adresu pravne ili fizičke osobe, odnosno tijela državne uprave ili tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave (ustanova) te ime i prezime osobe zadužene za zastupanje, popis osoba odgovornih za provedbu Programa osiguranja kvalitete s njihovim nadležnostima i odgovornostima. Odgovornosti su podijeljene: Čelnik ustanove za uspostavu i provođenje Programa osiguranja kvalitete imenuje osobu odgovornu za koordinaciju Programa osiguranja kvalitete u ustanovi. Imenovana osoba koordinira provedbu te nadgleda izradu Priručnika za provedbu Programa osiguranja kvalitete i odgovorna je čelniku ustanove te predlaže osobu odgovornu za provedbu Programa osiguranja kvalitete u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici Čelnik ustanove imenuje osobu odgovornu za provedbu Programa osiguranja kvalitete u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici. Imenovana osoba u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici je odgovorna za provedbu programa i izradu priručnika te neposredno osobi za provođenje programa kvalitete. Priručnik za provjeru kvalitete Po čl. 28. stavak 3. Priručnik za provjeru kvalitete mora sadržavati najmanje: Listu ispitivanja koje rtreba provoditi s naznako učestalosti njihove provedbe Učestalost svakog ispitivanja određenu prema složenosti postupka. Postupke samog ispitivanja koji sadrže cilj ispitivanja te opis parametara koji se ispituje, parametri koji se ispituju i dozvoljena odstupanja po deklaraciji ili međunarodnim standardima, rokove ispitivanja, potrebna oprema za ispitivanje, postupak ispitivanja, vrednovanje dobivenih rezultata, posebno razrađene postupke potrebne za korekciju. Radiološki vjesnik 1/

12 QA, QC u radiološkoj tehnologiji Popis mjerila i uređaja za provedbu ispitivanja Sadrži podatke o vrsti mjerila i uređaja te njihove karakteristike te najmanji broj koji je potreban za provođenje kvalitete. Osoba odgovorna za koordinaciju Programa kvalitete u ustanovi je odgovorna za umjeravanje mjerila i uređaja u skladu s pozitivnim propisima RH. Kontrolne liste i ispitni obrasci za spise Radi lakše koordinacije treba se imenovati te sastaviti listu svih osoba zaduženih za provedbu Programa osiguranja kvalitete i to redom: 1. čelnik ustanove, 2. osoba imenovana za koordinaciju programa kvalitete u ustanovi, 3. osobe imenovane za provedbu programa kvalitete po odjelima, 4. osoba imenovana za provjeru provedbe Programa osiguranja kvalitete na odjelima, 5. medicinski fizičar, 6. osobe zadužene za održavanje, 7. ovlašteni stručni servisi. Obrasce koje treba izraditi: obrasce za evidentiranje dnevnih, tjednih, mjesečnih, tromjesečnih te polugogodišnjih ispitivanja, obrazsce za evidenciju godišnjih ispitivanja, obrasci za provođenje postupka s naznačenim brojem postupka, vrstom postupka te oznaka zadnje promjene. Osobe koje provode provjeru kvalitete na odjelima o svom radu izveštavaju osobu imenovanu za Provedbu kontrole kvalitete na odjelima. Rezultate postupka provjere kvalitete kao i nepravilnosti u radu osoba imenovana za provedbu Programa provjere kvalitete na odjelu pismenim izvješćem izvještava osobu odgovornu za provedbu Programa kvalitete u ustanovi, koji nepravilnosti proslijeđuje čelniku ustanove. Pri neotklonivim nepravilnostima čelnik ustanove mora donijeti rješenje o prekidu rada na uređaju. Svi zapisi se moraju čuvati najmanje 5 godina a dostupni su isključivo osobama zaduženim za provedbu Programa kvalitete te eventualnoj kontroli koju provodi hrvatski Zavod za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost. Pravilnik o uvjetima za primjenu izvora ionizirajućeg zračenja u svrhu medicinskog i nemedicinskog ozračenja NN 53/2018 Ovlast Liječnik Radiološki tehnolog čl.3.točka 4.-klinička odgovornost za izvedbu čl.3. točka 5.- klinički audit čl.3. točka 6. klinička odgovornost zdravstvenih radnika čl. 3. točka 10. primjena ionizirajućeg tračenja opravdanost provjera medicinkih i radioloških postupaka klinički odgovoran zdravstveni radnik odobrava fizikalne metode primjene ionizirajućeg zračenja optimizaciju klničku evaluaciju ishoda sistemsko ispitivanje u cilju unaprijeđenja kvalitete klinički odgovoran zdravstveni radnik Izrađuje protokole, primjenjuje fizikalne metode primjene ionizirajućeg zračenja čl.3. točka 15. radioterapija određuje postupak liječenja provodi postupak liječenja Medicinski fiziča ili magistar radiološke tehnologije provjerava fizikalne metode primjene ionizirajućeg zračenja sudjelije u postupku provedbe postupka liječenja 12 Radiološki vjesnik 1/2019

13 QA, QC u radiološkoj tehnologiji Ovlast Liječnik Radiološki tehnolog čl.3. točka 17. umjeravanje uređaj čl.5. opravdanost postupka čl. 6.odbijanje postupka svaki pojedinačni postupak odobrava radiolog pisanim putem opravdava razlog odbijanja izrađuje, vrši postupak umjeravanja te vodi evidenciju po pisanim protokolima čl. 8. optimizacija planiranje vođenje i usklađivanje provjera čl. 9. referentne razine čl.12. zaštitna sredstva za pacijente izraditi protokole prateći smjernice primjenjuje, provjerava, održava Medicinski fiziča ili magistar radiološke tehnologije sudjeluje u nastanku pisanih protokola i provjerava provedbu kontrole kvalitete provjera čl. 17. klinička odgovornost odobrenje izvedba čl. 19. informiranje pacijenta čl. 22. pisani protokoli za uobičajeme medicinske radiološke dijagnostičke i terapijske postupke čl.23. doze pacijenata čl. 24. klinički audit čl. 31. zaštita trudnica i dojilja čl. 32. neželjeno ili nenamjerno ozračenje čl.37. Nadležno tijelo je Zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost spec: radiolog radioterapeut nuklearne medicine posebna provjera opravdanosti u suradnji sa uputiteljem na pretragu potpuna uloga radioloških tehnologa za sve vrste dijagnostičkih i radioterapijskih postupaka obveza upisa za svakog pacijenta radiološki tehnolog, sedme razine kvalifikacije, koji ima najmanje deset godina iskustva rada na poslovima zdravstvene radiološko tehnološke djelatnosti. provjera, te u slučaju potrebe savjetovanje poduzima sve korake u cilju svođenja vjerojatnosti na najnižu mjeru te vodi evidenciju neželjenih događaja provjera za radioterapijske postupke provjera radiološki tehnolog, sedme razine kvalifikacije, koji ima najmanje deset godina iskustva rada na poslovima zdravstvene radiološko tehnološke djelatnosti. stručnjak za medicinsku fiziku koji je specijalist medicinske fizike ili koji ima najmanje deset godina iskustva rada na poslovima medicinske fizike (područje: prirodne znanosti, polje: fizika, grana: biofizika i medicinska fizika) u slučaju nužnosti za optimizaciju traži se savjet po potrebi izvještava poslodavca na zahtijev Zavoda dostavlja tražene podatke Radiološki vjesnik 1/

