~ TEMA BROJA "::: '~' '' Novi nastavni plan sveučilišnoga dodiplomskog studija Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu piše: prof. dr. sc. Tomislav

Транскрипт

1 ~ TEMA BROJA "::: '~' '' oi nastani plan seučilišnoga dodiploskog studija Geodetskog fakulteta Seučilišta u Zagrebu piše: prof. dr. sc. Toisla Bašić, prodekan za nastau l. Uodno sloo Odluko Senata Seučilišta u Zagrebu, od 31. listopada godine, prihaćen je teelje članka 112. Zakona o isoki učilištia i članka 33. Statuta Seučilišta u Zagrebu, noi nastani progra seučilišnoga dodiploskog studija Geodetskog fakulteta Seučilišta u Zagrebu. Prethodno je 15. listopada godine dobieno i pozitino išljenje acionalnog ijeća za isoku naobrazbu Republike Hratske, koje je prije toga ienoalo strano pojerensto za ocjenu predloženoga nastanog plana i prograa, posebno sa stajališta njegoe eđunarodne usporediosti. Budući da se radi o projeni nastanog prograa od elikog značaja, kako za nastanike Geodetskog fakulteta, tako i za njegoe studente, satra korisni upoznati čitatelje "Ekscentra" s najažniji činjenicaa u sezi toga. 2. Kratko o poijesti nastae iz geodezije u Hratskoj Geodetska nastaa u Hratskoj započela je godine na Gospodarsko-šuarsko učilištu Križecia, i to kao posebni tečajei. Godine je osnoana Kraljesko-šuarska akadeija pri u Mudroslono fakultetu Seučilišta u Zagrebu, na kojoj se pored ostaloga predaala i geodezija. Deset godina kasnije se na Šuarskoj akadeiji uodi poseban Geodetski tečaj, koji je iao gotoo istojetne planoe i prograe s onia na tadašnji isoki školaa u Pragu i Beču. Taj tečaj dobia soj akadeski status 1919., kada prelazi na nooosnoano učilište - Tehničku isoku školu godine prerasta Geodetski tečaj u Geodetski odjel Tehničke isoke škole, u koje se nastaa izodila u osa seestara godine se oaj odjel spaja s Kulturno-inženjerski odjelo u Geodetskokultuotehnički odjel. Tri godine kasnije ulazi Tehnička isoka škola u sasta Seučilišta u Zagrebu, i to kao Tehnički fakultet s odgoarajući odjelia. Geodetskokulturnotehničko odjelu pripadale su tada Katedra za geodeziju, Katedra za priijenjenu geodeziju i Katedra za išu geodeziju. Opći su se predeti slušali na katedraa drugih odjela. Kraje uodi se geodetsko i elioracijsko usjerenje, da bi oo zadnje bilo ukinuto pet godina kasnije. Znatnije projene u organizaciji geodetske nastae dogodile su se godine. Tada su od biših odjela Tehničkog fakulteta 8

2 nastala četiri noa fakulteta, od kojih je jedan bio Arhitektonsko- građei nsko-geodetski fak ul tet (AGG). a Geodetsko odjelu uode sc noi kolegiji, osniaju noe nastano-znanstene jedinice te pribalja noa nastana poagala i instruente. Godine dolazi do osnutka saostalnoga Geodetskog fakulteta Seučilišta u Zagrebu. Treba istaći da je naš fakultet, koji oe godine slai 35 godina saostalnog postojanja, jedna od rlo rijetkih takih institucija u sijetu. U početku je Geodetski fakultet iao da usjerenja: geodetsko i kulturnotehničko, da bi studij kulturne tehnike bio nažalost ukinut godine. Fakultet je organiziran u šest zaoda, a tada je donešen i noi nastani plan i progra studija, koji se znatnije ijenja godine. Dodatno je ueden i studij iše stručne spree. Ponona refora nastae proedena je godine, te prihaćeni Okirni obrazoni prograi za profile inženjer geodezije i diploirani inženjer geodezije. ako je tada bilo uloženo puno truda, ipak se ože konstatirati da je to bilo sao dotjerianje dotadašnje tradicionalne geodetske nastae. Stoga se godine započelo s rado na noo nastano prograu, o kojeu je odje riječ. 3. oi nastani plan seul~ilišnoga dodiploskog studija Brzi razoj geodetske struke i znanosti, te jerne tehnike zadnjih desetak godina, glani je razlogo radikalne refore dotadašnjeg nastanog plana i prograa. U to rijee dekan je fakulteta bio prof. dr. sc. Ladisla Feil, a prodekan i prof. dr. sc. Teodor Fiedler i prof. dr. sc. Toisla Bašić. Analizirajući postojeće odele po kojia se odija nastaa geodezije u sijetu: angloaerički i posebno centralnoeuropski odel, napraljen je pregled nastanih planoa na deet njeačkih fakulteta (TU Berlin, U Bonn, TH Darstadt, TU Dresden, TU Hannoer, U Karlshrue, TU Miinchen, U der Bundeswehr Mi.inchen i U Stuttgart), i na jedno austrijsko (TU Beč). Studij geodezije u jeačkoj traje osa seestara s prosječno nešto anje od 30 sati predaanja i ježbi tjedno. Kod toga, pra četiri seestra čine osnoni studij, a slijedeća četiri stručni studij. a osa od oih deet fakulteta postoje usjerenja, na koja otpada oko 20% ukupne satnice. Studiranje geodezije u Beču traje pet godina uz ogućnost biranja tri usjerenja. Značajno je odah spoenuti de se u Beču nakon uspješno položenog diploskog ispita dobia titula Mr. ng. Kod izrade noih nastanih planoa u jeačkoj i Austriji uočena je projena u sljedeći područjia: kopjutorska obrada podataka poaknuta je na pra godišta studija kako bi se se ježbe ogle izoditi na računalia sadržaj kolegija Z područja Geoinforaeijskih sustaa stalno je prilagođaan potrebaa prakse u kolegijia kao što su Kartografija, Fotograetrija, Daljinska istražianja, ali i drugia, uedene su što je oguće iše digitalne tehnike u predetia Viša geodezija, Fizikalna geodezija i Astronoija dane su osnoe, a ajući prikaz klasičnih etoda skraćen je na račun odernih satelitskih etoda iše je naglašen značaj predeta kao što su Katastar i Uređenje zeljišta u idu gore spoenuto, ali dijelo i aktualnu kadrosku situaciju te doista loše stanje s raspoložio nastano i znansteno opreo, započelo je Pojerensto za reforu nastae godine s dugotrajni i naporni rado na noo nastano planu i prograu. Ponekad je kod toga ekscentar lipanj

3 bilo eđu članoia Pojerensta i ećih neslaganja, pa i žučnijih diskusija, ali konačni rezultat sega toga bio je prijedlog noog nastanog plana i prograa dodiploskog (i poslijediploskog) studija na Geodetsko fakultetu Seučilišta u Zagrebu. Taj je prijedlog dan Senatu Seučilišta u Zagrebu na odobrenje, nakon što je prethodno acionalno ijeće za isoku naobrazbu Republike Hratske dalo soje pozitino išljenje. Budući da su eće projene, pa i usjerenja, predložena u iši godinaa studija, to je najprije dobiena prireena suglasnost da se eć školske godine 1994/95. započe s odijanje nastae po noo nastano prograu. l za drugu godinu sudija u 1995/96. dobijena je prireena suglasnost. S kolsko godino 1996/97. počela se održaati nastaa na trećoj godini, sada sa si zakonski odobrenjia koji su spoenuti u uodno slou. staknio, članoi edunarodnog Pojerensta za rednoanje nastanog plana prograa dodiploskog studija Geodetskog fakulteta, koje je ienoalo acionalno ijeće za isoku naobazbu, redo su rsni znanstenici i stručnjaci iz najažnijih područja geodezije. Pored nekih dobronajernih prijedbi, iše u sislu trenutne zakonske regulatie kod nas, te opsega nekih klasičnih predeta i nužnosti preferiranja engleskog na račun drugih stranih jezika, se su ostale ocjene zaista iše nego odlične. eka i na oo jestu bude dozoljeno citirati dio ocjene našeg nastanog prograa jednog od najeinentnijih geodeta današnjice, i to na originalno englesko jeziku: "... Let e say first that consider the curriculu to be exceent and to eet perfectly international standards.... Thus congratulate the Faculty of Geodesy on haing designed such an exceent curriculu, and congratulate Croatia on haing an internationay recognized education in odern Geodesy". U nastaku slijedi detaljan prikaz sih predeta i satnice odobrenog noog nastanog plana na seučilišno dodiplosko studiju Geodetskog fakulteta Seučilišta u Zagrebu. Dodiploski studij za stjecanje zanja diploirani inženjer geodezije traje deet seestara i sastoji se od zajedničkog i izbornog dijela. Zajednički dio (idi tablicu l) upisuju si studenti bez obzira na usjerenje, a čine predeti koji su nužni sako diploirano inženjeru geodezije. Tablice 2, 3 i 4 daju prikaz obezatnih i izbornih predeta na noouedena tri usjerenja u četrtoj usjerenja su: ga i petoj godini studija. Ta Fotograetrija i kartografija, nženjerska geodezija, Satelitska i fizikalna geodezija. Voditelj usjerenja Fotograetrija i kartografija je prof. dr. sc. edjeljko Frančula, usjerenja nženjerska geodezija doc. dr. sc. Zdrako Kapoić, a usjerenja Satelitska i fizikalna geodezija akadeik Krešiir Čolić. Sudenti koji steknu ujete za upis u četrtu godinu studija upisuju jedno od tih usjerenja. Pored obezatnih predeta (po da u sedo i oso seestru, te diploski ispit u deeto), studentia je unutar usjerenja oogućen izbor predeta prea osobno interesu (idi tablice). ako to još za sada nije definitino odredeno, najjerojatnije će saki student trebati u 7., 8. i 9. seestru upisati inialno 6-8 izbornih predeta, u skladu s bodoni sustao (da sata predaanja nose 2 boda, a da sata ježbi l bod). Osi toga, student ora tijeko pre dije godine studija upisati i progra tjelesne kulture, te ože po želji upisati i neke druge fakultatine predete. akon druge, treće i četrte godine obezatna je dotjedna stručna praksa, a na koncu studija student izrađuje nastanički pojerensto. diploski rad kojega brani pred 10

4 Tablica l. astani progra na 1.,. i. godini studija God l Se Predet MATEMATKA ACRTA GEOMETRJA FZKA PRAKTČA GEODEZJA GEODETSKO CRTAJE SUVREMEE DRUŠTVEE TEORJE STRA JEZK. SEMESTAR: l MATEMATKA GEOFORMATKA ACRTA GEOMETRJA FZKA PRAKTČA GEODEZJA SOCOLOGJA ORGAZACJE STRA JEZK. SEMESTAR: God..e - God Se Predet MATEMATKA GEOFORMATKA PRAKTCA GEODEZJA MEHAKA SOCOLOGJA ORGAZACJE STRA JEZK V V V V V V Se V V V V Vl V V V l l+ l l + l l +l SEMESTAR: MATEMATKA V GEODETSKA AS1ROOMJA PRAKTCA GEODEZJA V GEOFORMXlKA TEORJA POGREšAKA RAču ZJEDAčEJA KAJ:'ASTAR EKRETA V SEMESTAR: Predet TEORJA POGRESAKA l RACU ZJEDACEJA FOTOGRAMETRJA OPCA KARTOGRAFJA VSA GEODEZJA ZEJERSKA GEODEZJA KATASTAR EKRETA SATELTSKA GEODEZJA FZKALA GEODEZJA V. SEMESTAR: FOTOGRAMETRJA KARTOGRAFSKE PROJEKCJE VSA GEODEZJA ZEJERSKA GEODEZJA SATELTSKA GEODEZJA FZKALA GEODEZJA UVODU GS PRAKTCA GEODEZJA - PRAKTKUM V. SEMESTAR: l+ l l+ l ekscentar lipanj

5 Tablica 2. Usjerenje FOTOGRAMETRJA KARTOGRAFJA God. Se Obezatni predeti Sati tj_edno V VT FOTOGRAMETRJA V V DGTALA KARTOGRAFJA l God. Se. zborni predeti Sati tj_edno V V UMERČKA FOTOGRAMETRJA V V TOPOGRAFSKA KARTOGRAFJA V V KARTOGRAFSKA GEERALZACJA V V DALJSKA STRA t VA JA V V UREĐEJE ZEMUŠTA V u DGTAL KATASTAR God. Se. Obezatni predeti Sati tj_edno V Vl TOPOGRASKFORMACJSK SUSTAV V V KARTOGRAFSKA REPRODUKCJA God. Se. zborni predeti Sati tj_edno V V TEMATSKA KARTOGRAFJA V Vli FOTOGRAMETRJA V V MATAMATlČKA KARTOGRAFJA V V GEOFORMACJSK SUSTAV V VT DGTALA KARTOGRAFJA V V KOMUAL FORMACJSK SUSTAV God. Se Obezatni predeti Sati!i_edno X DPLOMSK RAD God. Se zborni predeti Sati!i_edno FOTOGRAMETRJA U ARHTEKTJR ZASTT X SPOMEKA KULTURE X DGTALA FOTOGRAMETRJA X PRMJEJEA FOTOTERPRETACUA 1+1 X KARTOGRAFSK ZAKOV X POVJEST GEODEZJE X UPO'REBA KARATA X FOTOGRAMETRJA- SEMAR 0+2 X KARTOGRAFJA GS - SEMAR 0+2 X PRAKTĆA KARTOGRAFJA - SEMAR 0+2 God. Se. Fakultatini _l)_redeti Sati!i_edno X SOCOLOGJA ORGAZACJE l+l X STRA JEZK

6 Tablica 3. Usjerenje JŽEJERSKA GEODEZJA God. Se. Obezatni predeti V V ŽEJERSKA GEODEZJA V VT UREĐEJE ZEMUŠTA God. Se. zborni predeti Sati t.iedno V V DGTAL KATASTAR V V PROJEKTRAJE PROMETCA V V ZMJERA ZEMUŠTA V V HDROTEHĆKE MELORACJE V V PROSTORO PLARAJE URBAZAM V V POMORSKA GEODEZJA God. Se. Obezatni predeti V V ŽEJERSKA GEODEZJA V V KOMUAL FORMACJSK SUSTAV God. Se. zborni predeti V V KOMASACJE V V GEODETSK RADOV U HDROTEHC V V OSOVE GRAĐEVARSTVA V V ORGAZACJA GEODETSKH RADOVA V V GEODETSKE MREŽE POSEBH AMJEA 2 +2 V V FOTOGRAMETRJA God. Se. Obezatni predeti X DPLOMSK RAD 0+8 God. Se. b.boi predeti X POMAC DEFORMACUE X DUSTRJSKA ZMJERA X PODRŠKA UPRAVLJAJU PROSTOROM l + l X PRAKTČA GEODEZJA- SEMAR 0+2 X ZMJERA ZEMUlŠTA- SEMAR 0+2 X žejerska GEODEZJA- SEMAR 0+2 X PROCJEA EKREA FOTOGRAMETRJA U ARHTEKTUR ZASTT X SPOMEKA KULlURE God. Se Fakultatini predet X SOCOLOGJA ORGAZACJE l+ l X STRA JEZK l + l ekscentar lipanj

7 Tablica 4. Usjerenje SATELTSKA FZKALA GEODEZJA Obezatni predeti God. Se n POMORSKA GEODEZJA n SATELTSKA GEODEZJA zborni predeti God. Se n GEODETSKA AS1ROOMJA r r n V V r r n n POSEB ALGORTM RAĆUA ZJEDAĆEJA OPTMRAJE GEODETSKH MREŽA LEARA ALGEBRA OSOVE OCEAOGRAFJE DALJSKA STRAŽVAJA Obezatni predeti God. Se r Vl POMORSKA GEODEZJA r Vi FZKALA GEODEZJA zborni predeti God Se Vl GEODAMKA V r V GEODEZJA U GEOZAOSTMA r Vi GEOFZĆKA GEODEZJA Sati t.iedno r r X God Se V FZKA ZEMLJOG TJELA ATMOSFERE V GEOFORMACJSK SUSTAV Vl ORGAZACJA GEODETSKH RADOVA God Se X X X X X X X ~ Obezatni predeti Sati t.iedno DPLOMSK RAD 0+8 zborni predeti SATELTSKA GEODEZJA- SEMAR FZKALA GEODEZJA -SEMAR POMORSKA GEODEZJA - SEMAR SPEK1RALE METODE SATELTSKA ALTMETRJA OSOVE AS1ROFZKE POVJEST GEODEZJE Fakultatini predet God. Se X SOCOLOGJA ORGAZACJE X STRA JEZK 14 Sati t.iedno ~ l J l+l l+l

