MergedFile

Транскрипт

1 ENG Projekt d.o.o. TD-STR-667/18 str.1 projektiranje,nadzor i tehničko savjetovanje INVESTITOR: LUČKA UPRAVA SPLIT Gat sv. Duje 1, Split GRAĐEVINA: RIBARSKA LUKA BRIŽINE NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA ''KAŠTELANSKI BAZEN C' LOKACIJA: k.č.zem. 2234/22, 2234/25 i 2234/21 K.O. Kaštel Sućurac FAZA PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT ZOP: GP 15430/18 OZNAKA PROJEKTA: TD-STR-667/18 REDNI BROJ MAPE: 9. MAPA S.1. STROJARSKI PROJEKT TERMOTEHNIČKIH INSTALACIJA I TEHNOLOŠKOG RASHLADA GLAVNI PROJEKTANT: Boško Kozina, dipl.ing.građ. PROJEKTANT: Siniša Radić, dipl.ing.stroj. PROJEKTANT: Domagoj Novoselac, mag.ing.mech. Branko Stojan, mag.ing.mech. DIREKTOR: Petar Bugarić dipl.ing.stroj. Split, listopad godine

2 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 2 POPIS SVIH MAPA GLAVNOG PROJEKTA I PROJEKTANATA ZOP:GP 15430/18 R. br. NAZIV, BROJ PROJEKTA PROJEKTANT I PROJEKTNA TVRTKA 1. MAPA A.1 Arhitektonski projekt, Br.pr.:06/18 Dinko Peračić dipl.ing.arh. ARP d.o.o.split 2. MAPA G.1 Građevinski projekt kontrukcije objekata visokogradnje, Br.pr.: GP Neno Dadić dipl.ing.građ INSTITUT IGH d.d. Zagreb 3. MAPA G.2 Građevinski projekt platoa i prometnih površina, Br.pr.: /18 Joško Delić dipl.ing.građ INSTITUT IGH d.d. Zagreb 4. MAPA G.3 Građevinski projekt obalnih Boško Kozina dipl.ing.građ konstrukcija, Br.pr.: T.D G/18 MAPA G.4 Građevinski projekt vanjske oborinske i fekalne kanalizacije, vodovoda i hidrantske mreže, Br.pr.: /18 MAPA G.5 Građevinski projekt unutrašnje kanalizacije i vodovoda, Br.pr.: T.D G/18 MAPA G.6 Projekt zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu i elaborat zaštite od buke, Br.pr.: TD: /18 MAPA E.1 - Projekt elektroinstalacija, Br.pr.:TD-E-37/18 MAPA S.1 Strojarski projekt termotehničkih instalacija i tehnološkog rashlada Br.pr.: TD-STR- 667/18 MAPA S.2 Strojarski projekt dizala, Br.pr.: TD 16/18 MAPA GEO.1 Geodetski projekt, Br.pr.: 26/2018 KOZINA PROJEKTI d.o.o. Trilj Vedrana Kuzmanić dipl.ing.građ. INSTITUT IGH d.d. Zagreb, RC Split Boško Kozina dipl.ing.građ KOZINA PROJEKTI d.o.o. Trilj Hrvoje Damić, struč.spec.ing.aedif. INSTITUT IGH d.d. Zagreb Jure Grgić, mag.ing.el., Elektro-klima projekt d.o.o.split Siniša Radić, dipl. ing. stroj., ENG PROJEKT d.o.o. Split Lada Biuk, dipl.ing.stroj., PIEL d.o.o. Split Ivan Barbalić dipl. ing.geod. TERESTRIKA d.o.o. Split PODACI O ELABORATIMA KOJI SU POSLUŽILI ZA IZRADU GLAVNOG PROJEKTA R. br. NAZIV, BROJ ELABORATA TVRTKA IZRAĐIVAČA 1. Elaborat zaštite na radu, Br.pr.:T.D. 390/18 ZAST d.o.o. Split 2. Elaborat zaštite od požara, Br.pr.: T.D. 389/18 ZAST d.o.o. Split 3. Krajobrazni elaborat, Br.pr.: /18 INSTITUT IGH d.d. Zagreb 4. Maritimna studija, Br.pr.: T.D. 2-T/18. KOZINA PROJEKTI d.o.o. Trilj 5. Geotehnički elaborat,oznaka evidencije:17/18 INSTITUT IGH d.d. Zagreb, RC Split 6. Elaborat tehničko-tehnološkog rješenja. Broj elaborata: 03/2018. RIBA PROJEKT d.o.o.zadar

3 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 3 SADRŽAJ: A. OPĆI DIO A.1. OPĆA DOKUMENTACIJA A.1.1. Izvadak iz sudskog registra A.1.2. Imenovanje glavnog projektanta A.1.3. Rješenje o postavljanju projektanta A.1.4. Izjava o usklađenosti projekta B. TEHNIČKI DIO B.1. PROJEKTNI ZADATAK B.2. TEHNIČKI OPIS B.2.1. Općenito B.2.2. Projektni uvjeti B.2.3. Instalacija grijanja i hlađenja B.2.4. Instalacija električnog podnog grijanja B.2.5. Instalacija ventilacije B.2.6. Instalacija pripreme potrošne tople vode B.2.7. Instalacija tehnološkog rashlada B.3. TEHNIČKI PRORAČUN B.3.1. Proračun gubitaka topline B.3.2. Proračun dobitaka topline B.4. PRIKAZ PRIMJENJENIH PROPISA I TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA ZAŠTITU OD POŽARA B.5. ELABORAT PREDVIĐENIH MJERA I TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PRAVILA ZAŠTITE NA RADU B.6. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE B.6.1. Opći uvjeti izvođenja B.6.2. Tehnički uvjeti izvođenja B.7. ISKAZ PROCJENJENIH TROŠKOVA GRADNJE C. GRAFIČKI DIO C.1. Grijanje, hlađenje i ventilacija; Prizemlje C.2. Grijanje, hlađenje i ventilacija: 1. kat C.3. Grijanje, hlađenje i ventilacija: 2. kat C.4. Grijanje, hlađenje i ventilacija: krov C.5. Shema grijanja TPV preko solara C.6. Rashladni sustavi R744 (CO2) plus i minus komore, grijanje tople potrošne vode C.7. Shema rashladnog sustava R744 (CO2) plus i minus komore, grijanje tople potrošne vode

4 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 4 A. OPĆI DIO

5 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 5 GRAĐEVINA: RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA ''KAŠTELANSKI BAZEN C'' INVESTITOR: LUČKA UPRAVA SPLIT GAT SV. DUJE 1, SPLIT FAZA PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT BROJ TEH. DNEVNIKA: TD-STR-667/18 A.1. OPĆA DOKUMENTACIJA OVLAŠTENI PROJEKTANT: SINIŠA RADIĆ, dipl. ing.stroj. Split, listopad godine

6 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 6 A.1.1. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA

7 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 7

8 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 8

9 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 9

10 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 10 A.1.2. IMENOVANJE GLAVNOG PROJEKTANTA