14 QA, QC u radiološkoj tehnologiji Pravilnik o obrazovanju potrebnom za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja, primjenu mjera radiološke sigurnosti i upravljanje tehničkim procesima u nuklearnim postrojenjima Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja Članak 9. (1) Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja u zdravstvenim, znanstvenim i obrazovnim ustanovama, nositeljima odobrenja za obavljanje djelatnosti provjere kvalitete radiografijom te nositeljima odobrenja za obavljanje nuklearne djelatnosti mora imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni ili stručni studij iz područja prirodnih, tehničkih ili biotehničkih znanosti te iz područja biomedicine i zdravstva ili zdravstveni studij radiološke tehnologije. (2) Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja u ostalim nositeljima odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja i korisnicima mora imati završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine sukladno aktu nositelja odobrenja o provedbi mjera radiološke sigurnosti i mjera osiguranja kvalitete. (3) Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka mora imati posebno obrazovanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti stečeno redovnim obrazovanjem ili posebnim obrazovanjem o primjeni mjera radiološke sigurnosti za osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja (u daljnjem tekstu: posebno obrazovanje). (4) Smatra se da je osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka posebno obrazovanje stekla po postizanju uspjeha zadovoljio iz članka 23. stavka 3. ovoga Pravilnika Članak 10. (1) Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja mora obnavljati znanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti svakih pet godina. članak 11. (1) Rendgenskim uređajima u medicini prilikom provođenja dijagnostičkog ili intervencijskog postupka smiju rukovati: a) zdravstveni radnici zdravstvene radiološko tehnološke djelatnosti i b) doktori medicine koji su u okviru svoje specijalizacije, subspecijalizacije ili dopunske izobrazbe osposobljeni za rukovanje rendgenskim uređajima za dijagnostiku u medicini. (2) Rendgenskim uređajima u medicini u svrhu provođenja provjere kvalitete smiju rukovati: a) rendgenskim uređajima u svrhu provođenja kontrole kvalitete smiju rukovati osobe sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prirodne struke (polje fizika) ili tehničke struke b) zdravstveni radnici zdravstvene radiološko tehnološke djelatnosti i c) doktori medicine specijalisti radiolozi. (3) Rendgenskim uređajima za terapiju te akceleratorima i drugim uređajima za terapiju ionizirajućim zračenjem u medicini prilikom provođenja terapijskog postupka smiju rukovati: 14 Radiološki vjesnik 1/2019

15 QA, QC u radiološkoj tehnologiji a) zdravstveni radnici zdravstvene radiološko tehnološke djelatnosti i b) doktori medicine koji su u okviru svoje specijalizacije ili subspecijalizacije osposobljeni za rukovanje rendgenskim uređajima za terapiju te akceleratorima i drugim uređajima za terapiju ionizirajućim zračenjem u medicini. (4) Rendgenskim uređajima za terapiju te akceleratorima i drugim uređajima za terapiju ionizirajućim zračenjem u medicini prilikom priprema za provođenje terapijskog postupka i provjere kvalitete smiju rukovati: a) osobe sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prirodne struke (polje fizika) ili tehničke struke (polje elektrotehnika) i b) zdravstveni radnici zdravstvene radiološko tehnološke djelatnosti. (5) Rendgenskim uređajima za snimanje zubi u dentalnoj medicini smiju rukovati: a) doktori dentalne medicine (6) Rendgenskim uređajima za snimanje zubi u dentalnoj medicini u svrhu provođenja provjere kvalitete smiju rukovati: a) osobe sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prirodne struke (polje fizika) ili tehničke struke i b) osobe iz stavka 5. ovoga članka. Program posebnog obrazovanja za osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja Članak 17. (1) Posebno obrazovanje provodi se po programu posebnog obrazovanja o primjeni mjera radiološke sigurnosti za osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja. (2) Program iz stavka 1. ovoga članka donosi Zavod. (3) Program iz stavka 1. ovoga članka koji se odnosi na primjenu mjera radiološke sigurnosti u zdravstvu donosi Zavod u suradnji s nadležnim komorama. (4) Program iz stavka 1. ovoga članka prenosi se Europskoj komisiji. Program obnove znanja za osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja Članak 19. (1) Obnova znanja o primjeni mjera radiološke sigurnosti za osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja (u daljnjem tekstu: obnova znanja za osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja) provodi se po programu obnove znanja o primjeni mjera radiološke sigurnosti za osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja. (2) Program iz stavka 1. ovoga članka donosi Zavod. (3) Program iz stavka 1. ovoga članka koji se odnosi na primjenu mjera radiološke sigurnosti u zdravstvu donosi Zavod u suradnji s nadležnim komorama. Zaključak Proces implementacije sustava ugradnje, razvoja, održanja kontrole kvalitete u većini zdravstvenih ustanova RH je, premda je međunarodna zajednica predložila promjene već 1996.godine, u velikom zaostatku. Po većini autora glavni razlog je nesnalaženje u implementaciji propisa i pravilnika. Krajnje je vrijeme postupiti po zakonskim okvirima te primjeniti pozitivne propise RH što podrazumijeva i Radiološki vjesnik 1/

16 QA, QC u radiološkoj tehnologiji primjenu kaznenih odredbi za čelnike ustanova koji nisu poduzeli nužne korake u Procesu kontrole kvalitete. Postupak imenovanja svih nadležnih, po njihovim formalnim kompentencijama, je tek početak ali neobično važan za prvi korak. Imenovani tim je forma koji pred sobom ima niz zahtijevnih radnji koje mora provesti u cilju zajedničkog interesa. Proces je izuzetno zahtjevan te njegovo odgađanje pokazuje slabosti sustava. Zadovoljiti formu, što ćini večina ustanova, te imenovati osobe koje po svojim stručnim kompetencijama ne zadovoljavaju propisima ne skida odgovornost s čelnika i voditelja. Ovakvom podjelom uloga djelatnost radiološke tehnologe je dodatno opterećena poslovima kontrole kvalitete bez da je ta uloga valjano vrednovana. Klinička odgovornost nije podijeljena u skladu sa kompetencijama radioloških tehnologa. Kontrola kvalitete provjereno donosi uz minimalne količine ulaganja veliku dobit za poslodavca koja se u konačnici višestruko isplati. Povećava se konkurentnost na tržištu, zadovoljni su djelatnici jer se mogućnost pogreške radom po protokolu svodi u dozvoljene granice, zadovoljni su pacijenti jer se mogu pouzdat u najkvalitetniju uslugu. Konačno doista je potrebno uložiti veliki napor i neznatna sredstva u provedbu Protokola kontrole kvalitete ali jednom kad se uspostavi uz minimalna ulaganja prateći pisane smjernice svi će biti na dobitku. Literatura 1. pubmed/ nacionalna strategija razvoja zdravstva , dostupno na: hr(pristupljeno: ) 3. Pravilnik o akreditacijskim standardima za bolničke zdravstvene ustanove(nar. nov.,br.31/11) 4. uniji,specijalistički poslijediplomski rad, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb (mentor:prof.dr.sc. Tonći Plazibat). 5. NN 53/ NN 42/2018 PRILOG 4. PARAMETARI KOJI SE ISPITUJU, MINIMALNI ZAHTJEVI NA PARAMETRE KAO I GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA TE ROKOVI ISPITIVANJA ZA RENDGENSKE UREĐAJE I AKCELERATORE ZA TERAPIJU U MEDICINI TE PRATEĆIH SUSTAVA ZA OSIGURAVANJE TERAPIJSKOG ISHODA Tablica 1. Akcelertor za terapiju PARAMETAR A) MEHANIČKI PARAMETRI UREĐAJA Pozicija izocentra uređaja a) Stativ GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA b) Kolimator 2 mm (promjer) c) Terapijski stol Poklapanje svjetlosnog polja i polja zračenja a) simetrični snop 2 mm b) asimetrični snop UČESTALOST ISPITIVANJA dnevno tjedno mjesečno dvomjesečno tromjesečno godišnje 16 Radiološki vjesnik 1/2019

