Na temelju Odluke o prihvaćanju zahtjeva županija koje su iskazale interes za provedbu Programa poticanja izrade regionalnih programa uređenja i uprav

Транскрипт

1 Na temelju Odluke o prihvaćanju zahtjeva županija koje su iskazale interes za provedbu Programa poticanja izrade regionalnih programa uređenja i upravljanja morskim plažama, Klasa: /14-01/10, Urbroj: , od 1.travnja 2014.godine, Ugovora o sufinanciranju izrade Regionalnog programa uređenja i upravljanja morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije, Klasa: /14-01/06, Urbroj: 2117/ , od 31.srpnja godine i Aneksa Ugovora o sufinanciranju izrade Regionalnog programa uređenja i upravljanja morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije, Klasa: /14-01/06, Urbroj: 2117/ , od 01.travnja godine te članka 22. Statuta Dubrovačko-neretvanske županije ("Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije" broj 07/09, 10/10 i 03/03) Županijska skupština, na sjednici, održanoj godine, donijela je ODLUKU o prihvaćanju "Regionalnog programa uređenja i upravljanja morskim plažama na području Dubrovačko-neretvanske županije" Članak 1. Ovom Odlukom prihvaća se "Regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije". Članak 2. Zadužuje se Upravni odjel za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Dubrovačko-neretvanske županije, Pred Dvorom 1, Dubrovnik, za provedbu ove Odluke. Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije". Klasa: /14-01/06 Urbroj: 2117/1-04/15- Dubrovnik, srpnja, godine Predsjednik Županijske skupštine Ivan Margaretić Dostaviti: 1. Gradovi/ općine na području Dubrovačko-neretvanske županije (prema dostavnoj listi) 2. Upravni odjel za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Dubrovačkoneretvanske županije, ovdje 3. Ministarstvo turizma, Prisavlje 14, Zagreb 4. Pismohrana

2 Na temelju članka 35. Statuta Dubrovačko-neretvanske županije ("Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije" br.7/09, 10/10 i 3/13), Župan donosi Z A K L J U Č A K Utvrđuje se prijedlog Odluke o prihvaćanju "Regionalnog programa uređenja i upravljanja morskim plažama na području Dubrovačko-neretvanske županije" te proslijeđuje Županijskoj skupštini na raspravu i donošenje. Klasa: /14-01/06 Urbroj: 2117/1-04/15-28 Dubrovnik, 23. lipnja, godine Župan Nikola Dobroslavić

3 R E P U B L I K A H R V A T S K A DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Klasa: /14-01/06 Urbroj: 2117/1-08/15-27 Dubrovnik, 23. lipnja, godine ŽUPAN - o v d j e - Predmet: Prijedlog Odluke o prihvaćanju "Regionalnog programa uređenja i upravljanja morskim plažama na području Dubrovačko-neretvanske županije", - dostavlja se Slijedom objavljenog Javnog poziva Dubrovačko-neretavnske županije iskazala je namjeru za ostarivanjem prava na sredstva predviđena za izradu Programa uređenja i upravljanja morskim plažama, a koji je objavilo Ministarstvo turizma Republike Hrvatske. Temeljem provedbenog postupka Ministarstva turizma odobrilo je sredstva Dubrovačkoneretvanskoj županiji slijedom čega je donijelo Odluku o prihvaćanju zahtjeva županija koje su iskazale interes za provedbu Programa poticanja izrade regionalnih programa uređenja i upravljanja morskim plažama, Klasa: /14-01/10, Urbroj: , od 1.travnja 2014.godine. Slijedom donesene Odluke sklopljen je Ugovor o sufinanciranju izrade Regionalnog programa uređenja i upravljanja morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije, Klasa: /14-01/06, Urbroj: 2117/ , od 31.srpnja godine te Aneks Ugovora o sufinanciranju izrade Regionalnog programa uređenja i upravljanja morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije, Klasa: /14-01/06, Urbroj: 2117/ , od 01.travnja godine, između Dubrovačko-neretvanske županije i Ministarstva turizma Republike Hrvatske. U svrhu realizacije Programa imenovano je Povjerenstvo Odlukom Župana, Klasa: /14-01/06, Urbroj: 2117/ , od 18. kolovoza godine. Temeljem provedene Javne nabave, odabrana je tvrtka Trames Consultants d.o.o., Vukovarska 30, Dubrovnik kao izrađivač predmetnog Programa u svezi čega je sklopljen Ugovor za nabavu usluge izrade Regionalnog programa uređenja i upravljanja morskim plažama na području Dubrovačko-neretvanske županije", Tijekom izrade Programa, održane su radionice namijenjene lokalnoj upravi i samoupravi, ovlaštenicima koncesija te drugim zainteresiranim subjektima, izrađena je web stranica ( te su valorizirani prijavljeni obrasci. U skladu s navedenim, Povjerenstvo je prihvatilo konačni nacrt Programa te je isti objavljen na predmetnoj web stranici, a kojeg se dostavlja Županijskoj skupštini na raspravu i donošenje. S poštovanjem, Pročelnik Ivo Klaić, mag.ing.admin.nav.

4 REGIONALNI PROGRAM UREĐENJA I UPRAVLJANJA MOSKIM PLAŽAMA NA PODRUČJU DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DUBROVNIK, 2015.

5 OPĆI PODACI NARUČITELJ Dubrovačko-neretvanska županija PROJEKTNI TIM ZA PRAĆENJE IZRADE REGIO- NALNOG PROGRAMA Ivo Klaić, dipl.ing. Nikolina Šišić, dipl.iur. Maro Kristić, mag.oec. Marina Oreb, dipl.ing.arh. Vladimir Bakić, dipl.oec. IZRAĐIVAČ Trames Consultants d.o.o. Vukovarska 30, Dubrovnik DIREKTOR Marko Balija, dipl.ing. VODITELJ PROJEKTA Orlanda Tokić, dipl.ing.arh. SURADNICI Mario Zvono, dipl.oec. Paula Anđelić, dipl.ing.arh. Vicenco Kraljić, arh.tehn. Gorki Livaja, ing.geod.