11 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 11

12 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 12 A.1.3. RJEŠENJE O POSTAVLJANJU PROJEKTANTA Siniša Radić, dipl.ing.stroj. postavljen je za projektanta na poslovima i radnim zadacima izrade Glavnog projekta strojarskih instalacija. GRAĐEVINA: RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA ''KAŠTELANSKI BAZEN C'' INVESTITOR: LUČKA UPRAVA SPLIT, GAT SV. DUJE 1, SPLIT FAZA PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT BROJ TEH. DNEVNIKA: TD-STR-667/18 O b r a z l o ž e nj e: Imenovani imaju stručnu spremu: VSS, završen Fakultet strojarstva i brodogradnje. Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih inženjera: SINIŠA RADIĆ, dipl.ing.stroj. Ovlašteni inženjer strojarstva br. 180 Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih inženjera: klasa UP/I /99-01/180 Imenovani ima stručnu spremu: VSS, završen Fakultet strojarstva i brodogradnje. Direktor: Petar Bugarić, dipl.ing.stroj. Split, listopad godine

13 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 13 A.1.4. IZJAVA O USKLAĐENOSTI PROJEKTA kojom projektant potvrđuje da je ovaj glavni projekt strojarskih ( termotehničkih ) instalacija izrađen u skladu s; ZOP: GP 15430/18 za: - Generalnim urbanističkim planom Kaštela ( Službeni glasnik Grada Kaštela 02/06, 02/09, 02/12 ), - Posebnim uvjetima, - Tehničkim propisima i drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu, pravilima struke. - Zakon o gradnji (NN RH br. 153/13; Izmjene i dopune NN 20/17) - Zakon o prostornom uređenju (NN RH br. 153/13 i NN 65/17) Ovlašteni projektant: SINIŠA RADIĆ, dipl.ing.stroj. Split, listopad godine

14 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 14 B. TEHNIČKI DIO

15 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 15 GRAĐEVINA: RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA ''KAŠTELANSKI BAZEN C'' INVESTITOR: LUČKA UPRAVA SPLIT, GAT SV. DUJE 1, SPLIT FAZA PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT BROJ TEH. DNEVNIKA: TD-STR-667/18 B.1. PROJEKTNI ZADATAK OVLAŠTENI PROJEKTANT: SINIŠA RADIĆ, dipl. ing.stroj. Split, listopad godine

16 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 16 PROJEKTNI ZADATAK Za Ribarsku luku Brižine na dijelu lučkog područja " kaštelanski bazeni C ", na k.č.zem. 2234/22, 2234/25 i 2234/21 k.o. Kaštel Sućurac potrebno je napraviti glavni projekt strojarskih termotehničkih instalacija i tehnološkog rashlada. Kao podloge za projektiranje koristiti će se arhitektonski nacrt izrađen u firmi ARP d.o.o. od strane projektanta arhitekture Dinko Peračić dipl.ing.arh. Za grijanje i hlađenje prostora predvidjeti dizalicu topline u VRV / VRF (variable refrigerant volumen / flow) izvedbi. Predviđeni smještaj dizalice topline je na krov objekta. Položaj na objektu mora biti takav da buka s vanjske VRV jedinice ne ometa okolinu. Predvidjeti zidne i parapetne unutarnje jedinice u svim prostorima koji se moraju grijati i hladiti. Predvidjeti ventilaciju prostora u kojem će boraviti ljudi. U prostor predavaonice predvidjeti ventilaciju s rekuperacijom. Sanitarije bez otvora prema vanjskom prostoru ventilirati na način da se zadovolji zakonski sanitarni minimum. Za procese tehnološkog rashlada predvidjeti sustav sa rashladnim sredstvom CO2 (R744). Potrebno je predvidjeti ventilaciju strojarnice rashladnih uređaja zbog mogućnosti nakupljanja plina CO 2 ( R744 ) koji je rashladni medij u tehnološkom rashladu. Pri izradi projektne dokumentacije pridržavti se zakona, normi i propisa važećih i primjenjenih u Republici Hrvatskoj. Investitor:

17 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 17 GRAĐEVINA: RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA ''KAŠTELANSKI BAZEN C'' INVESTITOR: LUČKA UPRAVA SPLIT, GAT SV. DUJE 1, SPLIT FAZA PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT BROJ TEH. DNEVNIKA: TD-STR-667/18 B.2. TEHNIČKI OPIS OVLAŠTENI PROJEKTANT: SINIŠA RADIĆ, dipl. ing.stroj. Split, listopad godine

18 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 18 B.2.1. OPĆENITO Glavni projekt strojarskih (termotehničkih instalacija) izrađen je na osnovu: Projektnog zadatka usuglašenog i ovjerenog od strane investitora Rješenjem o uvjetima građenja Podloga za projektiranje arhitektonskih nacrta izrađenih od strane projektnog ureda ARP D.O.O., SPLIT Razgovora, dogovora i usuglašavanja sa Investitorom i Glavnim projektantom Pri izradi projektne dokumentacije poštivani su zakoni, norme i propisi važeći u Republici Hrvatskoj, te međunarodne OiB, DIN norme, ÖNORM proračun te ostala pravila struke za projektiranje pojedine vrste instalacija. Objekt se sastoji od prostora za prihvat i skladištenje ribe te centralnog dijela u kojem se nalaze uredi i predavaonica. B.2.2. PROJEKTNI UVJETI Osnovni podaci ( vanjski projektni parametri ) za dimenzioniranje termotehničkih instalacija su slijedeći: Zima Ljeto Vanjska projektna temperaura C Relativna vlažnost % Stupanj dani SD / Broj dana grijanja / hlađenja Unutarnji projektni parametri ( unutarnje temperature ) u grijanim prostorima: Oznaka prostora Temperatura Uredski prostori, 20 C Kuhinja, 20 C Predavaonica, 20 C Garderobe / Tuševi, 24 C Hodnik, stubište 20 C Unutarnji projektni parametri ( unutarnje temperature ) u hlađenim ( klimatiziranim ) prostorima: Oznaka prostora Temperatura Uredski prostori, 24 C Kuhinja, 24 C Predavaonica, 24 C Garderobe / Tuševi, 24 C Hodnik, stubište 24 C Izračun transmisijskih gubitaka topline prostorija koje se griju vršiti prema DIN 4701 HRN EN 12831/2004: Sustavi grijanja u građevinama postupak proračuna normiranoga toplinskog opterećenja ( EN 12831/2003 ), temeljem vanjskih i unutarnjih projektnih parametara, te