17 QA, QC u radiološkoj tehnologiji PARAMETAR Položaj lamela višelamelarnog kolimatora GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA UČESTALOST ISPITIVANJA dnevno tjedno mjesečno dvomjesečno tromjesečno godišnje 2 mm Sukladnost lasera 2 mm Optički pokazivač udaljenosti 2 mm Veličina svjetlosnog polja a) simetrični snop 2 mm b) asimetrični snop Pomak projekcije centra svjetlosnog polja s: Rotacijom kolimatora 2 mm Vertikalnim pomacima stola 2 mm Rotacijom stola 2 mm Sustav za provjeru položaja bolesnika prema specifikaciji proizvođača Pokazivač kuta kolimatora 1 Pokazivač kuta stativa 1 B) DOZIMETRIJSKI PARAMETRI UREĐAJA Kalibracija snopova 1% X Provjera doze u referentnoj točki u vodi ekvivalentnom fantomu Stabilnost izlaza snopa u maksimumu Stabilnost izlaza snopa u ovisnosti o kutu stativa Linearnost dozimetrijskog sustava akceleratora Ovisnost izlaza snopa o brzini doze Ovisnost izlaza snopa o veličini polja 2% (fotoni) 3% (elektroni) 2% X 2% X 1% X 2% X 2% X Termička stabilnost 2% X Karakterizacija fotonskih snopova Krivulje postotne dubinske doze a) D %10 cm 2% b) TPR % Profili polja otvorenih snopova a) Simetrija 3% b) Poravnatost (Flatness) 3% Radiološki vjesnik 1/

18 QA, QC u radiološkoj tehnologiji PARAMETAR GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA UČESTALOST ISPITIVANJA dnevno tjedno mjesečno dvomjesečno tromjesečno godišnje c) Veličina polja 2 mm d) Polusjena 2 mm Stabilnost parametara snopova a) Doza na središnjoj osi 5% X b) Poravnatost (Flatness) 5% X c) Simetrija u smjeru y-osi (GT) 5% X d) Simetrija u smjeru -osi (LR) 5% X e) Faktor kvalitete snopa 5% X Karakterizacija elektronskih snopova Krivulje postotne dubinske doze a) R 80 2 mm b) R 50 2 mm c) D 5% Profili polja snopova a) Simetrija 3% b) Poravnatost (Flatness) 5% c) Polusjena 2 mm Stabilnost parametara snopova a) Doza na središnjoj osi 5% X b) Poravnatost (Flatness) 5% X c) Simetrija u smjeru y-osi (GT) 5% X d) Simetrija u smjeru -osi (LR) 5% X e) Faktor kvalitete snopa 5% X C) SIGURNOSNI PARAMETRI UREĐAJA Provjera sigurnosnih prekidača Radi Provjera video/audio sustava Radi Provjera funkcije Beam on/off Radi Provjera rada svjetlosne signalizacije Prekid ekspozicije otvaranjem vrata Provjera mogućnosti ozračivanja elektronima iz fotonskog moda Provjera mogućnosti ozračivanja fotonima kroz elektronski aplikator Radi Radi Nije moguće Nije moguće 18 Radiološki vjesnik 1/2019

19 QA, QC u radiološkoj tehnologiji Tablica 2. Rendgenski uređaj za terapiju PARAMETAR Provjera doze u vodi ekvivalentnom fantomu GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA UČESTALOST ISPITIVANJA dnevno tjedno mjesečno tromjesečno godišnje 3% X Simetrija snopa 10% X Reproducibilnost odziva 2% X Linearnost odziva 2% X Reproducibilnost odziva uz prekide ekspozicije Provjera debljine poluapsorpcije (HVL) snopa 2% X 5% X Provjera postotne dubinske doze 5% Provjera veličine polja zračenja 2 mm Provjera sigurnosnih parametara a. Provjera sigurnosnih prekidača Radi b. Provjera funkcije Beam on/off na upravljačkoj jedinici uređaja c. Provjera rada svjetlosne signalizacije d. Prekid ekspozicije otvaranjem vrata Radi Radi Radi PRILOG 5. PARAMETARI KOJI SE ISPITUJU, MINIMALNI ZAHTJEVI NA PARAMETRE KAO I GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA TE ROKOVI ISPITIVANJA ZA GAMA NOŽ PARAMETAR ELEKTROMEHANIČKI PARAMETRI GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA UČESTALOST ISPITIVANJA dnevno tjedno mjesečno polugodišnje godišnje Komplet rezervnih dijelova kompletan Mehanički sklop uređaja: općenito radi Mehanički sklop uređaja: ležaj i ručka otpuštanja ležaja Mehanički sklop uređaja: mjenjač kolimatorske kacige Mehanički sklop uređaja: kočnica ležaja radi radi radi Interkom i kamera radi UPS baterija radi Radiološki vjesnik 1/

20 QA, QC u radiološkoj tehnologiji PARAMETAR Kolimatorska kaciga: Osjetnik zaštitne kape kolimatora GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA radi Kolimatorska kaciga: ID radi Kolimatorska kaciga: mikroprekidači Kolimatorska kaciga: zaglavnici stereotaktičkog okvira (trunnions) Automatski sustav za pozicioniranje (APS): QA Test Run Timer (konstantnost, linearnost, preciznost) Cjelovita funkcionalnost gama nož uređaja: Test Run DOZIMETRIJSKI PARAMETRI Absorbirana doza u referentnoj sferičnoj geometriji brzina doze Profili za sve kolimatore u y, yz i z ravnini Relativni output faktori za sve kolimatore UČESTALOST ISPITIVANJA dnevno tjedno mjesečno polugodišnje godišnje 0,1 mm 0,1 mm 0,3 mm 0,2% radi 1% 0,2 mm 1% Kompleksne izodozne raspodjele 0,3 mm Koincidencija izocentra zračenja i mehaničkog izocentra SIGURNOSNI PARAMETRI 0,5 mm Sigurnosna oprema kompletna Alarm radi Tipkalo Pause radi Tipkalo za izvanredni prekid zračenja Emergency stop na operatorskoj konzoli u kontrolnoj sobi Tipkalo Emergency stop u terapijskoj sobi radi radi Tipkalo Couch out radi Sigurnosni krug mikroprekidača: nemogućnost/prekid zračenja otvaranjem vrata terapijske sobe Sigurnosni krug mikroprekidača: nemogućnost zračenja bez zaštitne pregrade ležaja Sigurnosni krug mikroprekidača: nemogućnost zračenja bez zaštitne kape kolimatora radi radi radi 20 Radiološki vjesnik 1/2019

