Šta je to KD?

Транскрипт

1 Šta je to KD? prvi, osnovni, temeljni pojam krivičnog prava jeste krivično djelo. protivpravno djelo kojim se povređuju ili ugrožavaju zaštićene vrijednosti i koje je, zbog svoje opasnosti ili štetnosti u zakonu određeno kao krivično djelo i za njega propisana krivična sankcija (član 17 KZ RS).

2 Šta je to KD? djelo čovjeka koje pravni poredak zabranjuje pod prijetnjom primjene KS. ljudsko ponašanje koje proizvodi štetnu posljedicu za društvo zbog koje ono reaguje primjenom KS prema njegovom učiniocu. društveno negativan, štetan ljudski akt. štetna društvena pojava; protivpravno skrivljeno učinjeno djelo čovjeka...

3 Elementi KD 1. osnovni, opšti, konstitutivni sadržani u svakom KD; bez njih nema uopšte KD kao javnopravnog delikta; čine opšte biće KD. 2. posebni specifični, posebni za svako pojedino KD predviđeno u posebnom dijelu KZ RS; po njima se međusobno i razlikuju KD koja sadrže opšte elemente.

4 Pojam KD čine četiri osnovna ili opšta elementa KD: 1. djelo čovjeka (posljedica prouzrokovana ljudskom radnjom); 2. protivpravnost djela, 3. određenost djela u zakonu i 4. društvena opasnost ili štetnost djela.

5 Ova četiri osnovna elementa pojma KD mogu da budu: a.objektivni i subjektivni, te b.materijalni i formalni 1. objektivni elementi su: a) djelo, b) protivpravnost, c) određenost djela u zakonu i d) društvena opasnost ili štetnost; 2. subjektivni element je krivična odgovornost (koja po izričitoj zakonskoj odredbi u RS ne čini opšti pojam KD).

6 b. Materijalni i formalni elementi KD 1. materijalni: a) djelo čovjeka i b) društvena opasnost ili štetnost; 2. formalni: a) protivpravnost i b) određenost djela u zakonu.

7 Posebni elementi nestalni, varijabilni elementi koji čine biće KD (zakonsko biće) kao skup posebnih elemenata ili obilježja koja karakaterišu određeno KD. to su radnja, posljedica, objekt i subjekt KD, način, sredstvo, vrijeme i mjesto izvršenja, lični odnosi i okolnosti učinioca...

8 Pojam bića krivičnog djela (zakonsko biće) skup različitih obilježja koja opredjeljuju određeno, konkretno KD i razlikuju ga od drugih KD. posebni elementi bića KD: a)obavezni radnja, posljedica, subjekt i objekt KD i b)mogući način, sredstvo, vrijeme i mjesto izvršenja, lični odnosi i okolnosti učinioca, namjera...

9 Uslovi kažnjivosti 1. objektivni uslovi kažnjivosti i 2. lični osnovi isključenja kažnjivosti. 1. to su okolnosti koje su predviđene u pojedinim zakonskim odredbama kojima su propisana obilježja određenih KD kao uslov za njihovo postojanje (ratio legis); one se nalaze u zakonskom opisu pojedinog KD i bez njih nema tog KD.

10 Lični osnovi isključenja kažnjivosti su okolnosti koje utiču na kažnjivost, odn. nekažnjivost određenih lica; ne ulaze u obilježje bića određenog KD. 1. neprijavljivanje pripremanja KD čl. 331, 2. neprijavljivaje KD ili učinioca čl. 332 i 3. pomoć učiniocu poslije izvršenog KD čl. 333 KZ RS (srodnici nisu odgovorni).

11 Zanemarljivo opasno djelo čl. 25 KZ RS nije KD ono djelo koje je, iako sadrži obilježja KD, zanemarljivo opasno zbog neznatnosti ili odsutnosti štetnih posljedica, niskog stepena krivične odgovornosti učinioca i odsustva potrebe za njegovim kažnjavanjem. djelo je zanemarljivo opasno ako na to ukazuju njegova priroda, težina, okolnosti pod kojima je učinjeno, nizak stepen krivične odgovornosti učinioca ili njegove lične okolnosti.

12 Materijalni elementi krivičnog djela iz zakonske definicije krivičnog djela proizilazi da su materijalni elementi KD: a) djelo čovjeka i b) društvena opasnost ili štetnost djela.