19 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 19 koeficijenata prolaza topline građevinskih konstrukcija i vrsta ostakljenja prema podacima iz arhgrađevinskog projekta. Unutarnji projektni parametri ( broj izmjena, odnosno količine zraka ) u mehanički ventiliranim prostorima: Oznaka prostora Sanitarije (odsisna ventilacija) Kuhinja (odsisna ventilacija) Predavaonica Spremišta Strojarnica Količina svježeg / otpadnog zraka 50 m 3 /h po pisoaru / WC školjci Ovisno o instaliranoj napi 30 m 3 /h po osobi 1 izmjena zraka po satu 15 iz/h zraka U svim prostorijama svježi zrak se nadoknađuje direktno preko prestrujnih rešetki ugrađenih u vratima ili fasadnih žaluzina. B.2.3. Instalacija grijanja i hlađenja VRV sustavi Pri izradi projekta vođeno je računa da predviđene instalacije zadovoljavaju i slijedeće uvjete: - da su po kvaliteti pouzdane - ekonomične u pogonu i održavanju - po investicijskoj vrijednosti prihvatljive - da su jednostavne za rukovanje i održavanje - da je za svu opremu u garantnom roku i poslije osiguran brz i učinkovit servis - da je brza montaža i ugradnja - da je vijek trajanja ugrađene kapitalne opreme najmanje od 15 do 20 godina Kao optimalan sustav grijanja i hlađenja objekta odabran je VRV sustav proizvod kao DAIKIN ( ili odgovarajući tip drugog proizvođača ) VRV je sustav klimatizacije ( grijanja ) koji se zasniva na već poznatim principima rada, ali koji zahvaljujući sofisticiranoj mikroprocesorskoj tehnologiji i najnovijim dostignućima u rashladnoj tehnici ima mogućnosti: - pouzdanog i ekonomičnog rada i u režimu grijanja ( zima ) i hlađenja ( ljeto ) - pojedinače regulacije temperature u prostoru - izbor optimalnog režima rada ovisno o zahtjevima - fleksibilnost u radu - maksimalna dužina pojedine dionice do 175 m ( sa maksimalnom visinskom razlikom od 90 m ), te ukupna duljina cjevovoda do m - optimalnu potrošnju električne energije ovisno o opterećenju - mogućnost dogradnje ( proširenja ) sustava unutar određenih granica ( %) Značajke rada sustava su slijedeće: - prilagodljivost kapaciteta rada stvarnim potrebama, ovisno o vanjskoj temperaturi, broju prostora koji su u funkciji, uključenosti ili isključenosti pojedinog unutarnjeg uređaja - potrošnja električne energije i angažirana električne snaga su proporcionalni stvarnim potrebama ( npr. potreba za 60% nazivnog kapaciteta znači cca. i angažiranost 60% električne snage )

20 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str u usporedbi sa tzv "vodenim" sustavima, kod ovoga sustava su polazne dimenzije značajno manje ( za kapljevitu fazu 15 x 1 mm i za za parovitu fazu 28x 1,5 mm ) - brža montaža u odnosu na "vodeni" sustav - nema opasnosti od zamrzavanja - jednostavnost regulacije Pomoću jednog multi - varijabilnog senzora PI pritiska kontrolira se sustav, na načn da se stalno osjeća pritisak radnog medija R410A u sustavu, a koji ovisi o broju uključenih - isključenih unutarnjih uređaja i temperaturama vanjskog zraka, pri čemu se radni režim kompresora stalno mjenja unutar optimalnih granica. Naime promjenom broja okretaja kompresora mjenja mu se tzv. dobavni volumen, a time i pritisak isparavnja i kondenzacije, odnosno apsorbirana snaga kompresora. Promjena broja okretaja se vrši pomoću tzv. frekventnog regulatora, koji na osnovu zahtjeva mijenja frekvenciju električne struje kojom se napaja kompresor unutar granica od Hz ( o/min ). Sukladno arhitektonskoj konfiguraciji objekta, faznoj izvedbi, te namjeni i rasporedu pojedinih prostora odabran je potreban broj VRV sustava: 1 VRV SUSTAV smješten na krovu na zapadnoj strani objekta pored strojarnice tehnološkog rashlada. Sustavi se sastoje iz: a) vanjskog kompresorsko - kondenzatorskog ( isparivačkog ) uređaja, smještenih na vanjskom terenu, neposredno uz objekt ( kako je vidljivo iz nacrta u grafičkom dijelu dokumentacije ), b) unutarnjih jedinica različite izvedbe, ovisno o mjestu ugradnje, namjeni prostora i interijerskom rješenju. Projektirane su slijedeće vrste unutarnjih jedinica: - Uredi i predavaonica: parapetne jedinice smještene u prostoru da ne ometaju prolaz korisnicima. - Hodnici, sanitarije i garderobe: zidne jedinice Magistralni cjevovodi freona od vanjskih do unutarnjih jedinica vode se u spuštenim stropovima i podu prostora ovisno o izvedbi unutarnjih jedinica. Sustavom račvi i distributora radni medij R410A se distribuira do svake unutarnje jedinice. Svi unutarnji uređaji veličine su spojeni na razdjelnike parom Cu cijevi odgovarajućih dimenzija za kapljevitu i parnu fazu. Upravljane radom kao i regulacija rada unutarnjih jedinica VRV sustava omogućena je pomoću žičanih upravljača za svaku prostoriju posebno. Odvod kondenzata nije dio ovog projekta, on je obrađen u strojarskom projektu hidrotehničkih instalacija. Grijanje i hlađenje (radna tvar R410) prostora je izvedeno preko energetski učinkovitog sustava sa dizalicom topline koja spada u alternativni sustav opskrbe energijom. Radi se o dizalici topline sa visokim stupnjem efikasnosti ( RXYQ12T SCOP=3,8 i SEER=5,5). Predviđene su ambijentalne zračne zavjese u prostorima za prihvat ribe i otpremu ribe. Namjena zračne zavjese je da spriječava ulazak prašine, insekata, mirisa u predviđene prostore, te ujedno zračna zavjesa održava postignute unutarnje mikroklimatske uvjete. Zračne zavjese su ambijentalne izvedbe, što znači da koriste zrak koji se nalazi unutar prostorije te ga cirkuliraju stvarajući zračnu zavjesu na ulazu u prostor.

21 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 21 Split sustavi za elektro sobe U prostoru trafostanice - niski napon ( TS-NN u nacrtu ) na etaži prizemlja i slabe struje na prvom katu projektirani su SPLIT sustavi za hlađenje. Unutarnje jedinice su zidne izvedbe. Vanjske jedinice split sustava su postavljene na krov objekta. Cjevovod freonske instalacije se od unutarnje do vanjske jedinice vodi najbližim putem kroz zidne slojeve. Upravljanje radom ovim split sustavima je preko zidnih žičanih upravljača. Grijanje i hlađenje (radna tvar R410) prostora je izvedeno preko energetski učinkovitih sustava sa dizalicama topline koje spadaju u alternativne sustave opskrbe energijom. B.2.4. Instalacija električnog podnog grijanja Električno podno grijanje je predviđeno ispod prostora 3.2.ODBAČENI ULOV/DISCARD - 20 kao mjera zaštite od smrzavanja. Na taj način štitimo betonski temelj i stope prostora. Pored radnog kruga grijanja nalazi se i rezervni krug grijanja. Projektom je predviđeno električno podno grijanje proizvod kao DANFOSS ( ili odgovarajući tip drugog proizvođača ). Za ovaj sustav zahtijevana visina instaliranja znosi samo 12 mm, uključujući površinu poda. Mrežica grijanja je samoljepljiva i omogućava brzo i jednostavno postavljanje. Koristi se električna samoljepljiva grijaća ploha tip DEVI comfort, ogrijevnog učina 150 W/m2. Regulator podnog grijanja se nalazi pored ulaza u prostor, a osjetnik temperature u sloju pijeska u koji se ugrađuje i podno grijanje. B.2.5. Instalacija ventilacije Ovim projektom je predviđena mehanička venitlacija predavaonice, sanitarnih prostora, spremišta, strojarnice tehnološkog rashlada, i kuhinje. Predvidjeti ventilaciju predavaonice preko uređaja s rekuperacijom topline ( HRV - Heat Recovery Unit ) horizontalne izvedbe namjenjene za montažu pod strop. HRV uređaj je opremljen pločastim rekuperatorom sa ugrađenim bypassom, filterima na tlaku i odsisu, tlačnim i odsisnim ventilatorima, te svim potrebnim elementima za zaštitu, kontrolu i regulaciju uređaja i temperature. Ima mogućnost iskorištavanja do 80% energije iz prostora za zagrijavanje / hlađenje svježeg zraka kojeg ubacujemo u prostor. Na taj način štedimo energiju koja bi nam inače bila potrebna za zagrijavanje ili hlađenje svježeg zraka. HRV jedinica je smještena u prostor spremišta predavaonice, te se razvod ventilacijskih kanala vodi dijelom u spuštenom stropu, a dijelom vidljivo pod stropom. Radi zvučne zaštite predviđena je ugradnja savitljivih izoliranih cijevi na spojevima s uređajem. Svježi zrak se uzima preko fiksne fasadne žaluzine na sjevernoj strani objekta te se kanal mora izolirati radi sprječavanja pojave kondenzata na stijenkama cijevi. Otpadni zrak se izbacuje preko fiksne fasadne žaluzine na južnoj strani objekta. Mehanička ventilacija sanitarija se vrši odsisnim krovnim i cijevnim ventilatorima koji izbacuju otpadni zrak u atmosferu preko fiksnih fasadnih žaluzina ili direktno u atmosferu u slučaju krovnog ventilatora. Svježi zrak se nadoknađuje preko prestrujnih rešetki ugrađenih u vratima. Mehanička ventilacija praonice vrši se preko krovnog odsisnog ventilatora. Svježi zrak se nadoknađuje prirodno preko fiksne fasadne žaluzine na južnoj strani objekta. Prostori ambalaže u prizemlju, WC za invalide na prvom katu te spremište na drugom katu se ventiliraju preko kupaoničkog odsisnog ventilatora proizvod kao HELIOS ELS V60 ( ili jednakovrijedan proizvod drugog proizvođača ). Otpadni zrak se izbacuje preko fasadne žaluzine na fasadi objekta.