21 QA, QC u radiološkoj tehnologiji PRILOG 6. PARAMETARI KOJI SE ISPITUJU, MINIMALNI ZAHTJEVI NA PARAMETRE KAO I GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA TE ROKOVI ISPITIVANJA ZA UREĐAJ S 60 Co ZA TERAPIJU VANJSKIM OZRAČIVANJEM PARAMETAR MEHANIČKA TOČNOST GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA UČESTALOST ISPITIVANJA Dnevno Mjesečno Godišnje Izocentar rotacije kolimatora 2 mm promjer X X Izocentar rotacije gantrija 3 mm promjer X X Izocentar rotacije ležaja pacijenta 2 mm promjer X X Podudaranje izocentara: zaslona, gantrija i ležaja pacijenta Podudaranje mehaničkog izocentra i izocentra polja zračenja 2 mm promjer X X 2 mm promjer X X Sukladnost lasera s izocentrom ± 2 mm od izocentra za svaki laser X X ZRAČENJE Stalnost izlaznog snopa u izocentru 2% od referentne vrijednosti X X Stalnost izlaznog snopa obzirom na kut gantrija 2% od referentne vrijednosti X X Točnost vremenskog prekidača 1% X X Kongruencija svjetlosnog polja i polja zračenja (10 10 cm) Centriranje svjetlosnog polja i polja zračenja (10 10 cm) ±2 mm od ruba svjetlosnog polja X X ±2 mm od središta svjetlosnog polja X X PRILOG 7. PARAMETARI KOJI SE ISPITUJU, MINIMALNI ZAHTJEVI NA PARAMETRE KAO I GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA TE ROKOVI ISPITIVANJA ZA CT UREĐAJ ZA SIMULACIJU U RADIOTERAPIJI PARAMETAR GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA Mehaničke provjere X Položaj lasera (CT I pomičnih) < 2 mm X X UČESTALOST ISPITIVANJA Dnevno Tjedno Mjesečno Godišnje CT brojevi < 30 HU X X Šum po specifikaciji proizvođača X X Uniformnost < 10 HU X Debljina sloja < 1 mm X Radiološki vjesnik 1/

22 QA, QC u radiološkoj tehnologiji PRILOG 8. PARAMETARI KOJI SE ISPITUJU, MINIMALNI ZAHTJEVI NA PARAMETRE KAO I GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA TE ROKOVI ISPITIVANJA ZA BRAHITERAPIJU PARAMETAR GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA Sigurnosni paramteri X Jakost izvora ±0,001 X UČESTALOST ISPITIVANJA Dnevno Mjesečno Godišnje Nakon zamjene izvora Položaj izvora < 2 mm X X Duljina aplikatora < 1 mm X Vremenski brojač < 1 % X Linearnost vremena < 1 % X Kalibracija izvora < 3 % X X PRILOG 9. PARAMETARI KOJI SE ISPITUJU, MINIMALNI ZAHTJEVI NA PARAMETRE KAO I GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA TE ROKOVI ISPITIVANJA ZA UREĐAJE KOJI SE U NUKLEARNOJ MEDICINI KORISTE ZA MJERENJE AKTIVNOSTI PARAMETAR GRANICE DOPUŠTENOG ODSTUPANJA UČESTALOST ISPITIVANJA Dnevno Mjesečno Godišnje Točnost ±5% X X X Linearnost odziva ±5% X X Ponovljivost ±5% X X PRILOG 10. PARAMETARI KOJI SE ISPITUJU, MINIMALNI ZAHTJEVI NA PARAMETRE KAO I GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA TE ROKOVI ISPITIVANJA ZA GAMA KAMERE PARAMETAR GRANICE DOPUŠTENOG ODSTUPANJA UČESTALOST ISPITIVANJA Dnevno Mjesečno Godišnje Pikiranje ±2% X X X Intrinzična uniformnost Po specifikaciji proizvođača X Ekstrinzična uniformnost Po specifikaciji proizvođača Intrinzična prostorna rezolucija Po specifikaciji proizvođača 22 Radiološki vjesnik 1/2019

23 QA, QC u radiološkoj tehnologiji PRILOG 11. PARAMETARI KOJI SE ISPITUJU, MINIMALNI ZAHTJEVI NA PARAMETRE KAO I GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA TE ROKOVI ISPITIVANJA ZA SPECT UREĐAJE PARAMETAR GRANICE DOPUŠTENOG ODSTUPANJA UČESTALOST ISPITIVANJA Dnevno Mjesečno Godišnje Centar rotacije (COR) ± 1 piel X X SPECT prostorna rezolucija Po specifikaciji proizvođača X PRILOG 12. PARAMETARI KOJI SE ISPITUJU, MINIMALNI ZAHTJEVI NA PARAMETRE KAO I GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA TE ROKOVI ISPITIVANJA ZA SPECT/CT UREĐAJE PARAMETAR SPECT i CT uređaji GRANICE DOPUŠTENOG ODSTUPANJA UČESTALOST ISPITIVANJA Dnevno Mjesečno Godišnje Vidi tablice za CT i za SPECT uređaje (koliko je primjenjivo) Registracija slike < 1 piksel X Radiološki vjesnik 1/

24 Radiološka tehnologija Prednosti ozračivanja krvnih pripravaka X-zračenjem u banci krvi Željka Lubina, Tomica Kovač, Maja Strauss Patko Banka krvi, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu Ozračivanje krvnih pripravaka (KP) ionizirajućem zračenjem provodi se u cilju prevencije reakcije transplantata protiv primatelja uzrokovane transfuzijom imunosnog sustava primatelja i stupnju histokompatibilnosti između davatelja i primatelja. U Banci krvi Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu (HZTM) ozračivanje KP provodi se pomoću tzv. blood irradiatora, uređaja na principu -zračenja. Cilj Prikazati prednosti ozračivanja KP pomoću -zračenja u Banci krvi HZTM-a. Uvod Ozračivanje krvnih pripravaka (KP) ionizirajućem zračenjem provodi se u cilju prevencije reakcije transplantata protiv primatelja uzrokovane transfuzijom (TA-GVHD). Rizik za nastanak TA-GVHD ovisi o vijabilnosti i broju T-limfocita u KP, funkciji Materijali i metode Zahtjevi za ozračenim KP u Banci krvi HZTM-a (Sl.1) zaprimaju se telefonom i pomoću kompjutorskog sustava transfuzijske službe RH, e-delphyn-a. Ozračuju se stanični KP; koncentrati trombocita (KT), koncentrati eritrocita (KE) i koncentrati granulocita. 24 Radiološki vjesnik 1/2019

25 Radiološka tehnologija Sl. 2 Sl. 3 Ozračivanje KP provodi se aparatom za zračenje Raycell Mk2-Best Theratronics. (Sl.2) Raycell Mk2 je kabinetski uređaj koji sadrži dvije rendgenske cijevi, dva napajanja, jednu komoru za zračenje, kontrolni elektronički sklop, jedan sustav za hlađenje, dva pomična zaštitna panela prema komori za zračenje te glavnog, dijagnostičkog i kontrolnog panela za operatere. Zaštitni omotač Raycell Mk2 dizajniran je tako da ograničava izloženost zračenju na vanjskoj površini na manje od 0,5 mr/satu na udaljenosti od 5 cm ili većoj od vanjske površine aparata i zato nisu potrebne dodatne mjere zaštite od zračenja pri korištenju aparata. Dvije nasuprotne RTG cijevi aparata (160 kv ma, prosječno od kv) proizvode polje -zraka unutar komore za ozračivanje. Polje je konusnog oblika, s vrhom stošca smještenim na cijevi za -zrake i širi se kako polje putuje od cijevi. (Sl. 3) Sl. 4 Rendgenske zrake emitirane s rendgenskih cijevi filtriraju se berilijem i bakrom. Posuda koja se koristi za postavljanje KP unutar aparata za zračenje (Sl.6) po potrebi se nadopunjava vrećicama s vodom ili fiziološkom otopinom. Posuda se postavlja na držač koji je smješten na fiksnoj udaljenosti između izvora -zraka unutar aparata. (Sl. 4, sl.7) Doza zračenja isporučena na krvne pripravke uglavnom je u funkciji duljine trajanja ciklusa zračenja koja je zadana u postavci timera Raycell Mk2 budući da se ozračivanje provodi u zadanim uvjetima fiksne udaljenosti rendgenskih cijevi i posude s KP, penetracije snopa i intenziteta. Podaci o ozračenim KP bilježe se i pohranjuju u kompjutorski sustav IPDM priključen uz Raycell Mk2. (Sl. 5) Kao semikvantitativni pokazatelj doze zračenja koriste se indikatori RadTag RTX25. Postupak provode educirani djelatnici tijekom 24 sata prema zaprimljenom zahtjevu od korisnika. Ozračeni KP skladište se do izdavanja u kontroliranim uvjetima. Izdavanje ozračenih KP provodi se pomoću e-delphyn-a u S Sl. 5 Sl. 6 Sl. 7 Radiološki vjesnik 1/