8 a kraju dobro je usporediti satnice noog nastanog plana s tjedni prosjeko sati na deet njeačkih fakulteta kao i na fakultetu u Beču. Ta je usporedba, ali sao za najažnije predete, sadržana u tablici 5., iz koje se jasno uočaa izrsno slaganje izedu našeg i deet njeačkih fakulteta u broju sati najažnijih predeta na obaezno dijelu studija tijeko pre tri godine. Tablica 5. Usporediost s prograia (broj sati PREDMET tjedno) na inozeni seučilištia PROSJEK DEVET JEMAEKJH TU BEE peodetsk FAKULTET ZAGREB FAKULTETA M atanatka ~ e:rn etrij:t F :izka, M Ehka 9 Praktienc _,.. ~ aeun izjed ~jj ~ e:>:hbt atka ikatasar !Fotoglan etrij:t K artl:lgiafw Kr ge:xlezijl F :iz:kah3. ge:xlez:ij la stidn:: jj ešto eće odstupanje satnice u usporedbi s bečki nastani prograo, ože se objasniti različiti početko s usjerenjia te trajanje studija. aie, na TU Beč se s usjerenjia započinje eć u peto seestru, dok cjelokupni studij traje deset seestara. Uspoređujući stari nastani plan i progra Geodetskog fakulteta s noi, uočljie su zaista elike projene. Tako je u pre tri zajedn ićke godine studija poećana satnica Geoinforatike (biši KOGP) za tri puta, te je po pri puta ueden predet Satelitska geodezija. Se je to narano u duhu sjetskih trendoa i za odernizaciju studija nužnih projena, o kojia je odje eć bilo riječi. Pogledaju li se usjerenja, to se pored detaljnih izučaanja teeljnih predeta za pojedine sjeroe, prijećuje i značajna prisutnost digitalnih tehnika te noih kolegija kao što su Geoinforacijski sustai, Kounalni inforacijski sustai, Organizacija geodetskih radoa i dr. Mora se spoenuti i uođenje predeta Poorska geodezija na usjerenju Satelitska i fizikalna geodezija, s čie se i u geodeziji po pri puta pridaje značaj činjenici da skoro pola teritorija Hratske pripada akatoriju Jadranskog ora. 4. Zaključne konstatacije i pogled u butlućnost oi nastani progra seučilišnoga dodiploskog studija na Geodetsko fakultetu Seučilišta u Zagrebu sigurno je eliki korak naprijed u sislu odernizacije nastae i zadooljaanja eđunarodnih standarda u području isoke geodetske naobrazbe u Republici Hratskoj. o, za sada je to ipak sao pri od ažnih koraka koji nužno oraju uslijediti, a to su daljnje osposobljaanje nastanika, ponajprije lađih, te nabaka najodernije nastane i geodetske opree. Jedino na taj naćin oći ćeo, i nastanici i studenti, biti ranoprani sijetu u području digitalne fotograetrije, robotike, satelitske naigacije, GS tehnologije, inercijalnih sustaa i sega noog što na skora budućnost još donosi. Već danas se u anglosaksonski zeljaa to jedni ieno nazia geoatika. Stoga je za očekiati da će nas, u cilju napretka geodetske znanosti i struke, hratska držaa nastaiti adekatno pratiti pute stipendija za lade asistente, oogućaanje nabake odee geodetske i kopjutorske opree,... Bez sega toga, čini i se da bi oaj zaista kalitetni nastani plan i progra ostao ipak sao sloo na papiru. arano, to ni u ko slučaju ne znaći da je oaj nastani progra idealan i da ga ne treba stalno dotjeriati i odernizirati. Već nakon pre tri godine njegoe praktične realizacije uočeni su neki nedostaci koje treba či prije ispraiti. Zaprao, nužno je stalno praćenje sjetskih trendoa u nastai geodezije, te brzo reagiranje na njih kroz prikladno odificiranje naše nastae. Mišljenje studenata, koji pri studiraju po noo nastano odelu, tekođer je rlo ažno pri sagledaanju njegoe kalitete i praktične izediosti. Diploirani inženjeri s Geodetskog fakulteta Seučilišta u Zagrebu oraju i dalje ostati priznati i prepoznatljii abasadori hratske geodezije bilo gdje u sijetu, kao što je to i do sada bio slučaj. ekscentar lipanj