22 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 22 Prostor strojarnice tehnološkog rashlada se ventilira preko krovnog odsisnog ventilatora preko zajedničke odsisne cijevi promjera 400mm od pocinčanog čeličnog lima na kojeg su montirane rešetke s ručnom regulacijom. Zbog rashladnih uređaja koji koriste CO 2 kao rashladni medij ventilacija se mora vršiti pod stropom i pri podu zbog mogućnosti nakupljanja plina CO 2. Korištena radna tvar ( CO 2 ) ispuštena u okolinu nije štetna za zdravlje, a njen kemijski sastav onemogućava uništavanje ozona [ CO 2 ( R744 ): ODP = 0 / GWP = 1 ]. Granična vrijednost za koncentarciju CO 2 iznosi 5000 ppm. Plin je teži od zraka i koncentrirat će se na najnižoj točki u prostoru za slučaj propuštanja. Zbog toga treba predvidjeti u prostoru tehnološkog rashlada detektore prisutnosti plina CO 2. U slučaju propuštanja uključuju se zvučni i svjetlosni alarmi, te se u strojarnici uključuje zaštitna ventilacija. Ventilaciju predvidjeti na način da se 100% odsisanog zraka vrši pri dnu prostorije. Otpadni zrak se izbacuje na krov objekta. Nadoknada svježeg zraka će se vršiti prirodno preko fiksne fasadne žaluzine na južnoj strani prostorije. Zbog velike količine odsisanog zraka iz prostorije na usisu svježeg zraka predvidjeti prigušivače zvuka, da bi se buka držala u granicama propisanim zakonom. U slučaju nestanka struje potrebno je vezati ventilaciju strojarnice na diesel agregat. Ispred vrata strojarnice predviđeno je tipkalo za uklop sistema odsisne ventilacije - rad u nuždi, kojim se uključuje ventilacija u slučaju kvara na instalaciji rashladne tehnike ili u slučaju povećane koncentracije radne tvari CO2. Kompletna rashladna instalacija je izvedena sa svom potrebnom zapornom, regulacijskom i sigurnosnom armaturom prema važećim propisima i sukladno normi EN 378. Ispred vrata strojarnice potrebno je predvidjeti ormarić s mobilnim CO2 detektorom. Prirodno se ventiliraju prostori slabe struje, trafostanice, trafostanice - niski napon te parking električnog viličara. Ovi prostori se ventiliraju na način da se odsisna cijev smješta pod strop prostorije, a usisna ventilacijska cijev pri podu. Na taj način se postiže prirodno strujanje zraka uzgonom. B.2.6. Priprema potrošne tople vode ( PTV ) Topla potrošna voda dobiva se rekuperacijom otpadne topline rashladnog procesa. Na tlačnu stranu MT transkritičnih centrala, sistema A i B ugrađeni su pločasti izmjenjivači topline za iskorištenje otpadne topline. Otpadna toplina sistema koristi se u primarnom krugu, za zagrijavanje tople vode. Cirkulacijska pumpa 'provlači' tehnološku vodu kroz izmjenjivač topline CO2/voda i vraća je u spiralni izmjenjivač topline koji se nalazi u spremniku tople potrošne vode. Kontrola polazne temperature tehnološke vode u bojler se regulira preko troputnog ventila. Cirkulacijska pumpa se pali kada osjetnik temperature registrira pad temperature TPV u spremniku. Na ovaj način je izvršen prijenos topline sa radne tvari rashladnog procesa posredstvom tehnološke vode na toplu potrošnu vodu unutar spremnika. Veličina spremnika tople potrošne vode je 2,0m³ i smješten je u zatvorenom tehničkom prostoru ( strojarnica tehnološkog rashlada ) na 1.katu. Recirkulacija tople potrošne vode je osigurana preko recirkulacijske crpke i na taj način je osigurana odgovarajuća temperatura tople potrošne vode na svakom izljevnom mjestu u svakom trenutku. Kao dodatni izvor grijanja tople potrošne vode, na krovu objekta se nalaze se četiri ( 4 ) solarne ploče (ispomoć u zagrijavanju potrošne tople vode). Kao rezerva, koristi se i pomoćni elektrogrijač od 9kW;400V;50Hz, radi spriječavanja pojave legionele. Cijevni razvod tople potrošne vode je obrađen u projektu vodovoda i kanalizacije. Priprema tople potrošne vode iskorištavanjem otpadne topline sa rashladnih sustava je potpuno besplatna. B.2.7. Instalacija tehnološkog rashlada Projektom je predviđeno rashladno postrojenje za hlađenje i čuvanje ribe koja se skladišti u rashladnim komorama raspoređenim u skladišno-manipulativnom prostoru, sa točnim pozicijama i opisom navedenim u grafičkom prilogu.