6 SADRŽAJ UVOD Analiza postojećeg stanja morskih plaža na području Dubrovačko-neretvanske županije Morske plaže kao temeljni resurs razvoja turizma Analiza zakonske osnove Zakonska osnova za upravljanje plažama Prostorno-planska dokumentacija Dubrovačko-neretvanske županije Opća obilježja Dubrovačko-neretvanske županije Analiza podataka navedenih u Obrascu za evaluaciju plaža (PL/14) po jedinicama lokalne samouprave Mogućnosti i ograničenja /SWOT analiza SWOT analiza za cjelovito područje Dubrovačko-neretvanske županije SWOT analiza za pojedine jedinice lokalne samouprave Vizija morskih plaža u godini Tematizacija, standardi i modeli upravljanja plažama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji tabelarni prikaz tematizacije i standarda plaža u županiji Tematizacija plaža Standardi i modeli upravljanja plažama u županiji Tabelarni prikaz prijedloga tematizacije plaža po jedinicama lokalne samouprave Prihvatni kapacitet Akcijski plan Strateški okvir Normativni okvir Operativni okvir Analiza troškova i prihoda za odabrane plaže ZAKLJUČAK BIBLIOGRAFIJA POPIS ILUSTRACIJA PRILOG 1: OBRAZAC ZA EVALUACIJU PLAŽA PL/ SEPARAT 1: EVALUACIJSKI OBRASCI PLAŽA SEPARAT 2: ORTO FOTO PRIKAZ PLAŽA M1:5000

7 Uvod Regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama na području Dubrovačkoneretvanske županije proizvod je programa Ministarstva turizma koji se provodi u svim primorskim županijama sa konačnim ciljem jasnog brendiranja proizvoda sunca i mora kroz tematizaciju plaža. U svrhu izrade programa analizirana je zakonska osnova, prostorno-planska dokumentacija jedinica lokalne samouprave, prikupljeni su potrebni podaci o plažama na PL/14 obrascima od strane jedinica lokalne samouprave, podaci o broju noćenja, koncesijama i drugi relevantni podaci čija je daljnja analiza rezultirala tematiziranjem kandidiranih plaža. U sklopu programa provedene su i radionice na terenu sa predstavnicima općina, turističkih zajednica i dionicima turističkog razvoja u županiji. U prvim radionicama javnost je upaznata sa ciljevima programa, te pozvana na uključivanje u oblikovanje programa iznošenjem stavova. Regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama na području Dubrovačkoneretvanske županije obradio je 280 plaža na području 18 jedinica lokalne samouprave kroz pet cjelina programa. U prvom dijelu Regionalnog programa provedena je ukupna analiza resursne osnove. Analiziran je problem koncesije i koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru, te zakonska osnova. Definirana su opća obilježja Dubrovačko-neretvanske županije. Također su analizirani podaci kandidiranih plaža po PL/14 obrascima kroz tabelarni kumulativni prikaz, te pojedinačne grafikone. Drugi dio Regionalnog programa kroz SWOT analizu definira snage, slabosti, prilike i prijetnje upravljanja plažama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Analize su provedene za cijelo područje županije, za sve pojedine gradove i općine, te za pojedinačne plaže odabrane od strane jedinica lokalne samouprave. U trećem dijelu određena je vizija morskih plaža do godine. Ista je usvojena od strane Projektnog tima za pračenje izrade regionalnog programa. Četvrti dio programa tabelarni je prikaz tematizacije i standarda plaža u Dubrovačkoneretvanskoj županiji. Predložene su teme za sve plaže kandidirane kroz obrasce PL/14 od strane jedinica lokalne samouprave. Peti dio kroz definiranje akcijskog plana djelovanja: strateški, normativni i operativni okvir, upućuje na daljnje korake realizacije programa. U okviru posljednjeg dijela prikazane su pojedinačne analize prihoda i troškova za odabrane plaže po jedinicama lokalne samouprave.

8 1. Analiza postojećeg stanja morskih plaža na području Dubrovačko-neretvanske županije Postojećeg stanja morskih plaža na području Dubrovačko-neretvanske županije analiziralo se na temelju prikupljenih i obrađenih podataka sa terena, te na temelju podataka prikupljenih istraživanjem. Morske plaže promatrane su kao resursna osnova za razvoj turizma analiziran je značaj plaža za razvoj turizma, dužina obalne crte, podjela plaža, postotak korištenja obalnog prostora. U okviru ovog poglavlja analizirano je pitanje koncesija i koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru, te je načelno analizirana zakonska osnova odnosno ograničenja iz iste. Također su prikazani prostorno planski podatci vezanih za plaže na području Županije, te pojedinih jedinica lokalne samouprave, te su date preporuke za poboljšanje sustava upravljanja plažama. Programom je obrađeno, analizirano i sistematizirano ukupno 282 plaže na području Dubrovačkoneretvanske županije od kojih su 260 navedene u Obrazac za evaluaciju plaža (PL/14) Morske plaže kao temeljni resurs razvoja turizma TURISTIČKI RESURSI su prirodna ili antropogena dobra koja se mogu gospodarski iskoristiti. Dio su cjeline razvoja određenog geografskog područja, a bogatstvo resursima komparativna je prednost u turističkom i gospodarskom razvoju. Cjelokupna ponuda u turizmu temelji se na atraktivnim svojstvima resursa kojima raspolaže. - Rječnik turizma Republika Hrvatska poznata je kao destinacija sunca I mora, a značaj plaza kao prirodnog resursa u tom kontekstu je nezaobilazan. Ti elementi su ključni u svim daljnjim razvojnim planovima za Hrvatski turizam kao generator prihoda čiji potencijal je značajan. Sukladno tome značaj plaza na području Dubrovačko-neretvanske županije koja je ambijentalno jedan od najljepših dijelova Mediterana, sa svojom specifičnosti položaja, heterogenosti prostora, te orijentiranošću na more I priobalje je još I veći - obala je glavni turistički resurs, a proizvod sunca i mora su osnovni elementi razvoja. Prema istraživanju Instituta za turizam TOMAS ljeto za području Dubrovačko-neretvanske županije glavni motiv dolaska za 68% turista je pasivni odmor. Važan motiv dolaska turista na području DNŽ su i kulturne znamenitosti, te prirodna bogatstva koje čine 40% motiva za dolazak, što je u odnosu na ostatak RH važna specifičnost turizma na području DNŽ. Što se tiče aktivnosti prema istraživanju više od 70% turista navodi plivanje i kupanje kao najomiljeniju aktivnost, dok 30-50% turista navodi sportske aktivnosti na vodi. Istovremeno, gosti su najmanje zadovoljni ponudom, poglavito mogućnostima kupnje i zabave, te prometnom dostupnošću, ali još uvijek je razina zadovoljstva značajno iznad prosjeka RH. Značajno je spomenuti i nezadovoljstvo dijela turista (njih 14%) gužvama na plažama. 1 Navedeni podaci navode na zaključke o važnosti plaža kao 1 Institut za turizam, TOMAS ljeto 2014: Rezultati istraživanja za Dubrovačko-neretvansku županiju, Dubrovnik, 2015.

