Field Crop Production Prethodno priopdenje Utjecaj hibrida i tretmana sjemena kemijskim i biološkim preparatima na prinos i kvalitetu korijena šećerne

Транскрипт

1 Prethodno priopdenje Utjecaj hibrida i tretma sjeme kemijskim i biološkim preparatima prinos i kvalitetu korije šećerne repe Goran Horvat 1, Suza Kristek 2, Andrija Kristek 2, Manda Antunoviš 2, Draga Kocevski 2 1 PBZ, J. Zlatarića 23, Beli Mastir, Hrvatska 2 Poljoprivredni fakultet Osijek, Trg Sv. Trojstva 3, Osijek, Hrvatska ( skristek@pfos.hr) Saţetak Pokus je postavljen godine eutriţnom smeťem tlu, kojem je u razdoblju od godine detektirano prisustvo patogene gljive. U pokusu su korińte dva hibrida tolerant R. te dva hibrida osjetljiva patogenu gljivu. Postavljanje pokusa obavljeno je po shemi potpuno randomiziranog bloknog rasporeda u 4 povljanja i 3 razliţite varijante tretiranja sjeme: 1. Kontrola sjeme tretirano fungicidom Thiram 42 S (600 ml/100 kg sjeme); 2. Sjeme inokulirano bakterijom P. fluorescens; 3. Sjeme tretirano fungicidom Thiram 42 S (200 ml/100 kg sjeme) + inokulirano bakterijom P. fluorescens. Najbolji rezultati svih parametara dobiveni su varijantom 3 (kombinirano tretiranje sjeme). Kljuţne rijeţi: ńešer repa, genotip, fungicidi,, Pseudomos fluorescens Uvod U proizvodnji ńešerne repe, ovisno o klimatskim uvjetima, stupnju zaraņenosti tla patogenima i agrotehnici, javlja se problem truleņi korije ńešerne repe. Uzroţnici su brojni, a ńtete koje nose su vrlo velike. Najţeńši uzroţnici propadanja klijaca ńešerne repe su gljive Aphanomyces cochlioides, Pythium ultimum i P. debarianum, kao i. Osim klimatskih uvjeta koji pridonose razvoju ovog tipa truleņi korije, bitno je istaknuti da je zţajan faktor i ruńe agrotehnika nepravil obrada tla koja za rezultat ima ruńavanje strukture tla i povešanje njegove kiselosti. sjeme fungicidima, korińtenje tolerantnih sorti, kao ni pravil agrotehnika ne osiguravaju potpunu zańtitu biljke od ovog uzroţnika. Naime, ukoliko je visok stupanj zaraņenosti tla, a klimatski uvjeti pogodni za razvoj ovog patoge, do infekcije še doši u vešoj ili manjoj mjeri. sjeme fungicidima u velikoj mjeri sprijeţava razvoj ovih gljiva, meťutim, fungicidi imaju velikog utjecaja ljudsko zdravlje i okoliń, a i patogene gljive brzo razvijaju rezistentnost njih. Zbog svih vedenih razloga, a s posebnim osvrtom ekolońki aspekt ovog problema (korińtenje visokih doza fungicida), jedno od rjeńenja je inokulacija sjeme ńešerne repe bakterijama koje pokazuju antagonizam prema patogenim gljivama (Andersen et al., 2003.). Najbolje rezultate, u dosadańnjim istraņivanjima autora koji se bave ovom problematikom, dala je inokulacija sjeme ńešerne repe bakterijom P. fluorescens. Pseudomos fluorescens pripadaju ńtapišastim, asporogenim, gram negativnim bakterijama, koje su kao saprofitni oblici ńiroko rasprostranjene u tlima i vodama. Ove bakterije pripadaju zemljińnim mikroorganizama koje obavljaju jedan od veoma vaņnih procesa u tlu proces denitrifikacije. 518

2 Ratarstvo MeŤutim, zahvaljujuši produkciji antimikrobnih agesa, ove bakterije pokazuju izrazitu antibiozu prema patogenim mikroorganizmima uzroţnicima bolesti kulturnim biljkama, iktivirajuši njihov rast i razmnoņavanje (Whipps, 2000.). Zahvaljujuši produkciji cikliţkih lipopeptida (Koch et al., 2002.; Andersen et al., 2003.) ove bakterije se sve vińe koriste kao agensi za biolońku kontrolu bolesti (Nielsen et al., 1999., 2002.; Lee et al., 2002.; Sorensen et al., 2001.). Navedene studije ukazuju potencijalnu ulogu bakterija koje produciraju lipopeptide u biokontroli gljiviţnih oboljenja. To je dokazano u laboratorijskim, kao i u poljskim pokusima (Thrane et al., 2000.; 2001.). Iz tog razloga, inokulacija sjeme bakterijama koje pokazuju antagonizam prema patogenim gljivama je prihvatljiva altertiva korińtenju kemijskih pesticida (Andersen et al., 2003.). MeŤutim, ono ńto je zţajno tlima s izrazito visokim stupnjem zaraze patogenom gljivom je da s obzirom ţinjenicu da korisne bakterije Pseudomos sp. u pravilu, nisu posebno osjetljive fungicide (Pedersen et al., 2002.), moguše je sjeme tretirati u kombiciji sa niskim dozama ovih kemijskih agesa u cilju djelotvornog suzbijanja rasta i razmnoņavanja patogenih gljiva, ńto u koţnici ima pozitivan uţik sve pokazatelje prinosa i kvalitete ńešerne repe. Materijal i metode Pokus je postavljen godine eutriţnom smeťem tlu (ph KCl =6,48; 2,37 % humusa; 22,80 mg P 2 O 5 / 100 g tla; 24,33 mg K 2 O/ 100 g tla), kojem je u periodu od do godine detektirano prisustvo patogenih gljiva uzroţnika truleņi korije ńešerne repe. Pokus je postavljen po shemi potpuno randomiziranog bloknog rasporeda u 4 povljanja i 3 razliţite varijante tretiranja sjeme: 1. Kontrola sjeme tretirano fungicidom Thiram 42 S (600 ml/100 kg sjeme); 2. Sjeme inokulirano bakterijom P. fluorescens; 3. Sjeme tretirano fungicidom Thiram 42 S (200 ml/100 kg sjeme) + inokulirano bakterijom P. fluorescens. Pseudomos fluorescens izoliran je iz rizosfere presadnica ńešerne repe (Thrane et al., 2000.) i kultiviran King s B medium (Pseudomos F; Difco catalog No ). Inokulant je neńen sjeme neposredno prije sjetve u koliţini od oko 8 x 10 4 bakterija/sjemenu, odnosno 0,8 1,4 x bakterija/hektaru. U sjetvi su korińteni hibridi ńešerne repe, oplemenjivaţkih kuša koje plasiraju svoje sjeme u RH, tolerantni R. i te hibridi koji su osjetljivi patogenu gljivu R. Belinda i. U obje godine istraņivanja sjetva je obavlje u drugoj dekadi oņujka. Razmak izmeťu redova iznosio je 50 cm, a u redu oko 20 cm. Obavlje je slijedeša gnojidba: 300 kg/ha NPK 7:20:30 u jesen, 200 kg/ha NPK 15:15:15 predsjetveno i 200 kg/ha 27% KAN u prihrani. Broj inficiranih biljaka patogenom gljivom R., kao i broj propalih biljaka ńešerne repe odreťen je u fazi 4 6 pravih listova. Nakon vaťenja repe, koje je obavljeno sredinom listopada, utvrťeni su prinos korije (t/ha), sadrņaj ńešera (%), kao i sadrņaj melasotvornih tvari (K, Na, AmN). Rezultati i rasprava Vidljivo je da je broj inficiranih i propalih biljaka ńešerne repe gljivom R. u fazi 2 4 lista kod hibrida tolerantih R. kao i kod hibrida osjetljivih tu patogenu gljivu, kod varijante 2 i varijante 3 (Tablica 1.) podjedk. Najbolji rezultati svih ispitivanih parametara (Tablica 2., Tablica 3) poluţeni su u varijanti 3 (sjeme tretirano sa fungicidom Thiram 42 - S (200 ml/100 kg seed) + sjeme inokulirano sa bakterijom Pseudomos 44. hrvatski i 4. međurodni simpozij agronoma 519

3 fluorescens), iako u nekim sluţajevima nije bilo statistiţki zţajne razlike (P<0,05) izmeťu vedene varijante i varijante 2 (Sjeme inokulirano bakterijom P. fluorescens). Tablica 1. Broj inficiranih i propalih biljaka šećerne repe gljivom R. u fazi 2 4 lista. Osjetljivi Belinda sjeme Broj inficiranih biljaka gljivom R. Broj propalih biljaka gljivom R. 1 24,26 16, ,54 6, ,16 5, ,24 18, ,53 7, ,49 7, ,95 30, ,20 6, ,45 5, ,55 25, ,62 7, ,15 6,41 Tablica 2. Prinos korije šećerne repe (t/ha) i sadrţaj šećera (%). Osjetljivi Belinda LSD 0.05 LSD 0.01 sjeme Prinos korije (t/ha) Sadrņaj ńešera (%) , , , , , , , , , , , ,48 2,06 0,24 3,55 0,40 1.Kontrola sjeme tretirano fungicidom Thiram 42 S (600 ml/100 kg sjeme) 2.Sjeme inokulirano bakterijom P. fluorescens 3.Sjeme tretirano fungicidom Thiram 42 S (200 ml/100 kg sjeme) + inokulirano bakterijom P. Fluorescens Tablica 3. Sadrţaj K, Na i AmN u šećernoj repi (meq/ 100 R). meq/ 100 R sjeme K Na AmN 1 4,98 0,92 2,28 2 4,36 0,83 1,76 3 4,11 0,74 1,29 1 4,87 0,86 2,08 2 4,26 0,74 1,46 3 3,89 0,72 0,98 Osjetljivi Belinda 1 4,66 0,89 1,97 520

4 Ratarstvo 2 3,84 0,76 1,49 3 3,71 0,70 1,07 1 4,83 0,87 2,54 2 4,21 0,74 1,76 3 3,70 0,71 1,23 LSD ,31 LSD ,59 1.Kontrola sjeme tretirano fungicidom Thiram 42 S (600 ml/100 kg sjeme) 2.Sjeme inokulirano bakterijom P. fluorescens 0,06 0,11 3.Sjeme tretirano fungicidom Thiram 42 S (200 ml/100 kg sjeme) + inokulirano bakterijom P. fluorescens 0,17 0,32 Zakljuĉak Na temelju dobivenih rezultata moņemo zakljuţiti da inokulacija sjeme ńešerne repe bakterijom Pseudomos fluorescens sprijeţava razvoj patogene gljive i pokazuje visokosignifikantan utjecaj broj inficiranih i propalih biljaka ńešerne repe, kao i prinos korije te sadrņaj ńešera, K, Na i AmN. Najbolji rezultati poluţeni su u varijanti 3 (sjeme tretirano sa fungicidom Thiram 42 - S (200 ml/100 kg seed) + sjeme inokulirano sa bakterijom Pseudomos fluorescens), iako u nekim sluţajevima nije bilo statistiţki zţajne razlike (P<0,05) izmeťu vedene varijante i varijante 2 (Sjeme inokulirano bakterijom P. fluorescens). Literatura Andersen, J.B., Koch, B., Nielsen, T.H., Sørensen, D., Hansen, M., Nybroe, O., Christophersen, C., Sørensen, J., Molin, S. and M. Giskov (2003.): Surface motility in Pseudomos sp. DSS73 is required for efficient biological containment of the root pathogenic microfungi and Pythium ultimum. Microbiology 149: Koch, A.K., Kappeli, O., Fiechter, A. and J. Reiser (2002.): Hydrocarbon assimilation and biosurfactant production in Pseudomos aeruginosa mutants. J. Bacteriol. 173: Lee, C.H., Kempf, H. J., Lim, Y. and H. Cho (2000.): Biocontrol activity of Pseudomos cepacia AF2001 and anthelmintic activity of its novel metabolite, cepacidine A. J. Microbiol. Biotechnol. 10: Nielsen, T.H., Christophersen, C., Anthoni, U. and Sørensen, D. (1999.): Viscosimide, a new cyclic depsipeptide with surfactant and antifungal properties produced by Pseudomos fluorescens DR54. J. Appl. Microbiol. 87: Nielsen, T. H., Sørensen, D., Tobiasen, C., Andersen, J. B., Christophersen, C., Giskov, M. and J. Sørensen (2002.): Antibiotic and biosurfactant properties of cyclic lipopeptides produced by fluorescent Pseudomos spp. from the sugar beet rhizosphere. Appl. Environ. Microbiol. 68: Pedersen, H.C., Weiergang, I., Pontoppidan, M.M., Jørgensen, L. and Svingel, A. (2002.): Danisco Seed, Seed Technology Dept.. Hoejbygaardvej 31, DK 4960 Holeby, Denmark. Sorensen, D., Nielsen, T.H., Christophersen, C., Sørensen, J. and Gajhede, M. (2001.): Cyclic lipoundecapeptide amphisin from Pseudomos sp. Strain Dss73. Acta Crystallogr. Sect. C Cryst. Struct. Commun. 57: Thrane, C., Nielsen, T.H., Nielsen, M.N., Sørensen, J. and S. Olsson (2000.): Viscosimide producing Pseudomos fluorescens DR54 exerts a biocontrol effect on Pythium ultimum in sugar beet rhizosphere. FEMS Microbiol Ecol. 33: Thrane, C., Nielsen, M.N., Sørensen, J. and S. Olsson (2001.): Pseudomos fluorescens DR54 reduces sclerotia formation, biomass development, and disease incidence of causing damping off in sugar beet. Microb. Ecol. 42: hrvatski i 4. međurodni simpozij agronoma 521

5 Whipps, J.M. (2001.): Microbial interactions and biocontrol in the rhizosphere. Jourl of Experimental Botany, 52: Influence of genotypes and seed treatment by chemical and biological preparations on sugar beet root yield and quality Abstract The experiment was set up in on Eutric Cambisols, a soil type with presence of pathogenic fungi detected from Two hybrids tolerant to the fungi R. and 2 sensitive hybrids to the pathogenic fungi were used in this study. The experiment was set up in completely randomized block design, with 4 repetitions and 3 different seed treatments: 1. Control - seed treated with fungicide Thiram 42-S (600 ml/100 kg of the seed); 2. Seed inoculated with Pseudomos fluorescens bacterium, 3. Seed treated with fungicide Thiram 42-S (200 ml/100 kg of the seed) + inoculated with Pseudomos fluorescens bacterium. The best results of all parameters were obtained with variant 3 (combined seed treatment). Key words: sugar beet, genotypes, fungicides,, Pseudomos fluorescens 522