23 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 23 Priprema rashladnog medija vrši se multikompresorskim centralama s pratećim uređajima i opremom smještenih unutar prostora strojarnice rashladne tehnike na katu, iznad komora za skladištenje ribe i zrakom hlađenih Hladnjaka plina, lociranih na platformi na krovu objekta (iznad strojarnice rashladne tehnike). Radna tvar u rashladnom postrojenju je prirodno rashladno sredstvo CO2 (R744). R744 je klimatski neutralno rashladno sredstvo koje ima minimalni učinak na zagrijavanja, GWP= 1 ( GWP = engl. Global WarmingPotential potencijal globalnog zagrijavanja ) i ODP=0 ( ODP = engl. Ozone DepletionPotential - potencijal razgradnje ozona ), te nije obuhvaćen F- gas regulativom. Postrojenje nije potrebno prijavljivati Ministarstvu zaštite okoliša. Cijevni razvod i ventilske grupe se nalaze u prostoru prohodnog krova iznad rashladnih komora i u samom prostoru komora. CO2 rashladni sistem je predviđen kao transkritični CO2 booster sistem s dvostupanjskim isparivanjem, koji je podijeljen na: Sistem A Nisko temperaturni sistem (LT) podkritični sistem, s temperaturama isparavanja pri niskom tlaku i CO2multikompresorskim setom s dinamičkim isparivačem za Komoru odbačeni ulov s temperaturama unutar komore ta= -20 C/-22 C. Ovaj sistem uključuje i CO2 multikompresorski set za Ledomat kapaciteta 6 t/24 h. Srednje temperaturni sistem (MT) transkritični sistem, temperaturama isparavanja pri srednjem tlaku i CO2 multikompresorskim setom s dinamičkim isparivačima za prostor za prihvat i otpremu ribe ta=12 C. Sistem B Nisko temperaturni sistem (LT) podkritični sistem, s temperaturama isparavanja pri niskom tlaku i CO2 multikompresorskim setom za Ledomat kapaciteta 6 t/24 h. Srednje temperaturni sistem (MT) transkritični sistem, temperaturama isparavanja pri srednjem tlaku i CO2 multikompresorskim setom s dinamičkim isparivačima za komoru za prihvat svježe ribe i komoru ledomata ta=0 C. Rashladno postrojenje radi potpuno automatski. U strojarnici je smješten glavni elektrorazvodni ormar. Strojarnica nije predviđena kao stalno radno mjesto. Rasvjeta u strojarnici je cca 180 (lux). Sva oprema razmještena je tako da se osigura dovoljno prostora za manipulaciju i sigurno kretanje. Rukovanje opremom se obavlja sa lako pristupačnih mjesta. Instalacija rashladne tehnike izvodi se odmašćenim bakrenim cijevima, odgovarajućih promjera i debljina stjenki a za maksimalne radne tlakove (PS) na pojedinim dionicama. Usisne i kapljevinske grane cjevovoda, izolirane su toplinskom paro nepropusnom izolacijom, dok je tlačni cjevovod, s temperaturama stjenke do 90 C, izoliran u zonama u kojim postoji opasnost od opekotina. Sve cijevi označene su natpisnim pločicama ili naljepnicama. Cijevi rashladne tehnike učvršćene su predizoliranim obujmicama, na odgovarajućim međusobnim udaljenostima za pojedine promjere i radne tlakove, polažu se i učvršćuju na prefabricirane montažne profile te se navojnim šipkama učvršćuju na nosače krova. Instalacija rashladne tehnike od strojarnice do komora vodi se u nadstroplju iznad komora s odgovarajućim padovima na pojedinim dionicama. Napajanje svih svih komponenata rashladnog postrojenja vrši se iz zasebnog elektro-ormara rashladne tehnike, preko jednog napojnog kabela. Sve elektroinstalacije propisno zaštititi od dodirnog napona dok sva oprema i cijevna instalacija moraju imati zaštitno uzemljenje. U

24 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 24 strojarnici je predviđena funkcionalna shema postrojenja te upute za rukovanje i održavanje te ormarić za pružanje prve pomoći. Hlađenje (radna tvar R744-CO2) komora i prostora je izvedeno preko energetski učinkovitih sustava sa dizalicama topline koje spadaju u alternativne sustave opskrbe energijom. Ovlašteni projektant: SINIŠA RADIĆ, dipl.ing.stroj. Split, listopad godine

25 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 25 GRAĐEVINA: RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA ''KAŠTELANSKI BAZEN C'' INVESTITOR: LUČKA UPRAVA SPLIT, GAT SV. DUJE 1, SPLIT FAZA PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT BROJ TEH. DNEVNIKA: TD-STR-667/18 B.3. TEHNIČKI PRORAČUN OVLAŠTENI PROJEKTANT: SINIŠA RADIĆ, dipl. ing.stroj. Split, listopad godine

26 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 26 B.3.1. TRANSMISIJSKI GUBICI TOPLINE Proračun transmisijskih i ventilacijskih gubitaka topline za sve prostore unutar građevine izveden je računalnim programom i dan je u prilogu proračuna. Projektni uvjeti su: - vanjska projektna temperatura: tv= - 6 C - relativna vlažnost: = 85 % - objekt: samostojeći, pojedinačni - predio: normalan, sa jakim vjetrom ( 6 m/s ) Koeficijenti prolaska topline (U) su dozvoljeni prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (N.N. RH 128/15). Projektne temperature unutar prostorija upisane su u nacrtima uz oznaku dotične prostorije. Proračun je izveden prema normi HRN EN Proračunom se određuju gubici topline uslijed transmisije kroz građevne elemente, gubici topline zbog ventilacije (prirodne ili mehaničke) te eventualno dodatni toplinski učin za ponovno zagrijavanje zgrade (samo kod zgrada sa prekidom grijanja), kako slijedi: HL, i T, i V, i RH, i W Transmisijski gubici topline računaju se prema: T, i H H H H W T, ie T, iue T, ig gdje je: - Ф T,i [W/K] transmisijski toplinski gubici, - H T,ie [W/K] koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka prema okolici, - H T,iue [W/K] koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka prema negrijanim prostorijama, - H T,ig [W/K] koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka prema tlu, - H T,ij [W/K] koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka prema grijanim prostorijama, - Θ int,i [ C] temperatura prostorije, - Θ e [ C] vanjska projektna temperatura. Gubici topline uslijed ventilacije računaju se prema: V, i H V, i W int, i gdje je: - H V,i [W/K] koeficijent ventilacijskih toplinskih gubitaka, - Θ int,i [ C] temperatura prostorije, - Θ e [ C] vanjska projektna temperatura. Dodatni toplinski učin za ponovno zagrijavanje zgrade računa se prema: RH, i Ai f RH, i W gdje je: - A i [m 2 ] površina poda grijane prostorije, - f RH,i korekcijski faktor ovisan o vremenu ponovnog zagrijavanja. e Proračun gubitaka topline izvršen je računalnim programom INTEGRA CAD firme IMPULS SOFT Rijeka. T, ij int, i e

27 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 27 Detaljan proračun se nalazi u arhivi projektanta. RB Etaža Prostorija tu Qt Ql Qn ( C) (W) (W) (W) 1 PRIZEMLJE DOMAR PRIZEMLJE PRAONICA PRIZEMLJE TUSEVI PRIZEMLJE STRUJA PRIZEMLJE HODNIK PRIZEMLJE CISCENJE PRIZEMLJE STUBISTE KAT STUBISTE KAT WC KAT PREDAVAONICA KAT STUBISTE KAT ARHIV KAT WC KAT URED JUG KAT KUHINJA KAT URED Ukupno

