2 Brijacak 005
|
|
- Elvira Todorović
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 BIOLOGIJA I EKOLOGIJA BIJELE LOBODE (Chenopodium album L.) BIOLOGY AND ECOLOGY OF COMMON LAMBSQUARTERS (Chenopodium album L.) Ema Brijačak, Valentina Šoštarić, Maja Šćepanović SAŽETAK Bijela loboda (Chenopodium album L.) jednogodišnji je širokolisni korov iz porodice lobodnjača (Chenopodiaceae). Podnosi vrlo različite klimatske uvjete i različite tipove tala zbog čega se ubraja među pet najrasprostranjenijih korovnih biljaka u svijetu. U Hrvatskoj je treći najučestaliji korov okopavinskih usjeva. Loboda je kozmopolitska vrsta s arealom rasprostranjenosti od 70 sjeverne do 50 južne geografske širine. Sposobna je prilagoditi se različitim klimatskim uvjetima pa biološki temperaturni minimum (T b ), ovisno o klimatu, varira od 2,0 do 6,0 C. Za područje kontinentalne Hrvatske T b iznosi 3,4 C. Može nicati u uvjetima visokog vodnog stresa kao i u širokom rasponu ph tla vrijednosti od jako kiselih do alkalnih. Svojom prisutnošću u usjevu, ovisno o vremenu nicanja, gustoći i razvojnom stadiju kulture, znatno utječe na prinos okopavinskih kao i povrtlarskih kultura. Važan je korov u oko 40 poljoprivrednih kultura, a najčešće u šećernoj repi, krumpiru, soji, kukuruzu, suncokretu i jarim žitaricama. Glavna štetnost lobode, ogleda se u direktnim štetama. Važne su i indirektne štete kao npr. otežana žetva, kontaminacija uroda i tla sjemenjem, prenošenje virusnih bolesti na kultivirano bilje i dr. Pelud bijele lobode kod osjetljivih ljudi uzrokuje jake alergijske reakcije. Ključne riječi: bijela loboda, morfologija, biologija, ekologija, vrijeme nicanja ABSTRACT Common lamb's quarters (Chenopodium album L.) is a annual broadleaf weed from the Chenopodiaceae family. This species tolerates very different climatic conditions and types of soils, which is why it is ranked among the five most frequent weeds in the world. In Croatia, it is ranked as the third most common weed in row crops. Common lamb'squarters is a cosmopolitan species with a widespread area from 70 north to 50 south latitude. It is capable of adapting to different climatic conditions therefore the basic temperature varies worlwide from 19
2 2.0 to 6.0 C, while for the continental Croatia it is 3.4 C. It can sprout under high water stress conditions as well as in a wide range of ph soils from very acid to alkaline soils. Depending on the density, time of emergence and development stage of crop, it significantly affects the reduction of potential yield of row and some vegetable crops. It is troublesome weed in about 40 agricultural crops, and it can be most commonly found in sugar cane, potato, corn and spring cereals. The main damage of common lamb's quarters, as well as in other weeds, is reflected in direct damage or reduced yield of cultivated crops. There are also significant indirect damages caused by lamb's quarters among which are the most significant summer allergic reactions caused by pollen. Keywords: common lambsquarters, morphology, biology, ecology, emergence time UVOD Chenopodium album L. (CHEAL) 1 je jednogodišnja biljna vrsta iz porodice Chenopodiaceae koja obuhvaća veći broj kultiviranih, ali i korovnih biljaka. Šulek (1879.) u Jugoslavenskom imeniku bilja navodi nekoliko narodnih naziva za ovu vrstu: pepeljuga, guščja noga, kenopot i svinjska smrt. Ostojić i sur. (1991.) navode ostale narodne nazive: jurčica, jurčica bijela, jurčica prahnasta i jurjevac. Autor također navodi da naš poznati lingvist P. Skok lobodu svrstava u biljku sveslavenskog i praslavenskog porijekla. Naziv su posudili Mađari i Rumunji loboda i Arbanasi - lebote. Prema istom autoru, Slovenci je nazivaju bela metlika, a Makedonci pepeljasta loboda. U engleskom govornom području poznat je kao lamb's quarters, melde, goosefoot i fat-hen. Ime roda je izvedeno od grčke riječi ''chen'' što znači guska i latinske riječi ''podium'' što znači stopalo. Ime vrste, album (bijelo), odnosi se na bijelo-sive zrnate kapljice voska koje se nalaze na naličju listova (Jellen i sur., 2011.). Chenopodium album ima vrlo složenu taksonomiju te je podijeljen u brojne podvrste i varijetete, međutim razlike među njima su vrlo teško uočljive. Podvrste Chenopodium album subsp. album, Chenopodium album subsp. striatum Murr., Chenopodium album var. reticulatum Uotila su opisane u enciklopediji biljaka Flora europaea 2. U svijetu razlikujemo morfološki i fiziološki različite biotipove vrste Chenopodium album. Različitost biotipova posljedica je seksualne reprodukcije i rekombinacije gena. U literaturi se biotipovi nazivaju i sinonimima vrste Chenopodium album, a oni su C. album var. microphyllum, C. album var. stevensii, 1 pristupljeno 16. siječnja pristupljeno 16. siječnja
3 C. acerifolium, C. centrorubrum, C. giganteum, C. jenissejense, C. lanceolatum, C. pedunculare i C. probstii. Chenopodium album se također križa s nekoliko vrsta iz ovoga roda kao što su C. berlandieri, C. ficifolium, C. opulifolium, C. strictum i C. suecicum 3. Nekada se smatralo da vrsta Chenopodium album potječe iz Europe. Međutim, nedavna arheološka istraživanja pokazuju da su Američki Indijanci sakupljali i koristili sjeme ove vrste tijekom 16. stoljeća, dakle prije dolaska europske kulture i trgovine do Novoga svijeta. Vjeruje se da je sjeme bijele lobode bilo korišteno za prehranu još u prapovijesti 4. Jedinke vrste Chenopodium album nalaze se i na nadmorskim visinama do m, dok se areal rasprostranjenosti vrste kreće od 70 sjeverne pa sve do 50 južne geografske širine (slika 1). Loboda podnosi vrlo različite klimatske uvjete i različite tipove tala zbog čega je Coquilat (1951.) svrstava među pet najrasprostranjenijih biljaka u svijetu. Jedan je od glavnih korova Kanade i Europe, dok je u Indiji, Meksiku, Novom Zelandu, Pakistanu i Južnoj Americi rangiran kao jedan od šest najopasnijih korova (Holm i sur., 1977.). Da je loboda veoma važan korov u Hrvatskoj potvrđuje i Ostojić (2011.), koji na osnovi 165 poljskih pokusa provedenih u okopavinama u razdoblju utvrđuje prisutnost lobode na 71% lokacija čime ju svrstava na treće mjesto po zastupljenosti u okopavinskim usjevima kontinentalne Hrvatske. Slika 1. Areal rasprostranjenosti vrste Chenopodium album (izvor: Picture 1 Distribution area of species Chenopodium album 3 pristupljeno 16. siječnja pristupljeno 16. siječnja
4 Chenopodium album je uobičajeni korov gotovo svih kultiviranih usjeva, vrtova, hortikulturnih usjeva i trajnih nasada. Nalazi se i na pustopoljinama, na pašnjacima i neobrađenim zemljištima, uz puteve i riječne obale. Najbolje se razvija na plodnim, teškim i dobro navodnjavanim tlima (može se razviti i do 2 m u visinu), dok na sušnim i manje plodnim tlima ima znatno manji rast (patuljasti). Česti je korov u oko 40 poljoprivrednih kultura, a najčešće ga se može pronaći u šećernoj repi, krumpiru, kukuruzu i jarim žitaricama. U Hrvatskoj se naročito često javlja na repištima (Ostojić i sur., 1991.). Američki istraživač Dowson (1985.) navodi da je zbog nižih zahtjeva za toplinom vrsta Chenopodium album sposobna otpočeti nicanje ranije te zbog toga nanosi šećernoj repi najveće štete u razdoblju između 3. i 9. tjedna iza nicanja. Na proizvodnom području Viro tvornice šećera Virovitica i Sladorane Županja na 16 lokacija obavljeno je sustavno praćenje korovne flore i inventarizacija korova te je utvrđena dominacija lobode na svim lokacijama. Anketirani proizvođači šećerne repe s tog područja također navode lobodu kao glavni korovni problem u šećernoj repi (Barić i Šćepanović, 2015.). Na Himalajama se bijela loboda uzgaja kao ratarska kultura, dok se u Indiji uzgaja kao tradicionalno zeljasto povrće (Jansen, 2004.). Glavna štetnost lobode, kao i kod drugih korova, ogleda se u direktnim štetama, odnosno redukciji prinosa uzgajanih kultura. U poljskim pokusima u Kanadi utvrđeno je da s gustoćom od 172 do 300 biljaka m -2 Chenopodium album može uzrokovati gubitak prinosa kukuruza između 6 i 58% (Sibuga i Bandeen, 1980; Ngouajio i sur., 1999.). U Španjolskoj su Torner i sur. (1995.) zabilježili gubitak prinosa od 22,3% na navodnjavanim poljskim pokusima kad se kukuruz nadmetao s bijelom lobodom jednake gustoće. S gustoćom od 1,6 biljaka bijele lobode na dužinskom metru međurednog prostora soje, Shurtleff i Coble (1985.) u Sjevernoj Karolini utvrdili su gubitak od 15%. U Nizozemskoj je zabilježen gubitak prinosa šećerne repe od čak 93% uzrokovan prisutnošću bijele lobode (Kropff i Spitters, 1991; Kropff i sur., 1992.). Iako gubitci prinosa uzrokovani ovom vrstom variraju ovisno o usjevu, gustoći i lokaciji, u svim navedenim slučajevima gubitci su bili od velike ekonomske važnosti. Utvrđeno je također da bijela loboda ima alelopatski učinak na kultivirane biljke kao što su kukuruz, soja, mrkva, krastavci, luk, rajčica, suncokret, salata i zob (Bhowmik, 1982; Reinhard i sur., 1994). Tako je u SAD-u utvrđeno da biljni ostatci ove vrste u poljskim uvjetima mogu uzrokovati umanjeni rast kukuruza i soje od 15-30% (Bhowmik i Doll, 1980.) i gubitak prinosa soje od 16-20% u staklenicima (Bhowmik, 1982.). U laboratorijskim i plasteničkim istraživanjima provedenim u Južnoj Africi, Reinhardt i sur. (1994.) utvrdili su smetnje u rastu 22
5 biljne mase od 68, 85, 47 i 51% uzrokovane ostatcima vrste Chenopodium album na krastavcima, luku, rajčici i suncokretu. Dodatno, sitno sjeme ove vrste često je kontaminent tijekom žetve čime uzrokuje velike gubitke u kvaliteti i vrijednosti žitarica (Holm i sur., 1977.). Također, u slučaju konzumacije većih količina biljne mase ove vrste, uočeni su simptomi trovanja ovaca i svinja što (Buck i sur ) tumače prisustvom oksalne kiseline. Indirektne štete od lobode ogledaju se i u pojavi ljetne alergijske reakcije uzrokovane alergenom peludi ove biljne vrste (Wodehouse, 1971.). U posljednja tri desetljeća pojava rezistentnih korova na herbicide postao je veliki problem. Vrsta Chenopodium album razvila je rezistentnost na nekoliko djelatnih tvari kao što su triazini, bromoksinil i pirazon (Solymosi i sur., 1986.). Rezistentni biotipovi ove vrste utvrđeni su u mnogim zemljama uključujući Belgiju, Bugarsku, Kanadu, Čile, Češku Republiku, Italiju, Francusku, Njemačku, Novi Zeland, Norvešku, Poljsku, Sloveniju, Španjolsku, Švicarsku, Nizozemsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD 5, ali i u našoj zemlji (Flegar i Ostojić, 1993.). Prvu potvrdu rezistentnosti lobode na triazine u Hrvatskoj utvrdili su stručnjaci Instituta za zaštitu bilja Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Ostojić i sur. 1983; Ostojić i Barić, 2017.). Naime, nakon višegodišnje primjene triazinskih preparata u bjelovarskoj regiji, na pojedinim kukuruzištima tretiranim pripravcima na osnovi atrazina, u proljeće uočen je izostanak djelovanja na lobodu. U novije vrijeme utvrđena je rezistentnost ove vrste na herbicide iz skupine ALS-inhibitora (Konstantinović i sur., 2015; Lowell i sur., 1996.) što je posljedica česte uporabe herbicida (sulfonilureja, imidazolinoni i triazolopirmidini) navedenog mehanizma djelovanja. Rezistentnost bijele lobode na herbicide ima značajan ekonomski utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Rezistentni biotipovi kompeticijom uzrokuju direktne gubitke, osobito u proizvodnji bez obrade tla gdje je zbog pristupa ograničen izbor herbicida. Suzbijanje rezistentnih biotipova zahtijeva uporabu alternativnih herbicida ili integrirano upravljanje sustavom koji uključuje kombinaciju herbicida s nekemijskim metodama (Hagood, 1989.). MORFOLOŠKA OBILJEŽJA BIJELE LOBODE Chenopodium album razvija kratak razgranat korijen. Kotiledoni ove vrste su dugi, ovalni i nalaze se na hipokotilu crvenkaste boje (slika 2). Već u ovoj ranoj razvojnoj fazi površina kotiledona je posuta bjelkastom prevlakom, iako 5 pristupljeno 16. siječnja
6 značajno manje nego na prvim pravim i ostalim listovima. To je i glavni razlog zašto je suzbijanje lobode učinkovitije u ranoj razvojnoj fazi. Kotiledoni lobode su lancetastog oblika 8-10 (12) mm dugački i 1,5-2,0 (3,0) mm široki, pri vrhu tupi, dok se pri osnovi sužavaju u kratku dršku. S gornje strane kotiledoni su tamnozeleni, a s donje intenzivno crveno-ljubičaste boje (Kojić, 1981.). Oblik i boja kotiledona lobode, mogu dovesti do zamjene ove vrste s vrstom Amaranthus retroflexus L. (oštrodlakavi šćir). Razlika između ove dvije vrste vidljiva je kod rasta prvih pravih listova. Naime, kao što je vidljivo na slici 2. prvi pravi listovi lobode imaju nasuprotan rast. Nasuprotan rast podrazumijeva da prvi i drugi list rastu istovremeno, što je suprotno naizmjeničnom rasporedu listova šćira koji prvo razvija prvi list, a tek onda drugi pravi list (slika 3). Slika 2. Kotiledoni bijele lobode Izvor: Šćepanović, M. Picture 2 Seedlings of common lambsquarters 24 Slika 3. Kotiledoni oštrodlakavog šćira Izvor: Šćepanović, M Picture 3 Seedlings of redroot pigweed Stabljika lobode je uspravna, glatka, razgranata, uzduž užlijebljena, svjetlozelena, mjestimično crvenkasta. U povoljnim uvjetima ova vrsta može narasti čak do 2,5 m (Basset i Crompton, 1978.) (slika 4). Listovi su svijetli ili tamnozeleni, ovalnokopljasti do oblika romba, djelomično ili po čitavom rubu nazubljeni. S gornje strane su posuti brašnastim prahom zbog čega se u narodu i naziva pepeljuga. Listovi su izmjenični ili nasuprotni, a kad alterniraju, zavojiti su ili rijetko distihni, a samo ponekad grade rozete i polurozete (Nikolić, 2013.). Veličina lista kreće se od 1 do 12 cm u dužinu i 0,5-0,8 cm u širinu. Cvjetni omotač lobode je ujedinjen, stegnut i približno ograđuje odrasli plod (Everist, 1979). Cvjetovi su sitni i neugledni, zelenkaste boje obično smješteni u složenim cvatovima u prividnim štitovima ili metlicama. Razviju se vršno na bočnim granama ili u pazuhu vršnih listova. Ista jedinka može nositi i dvospolne i jednospolne ženske cvjetove unutar istog cvata (Nikolić, 2013.).
7 Loboda je primarno biljka kratkog dana jer se vegetativna faza razvija u uvjetima dugog dana, a generativna (cvijet) u uvjetima kratkog dana, od lipnja do srpnja. Ipak, ovisno o okolišnim čimbenicima i vremenu nicanja generativnu fazu također može razviti u uvjetima dugog dana. Plod je jednosjemeni oraščić. Biljka donese (3000) sjemenki. Sjeme dozrijeva od kolovoza pa sve do listopada odnosno sve do pojave prvih mrazeva. Dimenzije sjemenki lobode u prosjeku su širine 1,2 mm, a dužine 1,3 mm (Basset i Crompton, 1978.), dok masa sjemenki iznosi svega 0,3 grama (Lemić i sur., 2014.) Slika 4. Odrasla biljka (izvor: Picture 4 Full-grown plant Slika 5. Polimorfno sjeme lobode (izvor: Picture 5 Polymorphic seeds of common lambsquarters MORFOLOŠKA OBILJEŽJA LOBODE VAŽNA ZA UČINAK MJERA SUZBIJANJA Uz preventivne mjere (sprječavanje osjemenjivanja), za suzbijanje lobode u vegetaciji najviše se koriste kemijske mjere primjena herbicidnih sredstava. Ipak je važno naglasiti, kako za razliku od nekih drugih korovnih vrsta (npr. ambrozija) koje su relativno neosjetljive na košnju stvarajući postrane grane iznad mjesta košnje, biljke lobode ukoliko se mehanički odstrane u ranoj razvojnoj fazi neće preživjeti. Poznato je da se osjetljivost korova na herbicide smanjuje njihovim 25
8 ulaskom u kasnije razvojne stadije. To je posebice važno kod vrsta koje poput lobode na listovima razvijaju morfološke barijere (vosak) koje priječe ulaz herbicida. Mikromorfologija lisne površine važan je čimbenik koji utječe na depoziciju i usvajanje kapljica herbicida (Gudin i sur., 1976.). Najvažnije morfološke barijere ulasku herbicida su epikutikularni vosak, kutin, pektin, broj puči, dlaka i dr. (Hess, 1985.). U ranijim razvojnim fazama ove barijere su manje zastupljene pa je i olakšano suzbijanje lobode čak i primjenom umanjenih doza herbicida. Naime, Barić i sur. (2014.) navode da višekratna primjena umanjenih količina herbicida bolje suzbija korove u ranom stadiju razvoja nego što propisana (puna) doza suzbija odraslije (veće) korove. Dodatni razlog boljeg učinka herbicida u ranoj razvojnoj fazi je broj puči na listu. Utvrđeno je, da je broj puči po mm lisne površine lobode veći na mlađim nego na starijim listovima. Istraživanjima je također dokazano da loboda na površini listova nema razvijene žljezde, ali ima kuglaste dlake i to na licu i naličju lista. Međutim, za apsorpciju herbicida najvažniji su epikutikularni voskovi. Upravo je za ovu vrstu utvrđen značajan sadržaj epikutikularnih voskova (274,5 μg cm 2 ) što je primjerice skoro dvostruko više od portulaka (Portulaca oleracea) i čak 2,7 puta više nego na površini lista europskog mračnjaka (Abutilon theophsrasti). Naime, sadržaj epikutikularnih voskova na listovima drugih korovnih vrsta kreće se od 10 do 200 μg cm -2 (McWhorter, 1993.). Ovaj podatak jasno ukazuje na otežano usvajanje herbicida kod ove korovne vrste. Zbog manjeg broja puči kao i većeg sadržaja epikutikulatrnih voskova na starijem lišću, bolji učinak primijenjenih herbicida ostvaruje se u ranijoj razvojnoj fazi lobode (slika 2.) BIOLOGIJA I EKOLOGIJA BIJELE LOBODE S fiziološkog gledišta, odnosno načina na koji obavlja fotosintezu Chenopodium album pripada skupini C 3 biljnih vrsta. Prema Raunkierovoj klasifikaciji (1905.) pripada skupini terofitnih biljaka (Th), što znači da loboda nepovoljne uvjete preživljava u obliku sjemena koje joj služi za širenje i razmnožavanje (Uchytil, 1992.). Kao jednogodišnja biljna vrsta, bijela loboda se razmnožava isključivo sjemenom. Jedinke ove vrste pokazuju izrazito veliku plastičnost kao odgovor na njihovu edafsku i biotičku okolinu, a proizvodnja sjemena uvelike varira ovisno o tim čimbenicima. Prosječna proizvodnja sjemena varira između i sjemena/biljci (Korsmo i sur., 1981.), iako je na nekim jedinkama lobode (biljke soliteri) utvrđeno čak sjemenki (Mandal, 1990.). Proizvodnja sjemena po jednoj biljci jako je ovisna o uvjetima u kojima ova vrsta raste. Zasigurno će rast u povoljnijim uvjetima, u uvjetima ranijeg ponika lobode te nedostatku kompeticije s ostalim biljnim vrstama favorizirati veću brojnost sjemenki po jedinki lobode i obrnuto. 26
9 Sjemenke lobode se šire uglavnom antropozohorijom, odnosno epihorijom. U priobalnom području vodenih sustava sjemenke lobode se lijepe pomoću blata za ptice i druge životinje i tako se šire. Sjemenke su polimorfne što znači da se na istoj jedinci sjemenke mogu morfološki i fiziološki razlikovati. Polimorfne sjemenke se razlikuju po boji, masi i obliku kao i načinu otpuštanja s majčinske biljke (Baker i O'Dowd, 1982.). Većina sjemenki lobode je crne boje, međutim, postoje i sjemenke smeđe boje (slika 5), a mogu biti glatke ili hrapave površine (Harper i sur., 1965.). Pojava smeđih sjemenki s većom masom i tankom sjemenom ovojnicom je rezultat uvjeta kratkog dana tijekom formiranja sjemenki dok je stvaranje malih, crnih sjemenki s debljom sjemenom ovojnicom rezultat cvatnje u uvjetima dugog dana. Osim u boji, ove sjemenke se razlikuju i u dormantnosti jer su crne dormantne, a smeđe sjemenke kliju odmah nakon zriobe (Cumming, 1963.). Dormantnost kod lobode genetički je uzrokovana. Sjemenke su sposobne proklijati i 20 godina nakon što dospiju u tlo (Wright, 1972.). Već u vrijeme odvajanja od majčinske biljke sjemenke lobode su primarno dormantne zbog visokog sadržaja različitih inhibitora u sjemenci i nepropusne sjemene ovojnice (Šera i sur., 2009.). Istraživanjima je utvrđeno da svježe prikupljene sjemenke lobode pokazuju približno 35 % klijavosti. Nisko-temperaturni tretmani između 0 C i 5 C povećavaju klijavost, kao i izlaganje sjemena naizmjence niskim i visokim temperaturama, stratifikacija i produljeno natapanje sjemena tijekom 20 dana. Sjemenke sporo kliju nakon suhog, unutarnjeg skladištenja, dok sjemenke koje su prezimjele u polju brzo prokliju kad se za to stvore optimalni uvjeti (Fryer i Makepeace, 1977.). Laboratorijskim istraživanjima utvrđena je najbolja klijavost lobode pri tretmanima stratifikacije sjemena uz dodatak 0,2 %-tne otopine KNO 3, potapanjem sjemena u 77 %-tnu H 2 SO 4 u trajanju od 5 minuta (62,7 %), te potapanjem sjemena u 2 %-tnu otopinu tiouree (Lemić i sur., 2014.). Dolaskom u tlo, sjemenke poprimaju sekundarnu dormantnost ukoliko u tlu vladaju nepovoljni uvjeti za klijanje. Dubina položenog sjemena u tlu, značajno određuje nicanje lobode. S obzirom da je riječ o sitnosjemenoj vrsti, sjeme je sposobno poniknuti samo ako se nalazi u plitkom površinskom sloju tla. Već pri dubini od 6 cm nicanje lobode se značajno smanjuje (Benvenuti i sur., 2001; Kovačić, 2013.). Nicanje je, stoga, značajno uvjetovano agrotehničkim mjerama koje se provode na određenoj površini. Schweizer i Zimdahl (1984.) su tako šestogodišnjom integriranom proizvodnjom reducirali banku sjemena lobode u tlu na samo 1 i 6% od ukupne populacije sjemenki. Sjeme lobode može uspješno nicati u vrlo širokom rasponu ph tala, od jako kiselih do alkalnih tala. Također je utvrđen njen uspješan rast na različitim 27
10 tipovima tala i tlima različite teksture. Ipak, ova vrsta preferira kultivirana kalcificirana tla (Williams, 1963.). Prema temperaturnim zahtjevima za klijanje sjemena, loboda pripada trećoj skupini u kojoj su korovne vrste koje imaju širok temperaturni raspon za klijanje. Svaki ekotip biljnih (korovnih) vrsta razlikuje se svojim karakteristikama što je povezano s klimatskim područjem u kojem se razvija. Primjerice, za korovnu vrstu Chenopodium album utvrđen biološki minimum potreban za nicanje značajno varira u različitim klimatskim uvjetima, pa prijelazom u toplije klimate biološki minimum ove vrste raste od 2,0 do 6,0 C (Vleeshouwers i Kropff, 2000; Wiese i Binning, 1987.). Za područje kontinentalne Hrvatske utvrđen biološki minimum za ovu vrstu je 3,4 C (Magosso, 2013.). Ovaj laboratorijski podatak poklapa se i sa stanjem u polju gdje se loboda redovito prva pojavljuje u ranim jarim kulturama (npr. šećerna repa). Optimum za nicanje lobode je između 13 i 30 C (Tischler, cit. prema Kojiću i Šinžaru, 1985.). Primjerice optimalna temperatura za klijanje lobode u Indiji je 10 C a u Kanadi 25 C, što odražava činjenicu da se u umjerenom klimatu Chenopodium album obično ponaša kao ljetni korov dok se u suptropskim zemljama ponaša kao ozima vrsta. Maksimum klijavosti Chenopodium album u Europi dosegne tijekom ožujka i svibnja, te u periodu između kolovoza i listopada (Fryer i Makepeace, 1977.). Prema literaturnim podacima, utvrđeni biološki vodni potencijal, odnosno minimalna količina vode potrebna za nicanje iznosi -0,80 MPa (Guillemin i sur., 2013.). Slični podaci dobiveni su i u istraživanjima provedenim na Zavodu za herbologiju Agronomskog fakulteta. Najveća klijavost lobode (oko 70%) utvrđena je pri vodnom potencijalu do -0,25 MPa. Postupnim povećanjem vodnog stresa, pri -0,38 MPa klijavost pada na 30%, dok je najmanja zabilježena klijavost pri -0,80 MPa (3%). Vrijednost biološkog vodnog potencijala sugerira da ova vrsta dobro klije i u uvjetima većeg vodnog stresa. U usporedbi s drugim okopavinskim korovima, loboda ima veći biološki vodni potencijal od primjerice šćira (-0,36 MPa) i mračnjaka (-0,67 MPa), ali manji od koštana (-0,97) (Šoštarčić, 2015.). Poznavajući temperaturne zahtjeve za klijanjem i nicanjem korovnih vrsta moguće je prognozirati početak i duljinu trajanja njihovog nicanja te time utjecati na njihovo pravovremeno suzbijanje. Temperatura se smatra najvažnijim klimatskim elementom za predviđanje fizioloških događaja u slučaju da je područje navodnjavano (Russell i sur., 1984; Gadioli i sur., 2000.). Praćenje dinamike nicanja različitih korovnih vrsta u polju bazira se na metodi zbrajanja sume toplinskih jedinica (GDD) gdje je uz dnevne minimalne i maksimalne temperature zraka potrebno poznavati i biološki minimum za svaku korovnu 28
11 vrstu. Temeljem ovih podataka izrađuju se modeli koji pomažu proizvođačima da odaberu najbolju strategiju kontrole korovnih vrsta, a na temelju njihovih ekoloških zahtjeva (Wiles i sur., 1996.). S obzirom na temperaturne zahtjeve razlikuju se tri skupine korovnih vrsta: rano (GDD < 70), srednje (GDD ) i kasno nicajuće vrste (GDD > 140). Prema ovoj podjeli Chenopodium album pripada skupini rano nicajućih korovnih vrsta. ZAKLJUČAK Istraženom literaturom omogućen je uvid u karakteristike korovne vrste Chenopodium album. Treba naglasiti kako se većinom radi o stranoj literaturi, te se navedene vrijednosti, a posebice one koje se tiču biologije i ekologije biljne vrste, trebaju pažljivije interpretirati. Na samom početku skrenuta je pozornost na morfološko-fiziološku raznolikost biotipova te se iz tog razloga ne može tvrditi da bi istraživanja provedena u nekim drugim klimatskim uvjetima dala iste rezultate. U radu je ukazano na široku rasprostranjenost bijele lobode diljem svijeta, kao i na štete koje pričinjava svojom prisutnošću u usjevima. Iz svega navedenog neupitna je važnost vrste Chenopodium album, a podaci navedeni u ovom radu mogu poslužiti za bolje upoznavanje s ovim opasnim korovom kao i za njegovo uspješno suzbijanje. LITERATURA 1. Baker, G. A., O'Dowd, D.J. (1982.): Effects of parent plant density on the production of achene types in the annual Hypochoeris glabra. Journal of ecology 70: Barić, K., Ostojić, Z., Šćepanović, M. (2014.): Integrirana zaštita bilja od korova. Glasilo biljne zaštite. 5: Barić, K., Šćepanović, M. (2015.): Integrirana zaštita šećerne repe od korova. U: Bažok, R., Barić, K., Čačija, M., Drmić, Z., Đermić, E., Gotlin Čuljak, T., Grubišić, D., Ivić, D., Kos, T., Kristek, A., Kristek, S., Lemić, D., Šćepanović, M. i Vončina, D. (2015.). Šećerna repa-zaštita od štetnih organizama u sustavu integrirane biljne proizvodnje. Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet Basset, I. J., Crompton, C.W. (1978.): The biology of Canadian weeds. 32. Chenopodium album L. Can. J. Plant Sci. 58: Benvenuti, S., Macchia, M., Miele, S. (2001.): Quantitative analysis of emergence of seedlings from buried weed seeds with increasing soil depth. Weed Science, 49(4):
12 6. Bhowmik, P. C., Doll, J. D. (1980.): Field studies on allelopathic effects of weed and crop residues. Proceedings North Central Weed Control Conference., Volume 35: Bhowmik, P. C., (1982.): Allelopathic activity of annual weeds on corn (Zea mays) and soybeans (Glycine max). Dissertation Abstracts International, B, 42(7): Buck, W. M., Preston, K. S., Abel, M. and Marshall, M. S. (1966.): Perirenal edema in swine: a disease caused by common weeds. Amer. Vet. Med. Assoc. J. 148: Coquillat, M. (1951.): Sur les plantes les plus communes a' la surface du globe. Bulletin Mensuel de la Societe Linneenne de Lyon, 20: Cumming, B. G. (1963.): The dependence of germination on photoperiod, light quality and temperature in Chenopodium spp. Can. J. Bot. 41: Dowson, J. H. (1965.). Competition between irrigated sugarbeets and annual weeds. Weeds 13., Everist, S. L. (1979.): Poisonous plants of Australia, 2nd ed. Angus & Robertson Publ. London. 13. Flegar, Z., Ostojić, Z. (1993.): Rezistentnost korova na herbicide. Fragmenta phytomedica et herbologica. 21: Fryer, J. D., Makepeace, R. J. (1977.): Weed control handbook. Volume I. Principles, including plant growth regulators. Blackwell Scientific Publications. Oxford UK, Ed. 6:xvii pp. 15. Gadioli, J. L., Dourado-Neto, D., Garcia, A. G., Basanta, M. (2000.): Temperatura do ar, rendimento de grãos de milho e caracterização fenológica associada à soma calórica. Sci. Agric., 57: Gudin, C., Syratt, W. J.,Boize, L. (1976.): The mechanisms of photosynthetic inhibition and the development of scorch in tomato plants treated with spray oils. Ann. Appl. Biol. 84: Guillemin, J. P., Gardarin, A., Garanger, S., Reibel, C., Munier-Jolain, N., Colbach, N. (2013.): Assessing potential germination period of weed with base temperatures and base water potentials. Weed Research. 53, Hagood, E. S. Jr. (1989.): Control of triazine-resistant smooth pigweed (Amaranthus hybridus) and common lambsquarters (Chenopodium album) in no-till corn (Zea mays). Weed Technology, 3(1): Harper, J. L., Williams, J. T., Sagar, G. R. (1965.): The behaviour of seeds in soil. I. The heterogeneity of soil surfaces and its role in determining the establishment of plants seed. J. Ecol. 53:
13 20. Hess, F. D. (1985.): Herbicide absorption and translocation and their relationship to plant tolerances and susceptibility. S. O. Duke, ed. Weed Physiology. Volume II. Herbicide Physiology. Boca Raton, FL: CRC Holm, LG, Plucknett, DL, Pancho, JV, Herberger, JP. (1977.): The World's Worst Weeds. Distribution and Biology. Honolulu, Hawaii, USA: University Press of Hawaii Jansen, PCM. (2004.): Chenopodium album L., Grubben GJH, Denton OA, eds. Vegetables. Plant Resources of Tropical Africa (PROTA) 2: Jellen, E.N., Kolano, B.A., Sederberg, M.C., Bonifacio, A., Maughan, P.J. (2011.) Chenopodium. In: Kole C. (eds) Wild Crop Relatives: Genomic and Breeding Resources. Springer, Berlin, Heidelberg Kojić, M. i Šinžar, B. (1985.): Korovi, Naučna knjiga Beograd. 25. Kojić, M. (1981.): Određivanje korova u stadijumu klijanaca i njihovo suzbijanje herbicidima, Nolit, Beograd, Konstantinović, B., Blagojević, M., Smardžić, N. (2015.): Resistence of weed species Chenopodium album L. to ALS-inhibitors. Romanian Agricultural Research 32: Korsmo, E, Torstein, V, Fykse, H. (1981.): Korsmos' Ugras Plansjer. Oslo, Norway: Norsk Landbruk/Landbruks Forlaget. 28. Kovačić, I. (2013.): Klijavost sjemena Chenopodium album pri različitim dubinama u tlu. Završni rad, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Kropff, M. J., Spitters, C. J. T. (1991.): A simple model of crop loss by weed competition from early observations on relative leaf area of the weeds. Weed Research 31 (2): Kropff, M. J., Weaver, S. E., Smits, M. A. (1992.): Use of ecophysiological models for crop-weed interference: relations amongst weed density, relative time of weed emergence, relative leaf area, and yield loss. Weed Science, 40 (2): Lemić, M., Šćepanović, M., Barić, K., Svečnjak, Z., Jukić, Ž. (2014.): Metode prekidanja dormantnosti sjemena bijele lobode (Chenopodium album L.). Agronomski glasnik, 1-2: Lowell, S.T., Wax, L.M., Horak, M.J., Peterson, D.E. (1996.): Imidazolinone and Sulfonylurea Resistance in a Biotype of Common Waterhemp. Weed Science, 44:
14 33. Magosso, D. (2013.): Study of germination parameters of summer weeds: transferability of AlertInf model to Croatia. Master thesis, University of Padova. 34. Mandal, R. C. (1990.): Weeds, weedicides and weed control - principle and practice. Bikaner, India: Agro Botanical Publishers. 35. McWhorter, C. G. (1993.): Epicuticular wax on johnsongrass (Sorghum halepense) leaves. Weed Sci. 41: Ngouajio, M, Lemieux, C, Leroux, GD. (1999.): Prediction of corn (Zea mays) yield loss from early observations of the relative leaf area and the relative leaf cover of weeds. Weed Science, 47(3): Nikolić, T. (2013.): Sistematska botanika. Raznolikost i evolucija biljnog svijeta. Alfa Zagreb Ostojić, Z., Zadro, J., Radiković, Đ. (1983.): Rezistentnost Chenopodium album L. na atrazin. Interno izvješće Instituta za zaštitu bilja, Zagreb. 39. Ostojić, Z., Zadro, J., Radiković, Đ. (1991.): Naši napasni korovi: Obična loboda Chenopodium album (L). Glasnik zaštite bilja 10: Ostojić, Z. (2011.): The changes of the composition of weed flora in southeastern and central europe as affected by cropping practices Croatia. U Šarić T., Ostojić Z., Stefanović L., Deneva Milanova S., The changes of the composition of weed flora in southeastern and central europe as affected by cropping practices. Herbologia 12: Ostojić, Z., Barić, K. (2017.): Povijest istraživanja rezistentnost korova na herbicide u Hrvatskoj, Glasilo biljne zaštite 5: Raunkiaer, C. (1905.): Types biologiques pour la géographie botanique. (Kgl. Danskevidenskabeernes sclskabs Forhandt, 5, ). Bull. Acad. R. Sc. Danemark, Reinhardt, C. F., Meissner, R, Labuschagne, N. (1994.): Allelopathic interaction between Chenopodium album L. and certain crop species. South African Journal of Plant and Soil, 11(1): Russell, M. P., Wilhelm W., Olson, R. A., Power, J. F.. (1984.): Growth analysis based on degree days. Crop Sci. 24: Schweizer, E. E., Zimdahl, R.L. (1984.): Weed seed decline in irrigated soil after six years of continous corn (Zea mays) and herbicides. Weed Sci. 32: Shurtleff, J. L., Coble, H. D. (1985.): Interference of certain broadleaf weed species in soybeans (Glycine max). Weed Science, 33(5):
15 47. Sibuga, K. P., Bandeen, J. D. (1980.): Effects of green foxtail and lamb'squarters interference in field corn. Canadian Journal of Plant Science, 60(4): Solymosi, P, Lehoczki, E, Laskay, G. (1986.): Difference in herbicide resistance to various taxonomic populations of common lambsquarters (Chenopodium album) and late-flowering goosefoot (Chenopodium strictum) in Hungary. Weed Science, 34(2): Šera, B., Šery, M., Štranak, V., Špatenka, P., Tichy, M. (2009.): Does cold plasma affect breaking dormancy and seed germination? A study on seeds of Lamb's Quarters (Chenopodium album agg.). Plasma science and technology, Vol. 11, No Šoštarčić, V. (2015.): Biološki parametri toploljubivih korovnih vrsta: transfer AlertInf modela iz Italije u Hrvatsku. Rektorova nagrada. Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Šulek, B. (1879.): Jugoslavenski imenik bilja. Tiskom dioničke tiskare. Hrvatsko Sveučilište Tischler, W. (1965.): Agrarökologie. VEB G. Fischer, Jena, 499 pp. 53. Torner, C, Sanchez, MJ, Pardo, A, Suso, ML, Caudevilla, ME, Zaragoza, C. (1995): Growth evolution of maize in competition with Chenopodium album and Datura stramonium. U: Brown H, Cussans GW, Devine MD; Duke SO, Fernandez-Quintanilla C, Helweg A, Labrada RE, Landes M, Kudsk P, Streibig JCP, eds. Proceedings of the Second International Weed Control Congress, Copenhagen, Denmark. Slagelse, Denmark: Department of Weed Control and Pesticide Ecology, Uchytil, R., J. (1992.): Eragrostis lehmanniana. U: Fire Effects Information System, U.S. Department of Agriculture, Forest Service, Rocky Mountain Research Station, Fire Sciences Laboratory. 55. Vleeshouwers, L. M., Kropff, M. J. (2000.): Modelling field emergence patterns in arable weeds. New Phytol. 148: Wiese, A. M., Binning, L. K. (1987.): Calculating the threshold temperature of development for weeds. Weed Science 35: Wiles, L. J., King, R. P., Schweizer, E. E., Lybecker, D. W. i Swinton, S. M. (1996.): GWM: General Weed Management model. Agric. Syst. 50: Williams, J. T. (1963.): Biological flora of the British Isles: Chenopodium album L. J. Ecol. 5l:7 ll Wodehouse, R. P. (1971.): Hayfever Plants. New York, USA: Hafner Publishing Company. 33
16 60. Wright, R. H. (1972.): What good is a weed? Ecology in Action. Lothrop, Lee & Shepard Co., New York. pristupljeno 16. siječnja godine pristupljeno 29. lipnja godine pristupljeno 16. siječanj godine pristupljeno 16. siječanj godine pristupljeno 16. siječanj godine Adrese autora - Author's address: Primljeno-received: Ema Brijačak, Studentica diplomskog studija Fitomedicina Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet Valentina Šoštarić, Maja Šćepanović, mscepanovic@agr.hr Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za herbologiju 34
46th Croatian & 6th International Symposium on Agriculture
IZVORNI ZNANSTVENI RAD Smanjenje prinosa poljoprivrednih kultura u uvjetima bez navodnjavanja na području sjeveroistočne Bosne Univerzitet u Sarajevu, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet, Zmaja od Bosne
ВишеSVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Biološki parametri klijanja korovne vrste Setaria glauca L. DIPLOMSKI RAD Ema Brijačak, univ. bacc. ing. agr
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Biološki parametri klijanja korovne vrste Setaria glauca L. DIPLOMSKI RAD Ema Brijačak, univ. bacc. ing. agr. Zagreb, siječanj, 2019. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI
ВишеVaš siguran partner. Najprinosnije iz Francuske. Ponuda soje
Vaš siguran partner. Najprinosnije iz Francuske. Ponuda soje Postrna sjetva: Nova inovativna tehnologija u soji! Dupla žetva - dupli profit! Lissabon sorta kratke vegetacije sijati isti dan kada kombajniramo
ВишеOBRAZAC
PRILOG III Popunjava Ministarstvo DATUM PRIJAVE: KLASA: URBROJ: Broj prijave u jedinstvenom upisniku GMO-a: Broj prijave u posebnom upisniku GMO-a: PRIJAVA ZA DOBIVANJE DOPUŠTENJA ZA NAMJERNO UVOĐENJE
ВишеSlide 1
Magnoliophyta Milan Gavrilović Katedra za morfologiju i sistematiku biljaka Univerzitet u Beogradu Biološki fakultet Nymphaea alba L. (Nymphaeaceae) Cvetovi su beli, krupni, ugledni, 10 20 cm u prečniku.
ВишеПРЕДАВАЊЕ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА
ПРЕДАВАЊА ИЗ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈЕ ИСПАРАВАЊЕ Проф. др Бранислав Драшковић Испаравање је једна од основних компоненти водног и топлотног биланса активне површине са које се врши испаравање У природним условима
ВишеБиљни органи су:
Веб адреса квиза је https://play.kahoot.it/#/k/75978185-fd22-4991-8748-31df35162c8d Примери питања у квизу Биљни органи су: а) корен, стабло, лист б) рука, нога, глава в) реп, њушка, срце Да би се очувале
ВишеMicrosoft Word - 6. Originalni_Jevdjovic R i sar (2)
LEK. SIROV. God. XXXII Broj 32 Str. 65 70 Beograd 2012. LEK. SIROV. Vol. XXXII No. 32 PP. 65 70 Belgrade 2012. Kategorija rada Originalni rad UDC: 633.192-154.71 DOPRINOS POZNAVANJU KVALITETA SEMENA KVINOJE
ВишеЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА
ПРЕДАВАЊА ИЗ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈЕ НЕПОВОЉНЕ ВРЕМЕНСКЕ ПОЈАВЕ ЗА РАЗВОЈ БИЉАКА - СУША - Проф. др Бранислав Драшковић Суша је једна од најштетнијих временских појава која широм свијета угрожава људе и привреду
ВишеCrni Luk,Šargarepa,Krompir
Crni Luk Crni Luk poreklo Zeljasta dvogodišnja biljka poreklom iz južne Azije. Spada među najotpornije i najstarije vrste baštenskog povrća. Ne raste u divljini već se selektivno gaji već skoro 7000 godina,
ВишеZAŠTITA SOJE I Brošura zaštita soje
ZAŠTITA SOJE 1 ADAMA PROIZVODI ZA USPEŠNU ZAŠTITU SOJE Mistral Kalif 480 EC Saltus Diler Leopard 5 EC Crop manager za ratarske kulture Mira Babić 063 600 951 Regionalni predstavnik za severnu i srednju
ВишеSlide 1
EKOLOGIJA Ekologija proučava odnose između živih organizama (biljaka i životinja) i životnih zajednica prema uslovima spoljašnje sredine, kao i uzajamne odnose živih bića oikos grč. dom, stanište logos
ВишеKorjenasto povrće – podjela, popis i dobrobiti
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Korjenasto povrće - podjela, popis i dobrobiti Povrće je prijeko potrebno za kvalitetnu i uravnoteženu prehranu,
ВишеPravilnik referntni uslovi avgust
30/10), На основу члана 7. став 5. Закона о водама ( Службени гласник РС, број Министар пољопривреде, трговине, шумарства и водопривреде доноси ПРАВИЛНИК О ОДРЕЂИВАЊУ РЕФЕРЕНТНИХ УСЛОВА ЗА ТИПОВЕ ПОВРШИНСКИХ
ВишеNovaFerm Agrotehnologija Žitarice U proizvodnji žitarica NovaFerm proizvodi pozitivno utiču na mikrobiološke procese i živi svet u oraničnom sloju zem
NovaFerm Agrotehnologija Žitarice U proizvodnji žitarica NovaFerm proizvodi pozitivno utiču na mikrobiološke procese i živi svet u oraničnom sloju zemljišta. Sadrži asocijativne bakterije koje posebno
ВишеNaziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastav
Naziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik e-mail vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastave Nastavno opterećenje P+S+V Način provjere znanja
ВишеINTERDEPENDENCE OF TOTAL REVENUE AND EMPLOYMENT IN THE WOOD SECTOR
ANALIZA TRŽIŠTA NAMJEŠTAJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Priča o hrvatskom namještaju Prof dr sc Darko Motik dr sc Andreja Pirc Barčić Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet 28 siječnja 2014, Poslovni centar
ВишеMicrosoft Word - EP podkorica.doc
Рационализација ђубрења у условима економске кризе Стручни рад Економика пољопривреде Број 2/2009. УДК: 631.86 РАЦИОНАЛИЗАЦИЈА ЂУБРЕЊА У УСЛОВИМА ЕКОНОМСКЕ КРИЗЕ П. Секулић 1, Ј. Васин 1, Јордана Нинков
ВишеPowerPoint Presentation
Бања Лука април, 2019. године Мјесечни агрометеоролошки билтен март 2019. год НАЈЗНАЧАЈНИЈЕ У МАРТУ Март 2019. у Републици Српској био је топлији од вишегодишњег просјека. * Током марта у свим подручјима
ВишеMicrosoft Word - EP podkorica.doc
Пасуљ у структури сетве Војводине ЕКОНОМИКА ПОЉОПРИВРЕДЕ Број 4/2006. УДК: 633.35:631.53.04(497.113) ПАСУЉ У СТРУКТУРИ СЕТВЕ ВОЈВОДИНЕ Даница Бошњак 1, Мирјана Васић 2 Абстракт: У раду се анализирају пожете
ВишеMicrosoft PowerPoint - 04BA_Zagreb_VV.pptx
Biogas Action Razlike u korištenja digestata i stajskog gnoja utjecaj na okoliš Zagreb, 12.1.2018. V. Vorkapić, EIHP This project has received funding from the European Union s Horizon 2020 research and
ВишеDOLASCI I NOĆENJA DOMAĆIH I STRANIH TURISTA PO ZEMLJAMA PRIPADNOSTI ZA RAZDOBLJE SIJEČANJ - SRPANJ 2019./2018. (SVI KAPACITETI) I-VII I-VII 2018
DOLASCI I NOĆENJA DOMAĆIH I STRANIH TURISTA PO ZEMLJAMA PRIPADNOSTI ZA RAZDOBLJE SIJEČANJ - SRPANJ 2019./2018. (SVI KAPACITETI) Zemlja Dolasci Noćenja % Noćenja Dolasci Noćenja % Noćenja Dolasci Noćenja
ВишеPowerPoint Presentation
Бања Лука јул, 2019. године Мјесечни агрометеоролошки билтен јун 2019. год НАЈЗНАЧАЈНИЈЕ У ЈУНУ Јун 2019. у Републици Српској био је знатно топлији од вишегодишњег просјека * Током јуна падавине су биле
ВишеIzveštaj za dozvolu za promet preparata Agrostemin
IZVEŠTAJ O ISPITIVANJU (rezultati ispitivanja se odnose samo na ispitivani uzorak) Strana 1/15 1.Naručilac ispitivanja (naziv i adresa): D.O.O. AGROSTEMIN Kralja Milutina 26 11 000 Beograd 2. Predmet ispitivanja:
ВишеPowerPoint Presentation
Бања Лука фебруар, 2019. године Мјесечни агрометеоролошки билтен јануар 2019. год НАЈЗНАЧАЈНИЈЕ У ЈАНУАРУ Јануар 2019. у Републици Српској био је нешто хладнији од просјечних вриједности. * Током јануара
ВишеНа основу члана 22. став 1. и члана 24. став 2. Закона о признавању новостворених, одобравању увођења у производњу страних и заштити сорти пољопривред
На основу члана 22. став 1. и члана 24. став 2. Закона о признавању новостворених, одобравању увођења у производњу страних и заштити сорти пољопривредног и шумског биља ( Службени лист СФРЈ, бр 38/80),
ВишеKontrola plodnosti
U užem smislu, analiza tla je skup više različitih kemijskih postupaka kojima se utvrđuje, kako razina hranjivih elemenata u uzorku tla, tako i druga kemijsko-fizikalno-biološka svojstva tla značajna za
ВишеIZVJEŠĆE O TURISTIČKOM PROMETU U RAZDOBLJU OD DO TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA NINA Nin, siječanj/veljača 2017.
IZVJEŠĆE O TURISTIČKOM PROMETU U RAZDOBLJU OD 01. 01. 2016. DO 31. 12. 2016. TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA NINA Nin, siječanj/veljača 2017. Naziv izvještaja: Smještajni kapaciteti TZG NINA Razdoblje: 01.01.2016.
ВишеMicrosoft Word - os_preko_susa_2011
SUŠA 2011.g. UČENICE: Ema Sorić, Doris Blaslov, Mare Vidaković ŠKOLA: OŠ Valentin Klarin Preko MENTOR : Jasminka Dubravica jdubravi@gmail.com 023/492-498 OŠ VALENTIN KLARIN PREKO Istraživačko pitanje/hipoteza:
Више4 CONTENTS 2 2 5 5 POD SOJOM U POVRŠINAMA NA RAZLIČITE VELIČINE U AP VOJVODINI 1 Bošnjak Danica, Rodić Vesna, Karapandžin Jelena 2 Rezime Veličina gazdinstva, iskazana raspoloživim poljoprivrednim zemljištem,
ВишеAgrostemin
AGROSTEMIN Bioregulator Bioaktuator Agrostemin Prirodni preparat kojim se utiče na regulaciju rasta kulturnih gajenih biljaka u metaboličkim procesima na bazi alelopatsko-hemijskog dejstva radi povećanja
ВишеIZVJEŠĆE O TURISTIČKOM PROMETU U RAZDOBLJU OD DO GRAD NIN Nin, siječanj/veljača 2017.
IZVJEŠĆE O TURISTIČKOM PROMETU U RAZDOBLJU OD 01. 01. 2016. DO 31. 12. 2016. GRAD NIN Nin, siječanj/veljača 2017. Naziv izvještaja: Smještajni kapaciteti GRAD NIN Razdoblje: 01.01.2016. - 31.12.2016. Objekt
ВишеMicrosoft Word plan aktivnosti.doc
Temeljem članka 34. stavka 1. točke 6. Statuta Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/01., 3/03., 1A/05., 8/05., 2/09., 9/09. i 13/09.) i članka 4. točke III. Programa javnih potreba u socijalnoj
ВишеPROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/ оd 7. veljače o utvrđivanju tehničkih informacija za izračun tehničkih pričuva i
L 7/ 8..9. PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 9/8 оd 7. veljače 9. o utvrđivanju tehničkih informacija za izračun tehničkih pričuva i osnovnih vlastitih sredstava za potrebe izvješćivanja s referentnim datumima
ВишеMicrosoft Word - okolis_ponasanje_i_zastita_zivotinja.doc
VETERINARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Heinzelova 55 Tel.: 01 2390 111 Odjel za animalnu proizvodnju i biotehnologiju Ur. broj: 75/2018 Zagreb, 27. kolovoza 2018. IZVEDBENI PLAN Naziv predmeta: Okoliš,
ВишеBroj: /17 Zagreb, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Oznaka: OB-022 ZAVOD ZA ISHRANU BILJA Izdanje: 02 ANALITIČKI LABORATORIJ
Stranica: 1/6 VODOVOD I KAALIZACIJA d.o.o. Ogulin, I.G. Kovačića 14 47300 OGULI Rezultati kemijske analize mulja sa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Ogulina Poštovani, provedena je kemijska
ВишеД Е К Л А Р А Ц И Ј А о квалитету семена пољопривредног биља бр. BG 600/17 ( уз отпремницу ) I ОСНОВНИ ПОДАЦИ О СЕМЕНУ 1. Биљна врста ( народно име и
о квалитету семена пољопривредног биља бр. BG 600/17 1. Биљна врста ( народно име и латински назив ) БОРАНИЈА Phaseolus vulgaris L. 2. Сорта BERGOLDETA 3. Категорија ОСНОВНО 4. Година производње 2014.
ВишеPopis zakonodavstva (hrana za životinje)
Danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju došlo je do promjena u cjelokupnom zakonodavstvu pa tako i u području hrane za životinje. Naime, pojedini Pravilnici koji su regulirali to područje stavljeni
Вишеdfgthdfgh
UTJECAJ TRETIRANJA SJEMENA STIMULATOROM KLIJANJA EKOBOOSTER 1 NA POČETNI RAST I RAZVOJ PAPRIKE Marina PALFI, Z. MATOTAN, Svjetlana MATOTAN Podravka d.d., Koprivnica, Istraživanje i razvoj, Razvoj poljoprivrede
ВишеAktualna tema_trgovina_2_7_2015.indd
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Odjel za makroekonomske analize Trgovina konvergira li standardima EU? Uvodno Značaj trgovine u Europskoj
ВишеPowerPoint Presentation
Digitalna transformacija Pametna Sela Pametna sela kao nositelj razvoja Infrastruktura (promet, komunalna infrastruktura, javni prostor) - Troškovna učinkovitost - digitalno dostupna - Jednostavnost korištenja
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA
REPUBLIKA HRVATSKA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Bojana Brozović, dipl. ing. agr. UTJECAJ OZIMIH POKROVNIH USJEVA NA POPULACIJU KOROVA U EKOLOŠKOM UZGOJU
ВишеPowerPoint Presentation
ПТИЦЕ НЕЛЕТАЧИЦЕ ЈЕВДОСИЋ НИКОЛА 6/2 О ПТИЦАМА НЕЛЕТАЧИЦАМА ПТИЦЕ НЕЛЕТАЧИЦЕ (ИЛИ ТРКАЧИЦЕ) СУ ПТИЦЕ КОЈЕ НЕМАЈУ СПОСОБНОСТ ЛЕТА. ОВИМ ПТИЦАМА СУ КРИЛА ТОКОМ ЕВОЛУЦИЈЕ ЗАКРЖЉАЛА ИЛИ ПОТПУНО НЕСТАЛА. ЈАКО
Вишеproba proba proba
ZNANSTVENO IZVJEŠĆE BATAT Batat (Ipomea batatas L.) je biljka koja pripada porodici Convolvulaceae. Od prosječno 50 rodova i preko 1000 vrsta koje pripadaju toj porodici, samo I. batatas ima veliku ekonomsku
ВишеMicrosoft PowerPoint - 06__Balenovic_2017_3D-FORINVENT-1st-Workshop-JASKA.pptx
Prezentacija projekta HRVATSKI 3D-FORINVENT ŠUMARSKI INSTITUT CROATIAN FOREST RESEARCH INSTITUTE 1. Radionica 3D-FORINVENT Prezentacija projekta 1 st Workshop 3D-FORINVENT Project Presentation Uporaba
ВишеStrna žita Najbolje iz Austrije RWA od 1876.
Strna žita www.rwa.rs Najbolje iz Austrije RWA od 1876. JEČAM Sandra Valerie NOVO Azrah SANDRA Sandra je sorta nove generacije namenjena za rekordne prinose. Dvoredi stočni ječam Srednje rani Viša biljka
ВишеSARAĐUJMO ZA VODE
SARAĐUJMO ZA VODE JU SREDNJA STRUČNA I TEHNIČKA ŠKOLA GRADIŠKA Prilikom izrade ovog rada pokušali smo da dobijemo informacije od nadležnih iz: GRADSKE UPRAVE-ODJELJENJE ZA EKOLOGIJU JU GRADSKA ČISTOĆA
ВишеSlide 1
Gymnospermae I Milan Gavrilović Katedra za morfologiju i sistematiku biljaka Univerzitet u Beogradu Biološki fakultet GYMNOSPERMAE - GOLOSEMENICE Cikasi (Cycadophyta) Ginko (Ginkgophyta) Četinari (Pinophyta,
ВишеEko, bio ili organska hrana – postoji li razlika?
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Eko, bio ili organska hrana - postoji li razlika? Ekološka proizvodnja u zadnje vrijeme uzima sve više zamaha,
ВишеPowerPoint Presentation
Ocjena dosadašnjeg dijela turističke godine 2019. (razdoblje siječanj-lipanj) Turistički promet I-VI 2019. Tijekom prvog polugodišta 2019. godine Hrvatska je zabilježila pozitivan rezultat turističkog
ВишеdsaSDdssadsad
Položaj vanjskotrgovinske razmjene gospodarstva Karlovačke županije Karlovac, 28. svibnja 2019. Tvornica špancir štapova, 1888. HS Produkt, 2019. Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS), Obrada: HGK Županijska
ВишеBorite se s atopijskim dermatitisom? A-DERMA Exomega Control linija odsad još povoljnija!
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Borite se s atopijskim dermatitisom? A-DERMA Exomega Control linija odsad još povoljnija! A-DERMA je pripremila
ВишеSonniger katalog_2017_HR_ indd
Br. 1 u Europi Novo u ponudi zračna zavjesa G R I J A Č I Z R A K A Z R A Č N E Z A V J E S E Br. 1 u Europi SONNIGER JE EUROPSKI PROIZVOĐAČ MODERNIH, EKOLOŠKI I OPTIMALNO ODABRANIH UREĐAJA ZA TRŽIŠTE
ВишеISSUE No. 01 T +44 (0)
ISSUE No. 01 T +44 (0) 1759 319900 www.sumo1.com Sumo DD(direct drill) je sejalica dizajnirana za setvu bez ikakve prethodne obrade gde se ulaganje semena vrši sa minimalnim uticajem na zemljište, čime
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Darko Dimić, univ. spec. agr. KRITIČNO RAZDOBLJE
REPUBLIKA HRVATSKA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Darko Dimić, univ. spec. agr. KRITIČNO RAZDOBLJE ZAKOROVLJENOSTI U PROIZVODNJI SOJE NA PODRUČJU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE
ВишеНа основу члана 5. став 2. Закона о признавању сорти пољопривредног биља ( Службени гласник РС, број 30/10), Министар пољопривреде, шумарства и водопр
На основу члана 5. став 2. Закона о признавању сорти пољопривредног биља ( Службени гласник РС, број 30/10), Министар пољопривреде, шумарства и водопривреде, доноси ПРАВИЛНИК О МЕТОДАМА ИСПИТИВАЊА СОРТЕ
Више-Alda Šlender
U svakom kućanstvu se skupi mnogo kućnog smeća. Moramo se pobrinuti da je tog smeća što manje. Na žalost neki odrasli i djeca često smeće bacaju u okoliš. Tako onečišćuju prirodu. Staklo - 1000 godina
ВишеPowerPoint Presentation
Бања Лука март, 2019. године Мјесечни агрометеоролошки билтен фебруар 2019. год НАЈЗНАЧАЈНИЈЕ У ФЕБРУАРУ Фебруар 2019. у Републици Српској био је топлији од просјечних вриједности. * Током фебруара у свим
ВишеAgencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske
PROGRAMI EUROPSKE TERITORIJALNE SURADNJE (ETS) Matilda Copić Zagreb, 11.5.2016. EUROPSKA TERITORIJALNA SURADNJA 2014. - 2020. 1. PREKOGRANIČNA SURADNJA 2. TRANSNACIONANA SURADNJA 3. MEĐUREGIONALNA SURADNJA
ВишеНа основу члана 43. став 2. Закона о здрављу биља ( Службени гласник РС, број 41/09), Министар пољопривреде и заштите животне средине, доноси ПРАВИЛНИ
На основу члана 43. став 2. Закона о здрављу биља ( Службени гласник РС, број 41/09), Министар пољопривреде и заштите животне средине, доноси ПРАВИЛНИК О МЕРАМА ЗА ОТКРИВАЊЕ, СПРЕЧАВАЊЕ ШИРЕЊА И СУЗБИЈАЊЕ
ВишеAKCIJA za obrtnike! 10% popusta samo za članove HOK-a! Optima Telekom i HOK ZNA - najbolja opcija za obrtnike
AKCIJA za obrtnike! 10% popusta samo za članove HOK-a! Optima Telekom i HOK ZNA - najbolja opcija za obrtnike SVE NA JEDNOM MJESTU ZA VAŠE KVALITETNIJE I POVOLJNIJE POSLOVANJE! Prepoznajemo vaše potrebe
ВишеSlide 1
MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE I RADIONICA IZAZOVI STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA I ODRŽIVOG RAZVOJA 29. 9. 2005. Izborom tehnologije zbrinjavanja otpada do zaštite okoliša i novih vrijednosti Dr. sc. Slaven Dobrović
ВишеПољопривредни факултет у Бањој Луци
СТУДИЈСКИ ПРОГРАМ: БИЉНА ПРОИЗВОДЊА година студија I УСМЈЕРЕЊЕ: ХОРТИКУЛТУРА Вријеме Вријеме Вријеме Вријеме Вријеме Хемија Агроботаника Биохемија биљака Математика Педологија Љековите ароматичне и зачинске
ВишеSVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Marijana Živković Preddiplomski sveučilišni studij Poljoprivreda Smj
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Marijana Živković Preddiplomski sveučilišni studij Poljoprivreda Smjer Bilinogojstvo Alelopatski utjecaj vodenih ekstrakata
ВишеU proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi Eura za prve dvije godine članstva
Copernicus Općenito o programu: Program Copernicus, koji je u prijašnjem programskom razdoblju bio poznat pod nazivom GMES (Globalni nadzor za zaštitu okoliša i sigurnost), europski je program namijenjen
ВишеPowerPoint Presentation
Бања Лука Јануар, 2019. године год НАЈЗНАЧАЈНИЈЕ У ДЕЦЕМБРУ Децембар је у Републици Српској је у погледу температуре био у границама пројечних вриједности. * Током децембра било је углавном нестабилно
ВишеSMILJE Helichrysum italicum Narodni nazivi - Sinonimi: Žuto smilje, cmilje, zlatnocvita trava, marjetica. Latinski: Helichrysum italicum Engleski: Imm
SMILJE Helichrysum italicum Narodni nazivi - Sinonimi: Žuto smilje, cmilje, zlatnocvita trava, marjetica. Latinski: Helichrysum italicum Engleski: Immortelle Njemački: Currykraut, Strohblume Francuski:
ВишеPozivnica Za sudjelovanje na lokalnoj radionici u okviru SEE River projekta Datum radionice: Mjesto održavanja: Hlebine, Društveni dom,
Pozivnica Za sudjelovanje na lokalnoj radionici u okviru SEE River projekta Datum radionice: 06. 03. 2014. Mjesto održavanja: Hlebine, Društveni dom, Trg Ivana Generalića 15, Hlebine Poštovana/Poštovani,
ВишеMAZALICA DUŠKA.pdf
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Sveučilišni studij OPTIMIRANJE INTEGRACIJE MALIH ELEKTRANA U DISTRIBUCIJSKU MREŽU Diplomski rad Duška Mazalica Osijek, 2014. SADRŽAJ
ВишеOligo-Star Robna marka grupe Folijarna gnojiva STARTER PROLEO VALOR K+ SUMMUM ALGAVITAL
grupe Folijarna gnojiva SUMMUM ALGAVITAL Robne marke grupe OD KLIJENTA DO SJEMENA Kooperativa Axereal osigurava tržište i budućnost za proizvodnju žitarica svojih 13 000 kooperanata iz glavnog dijela proizvodnje
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA ANTONELA VUKADIN, student UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA FAZE RAZVOJA SOJE U MIKROPOKUSU NA
REPUBLIKA HRVATSKA VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA ANTONELA VUKADIN, student UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA FAZE RAZVOJA SOJE U MIKROPOKUSU NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA U 2017.
Више42000 Varaždin, Vladimira Nazora 12 Tel/fax: 042/ IBAN: HR OIB: PRILOZI UZ ZAHTJE
42000 Varaždin, Vladimira Nazora 12 Tel/fax: 042/210-074 E-mail: ecomission@vz.t-com.hr IBAN: HR3424840081106056205 OIB: 98383948072 PRILOZI UZ ZAHTJEV ZA ISHOĐENJE OKOLIŠNE DOZVOLE PRIMJENOM OPĆIH OBVEZUJUĆIH
ВишеPospišil M. 1 Stručni rad Gnojidba uljane repice Sažetak Optimalna gnojidba uljane repice osnovni je preduvjet za postizanje visokih i stabilnih prino
Pospišil M. 1 Stručni rad Gnojidba uljane repice Sažetak Optimalna gnojidba uljane repice osnovni je preduvjet za postizanje visokih i stabilnih prinosa. Za primjenu fiziološki ispravne i gospodarski opravdane
ВишеAktualne cijene 9,95 x14, god. br. 7/ godina izlaženja Izlazi mjesečno MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE RH RH otkupne cijene živih svi
Aktualne cijene 9,95 x14,52 10.09.2017. god. br. 7/2017 19. godina izlaženja Izlazi mjesečno MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE RH RH otkupne cijene živih svinja (80-120 kg) - stagniraju RH otkupne cijene svinjskih
ВишеZlatibor 2016
50. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije Kvalitet semena NS hibrida suncokreta dr Jelena Ovuka Istorijat Period od 1961. godine do 1978. godine Gajile se ruske sorte (ВНИИМК 8931, Передовик,
ВишеMicrosoft PowerPoint - BKulisic_ekonomija
Ekonomska analiza proizvodnje KKO na primjeru iz VSŽ dr.sc. Biljana Kulišić, dipl.oec. Energetski institut Hrvoje Požar Vinkovci, 13.12.2016. Tijek predavanja Sagledati okolnosti u kojima se poljoprivrednik
ВишеMicrosoft PowerPoint - fakultet - Gajić.ppt [Način kompatibilnosti]
PROZORI adekvatna postavka dozvoljene vrijednosti U-koeficijenta Doc. dr Darija Gajić, dipl. ing. arh. Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci ENERGETSKI INTENZITET PPE/BDP
ВишеKOPRIVA
ČUVARKUĆA Izradili: Marija Vrbanić, 5.r Lucija Predojević, 6.r Lucija Zorić, 7.r Filip Havaš, 8.r Nastavnica: Valentina Katolik Krajačić ISTRAŽILI SMO O ČUVARKUĆI čuvarkuća je trajna zeljasta sukulentna
Више1_Agrometeorologija_2019_final_pdf [Compatibility Mode]
Agrometeorologija Maja Telišman Prtenjak (telisman@gfz.hr) 1 Agrometeorologija/agroklimatologija Literatura: 1.Pielke RA(2002): Mesoscalemeteorologicalmodeling.AcademicPress. 2.BonanG (2016):EcologicalClimatology.
ВишеUNIVERZITET U SARAJEVU POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET Broj: /18 Sarajevo, godine Na osnovu čl. 63. stav (7) i člana 64. st
UNIVERZITET U SARAJEVU POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET Broj: 01-1-1860/18 Sarajevo, 01. 10. 2018. godine Na osnovu čl. 63. stav (7) i člana 64. stav (4) Zakona o visokom obrazovanju (Službene novine
ВишеPRIOPĆENJE Page 1 of 5 DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565 GODINA: XLIV. ZAGREB, 19. LIPNJA 2007. BROJ: 8.3.4. OBVEZATNO NAVEDITE
ВишеGENETSKI TREND PRINOSA MLEKA I MLEČNE MASTI U PROGENOM TESTU BIKOVA ZA VEŠTAČKO OSEMENJAVANJE
IV SEMINAR ODGAJIVAČKIH ORGANIZACIJA U STOČARSTVU REPUBLIKE SRBIJE HOTEL ĐERDAP TURIST 01.- 04. April 2018. Procena oplemenjivačkih vrednosti u stočarstvu ES( G) h 2 i L r IH Prof. dr Snežana Trivunović,
ВишеBroj: /07
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR SLUŽBA ZA ZDRAVSTVENU EKOLOGIJU I ZAŠTITU OKOLIŠA PROGRAM PRAĆENJA VRSTA I KONCENTRACIJE PELUDNIH ZRNACA U ZRAKU NA PODRUČJU GRADA ZADRA I NJEGOVE OKOLICE GODIŠNJE IZVJEŠĆE
ВишеPowerPoint Presentation
Koordinator modula izv. prof. dr. sc. Irena Jug http://ishranabilja.com.hr Plan održavanja nastave na modulu OSNOVE AGROEKOLOGIJE Preddiplomski sveučilišni redovni studij: Trajanje ljetnog semestra od
ВишеSlide 1
IDENTIFIKACIJA POKRETAČA POPLAVA U GRADU ZAGREBU ANALIZA OBORINSKIH DOGAĐAJA 2013. i 2014. GODINE Diplomski rad Autor: Matija Hrastovski, mag. ing. geol. Mentor: Izv. prof.dr.sc. Snježana Mihalić Arbanas
ВишеPowerPoint Presentation
Analiza iskorištavanja otpadne topline u centraliziranim toplinskim sustavima korištenjem metode niveliranog troška otpadne topline Borna Doračić, Tomislav Novosel, Tomislav Pukšec, Neven Duić UVOD 50
ВишеSVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Iva Kalistović Preddiplomski stručni studij Bilinogojstvo Smjera Ratarstvo Pro
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Iva Kalistović Preddiplomski stručni studij Bilinogojstvo Smjera Ratarstvo Procjena alelopatskog utjecaja dvogodišnje pupoljke (Oenothera
ВишеBilten br. 2. istraživačkog projekta Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu AG
Sredstva za ovaj projekt osigurana su iz Programa Vlade RH za poticanje istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena za razdoblje od 2015. do 2016. godine temeljem Plana korištenja
ВишеVIKING GRIJANJE ako želite sustav grijanja vrhunske kvalitete i efikasnosti, niskih pogonskih troškova, bez dugotrajne, zahtjevne i skupe izvedbe, bez
VIKING GRIJANJE ako želite sustav grijanja vrhunske kvalitete i efikasnosti, niskih pogonskih troškova, bez dugotrajne, zahtjevne i skupe izvedbe, bez plaćanja godišnjih servisa za održavanje te kasnije
ВишеVRAČEVIĆ FRANJO.pdf
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Sveučilišni studij IZRADA PROJEKTA AKTIVNE ENERGETSKI NEOVISNE KUĆE Diplomski rad Franjo Vračević Osijek, 2015 godina. SADRŽAJ 1.
ВишеOD MONOKRISTALNIH ELEKTRODA DO MODELÂ POVRŠINSKIH REAKCIJA
UVOD U PRAKTIKUM FIZIKALNE KEMIJE TIN KLAČIĆ, mag. chem. Zavod za fizikalnu kemiju, 2. kat (soba 219) Kemijski odsjek Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilište u Zagrebu e-mail: tklacic@chem.pmf.hr
ВишеSlide 1
PANEL 6: ORGANSKA I INTEGRALNO KONTROLISANA POLJOPRIVREDA: NEISKORIŠĆENI POTENCIJALI SRBIJE Tema izlaganja: Organska poljoprivreda potencijal Srbije? Nenad Novaković, direktor OCS-a 10/22/2013 1 Poljoprivreda
ВишеSto SE & Co. KGaA Ehrenbachstraße 1 D Stühlingen Izjava o svojstvima Prema EU Uredbi o GP br. 305/ / 5 Izjava o svojstvima za gr
1 / 5 Izjava o svojstvima za građevni proizvod StoPox KU 601 Jedinstvena identifikacijska oznaka vrste proizvoda PROD0848 StoPox KU 601 Namjena EN 1504-2: Proizvod za zaštitu površine premaz zaštita od
ВишеBROSURA nn
Preventivni program Za zdravlje. Danas. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva Izdavač: Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske Autori: Povjerenstvo za organizaciju, stručno praćenje
ВишеEU projekt MedCycleTour Započeo drugi krug županijskih radionica u 7 priobalnih županija Hrvatske Dubrovačko-neretvanska županija i grad Dubrovnik ukl
EU projekt MedCycleTour Započeo drugi krug županijskih radionica u 7 priobalnih županija Hrvatske Dubrovačko-neretvanska županija i grad Dubrovnik uključuju se u razvoj EuroVelo 8 - Mediteranske biciklističke
ВишеCordus 75 WG uputstvo
ПАЖЊА! DuPont TM CORDUS 75 WG ХЕРБИЦИД HRAC ГРУПА В ХЕРБИЦИД вододисперзибилне грануле, у облику екструдиране пасте (WG), светло браон боје САСТАВ ПРЕПАРАТА (Активна материја) 1. Генерички назив: РИМСУЛФУРОН
ВишеSlide 1
Modul Agro food production systems - Ratarske kulture - Doc. dr. sc. Zlatko Svečnjak Prof. dr. sc. Milan Pospišil Zavod za specijalnu proizvodnju bilja Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Tel.: 01-2393775;
ВишеProgram INA Razvoj skolstva u opcini KS
PROJEKT UMIJEĆE KORIŠTENJA INFORMACIJA PROGRAM IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI «RAZVOJ ŠKOLSTVA U OPĆINI KLINČA SELA» Autorica programa: Maja Slamar Datum: 25. 8. 2018. Napomena: program je razvijen u sklopu
ВишеDjelovanje dijatomejske zemlje na gubitak vode iz tijela insekata
Mehanizam djelovanja dijatomejske zemlje na insekte Zlatko Korunić Diatom Research and Consulting Inc. 14 Tidefall Dr., Toronto ON, M1W 1J2 Tel.: 647 929 5028 zkorunic@rogers.com DIJATOMI I DIATOMIT Dijatomi-
Више