26 Radiološka tehnologija Graf 1. Broj ozračenih KP izdanih za kliničku uporabu u godini OZRAČENI KE OZRAČENI KT UKUPNO OZRAČENIH ZA KLINIČKU UPOTREBU kojem su zabilježene i vidljive aktivnosti i podaci vezani uz ozračeni KP. Rezultati Odabir gotovih KP sa skladišta u Banci krvi i neposredna proizvodnja KP omogućava optimalne kontrolirane uvjete i kvalitetu ozračenih KP. IPDM kompjutorski sustav omogućava praćenje i pohranjivanje podataka vezanih uz zračenje KP. Isporuka doze zračenja od Gy na KP traje oko 4,5 min. Za kliničku primjenu u godini u Banci krvi HZTM-a ozračeno pomoću -zračenja KP (prema podacima iz e-delphyn-a), od toga KE i KT. (Graf 1) Zaključak Prednosti ozračivanja KP -zračenjem pomoću blood irradiatora u Banci krvi su praktičnost, osiguravanje kvalitete ozračenih KP, te pružanje cjelovite i brze usluge u kontroliranim uvjetima. Literatura: 1. raycell-mk2--ray-blood-irradiator-safety-guide 2. BTMBTS_8014RCMK2_4_v112011_web.pdf HRVATSKI ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU 26 Radiološki vjesnik 1/2019

27 Osvrt na stručni skup Stručni skupovi Simpozij Aktualna problematika u radiološkoj tehnologiji 24. siječnja 2019., Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Zagreb Mihaela Vraničić, bacc. rad. techn., Ivica Čondrić, bacc. rad. techn., Mario Šimunović, bacc. rad. techn., OB Dr. Josip Benčević, Slavonski Brod Dana 25. siječnja, u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, održan je Simpozij pod nazivom Aktualna problematika u radiološkoj tehnologiji. Simpozij je organiziran u suradnji Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za biosigurnost i zaštitu, Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, HKZD, Hrvatskog društva inženjera medicinske radiologije, Zdravstvenog veleučilišta i Hrvatskog društva za sigurnost pacijenta. Simpozij je okupio 150 sudionika, a svečano ga je otvorila Prim. dr. sc. Klaudija Višković, dr. med., Pročelnica Zavoda za radiologiju i ultrazvuk Klinike za infektivne bolesti. U sklopu programa održano je osam vrlo kvalitetnih predavanja, podijeljenih u dva dijela. Prvi dio odnosio se na aktualnu problematiku u kontroli i osiguranju kvalitete u dijagnostičkoj radiologiji. Prim. dr. sc. Višković iznijela je u svom izlaganju vrlo konkretne podatke o provođenju programa kontrole kvalitete na Odjelu radiologije, Klinike za infektivne bolesti te prikazala egzaktne vrijednosti dobivene prilikom provedbe na RTG uređaju i CT uređaju u odnosu na referentne vrijednosti. Zavod za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja, KBC Rijeke u izlaganju medicinske fizičarke Ane Diklić približio je program kontrole kvalitete u Radiološki vjesnik 1/

28 Stručni skupovi dijagnostičkoj radiologiji s aspekta medicinskog fizičara, naglašavajući važnost timskog rada. Naime, KBC Rijeka sa svojih 7 fizičara, prva je bolnica u Hrvatskoj koja pokreće Centar za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja, a kako ističe njen voditelj Doc. Slaven Jurković, rezultat toga trebala bi biti mogućnost bolje organizacije rada, unapređivanje sustava kontrole kvalitete i sigurnosti bolesnika i osoblja, ali i bolja iskoristivost ljudskih i tehničkih resursa. Kolega Vedran Manestar, bacc. rad. techn. upoznao nas je s pravnim činjenicama i izazovima programa kontrole kvalitete u različitim sredinama, dok je Vladimir Bahun u svom predavanju iznio međunarodna iskustva. Drugi dio Simpozija bio je posvećen aktualnoj problematici u zaštiti od zračenja. Prof. dr. sc. Goran Roić govorio je o novostima u zaštiti od zračenja kod pedijatrijskih pacijenata, a Ivanka Herman, bacc. rad. techn. s Klinike za tumore o zaštiti zračenja pri mamografiji. Za kraj smo se upoznali s preporučenim doznim ograničenjima vezanim za medicinsko ozračenje u dijagnostičkoj radiologiji u predavanju dr. sc. Marije Surić-Mihić te sigurnosti pacijenta i ulozi akreditacijskih standarda. Nakon završetka predavanja otvorena je panel diskusija, u okviru koje se raspravljalo o brojnim pitanjima vezanim za zaštitu pacijenta i izvedbu programa kontrole kvalitete. Bila je to odlična prilika za razmjenu znanja i iskustva među svim sudionicima Simpozija. Na samom kraju, toplim riječima podrške skupu se obratila Prof. dr. sc. Marija Frković, dr. med, apelirajući na važnost nastavka obrazovanja radioloških tehnologa koji su kao takvi prijeko potrebni za daljnji napredak radiološke tehnologije u Hrvatskoj. Istaknula je i kako primjena svih sredstava za zaštitu bolesnika i osoblja mora biti imperativ i neizostavni dio u procesu rada. 28 Radiološki vjesnik 1/2019

29 Osvrt na stručni skup Stručni skupovi 25. Europski kongres radiologije 27. veljače 3. ožujka 2019., Beč, Austrija Ivana Dorčić, bacc. radiol. techn., KBC Zagreb, Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju Europski kongres radiologije je međunarodni kongres, jedan od vodećih u području radiologije, drugi najveći radiološki skup u svijetu u organizaciji Europskog radiološkog društva (ESR). Održava se jednom godišnje, te okuplja stručnjake iz raznih grana medicine, tehnologije i radiologije, a najbrojniji su bili radiolozi, radiološki tehnolozi, fizičari, predstavnici industrije, novinari i sl. Održava se u Beču, u Austria Center Vienna, najvećem austrijskom kongresnom centru udaljenom samo nekoliko minuta od centra grada a koji obuhvaća prostor samog kongresnog centra ali i nekoliko drugih zgrada koje ga okružuju, koje zajedno čine mali congress city koji može primiti iz godine u godinu sve veći broj sudionika. Pod logom The bigger picture 25-i kongres se osvrće na putovanje i razvoj europske radiologije kroz godine te se usmjerava prema budućnosti, edukaciji i novim tehnologijama. Svečano otvorenje je održano 27. veljače gdje je sve okupljene pozdravio predsjednik ECR-a profesor Lorenzo E. Derchi iz Genove, a nakon toga se održala spektakularna večer otvorenja kako bi se odala počast 25-oj godišnjici održavanja. Radiološki vjesnik 1/