28 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 28 B.3.2. DOBICI TOPLINE Proračun dobitaka topline izvršen je po programu INTEGRA CAD firme IMPULS SOFT Rijeka, po VDI ), prema slijedećim ulaznim podacima: - vanjska projektna temperatura: tv= +36 C - relativna vlažnost: = 40 % - koeficijenti prolaza topline građevinskih konstrukcija i vrsta ostakljenja: prema podacima iz arh-građevinskog projekta Detaljan proračun se nalazi u arhivi projektanta. PRIZEMLJE Qsuho [W] Qvlažno [W] Quk [W] Datum i vrijeme DOMAR 2060, srpanj 16h PRAONICA 132, siječanj 20h TUSEVI 408, siječanj 20h STRUJA 2342, siječanj 20h HODNIK 397, siječanj 20h CISCENJE 264, siječanj 20h STUBISTE 766, rujan 12h 1. KAT Qsuho [W] Qvlažno [W] Quk [W] Datum i vrijeme STUBISTE 1159, rujan 13h WC 131, siječanj 20h PREDAVAONICA 7119, rujan 13h 2. KAT Qsuho [W] Qvlažno [W] Quk [W] Datum i vrijeme STUBISTE 1214, rujan 13h ARHIV 137, siječanj 20h WC 289, siječanj 20h URED JUG 1905, rujan 13h KUHINJA 563, lipanj 18h URED 5141, srpanj 16h Ovlašteni projektant: SINIŠA RADIĆ, dipl.ing.stroj. Split, listopad godine

29 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 29 GRAĐEVINA: RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA ''KAŠTELANSKI BAZEN C'' INVESTITOR: LUČKA UPRAVA SPLIT, GAT SV. DUJE 1, SPLIT FAZA PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT BROJ TEH. DNEVNIKA: TD-STR-667/18 B.4. PRIKAZ PRIMJENJENIH PROPISA I TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA ZAŠTITU OD POŽARA OVLAŠTENI PROJEKTANT: SINIŠA RADIĆ, dipl. ing.stroj. Split, listopad godine

30 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 30 Tehnička rješenja za zaštitu od požara: U svrhu zaštite života radnika i imovine od požara poduzimaju se mjere i radnje za uklanjanje uzroka požara, za otklanjanje i gašenje požara, za spriječavanje nastajanja i širenja požara, te utvrđivanje uzroka požara, kao i pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica pruozrokovanih požarom. Zaštita od požara se kontinuirano organizira i provodi u svim prostorima gdje postoji mogućnost nastajanja požara. Temeljem gornjih općih odredbi donosimo prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara. Tehnička rješenja, koja sadrži ovaj projekt, u skladu su sa tehničkim propisima i standardima navedenim u Popisu primjenjenih pravilnika i tehničkih propisa OPĆENITO: - Sva ugrađena oprema i materijal mora imati odgovarajuće ateste. Kompletna oprema i cjevovodi predviđeni su od atestiranog materijala, garantiranih svojstava u pouzdanog izdržavanja radnih tlakova instalacije. - Cjelokupna građevina, a posebno građevinski elementi kao što su protupožarna vrata i požarna zaštita ventilacijskih kanala i ventilatora u sustavu ventilacije moraju biti izvedeni iz atestiranog materijala i sklopova i moraju udovoljavati svim propisanim tehničkim zahtjevima. - Da bi se izbjegle opasne situacije rukovatelji se moraju upoznati s instalacijom i njezinom funkcijom, a instalacija mora biti izvedena u skladu s propisima i od materijala i uređaja koji su atestirani. - Od strojarskih instalacija na objektu ne postoji opasnost od izbijanja požara, jer svi mediji i materijali od kojih se sastoji instalacija ne gore i vatrootporni su. - Mogućnost izbijanja požara postoji na električnim dijelovima uređaja, no ti su proizvodi ispitani i atestirani za siguran rad. - Instalacije grijanja, klimatizacije i ventilacije se trebaju izvesti prema tehničkim uvjetima datim u projektu i prema propisima za takvu vrstu instalacija. - Za sve uređaje i postrojenja u objektu su potrebni atesti kao dokaz kvalitete ugrađene opreme i materijala. PRIMJENJENA TEHNIČKA RJEŠENJA: - Oprema i materijali u instalaciji grijanja i hlađenja su od negorivih metalnih materijala. - Prodori cjevovoda na prolazu kroz dva različita požarna sektora ( zone ) se požarno brtve. - Požarno brtvljenje je potrebno izvesti protupožarnom prevlakom Promastop, (ili drugog proizvođača istih tehničkih karakteristika), iste požarne otpornosti kao i zid kroz koji cijevi i kanali prolaze. Duljina prevlake iznosi l=0,5 m sa svake strane zida. - Izolacija, dijela kanala za zrak koji se izoliraju, kao i cijevi, a koji su na u evakuacijskim putevima, predviđena je od elastomerne cijevne izolacije te dodatno i izolacijom od mineralne vune pri čemu je za mineralnu vunu reakcija na požar klase A1, a k tome je elastomerna izolacija reakcije na požar klase B-s3, d2. - Na mjestima gdje je to potrebno, pojedine dionice ventilacijskih kanala između granica požarnih zona izoliraju se vatrootpornom izolacijom - protupožarno se oblažu: sustav PROMATECT ( ili odgovarajući tip drugog proizvođača ), protupožarne kategorije EI-90 ( prema HRN EN ). - Svi ventilacijski kanali dovodnog i odvodnog zraka se izrađuju od pocinčanog čeličnog lima koji ne podržava gorenje - Svi elementi za distribuciju ( dovod i odvod ) zraka se izrađuju od čeličnog ili aluminijskog lima koji ne podržava gorenje - Ventilatori sustava ventilacije i klimatizacije opremljeni su termičkom zaštitom motora.