9 prirodnog resursa, na njihovo nužno pravilno valoriziranje i upravljanje, a sve u svrhu povećanja konkurentnosti destinacije. Definicija pojma plaža je dosta, a jedna od njih kaže da je plaža: "Područje nekonsolidiranog materijala koje se proteže od crte niske vode prema unutrašnjosti kopna do mjesta gdje dolazi do očite promjene materijala ili fiziografskih oblika, ili do linije trajne vegetacije (obično je to granica do koje dopiru olujni valovi). Morska granica plaže je ako nije drugačije određeno srednja crta nižih voda." 2 Plaže prema svom položaju mogu biti morske plaže ili plaže uz jezera i rijeke. Morske plaže su dio pomorskog dobra (općeg dobra), dok riječne i jezerske plaže mogu biti dio privatnog vlasništva. Plaže se u hrvatskom zakonodavstvu definiraju sljedećim aktima: 1. Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03,100/04, 141/06, 38/09) plaže su: - Pomorsko dobro- opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje te dio kopna koje je po svojoj prirodi namijenjeno općoj upotrebi ili je proglašeno takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje (dijelom kopna smatra se: morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva. ) 2. Pravilnikom o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati (NN 50/95) plaže se dijele na: - Uređene plaže - s morem neposredno povezani uređeni kopneni prostor sa sanitarnim uređajima, tuševima i kabinama, ograđen s morske strane, koji je pristupačan svima pod jednakim uvjetima - Prirodne plaže - neuređeni i s morem neposredno povezani kopneni prostor koji je pristupačan svima. 3. Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10 i 83/12) plaže se dijele na: - uređene javne plaže - plaže koje služe većem broju turističkih objekata i građana - uređene posebne plaže - plaže koje čine tehničko-tehnološku cjelinu jednog smještajnog objekta u smislu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti - prirodne plaže - plaže na kojima nisu izvršeni zahvati u prostoru u smislu propisa kojima se uređuje prostorno uređenje i građenje i koje se ne smiju ograđivati s kopnene strane. S obzirom na pristupačnost ovih plaža Uredba plaže definira kao: - plaže bez mogućnosti ograđivanja i naplate ulaza na plažu - plaže s mogućnosti ograđivanja plaže - plaže s mogućnosti ograđivanja i naplate ulaza na plažu 2 Dr.sc. Mirjana Kovačić: Upravljanje plažama u Hrvatskoj pitanja i dileme

10 1.2. Analiza zakonske osnove U kompleksnoj zakonskoj regulativi koja se odnosi na upravljanje pomorskim dobrom kojemu pripadaju i plaže i definiranja njihove namjene kroz prostorno-plansku dokumentaciju, te kroz strateške dokumente razvoja turizma u Republici Hrvatskoj čiji je jedan od najznačajnijih elemenata plaža, najvažniji zakonodavni okvir analiziran je u ovom poglavlju Zakonska osnova za upravljanje plažama Zakoni koji reguliraju upravljanje plažama su: - Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06, 38/09) - Zakon o koncesijama (NN 143/12). - Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11 i 83/12) Upotreba pomorskog dobra prema zakonu može biti: - Opća upotreba - svatko ima pravo služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni - Posebna upotreba - podrazumijeva korištenje ili izgradnju objekata javne svrhe na pomorskom dobru, a izdava se na zahtjev Upravljanje plažama država je temeljem zakona povjerila jedinicama regionalne i lokalne samouprave u svrhu zadržavanja ili poboljšavanja plaže kao prirodnog resursa. Jedinice lokalne samouprave dužne su izrađivati godišnje planove upravljanja, te ih usklađivati sa županijskim planom upravljanja. Načini upravljanja plažama: - Redovno upravljanje u nadležnosti jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) uključuje brigu o zaštiti i održavanju pomorskog dobra u općoj upotrebi na temelju godišnjeg plana - Koncesije za gospodarsko korištenje u nadležnosti regionalne samouprave (županije)- akt koji uključuje korištenje pomorskog dobra za obavljanje gospodarskih djelatnosti fizičkih i pravnih osoba - Koncesije za posebnu upotrebu u nadležnosti regionalne ili lokalne samouprave akt koji uključuje korištenje pomorskog dobra za gradnju građevina u kojima se obavljaju djelatnosti kojima nije cilj stjecanje dobiti, gradnja infrastrukturnih objekata, a sve na temelju prostornih planova - Koncesijsko odobrenje u nadležnosti jedinica lokalne samouprave akt koji uključuje obavljanje djelatnosti pravnih osoba ili obrta na pomorskom dobru koje ne isključuje niti ograničava opću upotrebu. Daju se na rok od 1-5 godina.

11 Koncesije Postupak izdavanja koncesija propisan je sljedećim pravnim aktima: - Zakonom o koncesijama - Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama - Uredbom o postupku davanja koncesija na pomorskom dobru Koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu uporabu ili gospodarsko iskorištavanje pravnim i fizičkim osobama registriranima za obavljanje obrta. Koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra se daju na rok od 5-99 godina. Koncesije za gospodarsko korištenje i gradnju građevina od važnosti za županiju daju županijske skupštine, na rok od 5-20 godina. Vlada Republike Hrvatske daje koncesije za gospodarsko korištenje i gradnju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku na rok do 50 godina, a ako se velika ulaganja i gospodarski učinci ne mogu ostvariti u roku od 50 godina tada se koncesija daje na rok preko 50 godina, uz suglasnost Hrvatskog sabora. Koncesijsko odobrenje je akt na temelju kojeg se fizičkim i pravnim osobama daje na korištenje pomorsko dobro za obavljanje djelatnosti koje ne isključuju niti ograničuju opću upotrebu pomorskog dobra. Koncesijska odobrenja daju se na rok od 1-5 godina. Da bi se izdala koncesija za pomorsko dobro potrebno je prvenstveno utvrditi granicu pomorskog dobra, upisati ga u zemljišne knjige, te kroz prostorne planove utvrditi namjenu. Prije izdavanja koncesije potrebno je provesti pripremne radnje koje uključuju: - Imenovati stručno povjerenstvo za koncesiju - Izraditi studiju opravdanosti davanja koncesije ili analizu davanja koncesije - procjenjuje javni interes, utjecaj - na okoliš, zaštitu prirode i kulturnih dobara, financijske učinci na proračune - Procijeniti vrijednost koncesije - Izraditi dokumentaciju za nadmetanje 3 Davatelj koncesije dužan je izraditi godišnji i trogodišnji Plan davanja koncesija, te ga dostaviti Ministarstvu financija. Planovi moraju biti usklađeni. Prihod od koncesija se dijeli na tri dijela: - državni proračun - županija - jedinica lokalne samouprave Prihod od koncesijskih odobrenja je prihod jedinica lokalne samouprave. 3 Zakon o koncesijama Narodne novine broj 143/12