30 Stručni skupovi U idućih 5 dana održala su se predavanja, skupovi, i radionice iz svih područja radiologije na kojima je prisustvovalo sudionika kongresa, online sudionika, te sudionika iz područja industrije. Program se održavao na prostoru centra koji obuhvaća 24 kongresne dvorane koje primaju između 100 i sudionika, 180 soba za sastanke te m² izložbenog prostora. Na izlaganjima su obuhvaćena područja svih grana radiologije, edukacije, istraživanja, fizike u medicini, metoda snimanja, kontrastnih sredstava, radiološke tehnologije, zaštite od zračenja, protokola snimanja i mnogih drugih tema. Predavači i stručnjaci iz područja radiologije, radiolozi, radiološki tehnolozi, predstavnici farmaceutske industrije i predstavnici industrije organizirali su predavanja, poster izlaganja, interaktivne radionice, znanstvena izlaganja, znanstvene te multidisciplinarne skupove. Predavanja su bila usmjerena i na rješavanje profesionalnih problema u svakodnevnom radu i praksi, njihovom rješavanju zajedničkim pristupom i suradnjom, te izmjenjivanjem iskustava iz različitih zemalja i ustanova. Impozantan izložbeni prostor primio je izlagače iz cijelog svijeta koji su imali priliku prikazati radiološke uređaje, medicinsku opremu te druge popratne sadržaje. Zainteresirani su se mogli savjetovati sa stručnjacima i proizvođačima medicinske opreme o novitetima, isprobati razne nove uređaje te istražiti što se nudi na tržištu radiološke opreme. Prikazani su i odlični rezultati s područja medicinskog istraživanja koji pokazuju napredak struke u novom smjeru, usmjerenu korištenju umjetne inteligencije, razvoju aparature i informatike kako bi se olakšao svakodnevni rad korisniku te postigli najbolji rezultati za pacijenta. Posljednjih godina sudjelovanje radioloških tehnologa je sve veće, a ove godine ih je sudjelovalo iz 84 zemlje. U suradnji s European Federation of Radiographer Societies (EFRS) i European Society of Radiology (ESR) nudio se opsežan program predavanja i predstavljanja postera, a predstavljeno je i 20 udruženja radioloških tehnologa iz različitih zemalja. Sudionici kongresa su pomoću interaktivnog planera programa dostupnog na mobilnim uređajima mogli sami kreirati svoj osobni raspored, te birati predavanja i radionice koje ih interesiraju. Budući da je na samom kongresu održano više od predavanja te se mnoga vremenski preklapaju, gotovo sva su predavanja i izlaganja snimljena te dostupna online odmah nakon, te u toku idućih godinu dana. U svrhu edukacije i druženja radioloških tehnologa organiziran je poseban prostor pod imenom Radiographers Lounge gdje je, osim prostora za druženje organizirana i pozornica na kojoj su održavana predavanja, izložbeni prostor društava radioloških tehnologa iz raznih zemalja te istraživački centar. Dodijeljene su i nagrade autorima najboljih znanstvenih radova. Predavanja za radiološke tehnologe su se bazirala na temama iz područja istraživanja, zaštite od zračenja, osiguranja kvalitete, budućnosti radiologije, planiranju karijere te kliničkim simulacijama i njihovoj ulozi u edukaciji. Također su pokrivene i važne teme s područja CT i MR dijagnostike, optimizacije doze te rješavanju svih profesionalnih problema na najbolji mogući način. Europski kongres radiologije je mjesto gdje se sastaju kolege različitih nacionalnosti kao predstavnici svoje profesije kako bi usavršavali svoju struku, razmjenjivali iskustva te se, usmjereni na kontinuirani profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje educirali o novim metodama i unaprijedili svoje znanje. Uspoređivanjem načina rada s drugima postižemo komunikaciju i napredak, upijamo nova iskustva i ideje kako bi nova znanja implementirali u našem svakodnevnom radu. Na ovakvim skupovima se stječe ne samo znanje i nova iskustva, nego i nova prijateljstva, te nove suradnje među ustanovama i unapređenje rada u kliničkoj praksi, koje uvelike povećavaju kvalitetu rada svakog pojedinca. 30 Radiološki vjesnik 1/2019

31 Stručni skupovi 6. Radionica OKRT (Osiguranje Kvalitete u Radiološkoj Tehnologiji), od 12. do 14. travnja godine, u Karancu se popunjava i danom izlaska ovog broja radiološkog vjesnika ostalo je slobodno još dvadesetak mjesta. Radionica je posvećena temi razvoja i uloge zdravstvene radiološko tehnološke djelatnosti u svakodnevnim postupcima i procedurama provjere i osiguranja kvalitete. Namjera je postaviti kriterije za normira nje već definiranih protokola u svakom području radiološko tehnološke profesije, s posebnim osvrtom na postupnike za kontrolu kvalitete uređaja i procesa u ZRTD. Prijave Prijaviti se jedino možete preko web stranice HDIMR-a, a smještaj morate osobno osigurati u hotelu Patria, Beli Manastir, udaljenom 4-5 kilometara od Karanca, jer su kapaciteti u samom Karancu popunjeni.0 Kotizacija: do na radionici Za članove HDIMR: 1100,00 kn 1500,00 kn Ostali: 1300,00 kn 1700,00 kn Kotizacija pokriva troškove tri dana sudjelovanja te uključuje: Petak večera (konzumacija pića) Subota coffe break ručak (jedna konzumacija pića) večera (neograničena konzumacija određenih vrsta pića) Nedjelja ručak (konzumacija jednog pića) 1 coffe break Zbog ograničenog broja preostalih mjesta na radionici, molimo Vas prijavite se na vrijeme i rezervirajte smještaj. Participacija na Radionici bez prethodne prijave na službenoj stranici HDIMR-a neće biti moguća. Radiološki vjesnik 1/

32 Studentska niša Zašto napisati znanstveni ili stručni članak? Jelena Hajredini Znanstveni rad sadrži objavljivanje izvornih istraživanja. On mora biti određen tako da se istraživanje može ponoviti, a da se pritom dobiju rezultati s istom točnošću u granicama pokusne greške, odnosno da se može provjeriti točnost analiza i zaključaka. [1] Na ovo jednostavno pitanje i nije lako odgovoriti. Što ustvari znači znanstveni članak ili rad a što stručni? Znanstveno i stručno nije lako razlikovati iako, razlike postoje. U literaturi se može naći i pojam znanstvenostručno što otvara nova pitanja. Isti izvor nam kaže da Stručni rad obrađuje određene probleme koji se javljaju u određenoj profesiji. On daje stručne naputke i prijedloge kako se taj problem može riješiti (tehnika, tehnologija, metodika). U web izdanju Glasnika Društva knjižničara Slavonije i Baranje stoji da je Stručni članak takvo djelo u kojemu se iznose korisne informacije i spoznaje do kojih se u pravilu, došlo razvojnim istraživanjem, a ne fundamentalnim i primijenjenim istraživanjima. Takav članak ne sadrži originalne rezultate istraživanja nego se u njemu iznose već poznate spoznaje. Svrha rezultata istraživanja prikazanih u stručnom članku odnosi se na primjenu u teoriji i praksi te širenju već poznatih spoznaja, stavova, teorija. U njima se, zapravo ponavljaju poznati rezultati istraživanja koji su korisni u širenju znanstvenih spoznaja i prilagođavanju rezultata znanstvenih istraživanja potrebama znanstvene teorije i prakse. [2] Nedoumice oko znanstvenostučnih radova prestaju kada ih nabrojimo a to su udžbenici, enciklopedije, leksikoni, praktikumi, rječnici, zbornici radova, bibliografije, priručnici, časopisi i slično.[3] Važnost i korisnost rada ili članka ne određuje njegova znanstvenost, odnosno stručnost. Razlika između znanstvenog i stručnog leži u izvornosti rezultata istraživanja, raspravi i zaključcima dobivenim provjerenim znanstvenim metodama. Stručni rad može biti važniji za širenje znanja neke profesije te društveno ili gospodarski korisniji u primjeni, ali time nije i novi doprinos povećanju znanstvenih spoznaja.[1] Svakodnevno koristimo znanstvene 32 Radiološki vjesnik 1/2019

33 Studentska niša spoznaje i primjenjujemo ih u svojem radu, ponekad u cijelosti a ponekad samo neke elemente koji su dostatni za željeni rezultat. Možda je to dovoljan razlog da nešto, što dobro radimo, javno opišemo, pokažemo i podijelimo sa drugima, ali nisu to svi razlozi. Dobar članak je i pomoć autoru u osobnoj i profesionalnoj afirmaciji a ujedno je i promocija ustanove ili poslodavca. Svaki članak, bio on znanstveni ili stručni je osobni način pristupa autora sadržaju i stilu pisanja ali istodobno mora biti podređen čitatelju. Prije nogo što počnete pisati pronađite odgovore na slijedeća pitanja: Tko će čitati? Jesu li čitatelji iz iste ili srodne profesije? Što člankom želite reći ili postići?[4] Možda će u ovom trenutku mnogi odustati izgovarajući se na nedostatak vremena, strpljenja ili motivacije. Dobar izgovor je i nedostatna vještina pisanja. Ili ćemo se izgovoriti na recenzije, koje su stroge i sitničave.[4] Istina je da vremena nemamo, da nam motivacija i ne može biti velika uz svakodnevne profesionalne obaveze i poteškoće ali zar prikaz Vašeg dobro riješenog postupka u snimaoni ili neke nove vještine ne bi pomogao i ostalima sa sličnim problemima. Sada možete reći da ne znate pisati članke ali nastavite čitati ovaj tekst i možda Vas podsjetimo kako pisati i nije teško. Iako, u osnovi članke pripremamo po naputku časopisa u kojem želimo nešto objaviti, svi članci u biomedicini imaju slične elemente. Osnovnu strukturu članka čine Naslov, Autori, Sažetak, Uvod, Razrada, Zaključak i Literatura. Člankom prikazujemo svoja nova saznanja, postupke ili vještine čitateljima na jednoznačni i što jednostavniji način. Pišemo ga sažeto do mjere u kojoj još uvijek točno iznosimo ono što smo željeli reći. Naslov je najmanji skup riječi kojim točno opisujemo sadržaj članka, ne govori o odgovoru koji člankom dajemo nego o području koje obrađujemo. Naslovom skrećemo pozornost čitatelja. Autori se navode ispod naslova i na prvom mjestu mora biti navedeno ime glavnog autora članka, a imena ostalih autora moraju slijediti abecednim redom. Uobičajeno je navesti i gdje autori rade. Sažetak ne smije biti dulji od 150 do 200 riječi ali ograničenja ovise o pravilima časopisa. Sažetak, uz naslov, može utjecati na čitateljevu odluku da pročita ili odustane od čitanja Vašeg članka, te stoga mora biti osobito pažljivo sročen (naznaka problema, Radiološki vjesnik 1/

34 Studentska niša strukture članka, očekivanog zaključka). Dobar sažetak mora činiti cjelinu koja stoji sama za sebe i koja je čitatelju razumljiva bez uvida u cijeli rad. Uvod je dio članka u kojem naznačujemo problem i/ ili postupak koji obrađujemo, uvodi nas u postupke koji su poduzeti i naznačujemo zaključak. Započeti treba s pregledom saznanja o široj problematici, a potom prijeći na specifičan problem. Na taj način dajemo dobar teoretski okvir članka i postupno pripremamo čitatelja za problematiku koja slijedi. Razrada je dio članka gdje prikazujemo svoj rad, postupak ili tezu. Zaključak je mjesto gdje iznosimo rezultate, zaključke i stavove temeljene na rezultatima i činjenicama, kratko i jezgrovito. Razvojem radiološke tehnologije, dostupnošću velikog broja informacija te rastućom potrebom za usvajanjem novih znanja i otvaranjem novih pitanja vrlo brzo ćemo doći do potrebe tumačenja, mjerenja i analize novih podataka što će nas uvesti u znanstveni svijet i potrebu objavljivanja novih spoznaja. Struktura pravog znanstvenog članka je malo šira i uz nabrojane elemente imamo još i Ključne riječi, Materijale i metode, Rezultate i Diskusiju. Objedinjeno to izgleda ovako: Naslov, Autori, Sažetak, Ključne riječi, Uvod, Materijali i metode, Rezultati, Diskusija, Zaključak i Literatura. Literatura 1. search?q=cache:ufvc5d4mvqj: LinkClick.asp%3Ffileticket%3DLGCBFZIo9pU%253 D%26tabid%3D110%26mid%3D461%26language%3 Den-US%26forcedownload%3Dtrue+&cd=5&hl=hr& ct=clnk&gl=hr na dan na dan godina/metodologija/znanstvena_djela.pdf na dan TrebaZnatiPisati.pdf na dan ource=web&cd=1&ved=0cb0qfjaa&url=http%3a% 2F%2Fwww.mipro.hr%2FLinkClick.asp%3Ffiletick et%3dlgcbfzio9pu%253d%26tabid%3d110%26m id%3d461%26language%3den- US%26forcedownl oad%3dtrue&ei=hdckvm7xfnpsak7sgbgd&usg= AFQjCNHlJ2ybv7MRHi09G4XJJ0ccZCHySw&sig2=9 dc_lio6cruwmfz8icjvig na dan znanstveni-rad/struktura-sadrzaj-format-i-stilznanstvenog-rada-za-easopis-r166 na dan Radiološki vjesnik 1/2019

35 Stručni skupovi TRAVNJA VARAŽDIN, HRVATSKA HOTEL TURIST 4GODINA HDZZ-a 12. SIMPOZIJ HRVATSKOGA DRUŠTVA ZA ZAŠTITU OD ZRAČENJA S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM IZAZOVI U ZAŠTITI OD ZRAČENJA DRUGA OBAVIJEST ORGANIZATOR HRVATSKO DRUŠTVO ZA ZAŠTITU OD ZRAČENJA SUORGANIZATORI INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA DRŽAVNI ZAVOD ZA RADIOLOŠKU I NUKLEARNU SIGURNOST HRVATSKO DRUŠTVO ZA BIOMEDICINSKO INŽENJERSTVO I MEDICINSKU FIZIKU VAŽNI DATUMI prijava sudjelovanja i kratki sažetak rada obavijest o prihvaćanju radovi uplata kotizacija po nižoj cijeni JEZICI hrvatski i engleski, bez prevođenja 1. prosinca siječnja veljače veljače TEME SIMPOZIJA Opće teme u znanosti od zračenja Izazovi u zaštiti od zračenja Dozimetrija zračenja Biološki učinci zračenja Izloženost stanovništva zračenju Zaštita od zračenja u medicini Radioekologija Radon Instrumentacija i mjerne tehnike Neionizirajuća zračenja PRIJAVA Prijave za sudjelovanje na Simpoziju moguće su na web stranici društva ( Kratki sažetak rada treba sadržavati do 200 riječi. RADOVI Na osnovi sažetka rada, Znanstveni odbor odlučit će o prihvaćanju te zajedno s detaljnim uputama za pisanje rada autoru poslati obavijest o prihvaćanju do 11. siječnja godine. Rok za predaju radova u konačnom obliku je 28. veljače godine. Svi prihvaćeni i u roku pristigli radovi, napisani u skladu s uputama za pisanje, bit će objavljeni u Zborniku radova. POTVRDA O SUDJELOVANJU Svi sudionici Simpozija dobit će potvrdu o sudjelovanju. Povjerenstvo za trajno usavršavanje Hrvatske liječničke komore odredilo je 10 bodova za aktivne i 8 bodova za pasivne sudionike Simpozija. TIJEKOM SIMPOZIJA ODRŽAT ĆE SE GODIŠNJA SJEDNICA ZBORA ČLANOVA HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ZAŠTITU OD ZRAČENJA I OBILJEŽIT ĆE SE 40. OBLJETNICA DRUŠTVA. Organizacijski odbor 12. Simpozija HDZZ-a Institut Ruđer Bošković Bijenička cesta 54, HR Zagreb Telefon: Telefaks: hdzz12@hdzz.hr Web: / hdzz12@hdzz.hr

36 Stručni skupovi TRAVNJA VARAŽDIN, HRVATSKA HOTEL TURIST 4GODINA HDZZ-a 12. SIMPOZIJ HRVATSKOGA DRUŠTVA ZA ZAŠTITU OD ZRAČENJA S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM IZAZOVI U ZAŠTITI OD ZRAČENJA DRUGA OBAVIJEST ZNANSTVENI ODBOR ORGANIZACIJSKI ODBOR Jelena Popić, predsjednica ZO Verica Garaj Vrhovac Hrvoje Hršak Željka Knežević Ines Krajcar Bronić Marija Majer Gordana Marović Mario Medvedec Iva Mrčela Nevenka Novosel Branko Petrinec Vanja Radolić Ivana Coha, predsjedinica OO Ana Buinac Željko Grahek Sanja Krča Katja Magdić Košiček Katarina Marušić Marijana Nodilo Marina Poje Sovilj Jasminka Senčar Marko Šoštarić Ivana Tartaro Bujak Ivana Tucaković Saša Vidaković Ivana Zamboni SMJEŠTAJ Hotel Turist***, Rezervacija smještaja, prodaja@hotel-turist.hr KOTIZACIJA Članovi HDZZ-a i HDBIMF-a Ostali sudionici Studenti članovi HDZZ-a i HDBIMF-a Studenti, ostali Prateće osobe Jednodnevna DO 15. veljače NAKON 15. veljače ,00 Kn 1.500,00 Kn 1.500,00 Kn 1.800,00 Kn 600,00 Kn 750,00 Kn 750,00 Kn 900,00 Kn 600,00 Kn 750,00 Kn 500,00 Kn IBAN: HR OIB: Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10 Svrha uplate: Kotizacija za 12. simpozij HDZZ-a, ime i prezime Sudionika Plaćanjem pune kotizacije sudionik stječe pravo na sve tiskane materijale, USB sa Zbornikom radova, koktel dobrodošlice, kavu ili čaj tijekom odmora i svečanu večeru. Kotizacija za osobe u pratnji sudionika uključuje koktel dobrodošlice, kavu ili čaj tijekom odmora i svečanu večeru. Jednodnevna kotizacija uključuje materijale i piće za vrijeme pauze. Status studenta doktorskog studija dokazuje se potvrdom o upisanom studiju koju je potrebno priložiti uz registraciju. Dodatne informacije o Simpoziju mogu se pronaći na TIJEKOM SIMPOZIJA ODRŽAT ĆE SE GODIŠNJA SJEDNICA ZBORA ČLANOVA HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ZAŠTITU OD ZRAČENJA I OBILJEŽIT ĆE SE 40. OBLJETNICA DRUŠTVA. Organizacijski odbor 12. Simpozija HDZZ-a Institut Ruđer Bošković Bijenička cesta 54, HR Zagreb Telefon: Telefaks: hdzz12@hdzz.hr Web: / hdzz12@hdzz.hr

37 Stručni skupovi LJUBLJANA 4 6. listopada South and East Europe Technology in Radiation Oncology SEETRO South and East Europe Technology in Radiation Oncology je međunarodni kongres radioloških tehnologa/radioterapijskih tehnologa nastao suradnjom u radiološko-tehnološkoj profesiji u području onkologije i radioterapije zemalja južne i istočne Europe i šire. Inicijativa za ovakvu regionalnu suradnju između zemalja potaknuta je ESTRO / IAEA projektom Train the Trainers - Best Practice in Radiation Oncology A Course to Train RTT Trainers. Zemlje učesnice ovog projekta organizirale su brojne lokalne tečajeve i radionice za radiološke tehnologe u radioterapiji, a međusobnom suradnjom i podrškom ovi tečajevi su polako prerasli u koncept međunarodnog stručnog skupa. Prvi regionalni kongres radioloških tehnologa u radioterapiji bio je u Beogradu godine i pokazao je veliki uspjeh. Dvije godine kasnije u Zagrebu je organiziran SEETRO 2015, proširujući krug zainteresiranih zemalja na osam, a prošle godine je uspješno održan SEETRO 2017 u Sofiji, sa ukupno 13 zemalja učesnika kongresa, pokrivajući zavidan broj stručnih tema i predavanja. Vjerujemo kako će kroz ovogodišnji Kongres i mnoge koji će tek doći ovaj entuzijazam, te profesionalna suradnja i razvoj koji su se pokazali izuzetnima i dalje ostati i rasti. Pridružite nam se u oj! Radiološki vjesnik 1/

38 Stručni skupovi South and East Europe Technology in Radiation Oncology Onkološki inštitut Ljubljana, 4 6. listopada Kongres je namijenjen radiološkim tehnolozima, medicinskim fizičarima i liječnicima, kao i svima koji djeluju na polju onkologije i radioterapije u regiji jugoistočne Europe i zemljama Europske Unije Opće informacije Organizator / Organizer: Slovenian Association of Radiation Technologists Suoragnizatori / Co-organizer Societies: Croatian Society of Radiation Therapy Technicians Komora Diplomiranih Inženjera Medicinske Radiologije F BIH Macedonian Society of Radiological Technologist Serbian Society of Radiotherapy Technicians Society of Radiation Therapy Technologist (Turkey) Bulgarian Society of Radiation Therapy Technicians Towarzystwo Naukowe Techników Medycznych Radioterapii Society of Medical Radiographers (Malta) Hungarian Society for Radiation Oncology Teme Skrb za pacijente (RT of children, claustrophobic patients, information to patients, psychology, ) Slikovni prikaz u planiranju radioterapije (CT, MR, PETCT, setup and immobilisation, ) Slikovni prikaz u provođenju radioterapije (IGRT, CBCT, 4D CBCT, US, protocols, ) Suvremene radioterapijske tehnike (IMRT, VMAT, BRT, adaptive RT, motion management, ) SRS, SRT, SBRT (protocols, immobilisation, verification ) Uloga i odgovornosti RTT-a (education, training, ) Koticacija Kotizacija 350,00 Snižena cijena 110,00 (do 15. travnja 2019.) Prijave