31 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str Prolaz kanala koji su isključivo okrugli i vode se unutar šahta za odvajanje pojedinih požarnih sektora korištene su protupožarne ekspandirajuće zaklopke (PEZ-90), koje u slučaju požara zatvaraju kanal i spriječavaju širenje požara u vremenu od 90 minuta. - Na mjestima u šahtu (izvan kanala) gdje kanali prelaze iz jednog u drugi požarni sektor za razdvajanje požarnih zona koriste se PROMAT ploče. Na mjestima gdje je potrebno ugraditi više PEZ zaklopki u uskom području, a zbog samih dimenzija PEZ zaklopki, koristiti sistem etažiranja promat pločama unutar šahta. - Na protupožarna vrata u kojima je potrebno izvesti rešetku za prestrujavanje zraka koriste se protupožarne ekspandirajuće rešetke (PER 140) koje u slučaju požara ekspandirajućom smjesom onemoguće prolaz tj. prestrujavanje kroz rešetku. - Aktivne mjere zaštite od požara obuhvaćene projektom vodovoda i kanalizacije su postava protupožarnih aparata za gašenje prahom, te hidrantska mreža. - Cjelokupna građevina, a posebno građevinski elementi kao što su protupožarna vrata i požarna zaštita ventilacijskih kanala i ventilatora u sustavu ventilacije moraju biti izvedeni iz atestiranog materijala i sklopova i moraju udovoljavati svim propisanim tehničkim zahtjevima. - Radna tvar integriranog rashladnog procesa VRV i split sustava negoriva je, ekološkog sastava, i nije uzročnik požara ili eksplozije. Korištena radna tvar kruži u integriranom rashladnom procesu sa deklariranom nepropusnošću, potvrđenom odgovarajućim atestom. Korištena radna tvar ( R410A) ispuštena u okolinu nije štetna za zdravlje, a njen kemijski sastav onemogućava uništavanje ozona. Potrebna količina freona u svim rashladnim uređajima je tvornički prednapunjena i u slučaju pojave istjecanja plina iz njih potrebno je obavezno pronaći mjesto na kojem je freon iscurio te to mjesto odgovarajuće stručno sanirati. Prije toga potrebno je kompletnu količinu preostalog freona vakumirati i uskladištiti u boce od strane stručnog i ovlaštenog servisera te nakon toga raditi potrebni zahvat zamjene pojedinih dijelova i slično. Instalacija je izvedena od materijala propisanih obzirom na maksimalno moguće pogonske tlakove i osigurana ugradnjom sigurnosnih ventila podešenih na odgovarajući tlak ispuštanja Svi rotirajući dijelovi uređaja kao i dijelovi pod električnim naponom su zaštićeni i nepristupačni u normalnom rukovanju. - Radna tvar integriranog rashladnog procesa u tehnološkom rashladu CO2 (R744) je nezapaljiva, te ne može biti uzročnik požara ili eksplozije. - Korištena radna tvar u tehnološkom rashladu kruži u integriranom rashladnom procesu sa deklariranom nepropusnošću, potvrđenom odgovarajućim atestom. Korištena radna tvar (CO2) ispuštena u okolinu nije štetna za zdravlje, a njegov kemijski sastav onemogućava uništavanje ozona [CO2 ( R744 ): ODP = 0 / GWP = 1] - Granična vrijednost za koncentarciju CO2 iznosi 5000 ppm. Plin je teži od zraka i koncentrirat će se na najnižoj točki u prostoru za slučaj propuštanja. - Izolacija freonskih cjevovoda VRV, MULTI i SPLIT sustava predviđena je ( u pregradnim zidovima, pod stropom, u spuštenim stropovima te općenito unutar objekta) od elastomerne cijevne izolacije ( reakcija na požar klase B prema HRN EN i to B- s3, d2,). Dio cjevovoda koji se vodi na vanjskom prostoru dodatno se oblaže Al limom ili Al folijom u šahtama )

32 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 32 PRIMJENJENI PROPISI: Zakon o prostornom uređenju (NN RH br. 153/13 i NN 65/17 ) Zakon o gradnji (NN RH br. 153/13 i NN 20/17) Zakon o zaštiti od požara (NN RH br. 92/10) Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16) Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada(nn RH br. 03/07) Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada (NN RH br. 110/2008) Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN RH br.29/13, 87/15) Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava ( NN 39/06 ) Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94, 110/05, 28/10) Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN 56/99) Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11, 74/13) Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN 29/13, 87/15) Ovlašteni projektant: SINIŠA RADIĆ, dipl.ing.stroj. Split, listopad godine

33 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 33 GRAĐEVINA: RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA ''KAŠTELANSKI BAZEN C'' INVESTITOR: LUČKA UPRAVA SPLIT, GAT SV. DUJE 1, SPLIT FAZA PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT BROJ TEH. DNEVNIKA: TD-STR-667/18 B.5. ELABORAT PREDVIĐENIH MJERA I TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PRAVILA ZAŠTITE NA RADU OVLAŠTENI PROJEKTANT: SINIŠA RADIĆ, dipl. ing.stroj. Split, listopad godine

34 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 34 GRIJANJE, KLIMATIZACIJA I VENTILACIJA: Unutarnji projektni parametri ( unutarnje temperature ) u grijanim prostorima: Oznaka prostora Temperatura Uredski prostori, 20 C Kuhinja, 20 C Predavaonica, 20 C Garderobe / Tuševi, 24 C Hodnik, stubište 20 C Unutarnji projektni parametri ( unutarnje temperature ) u hlađenim ( klimatiziranim ) prostorima: Oznaka prostora Temperatura Uredski prostori, 24 C Kuhinja, 24 C Predavaonica, 24 C Garderobe / Tuševi, 24 C Hodnik, stubište 24 C Unutarnji projektni parametri ( broj izmjena, odnosno količine zraka ) u mehanički ventiliranim prostorima: Oznaka prostora Sanitarije (odsisna ventilacija) Kuhinja (odsisna ventilacija) Predavaonica Spremišta Strojarnica Količina svježeg / otpadnog zraka 50 m 3 /h po pisoaru / WC školjci Ovisno o instaliranoj napi 30 m 3 /h po osobi 1 izmjena zraka po satu 15 iz/h zraka a) OPIS TEHNIČKIH RJEŠENJA KOJIMA SE U PROJEKTU OSIGURAVA PRIMJENA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU Izgradnja građevine - oprema na gradilištu, osiguranje pojedinih uređaja tijekom izvođenja radova, zaštita radnika moraju u potpunosti odgovarati svim važećim hrvatskim propisima i normama. Tijekom građenja treba kontrolirati kvalitetu ugrađenih materijala i odgovarajućim atestima dokazati njihovu valjanost i kvalitetu. Izvođač radova dužan je prije početka radova na gradilištu isto i osigurati, na način da se radovi odvijaju u skladu sa pravilima zaštite na radu temeljem plana o uređenju gradilišta. Prilikom izvođenja radova gradilište mora biti propisno označeno i ograđeno radi sprečavanja nekontroliranog pristupa ljudi na njega, a ako se ne može ograditi mora biti zaštićeno određenim prometnim znakovima ili označeno na drugi način. Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni i odgovarati propisanim uvjetima zaštite na radu sa svim drugim mjerama zaštite radi sprečavanja ugrožavanja života i zdravlja ljudi.