13 U okviru djela čovjeka razlikuju se tri elementa: 1. radnja KD, 2. posljedica i 3. uzročni odnos između preduzete radnje i ostvarene posljedice. ako posljedica usljed preduzete radnje izvršenja ne nastupi, nema KD u svršenom obliku, već postoji pokušaj KD.

14 Šta je još važno za KD? uz radnju i posljedicu od posebnog značaja su: a) mjesto, b) vrijeme i c) način izvršenja krivičnog djela.

15 Radnja kao osnovni element krivičnog djela radnja je osnovni element bez koga ne može biti ostvareno KD; nema uopšte KD. to je zakonom određeno ponašanje kojim se ostvaruju obilježja bića KD. KD se može izvršiti: a) činjenjem i b) nečinjenjem (član 18 KZ RS).

16 Komisivna krivična djela krivično djelo može se izvršiti: 1. činjenjem ili 2. nečinjenjem. činjenje je svjesno i voljno preduzimanje tjelesnog pokreta (aktivno djelovanje). komisivna KD ili delikti činjenja, komisivni delikti KD činjenja povreda zabranjujućih normi (krađa, tjelesna povreda, silovanje).

17 Omisivna krivična djela KD može biti izvršeno nečinjenjem samo kad je učinilac propustio činjenje koje je bio dužan da izvrši. nečinjenje - propuštanje tjelesnog pokreta, odn. propuštanje da se preduzme određeno činjenje (pasivna radnja). omisivna KD negativno, pasivno ponašanje, svjesno i voljno propuštanje tjelesnog pokreta (npr. nepružanje pomoći član ili neukazivanje pomoći licu povrijeđenom u SN - član 406).

18 Iz čega može da proizađe obaveza na činjenje? 1. iz pravnog propisa, 2. iz pravnog posla (ugovora), 3. iz radnog odnosa, 4. iz normi ponašanja koje su prihvaćene u vršenju nekih profesionalnih djelatnosti (ljekarski kodeks), 5. iz prethodnog činjenja i 6. iz odnosa povjerenja (npr. u lovu).

19 Iz čega se sastoji radnja izvršenja? radnja se može sastojati iz jednog pokreta, iz jedne djelatnosti ili iz više međusobno povezanih djelatnosti (neko puca tri puta u žrtvu da bi je ubio). dakle, radnja može biti prosta i složena. najčešće se radnja ostvaruje pokretima tijela i udova, a može i izgovaranjem riječi ili dr. ponašanjem.

20 KD nečinjenja mogu biti: 1. prava (čista) KD nečinjenja mogu se izvršiti samo radnjom nečinjenja, neizvršenjem određene obaveze koja je sadržana u naređujućoj (zapovjednoj, imperativnoj) normi da se preduzme određena djelatnost. sastoje se u propuštanju da se preduzme određeno činjenje propuštanje dužne radnje (KD nepružanja pomoći čl.138). neizvršavanje postavljenih dužnosti.

21 KD nečinjenja mogu biti: 2. neprava (nečista) KD nečinjenja nepravo nečinjenje sastoji se u tome što određena osoba propušta da izvrši dužnu radnju čime prouzrokuje propisanu zabranjenu posljedicu (majka propusti da pruži pomoć djetetu koje je upalo u vodu, iako je to mogla učiniti bez opasnosti po svoj život, pa se dijete utopi). učinilac ne čini ono što treba da učini. sastoje se u kršenju dužnosti da se spriječi nastupanje posljedice.

22 Neprava (nečista) KD nečinjenja mogu biti: 1. zakonski regulisana djela kod kojih zakon precizno određuje radnju, tj. u čemu se sastoji nečinjenje (npr. izazivanje opšte opasnosti čl. 394); 2. zakonski neregulisana djela - zakonski opis djela obuhvata samo činjenje, ali se ona mogu učiniti i nečinjenjem (npr. ubistvo djeteta nehranjenjem).

23 Vrste radnji činjenja prema doprinosu u procesu nastajanja posljedice KD 1. radnja izvršenja, 2. radnja podstrekavanja i 3. radnja pomaganja.

24 Radnja izvršenja jeste djelatnost kojom se ostvaruje KD prouzrokovanjem posljedice. obavezni element bića KD i sadržana je u zakonskom opisu KD. lice koje ostvaruje radnju izvršenja izvršilac KD. u ostvarenju radnje izvršenja može učestvovati više lica saizvršioci.

25 Važnost utvrđivanja radnje izvršenja u krivičnom postupku 1. za pravnu kvalifikaciju KD, 2. za određivanje mjesta i vremena izvršenja KD, 3. za određivanje pokušaja KD.

26 Posljedica proizvedena promjena ili stanje u spoljnjem svijetu koje nastaje kao rezultat dejstva preduzete radnje izvršenja KD. negativna fizička, materijalna promjena na objektu napada koja je prouzrokovana radnjom KD. rezultat preduzete radnje izvršenja na objektu KD.

27 Posljedica KD se javlja u dva oblika: 1. povreda fizička, materijalna promjena na objektu radnje; ona je element bića KD; rezultat na objektu radnje; 2. ugrožavanje zaštićenog dobra kažnjava se za opasno ponašanje nezavisno od toga da li je to ponašanje rezultiralo povredom zaštićenog dobra.

28 Podjela KD s obzirom na vrstu posljedice: 1. KD povrede većina KD spada u grupu KD povrede; povredu objekta najčešće je moguće neposredno zapaziti čulima (kod KD ubistva ili tjelesne povrede). povreda na objektu koji je dio materijalne stvarnosti (život, tijelo, imovina) i na nečijem pravu, interesu. da bi ova KD bila dovršena, potrebno je da je nastalo oštećenje ili uništenje objekta radnje.

29 Tri vida posljedice povrede: posljedica povrede se javlja u tri vida: a) uništenje, b) oštećenje i c) činjenje neupotrebljivim pravnog dobra.

30 Podjela KD s obzirom na vrstu posljedice: 2. KD ugrožavanja KD ugrožavanja zasnivaju se na pojmu opasnosti. opasnost predstavlja izuzetnu situaciju u kojoj se, prema opštem iskustvu, svakog časa može očekivati nastupanje povrede. zasniva se na mogućnosti bliske i neposredne povrede kakvog dobra (kada osoba puca uvis u prepunom kafiću). može biti: 1. konkretna i 2. apstraktna.

31 KD ugrožavanja mogu se podijeliti na: a) KD sa konkretnom opasnošću i b) KD sa apstraktnom opasnošću (neprava, apstraktna KD ugrožavanja).

32 Konkretna (neposredna, bliska, stvarna) opasnost postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja opasnost stvarno nastupila po objekat, pa je mogućnost nastupanja njegove povrede bila tako velikog stepena da je postojala vjerovatnoća njenog nastupanja, ali do povrede ipak nije došlo usljed slučaja ili iz drugih razloga (pucanje uvis u prepunom kafiću). mora se utvrditi u konkretnom slučaju dokazivanjem, elemenat bića KD.

33 Apstraktna (opšta, moguća) opasnost postoji kada usljed preduzete radnje izvršenja opasnost nije nastupila za objekat, ali je postojala mogućnost da nastupi (KD ugrožavanja javnog saobraćaja opasnom radnjom ili sredstvom). ona postoji kada posljedica nije bila vjerovatna, ali je bila moguća; ta posljedica nije elemenat bića KD; njeno postojanje se ne utvrđuje u konkretnom slučaju.

34 Utvrđivanje posljedice KD u kriv. postupku ima značaj: 1. za pravilnu pravnu kvalifikaciju KD, 2. za utvrđivanje postojanja sticaja KD, 3. za utvrđivanje pokušaja i 4. za utvrđivanje jačine povrede ili ugrožavanja zaštićenog dobra kao okolnosti kod odmjeravanja kazne.

35 Uzročnost da bi se prouzrokovana posljedica u spoljnjem svijetu kojom su ostvarena obilježja bića KD predviđenog u zakonu mogla pripisati nekom licu u krivicu, ona mora biti rezultat njegove radnje. dakle, između preduzete radnje činjenja ili nečinjenja nekog lica i nastupile posljedice mora postojati uzročnoposljedična (kauzalna) veza.

36 Utvrđivanje uzročnosti u krivičnom postupku učinilac odgovara za posljedice koje su rezultat njegove radnje. utvrđivanje uzročnosti u kriv. postupku predstavlja faktičko pitanje koje sud rješava kako bi određeno lice odgovaralo samo za promjene u spoljnjem svijetu koje su njegovo djelo, a ne i za promjene koje se slučajno nadovezuju na njegovu radnju.

37 Vrijeme izvršenja krivičnog djela najčešće posljedica KD nastupa neposredno poslije preduzete radnje izvršenja. u malom broju slučajeva radnja i posljedica se ne dešavaju u istom trenutku, već se radnja preduzima u jednom, a posljedica nastupa kasnije (temporalna KD). zbog toga treba utvrditi vrijeme izvršenja KD.

38 U određivanju vremena izvršenja KD tri teorije: 1. teorija djelatnosti vrijeme izvršenja KD - vrijeme preduzimanja radnje izvrš.; 2. teorija posljedice vrijeme izvršenja ono kada je posljedica KD nastupila bez obzira kada je preduzeta radnja izvrš.; 3. teorija jedinstva ubikviteta vrijeme izvršenja - vrijeme preduzimanja radnje i vrijeme nastupanja posljedice.

39 Vrijeme izvršenja krivičnog djela član 19 KZ RS KD je izvršeno u vrijeme kad je učinilac radio ili bio dužan da radi, bez obzira na to kada je posljedica djela nastupila (teorija djelatnosti). važno za utvrđivanje uzrasta učinioca KD, njegove krivice, koji KZ primijeniti, koja KS će se izreći, zastarjelost i dr.

40 Mjesto izvršenja krivičnog djela najčešće posljedica KD nastupa na mjestu gdje je preduzeta radnja izvršenja. u malom broju slučajeva radnja i posljedica se ne dešavaju na istom mjestu, već se radnja preduzima na jednom, a posljedica nastupa na drugom mjestu (distanciona KD). zbog toga treba utvrditi mjesto izvršenja KD.

41 U određivanju mjesta izvršenja KD tri teorije: 1. teorija djelatnosti mjesto izvršenja KD - mjesto preduzimanja odn, nepreduzimanja činjenja; 2. teorija posljedice mjesto izvršenja ono gdje je posljedica KD nastupila bez obzira gdje je preduzeta radnja izvršenja; 3. teorija jedinstva ubikviteta mjesto izvršenja i mjesto gdje je preduzeta odn. propuštena radnja i mjesto gdje je nastupila posljedica.

42 Mjesto izvršenja krivičnog djela član 20 KZ RS KD je izvršeno kako u mjestu gdje je učinilac radio ili je bio dužan da radi, tako i u mjestu gdje je posljedica Kdu potpunosti ili djelimično nastupila (teorija jedinstva ili ubikviteta). KD je pokušano kako u mjestu gdje je učinilac preduzimao radnju, tako i u mjestu gdje je po njegovoj zamisli posljedica trebala da nastupi ili je mogla da nastupi.

43 Važnost mjesta izvršenja krivičnog djela 1. da se utvrdi primjena krivičnog zakonodavstva RS u odnosu na inostrano krivično zakonodavstvo, 2. da se odredi mjesna nadležnost suda, 3. da se kvalifikuje KD kada je mjesto izvršenja radnje elemenat njegovog bića.

44 Društvena opasnost ili štetnost djela motiv ili razlog inkriminacije nekog ponašanja KD je društveno opasno djelo koje povređuje ili ugrožava zaštićene vrijednosti pa zbog toga njegovom učiniocu prijeti propisana krivična sankcija. društvena opasnost ili štetnost je drugi opšti objektivni elemenat opšteg pojma KD po kome se ova vrsta javnopravnih delikata razlikuje od sličnih delikata prekršaja.

45 Društvena opasnost ili štetnost KD društveno opasno djelo svako djelo kojim se povređuje ili ugrožava društveno dobro ili vrijednost od većeg značaja. stepenovanjem društvene opasnosti određuje se težina KD. bez postojanja društvene opasnosti, odnosno štetnosti djela - nema KD.

46 Formalni elementi krivičnog djela: iz zakonske definicije KD proizilazi da njegove formalne elemente čine: 1. protivpravnost, 2. određenost djela u zakonu i 3. krivična odgovornost učinioca.

47 Protivpravnost kao formalni elemenat KD znači protivnost normi koja je sadržana u nekom važećem (pozitivnom) pravnom propisu RS. to je nedozvoljeno ponašanje nekog lica, suprotno normama pravnog poretka. svako krivično djelo je protivpravno.

48 Određenost djela u zakonu da bi protivpravno djelo bilo KD, ono mora da bude određeno kao takvo u zakonu. određenost djela u zakonu opšti formalni elemenat KD nema KD niti kazne bez zakona. kriterij za ragraničenje od ostalih javnopravnih delikata. KD se mogu propisati samo zakonom krivično pravo je zakonsko pravo.

49 Dioba krivičnih djela 1. prema grupnom zaštitnom objektu KD su klasifikovana u posebnom dijelu KZ na određene grupe zavisno od vrste dobara prema kojima su ona upravljena; 2. prema težini: a) trojna dioba na zločine, prestupe i istupe i b) dvojna dioba na zločine i istupe.

50 Dioba krivičnih djela 3. prema prirodi KD opšta i politička. 4. prema načinu izvršenja: a) KD činjenja i b) KD nečinjenja: prava KD nečinjenja i neprava KD nečinjenja. 5. prema vrsti prouz. posljedice: a) KD povrede i b) KD ugrožavanja konkretna i apstraktna KD ugrožavanja.

51 6. Dioba krivičnih djela prema trajanju posljedice KD 1. trenutno KD posljedica u vidu promjene ili stanja nastupa neposredno poslije preduzete radnje izvršenja, 2. trajno KD učinilac stvara protivpravno stanje koje održava svojom voljom, ono traje dok ga učinilac ne prekine ili ga na to prinude spoljnje okolnosti (protivpravno lišenje slobode). 3. KD stanja preduzetom radnjom izvršenja stvara se protivpravno stanje i ono postoji nezavisno od volje učinioca (ubistvo, krađa).

52 Dioba krivičnih djela 7. prema stadijumu u izvršenju KD: a) svršeno (nastupila posljedica) i b) pokušano (nedovršeno) KD. 8. prema sastavu KD: a) prosto (jednostavno) sastoji se u preduzimanju jedne djelatnosti; povređuje se jedno pravno dobro, b) složeno - dvije ili više djelatnosti i dva ili više dobara, c) produženo i d) kolektivno.

53 Dioba krivičnih djela 9. prema obliku krivice sa kojom je učinjeno KD a) umišljajno i b) nehatno KD. opšte KD koje može da učini svako. vlastito ili posebno KD koje prema zakonskom opisu može da izvrši samo određeno lice koje ima posebno, specijalno svojstvo; lično svojstvo, odnos ili okolnost na strani učinioca predstavljaju elemenat bića KD (službeno ili vojno KD).

54 Dioba krivičnih djela svojeručno KD koje može svojom radnjom da izvrši samo jedno i to tačno zakonom određeno lice (ubistvo djeteta pri porođaju). vojno KD djelo protiv vojske: a) pravo vojno KD koje vrši samo vojno lice, b) nepravo svako lice i c) ratno vojno KD koje se vrši samo u određeno vrijeme.

55 Službena krivična djela službeno djelo protiv službene dužnosti: a) pravo službeno KD vrši samo službeno ili odgovorno lice, b) nepravo službeno KD koje može da izvrši svako lice protiv službene dužnosti (davanje mita), c) opšte službeno KD koje može da izvrši svako lice koje ima svojstvo službenog ili odgovornog lica i d) posebno službeno KD koje može da izvrši samo određeno službeno lice koje ima posebno svojstvo (sudija ili tužilac).

56 Dioba krivičnih djela djelatnosno kod koga posljedica nije elemenat bića KD; KD bez posljedice, kažnjiva je sama radnja izvršenja. posljedično posljedica je elemenat bića KD (ubistvo, tjelesna povreda) distanciono kod koga je radnja izvršenja preduzeta na jednom mjestu, a posljedica nastupa na drugom mjestu.

57 Dioba krivičnih djela temporalno kod koga je radnja izvršenja preduzeta u jednom vremenskom periodu, a posljedica nastupa kasnije, u drugom. jedinstveno kada učinilac sa jednom radnjom ostvari jednu posljedicu. primarno djelo koje je prvi put učinjeno od strane jednog lica KD u povratu učinilac ponovo izvrši KD.

58 Dioba krivičnih djela osnovno kod koga redovno, uobičajeno preduzetom radnjom nastupa zakonom propisana posljedica. kvalifikovano koje je izvršeno pod posebnim, težim kvalifikatornim okolnostima ili djelo kod koga usljed preduzete radnje izvršenja nastupi teža posljedica: a) djelo kvalifikovano težom posljedicom i b) djelo kvalifikovano naročitom okolnošću.

59 Dioba krivičnih djela privilegovano koje je izvršeno pod posebnim, privilegovanim okolnostima koje ukazuju na manji stepen opasnosti i težine učinjenog djela.

60 Dvojna (trojna) dioba KD KZ Francuske iz 1791: zločini, prestupi i istupi; KZ Kraljevine SHS iz 1929 takođe; za zločine smrtna kazna i strogi zatvor; za istupe novčana kazna. dvojna dioba zločini i prestupi. kod nas nema diobe, ne pravi se terminološka razlika između težih i lakših KD.

61 Objekt krivičnog djela 1. u formalnom smislu dobro, vrijednost ili interes protiv koga je upravljeno KD, te mu se zbog toga pruža krivičnopravna zaštita, 2. u materijalnom smislu društveni odnosi i dobra koja se štite odredbama krivičnog zakonodavstva.

62 Objekt krivičnog djela zaštitni objekt dobro, vrijednost ili interes kome se pruža krivičnopravna zaštita od povrede ili ugrožavanja KD (kod krađe to je imovina). opšti i grupni zaštitni objekt. objekat radnje materijalni, fizički predmet na kome se preduzima, odn. prema kome je upravljena radnja izvršenja KD (to je pokretna stvar koja se protivpravno oduzima).

63 Zaštitni objekt u RS zaštitni objekt proizilazi iz zaštitne funkcije krivičnog prava; koja će se dobra i vrijednosti štititi zavisi od potreba društva, interesa vladajuće stranke. objekt krivičnopravne zaštite u RS: a) čovjek osnovna prava i slobode čovjeka i građanina i b) druge osnovne individualne i opšte vrijednosti koje ustanovljava i jamči pravni poredak.

64 Objekt radnje ili predmet KD predstavlja element bića KD i on pripada zaštićenom objektu. izvršenjem KD se povređuju ili ugrožavaju različita dobra objekti KD ili predmet KD. ako je predmet KD čovjek, on se naziva pasivni subjekt KD. a) napadni i b) gramatički objekt radnje.

65 Subjekt krivičnog djela Aktivni subjekt KD aktivni subjekt lice koje svojom radnjom činjenja ili nečinjenja prouzrokuje posljedicu KD na objektu napada; lice koje čini KD. može biti: 1. izvršilac, odn. saizvršilac i 2. saučesnik (pomagač ili podstrekač).

66 Učinilac KD po pravilu, to može biti svako fizičko lice koje je navršilo 14 godina i pravno lice. kod nekih KD zakon traži posebno lično svojstvo, odnos ili okolnost lica da bi ono moglo biti učinilac KD delicta propria, KD sa posebnim, specijalnim subjektom. subjekt i lice koje se pri preduzimanju radnje izvršenja poslužilo životinjom, mehaničkom ili prirodnom silom.

67 Učinilac KD kao učinilac KD može se javiti i pravno lice (od 2003). pojam učinioca je širi od pojma izvršioca KD, jer on obuhvata i saučesnike. s obzirom na podobnost za krivičnu odgovornost učinilac može biti: a) krivično odgovoran i b) neuračunljivo lice. poseban krivičnopravni status maloljetnik i mlađe punoljetno lice.

68 Izvršilac KD na strani izvršioca KD mogu se javiti sljedeća svojstva: a) neposredni izvršilac lice koje samo preduzima radnju KD, b) posredni izvršilac lice koje koristi drugo lice kao sredstvo za izvršenje KD i c) saizvršilac.

69 Subjekt krivičnog djela Pasivni subjekt krivičnog djela pasivni oštećeni ili žrtva lice koje je povrijeđeno ili ugroženo izvršenim KD. lice kome pripada dobro ili vrijednost prema kome se preduzima radnja izvršenja KD.