12 Dokumenti s kojima ovaj Program mora biti usuglašen su sljedeći: - Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do godine (NN53/13) U sklopu operativne dijela strategije predviđeni su sljedeći ciljevi i akcije koji se odnose na plaže: Željeni pomak: Primjerenija valorizacija resursa te zaštita plažnog prostora radi osiguranja dugoročnog zadovoljstva korisnika i ekonomskog interesa jedinica lokalne samouprave i/ili plažnih koncesionara. Nova izgradnja: Kako je velik broj plaža, osobito javnih, još uvijek infrastrukturno nedovoljno opremljen, a ponekad i potpuno neopremljen, nova izgradnja odnosi se na opremanje javnih plaža u zonama najveće koncentracije kupača potrebnim sadržajima (tuševi, WC, kabine za presvlačenje, plažni rekviziti, ugostiteljski sadržaji). Pritom valja posebno voditi računa da su plaže relativno ravnomjerno raspoređene duž priobalja kao i na otocima. Konačno, samo iznimno valja omogućiti uređenje plaža na prostorima/područjima gdje ne postoji adekvatna morfologija obale i to uz poštivanje posebnih kriterija i mjera zaštite okoliša i prirode, s obzirom na to da ta aktivnost podrazumijeva potpunu promjenu morfologije kontaktnog prostora mora i kopna bilo nasipavanjem ili betonizacijom, što nije okolišno prihvatljivo. Pogodne lokacije: Izbor prioritetnih javnih plaža bazira se na kriterijima kao što su: (i) lociranost unutar većih gradskih aglomeracija, (ii) neposredna blizina područja velike sezonske koncentracije turističke potražnje, (iii) laka prometna dostupnost, (iv) mogućnost cjelogodišnjeg višenamjenskog korištenja i sl Mjere turističke politike u sklopu Akcijskog plana: Mjera 1. Podmjera 1.c: Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama u donošenju Proces izdavanja koncesija u turizmu, osobito na području pomorskog dobra, nužno je unaprijediti. To se prije svega odnosi na skraćivanje procedura za utvrđivanje granica pomorskog dobra. U pojedinim slučajevima treba razmotriti mogućnost odobravanja koncesije gospodarskim subjektima koji obavljaju ugostiteljsko-turističku djelatnost na njihov zahtjev, uvođenjem instituta koncesije na zahtjev osim dosadašnjeg modela isključivo putem javnog natječaja. Izmjenama i dopunama postojeće regulative potrebno je preciznije definirati mogućnosti uspostavljanja zatvorenih koncesija na pomorskom dobru (koje su i dosad postojale u zakonskoj formi neprecizno definirane) te osobito valoriziranje dosadašnjih ulaganja u plaže (pomorsko dobro) uključujući i usuglašavanje s odredbama vezanim uz ugostiteljsku djelatnost (primjerice, propisana ograđenost kampa). Nadalje, utvrđuju se mogućnosti i potrebe redefiniranja naknada za plaže (uključujući i redefiniranje vrsta plaža). Nužno je riješiti pitanja vlasnika nekretnina na pomorskom dobru te određivanje režima uporabe i vrednovanja već izvršenih ulaganja, uključujući i definiranje statusa postojećih objekata na pomorskom dobru (primjerice izvlaštenje uz naknadu ili dugoročna koncesija). Nositelj aktivnosti: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u suradnji s Ministarstvom turizma-brisati (više sudionika DORH MINISTARSTVO GRADOVI OPĆINE SUDOVI I sl)

13 Mjera 12: Regionalni/lokalni programi uređenja i upravljanja plažama Neovisno o izuzetnim prirodnim i/ili ambijentalnim obilježjima hrvatskih plaža, još uvijek ne postoji suglasje oko poželjnog načina korištenja/upravljanja raspoloživim plažnim prostorom. S jedne strane postoji velik broj plaža koje su infrastrukturno i/ili sadržajno potpuno neopremljene. S druge strane, postoji sve veći broj plaža koje se prekomjerno koriste za generiranje prihoda čime je uvelike izgubljen njihov autentični šarm, ambijentalnost i posebnost. Mjera je u funkciji uspostave sustavnog, promišljenog i održivog pristupa uređenju i upravljanju plažama kako bi se osiguralo oboje - dugoročno zadovoljstvo korisnika i ekonomski interes jedinica lokalne samouprave i/ili plažnih koncesionara. Za uređene plaže ističe se potreba izrade analize prihvatnog kapaciteta i načina njihova održavanja, s obzirom na to da se one kao takve definiraju kroz prostorno plansku dokumentaciju (prostorni planovi jedinica lokalne i područne-regionalne samouprave). Kroz definiranje poželjnih načina uređenja turistički pogodnih plaža, utvrđivanje prihvatnog kapaciteta i načina njihova optimalnog korištenja, kao i potrebnih sadržaja, mogućnosti naplate ulaza, tematiziranja i sl., provedba mjere podrazumijeva trajnu zaštitu prirodnosti i ambijentalnosti plažnog prostora uz istodobno osiguranje pozitivnih učinaka na lokalne proračune. U skladu s tim, uz razdvajanje javnih od privatnih (hotelskih ili kamp) plaža, mjerom se planira optimalan i ekološki prihvatljiv način uređenja plaža. Nositelj aktivnosti: Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja, Davatelji koncesija u okviru svojih nadležnosti Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje godine VIZIJA - Hrvatska je turistička destinacija koja, otvaranjem novih radnih mjesta, održivim upravljanjem, njegujući kulturu kvalitete i brigu o gostu, gostoljubivošću, sigurnošću i jedinstvenošću autentičnih sadržaja i doživljaja postaje prepoznatljivo i konkurentno odredište na međunarodnom turističkom tržištu. MISIJA - Ministarstvo turizma Republike Hrvatske izravno, te regionalna (područna) i lokalna samouprava u okviru svojih nadležnosti, stvaraju preduvjete za konkurentnost ukupnog hrvatskog turističkog sektora razvojem cjelovite i kvalitetne turističke ponude na načelima održivosti i učinkovitim tržišnim promicanjem hrvatskog turizma, a time i Republike Hrvatske u cijelosti. CILJEVI - 1. Podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma uz afirmaciju Hrvatske kao jedne od vodećih međunarodnih turističkih destinacija 1.1. Unapređenje turističke kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda 1.2. Afirmacija Hrvatske na međunarodnom turističkom tržištu kroz učinkovitu promociju

14 Prostorno-planska dokumentacija Dubrovačko-neretvanske županije Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije 4 U odredbama za provođenje Izmjena i dopuna prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije plaže se definiraju u dijelu 3.7. Športsko-rekreacijska namjena R. Članak 91. U ZOP-u se površina za plaže određuje kao uređena i prirodna morska plaža. Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanoga zatečenoga prirodnog obilježja. Članak 92. Morske plaže se utvrđuju u Prostornim planovima uređenja Općina/Gradova. Zaštita obalnog područja obrađuje se u dijelu plana 10. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš More. Članak 386. Planiranje, gospodarenje i zaštita mora kao najznačajnijeg obnovljivog prirodnog resursa Hrvatske ima strateško značenje za održivi prostorni razvitak, a kao velik i cjelovit eko-sustav osigurava uvjete kvalitetnog življenja. Članak 387. Program korištenja i zaštite obalnoga područja i mora u okviru Integralnog programa upravljanja obalnim područjem i morem na nacionalnoj razini treba uvažavati specifičnosti obalnog područja na području Županije. U Programu je potrebno: - -identificirati i ocijeniti probleme, - -uspostaviti prioritete i odrediti način rješavanja prioritetnih problema, - -identificirati, ocijeniti i izvršiti odabir strategije i mjera za odabrani način rješavanja pojedinog prioritetnog problema, - -definirati kriterije za ocjenjivanje učinkovitosti prihvaćenih strategija i programa, - -odrediti programe elemenata potrebnih za podršku u rješavanju prioritetnih problema. Dugoročni cilj nacionalnog programa treba biti razvoj integriranih strategija i programa u usmjeravanju prioriteta svih aktivnosti u odnosu na utjecaj s kopna na morsku sredinu, a Program aktivnosti mora biti integriran s cjelokupnim nacionalnim ciljevima i drugim odgovarajućim programima za održivi razvitak. Prostornim planovima uređenja gradova i općina i Generalnim urbanističkim planovima Grada Dubrovnika i Grada Korčule detaljnije se obrađuju teme plaža, njihova namjena, korištenje i zaštita. 4 Prostorni plan Dubrovačko - neretvanske županije: Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, broj 06/03., 03/05., 03/06., 07/10. 04/12.-isp. i 09/13.

15 1.3. Opća obilježja Dubrovačko-neretvanske županije Položaj i značaj Dubrovačko-neretvanska županija je najjužnija Županija u Republici Hrvatskoj sa središtem u Gradu Dubrovniku. Teritorijalno je organizirana u 22 jedinice lokalne uprave i samouprave: 5-5 gradova (Dubrovnik, Korčula, Ploče, Metković i Opuzen) - 17 općina (Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje i Župa dubrovačka) Slika 1: Položaj Dubrivačko-neretvanske županije u RH Prostor Županije čine dvije osnovne funkcionalne i fizionomske cjeline: - relativno usko uzdužno obalno područje s nizom pučinskih i bližih otoka (od kojih su najznačajniji Korčula, Mljet, Lastovo i grupa Elafitskih otoka) - prostor Donje Neretve s gravitirajućim priobalnim dijelom. Prostor je prekinut državnom granicom sa Bosnom i Hercegovinom i samo na području Neretvanske doline županija ima prirodnu vezu sa unutrašnjošću i spoj prema sjeveru i panonskom dijelu Hrvatske. Obalna duljina je vrlo razvedena i varira od zaštićenih uvala s pjeskovitim plažama egzotične ljepote do otvorenom moru izložene strme obale s klifovima što ovu Županiju čini jednom od najljepših područja na Sredozemlju. Područje Županije ima sve karakteristike sredozemne klime sa klimatskim razlikama koje su posljedica postojanja visoke planinske barijere neposredno uz obalu, niza otoka i povremenih kontinentalnih utjecaja. 5 Službena stranica Dubrovačko-neretvanske županije

16 Tablica 1: geografske karakteristike Dubrovačko-neretvanske županije Dubrovačko - neretvanska županija Kopneni dio Morski dio Ukupno Površina županije: 1782,49km ,88km ,37km2 Dužina državne granice: 164,29km2 253,42km2 417,71km2 Dužina županijske granice: 25,29km2 118,66km2 143,95km2 Dužina granice ukupno: 189,58km2 372,08km2 561,66km2 % površine u odnosu na RH. 3,15% 22,56% 10,32% Republika Hrvatska Kopneni dio Morski dio Ukupno Površina: ,59km ,00km ,59km2 Dužina državne granice: 950km 2 978,00km 2 028km Izvor: Službena stranica Dubrovačko-neretvanske županije,

17 Slika 2. Teritorijalno politički ustroj Izvor: Službena stranica Dubrovačko-neretvanske županije, 14

18 STANOVNIŠTVO Prema popisu stanovništva iz godine Županija ima stanovnika. Broj stanovnika u jedinicama lokalne samouprave koje se nalaze u obalnom pojasu je , a detaljnija rasprostranjenost navedena je u tablici 2. Prosječna gustoća naseljenosti je 68,4 st/km². Tablica 2: Broj stanovnika i kućanstava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Grad/Općina Broj stanovnika - ukupno Kućanstva - ukupno Dubrovnik Korčula Metković Opuzen Ploče Blato Dubrovačko primorje Janjina Konavle Kula Norinska Lastovo Lumbarda Mljet Orebić Pojezerje Slivno Smokvica Ston Trpanj Vela Luka Zažablje Župa dubrovačka Ukupno Dubrovačko - neretvanska županija Izvor: Državni zavod za statistiku 15

19 Najnapučenije područje je Dubrovačko priobalje sa stanovnika, zatim slijedi donjoneretvanski kraj sa stanovnika, dok je poluotočno-otočna geografska cjelina najrjeđe naseljeno šire područje u Županiji sa stanovnika. GOSPODARSTVO Ukupno 9,5 milijardi kn prihoda u ( kn po stanovniku) Dubrovnik ekonomski dominira Županijom sa 53% ukupnih prihoda Ključni sektori: Trgovina 27%, Promet 22%, Hoteli i restorani 15%, Građevinarstvo 13% Struktura prihoda ukazuje na jaku ovisnost ekonomije o turizmu (trgovina, građevinarstvo, promet, nekretnine, itd.) Dir. prihodi od turizma Županije (hoteli i restorani) 1,43 miljarde kn Udio Dubrovnika u prihodima od turizma 61% Ukupni tur. prihodi Županije (procjena) 3,3 milijarde kn Udio Dubrovnika u ukupnim tur. prihodima oko 70% zaposlenih oko 24 % u turizmu Nezaposlenost u Županiji (2010 prema HZZ) 14% Okvirna procjena turističkih investicija u proteklih 10 godina: 400 do 600 mil. 6 Gospodarski kapaciteti, a time i ukupna gospodarska aktivnost su neravnomjerno raspoređeni na području Županije. Glavna središta rada su gradovi Županije, s posebnim naglaskom na Gradu Dubrovniku u kojem je evidentirano oko 46% aktivnog stanovništva Županije i koji raspolaže sa 25% ukupnih smještajnih kapaciteta Županije. Osnovna karakteristika gospodarstva Županije je da u njoj prevladavaju tercijarne djelatnosti, a zastupljenost primarnog i sekundarnog sektora je znatno manja. Cjelokupno gospodarstvo najviše je orijentirano na ugostiteljstvo i turizam, te na morsko brodarstvo. Mikroregija neretvanskog kraja je pretežno usmjerena prema djelatnosti trgovine, prometa i veza, centri dubrovačke mikroregije imaju pretežitu orijentaciju na ugostiteljstvo i turizam a usmjerenost ka industriji tj. poljoprivredi, ribarstvu te prometu i vezama pokazuju centri otoka Korčule. Prirodne datosti prostora ukazuju na velike razvojne mogućnosti turizma, te vrlo značajne mogućnosti poljoprivrede. Široki mozaik tipova tala, mikroklime, te zemljopisni smještaj, daje mogućnost uzgoja svih vrsta poljoprivrednih biljaka kao nigdje u Hrvatskoj. Na prostoru Županije uzgajaju se najosjetljivije vrste voćaka kao što su agrumi, povrće i cvijeće na otvorenim površinama, vinova loza s vrhunskim 6 Horwath HTL: Strategija razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije, 2011.

20 bijelim i crnim vinima zaštićenog podrijetla, masline koje izdržavaju višemjesečne ljetne suše, te posebno ribe i školjkaše. 7 Turizam je kontinuirano na području Dubrovačko-neretvanske županije najvažnija gospodarska grana sa udjelom u ukupnim prihodima iznad 70%. Broj noćenja svake godine raste, te je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u zabilježeno je noćenja turista i dolazaka. Tablica 3. Dolasci i noćenja turista na području Dubrovačko-neretvanske županije u godini prema zemlji porijekla DOLASCI NOĆENJA Grad/Općina Kreveti Ukupno Domaći turisti Strani turisti Ukupno Domaći turisti Strani turisti Dubrovnik Korčula Metković Opuzen Ploče Blato Dubrovačko primorje Janjina Konavle Kula Norinska Lastovo Lumbarda Mljet Orebić Pojezerje - Slivno Smokvica Ston Trpanj Vela Luka Zažablje Župa dubrovačka Ukupno Dubrovačko - neretvanska županija Izvor: Državni zavod za statistiku Službena stranica Dubrovačko-neretvanske županije

21 Vizija gospodarskog razvoja Dubrovačko-neretvanske županije: Glavne odrednice razvoja gospodarstva i dalje će biti turizam, poljoprivreda i korištenje mora u gospodarskom i prometnom smislu. Gospodarski razvitak u budućem razdoblju bi trebao biti usmjeren ka vinogradarstvu, maslinarstvu, zatim ribarstvu i marikulturi, ugostiteljstvu i turizmu, brodarstvu, cestovnom i lučkom prometu te ekološki besprijekornoj proizvodnji, a što se navodi i u Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije. Gradsko naselje Dubrovnik predstavlja administrativno-upravno, gospodarsko, obrazovnokulturno, zdravstveno-socijalno, uslužno i športsko središte. Naselje se treba razvijati kao regionalno središte s mogućnostima razvitka brojnih radnih i uslužnih funkcija, koje su potrebne Županiji, Gradu i odgovarajućem gravitacijskom području. Budući razvitak Grada Dubrovnika će se temeljiti na intenzivnijem razvitku poljodjelstva, razvitku ekološki prihvatljivih manjih proizvoljnih pogona, intenzivnijem razvitku obrtništva, otvaranju manjih pogona i radionica, te razvitku visokog turizma i stvaranju Dubrovnika ekskluzivnom turističkom destinacijom. Pomorstvo ima realne pretpostavke da i u budućnosti zadrži svoje mjesto u gospodarskoj strukturi područja, a graditeljstvo, trgovina i komunalna djelatnost koristit će pogodnosti koje će nastati razvitkom gospodarskih kapaciteta područja. U neposrednoj blizini Grada treba očekivati da će daljnjim nastavljanjem procesa urbanizacije doći do većeg osamostaljivanja prigradskog područja Rijeke dubrovačke. Na Elafitima će se podržavati samostalni razvitak naselja, dok racionaliziranje i ekonomiziranje zahtijevaju razvitak Lopuda i Šipanske luke u pomoćna lokalna središta. Uz širenje procesa urbanizacije očekuje se proširenje teritorija gradske regije Dubrovnika u Konavlima do Cavtata, aerodroma i Čilipa i u Dubrovačkom primorju do Slanoga i Banića. U tako proširenoj gradskoj regiji Dubrovnika moglo bi 2015 godine živjeti do stanovnika. Prema sjeverozapadu na Pelješcu treba osigurati potrebne uvjete da se snažnije razvijaju funkcije Stona i Orebića kao područnih središta, te da se osigura daljnji razvitak Janjine i Trpnja kao lokalnih središta. Na otoku Korčuli nužno je veliku pažnju pokloniti očuvanju i daljnjem djelovanju brojnih tradicionalnih zanata (kamenoklesarski, drveni brodograditelji i sl.). Intenzivirat će se ulaganja u obnovu i razvitak maslinarstva, vinogradarstva, ribarstva i povrtlarstva uz nužno podizanje manjih kapaciteta za preradu poljodjelskih proizvoda, punjenje i doradu zaštićenih vina, preradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja, proizvodnju agruma, punktove za preradu i trgovinu ribom. Na krajnjim dijelovima otoka Korčule trebaju se razvijati manja regionalna središta: gradsko središte Korčule i dvojno gradsko središte Blato - Vela Luka, međusobno povezana lokalnim središtima Lumbardom, Carom i Smokvicom. U Donjoneratvanskom kraju i na njegovom središnjem razvojnom području i okosnici razvitka očekuje se daljnje razvijanje procesa urbanizacije u kojem dominiraju važna gradska, regionalna središta Metković, Opuzen i Ploče. Gospodarstvo u dolini Neretve odvijat će se u pravcu razvitka poljoprivrede i tercijarnog sektora (ugostiteljstvo, trgovina i promet).

22 Preduvjeti razvitka Grada Metkovića su u istaknutom geoprometnom i geostrateškom položaju kao graničnog područja na važnom međudržavnom prometnom pravcu. Tu su još posebnosti prirodnih resursa i kulturno-povijesno naslijeđe, posebno arheološke zone Narona. Gospodarstvo Grada Ploča ovisit će prvenstveno o obnovi i daljnjem razvitku lučke djelatnosti. Realno je očekivati razvoj novih industrijskih grana što će biti povezano s interesom kapitala. Ugostiteljstvo i turizam imaju razvojnu perspektivu na lokalitetu Bačine i uvali Dobrogošce. U Gradu Opuzenu uz razvitak poljoprivrede realno je očekivati otvaranje čitavog niza manjih pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda. 8 PROMET Dubrovačko-neretvanska županija je izrazito heterogen prostor sa nedovoljno dobrom povezanošću sa ostatkom Republike Hrvatske, ali i unutar Županije (povezanost urbaniziranih središta sa otocima i poluotokom Pelješcem). Exteritorijalnost dijela Dubrovačko-neretvanske županije nastala prekinutošću prostora državnom granicom sa BiH. cestovni prometni sustav Kopnena razjedinjenost prostora očituje se najviše na nedovoljno dobroj povezanosti koja se trenutno odvija isključivo preko jadranske magistrale. U planiranju razvoja cestovne mreže do godine još uvijek je neizvjestan model razvoja s obzirom na postojeće dvojbe oko načina vođenja glavnih cestovnih koridora na ovom području, te spajanja prostora mostom Kopno Pelješac. Navedeno će u budućnosti biti obrađivano kroz prometni model funkcionalne regije. Za potrebe izrade Prostornog plana Županije izrađena je Prostorno-prometna studija cestovne mreže Dubrovačko-neretvanske Županije, prema kojem se planiraju glavni cestovni pravci koja definira i trasu Brze ceste Ploče - Dubrovnik - Debeli Brijeg. pomorski prometni sustav U svezi pomorskog prometa, Luke Ploče i Gruž kao luke međunarodnog značaja, te još šest luka županijskog i 74 lokalnog značaja predstavljaju značajnu infrastrukturnu vrijednost. Luka se planira u potpunosti preorijentirati na putnički promet dok bi teretni promet ostao samo za ciljno izvozne potrebe Grada Dubrovnika i njemu najbližih općina. Da bi luka Gruž postala moderna putnička luka potrebna su znatna ulaganja u uređenje terminala i višenamijenskih sadržaja, a što se odnosi na rekonstrukciju obalnih područja i na izgradnju lučke suprastrukture. U okviru luke Ploče planira se izgradnja novog terminala za rasute terete, novog kontejnerskog terminala, novog terminala za tekuće terete te izdavanje koncesije za ukapljeni naftni plin. U budućnosti je potrebno i otvaranje novih brzih brodskih veza. zračni prometni sustav Zračni prometni sustav putem zračne luke Dubrovnik u Čilipima trenutno povezuje Županiju sa ostatkom svijeta. Preko nje dolazi oko 62% turista što govori o njenoj važnosti u prometnom i gospodarskom smislu. S obzirom na njenu važnost planirana je opsežna rekonstrukcija, te proširenje Zračne luke u razdoblju do 2020.g. kojom bi se povećao značaj zračne luke kao i mogućnost prihvata većeg broja putnika. 8 Službena stranica Dubrovačko-neretvanske županije

23 INFRASTRUKTURA poštanski i telekomunikacijski sustav veza Poštansko-telekomunikacijski sustav veza zadovoljava sve trenutne potrebe. Nakon planitranog kompletiranja mreže pomorskih i podmorskih svjetlovodnih kabela (otočni koridor Korčula-Mljet-Elafiti-Dubrovnik i Vela Luka-Milna-Split), te izgradnje ostalih kapitalnih objekata, sustav će u potpunosti zadovoljiti i buduće potrebe. energetski sustav Opskrba električnom energijom uglavnom zadovoljava interne potrebe čitave županije Elektroenergetska opskrbna mreža na otočnom području trenutno zadovoljava njihove interne potrebe, ali potrebno je unapređenje u smislu budućih potreba kapaciteta kao jednog od osnovnih preduvjeta daljnjeg razvoja turizma destinacija. U prvom redu je potrebno ojačati elektroenergetsku vezu Županije s energetskom sustavom Hrvatske i to izgradnjom 400 kv-tne mreže. Planira se proširenje Hidroelektrane Dubrovnik u Platu (ugradnja 3. generatora). opskrba plinom Na području cijele Županije nema mreže plinovoda. vodnogospodarski sustav Opskrbljenost stanovništva vodom na području Županije dosiže 85-90%. Međutim, vodoopskrbni sustavi su vezani za gradove i veća naselja dok su velika područja Županije nepokrivena vodoopskrbnom mrežom (istočni dio Konavala, Konavoska brda, Dubrovačko primorje, Elafiti, središnji dio poluotoka Pelješca, središnji dio otoka Korčule, otoci Mljet i Lastovo). U budućem razdoblju, planira se nastavak radova na postojećim vodoopskrbnim sustavima (Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo i to: radovi na Korčuli, Pelješcu, Lastovu i početak radova na vodoopskrbi Mljeta, vodovod istočnog dijela Konavala, Dubrovačkog primorja i Elafita). zbrinjavanje otpada Kao mjera zaštite, predviđa se ograničenje korištenja kemijskih sredstava u poljoprivredi i saniranje "divljih" odlagališta otpada. Potencijalne makrolokacije odlagališta su Grabovica, dolina Neretve, Pelješac, na Korčuli, Lastovu, dok je županijski centar planiran u zaleđu Općine Dubrovačko primorje. U budučnosti bi se odlagališta gasila, odnosno bila pretovarne stanice, a županijski centar bi preuzeo svoju ulogu. Mjere zaštite od poplava, hidromelioracijsko uredenje zemljišta i navodnjavanje planiraju se u dolini Neretve, Konavoskom i Vrgorskom polju i nekim drugim manjim poljima.

24 PRIRODNA BAŠTINA I KULTURNA DOBRA Na području Županije su raznim kategorijama zaštite, a prema Zakonu o zaštite prirode (NN 80/13) do sada registrirana 44 područja prirodne baštine. Tablica 4. Zaštićena područja prirodne baštine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Kategorije Broj zaštićenih područja Površina (ha) Nacionalni park Park prirode Posebni rezervat-šumski 2 87 Posebni rezervat-botanički 1 4,62 Posebni rezervat-ornitološki 4 974,98 Posebni razervat- ihtiološko-ornitološki Posebni rezervat u moru ,4 Zančajan krajobraz ,5 Park šuma 9 311,97 Spomenik parkovne arhitekture 10 88,55 Spomenik prirode-geomorfološki 5 0 Spomenik prirode-botanički 2 0 Ukupno: ,02 Izvor: Službena stranica Dubrovačko-neretvanske županije, O zaštićenim područjima prirodne baštine skrbi se Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije. Na području Županije nalazi se ukupno 1893 spomenika kulture, od toga 259 registrirana, 486 preventivno zaštićena te 1145 evidentiranih spomenika. Kao spomenik svjetske baštine registrirana je urbana cjelina Dubrovnika, a u toj kategoriji zaštite se predviđa i registracija urbanih cjelina Korčule i Stona. Plaže u koncesiji na području Dubrovačko-neretvanske županije Zaključno do 31. prosinca godini na području Dubrovačko-neretvanske županije na snazi su 22 ugovora o koncesiji za gospodarsko korištenje plaža.

25 Tablica br 5. Koncesije na području Dubrovačko-neretvanske županije Red. broj Koncesionar 1 HOTEL EXCELSIOR DD 2 KONOBA GUSAR 3 HOTELI CROATIA DD 5 TIN TRADE D.O.O. 6 JELAVIĆ D.O.O. 7 HOTEL MORE D.O.O. 8 KONO D.O.O. Vrijeme trajanja koncesije Početak Kraj Trajanje (god.) Područje Morski dio (m²) Površina pod koncesijom Kopneni dio (m²) 12 Dubrovnik 2973 Ukupno (m²) 10 Zaton, plaža u Štikovici Cavtat, Konavle, ispred hotela Dubrovnik, plaža Copacabana Dubrovnik, plaža Sv.Jakov Dubrovnik, ispred Hotela Dubrovnik, plaža Banje HOTEL PALLACE DD Dubrovnik, ispred Hotela FACTA VERA D.O.O Vela Luka, Kupalište Vranac KONOBA GALIJA D.O.O Gradska plaža u Cavtatu UO GORAN Mokošica HOTELI DUBROVAČKA RIVIJERA DD - koncesijsko područje Župa Dubrovačka, plaža u Srebrenom HOTELI DUBROVAČKA RIVIJERA DD - koncesijsko područje Župa Dubrovačka, plaža u Srebrenom PIMARO D.O.O Župa Dubrovačka, plaža u Srebrenom DUBROVAČKI VRTOVI SUNCA D.O.O Orašac, Dubrovnik HOTELI LIBERTAS -A Dubrovnik, ispred Hotela HOTELI LIBERTAS -B Dubrovnik, ispred Hotela RIVIERA ADRIA D.D Dubrovnik, ispred Hotela President ANKER GRUPA D.O.O Lopud, Dubrovnk RIVIERA ADRIA D.D Dubrovnik, Plaža "Kava" "OBRT UVALA" Komarna, Slivno Izvor: Upravni odjel za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku

26 Ocjene kakvoće mora za kupanje na plažama U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u sezoni more je ispitivano na 110 točaka ispitivanja, odnosno uzeto je 1108 uzoraka od kojih je 1044 (94,22%) bilo ocjenjeno ocjenom izvrsno, 35 (3,16%) ocjenom dobro, 27 (2,44%) ocjenom zadovoljavajuće i 2 (0,18%) ocjenom nezadovoljavajuće. Tablica br 6. Broj točaka ispitivanja i broj uzoraka po jedinicama lokalne samouprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2014.g. Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja: Izvješće o kakvoći mora za kupanje u RH za Plava zastava Plava zastava za plaže i marine je međunarodni ekološki program zaštite okoliša mora i priobalja, čiji je prvenstveni cilj održivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom. Plava zastava je danas najpriznatiji model ekološkog odgoja i obrazovanja i obavješćivanja javnosti, kada je u pitanju briga za more i obalni pojas. Na području Županije nalaze se 3 plaže s plavom zastavom (U 2014.g.): - Hotel Valamar President, Dubrovnik - Hotel Osmine Slano - Hotel Importanne resort i 2 marine s plavom zastavom: - ACI marina Korčula - ACI marina Dubrovnik

27 1.4. Analiza podataka navedenih u Obrascu za evaluaciju plaža (PL/14) po jedinicama lokalne samouprave Obrazac PL/14 je polazišna osnova izradi Programa kojega su morale popuniti jedinice lokalne samouprave (JLS) u svrhu utvrđivanja postojećeg stanja plaža u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Analiza podataka navedenih u Obrascu za evaluaciju plaža podijeljena je po jedinicama lokalne samouprave na kojima se nalaze plaže. Slika 3. Podjela Dubrovačko-neretvanske županije na cjeline u svrhu provođenja radionica

28 U nastavku je prikazana tablica broj 7 sa pregledom ukupnih podataka plažnih resursa po JLS na području Dubrovačko-neretvanske županije. Tablica br. 7: Prikaz podataka plažnih resursa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji R.br. Jedinica lokalne samouprave Broj prijavljenih plaža Površina/m2 Dužina/m2 1. Grad Dubrovnik Grad Opuzen Grad Ploče Grad Korčula Općina Konavle Općina Župa dubrovačka Općina Dubrovačko primorje Općina Ston Općina Janjina Općina Orebić Općina Trpanj Općina Mljet Općina Smokvica Općina Lumbarda Općina Vela luka Općina Blato Općina Lastovo Općina Slivno UKUPNO U sljedećim tablicama i grafikonima prikazana je analiza plažnih resursta po jedinicama lokalne samouprave, a na temelju obrađenih podataka iz PL/14 obrazaca.