35 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str. 35 Ovim projektom su predviđena osnovna i posebna pravila zaštite na radu koja se odnose na: - projektiranje i izgradnju objekta - osiguranje potrebnih mikroklimatskih uvjeta u prostorima za koje je projektirana instalacija predviđena - sigurnost i funkcionalnost projektirane instalacije i njoj pripadajućih uređaja - osiguranje potrebnih mjera za nesmetano i sigurno rukovanje opremom projektirane instalacije - Svi uređaji i oprema sustava moraju biti atestirani od strane ovlaštene organizacije. - Svi metalni dijelovi instalacije podložni koroziji antikorozivno su zaštićeni sa dva premaza temeljne boje. - Boje i lakovi korišteni za bojanje dijelova instalacije otporni su na povišenu temperaturu i ekološkog sastava. - Ugradnja cijevne armature (ventili i sl.) je predviđena na pristupačnim mjestima. - Razmještaj opreme i uređaja u građevini je takav da omogućava nesmetan pristup i kretanje radnika po građevini kada je potrebno izvršavanje radnih operacija na instalacijama i na uređajima tijekom servisiranja - Sve cijevi i oprema koji odaju toplinu odgovarajuće su toplinski izolirani u cilju sprječavanja opekotina pri slučajnom dodiru. Ogrjevni medij sustava grijanja ne može biti uzročnik požara ili eksplozije. - Radna tvar integriranog rashladnog procesa negoriva je, ekološkog sastava, i nije uzročnik požara ili eksplozije. Korištena radna tvar kruži u integriranom rashladnom procesu sa deklariranom nepropusnošću, potvrđenom odgovarajućim atestom. Korištena radna tvar (R- 410A) ispuštena u okolinu nije štetna za zdravlje, a njen kemijski sastav onemogućava uništavanje ozona. Potrebna količina freona u svim rashladnim uređajima je tvornički prednapunjena i u slučaju pojave istjecanja plina iz njih potrebno je obavezno pronaći mjesto na kojem je freon iscurio te to mjesto odgovarajuće stručno sanirati. Prije toga potrebno je kompletnu količinu preostalog freona vakumirati i uskladištiti u boce od strane stručnog i ovlaštenog servisera te nakon toga raditi potrebni zahvat zamjene pojedinih dijelova i slično. Instalacija je izvedena od materijala propisanih obzirom na maksimalno moguće pogonske tlakove i osigurana ugradnjom sigurnosnih ventila podešenih na odgovarajući tlak ispuštanja Svi rotirajući dijelovi uređaja kao i dijelovi pod električnim naponom su zaštićeni i nepristupačni u normalnom rukovanju. - Radna tvar integriranog rashladnog procesa u tehnološkom rashladu CO2 (R744) je nezapaljiva, te ne može biti uzročnik požara ili eksplozije. Korištena radna tvar u tehnološkom rashladu kruži u integriranom rashladnom procesu sa deklariranom nepropusnošću, potvrđenom odgovarajućim atestom. Korištena radna tvar (CO2) ispuštena u okolinu nije štetna za zdravlje, a njegov kemijski sastav onemogućava uništavanje ozona [CO2 ( R744 ): ODP = 0 / GWP = 1]. Granična vrijednost za koncentarciju CO2 iznosi 5000 ppm. Plin je teži od zraka i koncentrirat će se na najnižoj točki u prostoru za slučaj propuštanja. - Svi radovi na opremi sa rotirajućim elementima se mogu obavljati isključivo u fazi garantiranog mirovanja opreme (prekid el. napajanja) i od strane ovlaštenog, stručnog servisera. - Sve instalacije i uređaji imaju ugrađenu svu propisanu sigurnosnu i regulacionu armaturu potrebnu za siguran i nesmetan rad bez nadzora - Unutrašnje projektne temperature odabrane su u skladu sa uobičajenom tehničkom praksom, odnosno pravilima zaštite na radu, a osiguravaju se sustavom ventilacije, grijanja i hlađenja ( klimatizacije ). - Kondenzat iz sustava klimatizacije spaja se na kanalizacijske odvode objekta uz obaveznu izvedbu preko sifonskih spojeva ili na oborinsku odvodnju. - Ovisno o namjeni pojedinih prostora u sklopu građevine, odabrani su mikroklimatski uvjeti u tim prostorima ( unutarnja temperatura, količina svježeg zraka, nivo buke i dr. ) a sve u skladu s važećim propisima - Projektiranim sustavom grijanja / hlađenja ostvaruju se potrebni klimatski uvjeti u obrađenim prostorijama građevine - Brzine zraka u ventilacijskim kanalima odabrane su tako da ne uzrokuju nivo buke strujanja zraka iznad propisima dozvoljenih vrijednosti

36 RIBARSKA LUKA BRIŽINE, NA DIJELU LUČKOG PODRUČJA '' KAŠTELANSKI BAZEN C'' str Brzine usisa zraka na distributivnim elementima su odabrane tako da ne uzrokuju buku iznad propisima dozvoljenih granica - Svi ventilacijski kanali se o stropove zavješaju pomoću tipskih elemenata sa gumenim podmetačima radi spriječavanja vibracija - Ventilatori u uređajima su za kućište pričvršćeni preko antivibracijskih izolatora tako da ne uzrokuju buku iznad propisima dozvoljenih granica - Svi ventilacijski kanali odvodnog zraka su na ventilacijske uređaje spojeni pomoću savitljivih spojeva da bi se spriječili eventualno prenošenje vibracija sa uređaja na sustav kanala - U uređajima klima postrojenja svi rotirajući djelovi, kao i dijelovi pod električnim naponom su zaštićeni od nenamjernog ili slučajnog dodira - Instalacija i oprema izvedeni su od materijala propisanih obzirom na maksimalno moguće pogonske tlakove - Svi rotirajući dijelovi opreme kao i dijelovi pod električnim naponom su zaštićeni i nepristupačni u normalnom rukovanju. Kompletna elektroinstalacija mora biti propisno zaštićena od dodirnog napona i izvedena kvalitetnim materijalom i opremom sa popratnom atestnom dokumentacijom. Sva strojarska oprema, cijevna i kanalska instalacija trebaju biti zaštitno uzemljene. Utičnice elektroinstalacija moraju se postaviti na udaljenosti od najmanje 600 mm od ogrjevnog tijela ili cijevi. Kompletna instalacija i potrošači su zaštićeni od kratkog spoja odgovarajućim osiguračima a istu izvesti sa sigurnosnim zaštitnim vodičima. Prikaz mjera zaštite na radu uslijed opasnosti od električnog udara dat je detaljno u projektu elektroinstalacija - Nakon montaže opreme vrši se ispitivanje funkcionalnosti sustava. b) OPIS TEHNIČKIH RJEŠENJA KOJIMA SE U PROJEKTU OSIGURAVA PRIMJENA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU ZA RAD U PROSTORU 3.2 ODBAČENI ULOV/DISCARD Zakon o zaštiti na radu utvrđuje subjekte ( poslodavci, radnici, ), njihova prava, obveze i odgovornosti u provedbi zaštite na radu kao i pravila zaštite na radu, čijom se primjenom u najvećoj mjeri osigurava sigurnost i zaštita zdravlja radnika na radu. Prema Zakonu: Poslodavci su obvezni - Primijeniti propise, pravila i preporuke iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja, u skladu s načelima Zakona o zaštiti na radu, kako bi se rizici na radnom mjestu sveli na najmanju moguću mjeru. - Informirati radnike i/ili njihove predstavnike o svim rizicima koji bi mogli ugroziti njihovo zdravlje i sigurnost te o svim mjerama i aktivnostima koje su poduzete kako bi se ti rizici smanjili. Poslodavac je dužan radnicima dati upute za siguran način rada za obavljanje zadaća koje su im dodijeljene. - Savjetovati se s radnicima o izboru radne opreme, organizaciji rada i radnog opterećenja, mjerama za prevenciju rizika i poboljšanje radnih uvjeta. Radnici su obvezni - Pridržavati se uputa koje su dobili od poslodavca zbog osobne sigurnosti i zaštite zdravlja te sigurnosti drugih radnika koji rade u blizini. Pravilnik određuje pojedinosti procjene opasnosti. Procjena opasnosti treba biti usmjerena na utvrđivanje prisutnih opasnosti i razine rizika te na mjere koje treba poduzeti kako bi razina rizika bila prihvatljiva, za što je poslodavac dužan osigurati sva potrebna materijalna sredstva. Opasnosti koje proizlaze iz rada u hladnom prostoru (temperatura, dužina boravka, broj ulazaka i izlazaka tijekom jedne smjene) i poduzete mjere (npr. osiguran predprostor i obvezno određeno vrijeme zadržavanja u njemu, osigurana odgovarajuća osobna zaštitna oprema) moraju biti uključene u analizu razine rizika kod izrade procjene opasnosti. Pravilnik uređuje obveze poslodavca i radnika u svezi radne opreme u uporabi. Poslodavci koji imaju rashladnu opremu prema Pravilniku trebaju organizirati rad na način: