VELEUČILIŠTE U RIJECI Raspored elementa sučelja na zaslonu,prednosti i nedostaci grafičkog korisničkog sučelja GRAFIKA, TEKST,MULTIMEDIJA Rijeka, 2013

Транскрипт

1 VELEUČILIŠTE U RIJECI Raspored elementa sučelja na zaslonu,prednosti i nedostaci grafičkog korisničkog sučelja GRAFIKA, TEKST,MULTIMEDIJA Rijeka, 2013.

2 VELEUČILIŠTE U RIJECI Stručni studij Informatike Godina: 2012/2013. Fresl Marko, redovni Jelečević Mario, redovni Raspored elementa sučelja na zaslonu,prednosti i nedostaci grafičkog korisničkog sučelja GRAFIKA, TEKST, MULTIMEDIJA Seminarski rad Rijeka, travanj, 2013.

3 SADRŽAJ 1.UVOD POVIJEST RAZVOJA KORISNIČKIH SUČELJA KOMANDNO KORISNIČKO SUČELJE TEKSTUALNO KORISnIČKO SUČELJE GRAFIČKO KORISNIČKO SUČELJE GRAFIČKO KORISNIČKO SUČELJE ELEMENTI GRAFIČKO KORISNIČKOG SUČELJA GUI ELEMENTI OPERACIJSKOG SUSTAVA WINDOWS OBJAŠNJENJE ELEMENATA PREDNOSTI I NEDOSTATCI GRAFIČKO KORISNIČKOGA SUČENJA BUDUĆNOST RAZVOJA KORISNIČKIH SUĆELJA ZAKLJUČAK...11

4 1.UVOD U nadolazećem seminarskome radu objasniti ćemo razvoj GUI-a(graphical user interface) ili kako je nama poznatije; grafičko korisničko sučelje. Objasniti ćemo čemu služi, zašto je bio velikim napredak u razvoju tehnologije te prikazati njegov rad kroz slike na operacijskim sustavima Windows 7. Također će biti objašnjene mnogobrojne prednosti nad starijim operacijskim sustavima koji ga nisu imali te nabrojiti neke mane koje bi se budućim razvojem tehnologije trebale u potpunosti ukloniti. Biti će objašnjen kao i prikazan raspored elemenata sučelja na zaslonu Windowsa 7. Kao što je poznato GUI ili grafičko korisničko sučelje je način interakcije (komunikacije) čovjeka s računalom kroz manipulaciju grafičkim elementima i dodacima uz pomoć tekstualnih poruka i obavijesti. GUI služi za prikazivanje ikona na radnoj površini, prozora (windowsa), gumbova s tekstom i/ili slikama, okvira za unos teksta, slike pozadine, kvadratići za odabir i tipa (moguće je odabrati više kvadratića - eng. check box) i kružići za odabir ili tipa (moguće je odabrati samo jedan kružić - eng. radio button), a sve će biti u nadolazećem tekstu detaljno objašnjeno. Isto tako navesti ćemo i vrste korisničkih sučelja. Cilj ovoga seminarskog rada je upoznati slušatelja s grafičko korisničkih sučeljem, objasniti mu način njegovoga rada, uputiti ga kako je to prije bez njega izgledalo pomoću primjera MS DOS-a, te mu pojednostaviti njegov rad kroz slike te objašnjenja. Također ćemo pokušati predvidjeti budući razvoj korisničkoga sučelja te pomoću detaljnoga istraživanja zaključiti da li će se u budućnosti javiti potreba za naprednijih GUI-om ili će sadašnja tehnologija udovoljiti korisnicima u budućnosti. 1

5 2.POVIJEST RAZVOJA KORISNIČKIH SUČELJA Prva korisnička sučelja su se za razliku od sadašnjih unosila komandama (naredbama). Korisnik bi naredbe za željenu operaciju unosio na tipkovnicu, a tijek i rezultati su se mogli pratiti na ekranu. Korisnička sučelja preko naredbi su nastala oko godine kada se za ispis rezultata koristio takozvani teleprinteri (telegrafski aparat koji se sastoji od tipkovnice odašiljača, te koji pretvara upisanu poruku u kodirani kod koji se prenosi žicom ili kabelom, i tiskarskog odašiljača koji prevodi poslane poruke te ih ispisuje) 1 sve dok nije došlo do pojave katodnog tj. CRT monitora koji je bio veliko tehnološko dostignuće te podloga razvoju sadašnjih monitora. Kako radi CRT? 2 CRT ili katodni monitor radi na principu katodne cijevi. U njemu su milijuni malih crvenih, zelenih i plavih fosfornih točkica koje svijetle kada ih udari elektron što potom stvara sliku na ekranu. Prednosti ovoga monitora su promjenjiva rezolucija (1280x1024, 1366x768), njegova veličina (22'', tj. dijagonala 55.88cm), brzina osvježavanja ili refresh rate (koliko se puta slika na monitoru iscrta svake sekunde), dubina boje (što je veća dubina boje to monitor može prikazati veći broj boja i nijansi. Nakon toga dolazi do izuma danas jednog od osnovnih dijela svakoga računala, miša koji je bio jedan od najvažnijih izuma za nadolazeće grafičko korisničko sučelje. On je bio bitan izum jer je upravo radi njega došlo do mogućnosti upravljanja pokazivača na ekranu te je time naveliko pojednostavljena interakcija korisnika s računalom. Douglas Engelbart, sa Stanfordskog Sveučilišta, godine smislio je ideju za miš, a prvi prototip je testiran godine. Prototip se zvao X-Y Position Indicator, a bio je smješten u povelikoj drvenoj kutiji čiji su okretaji upravljali pomakom kursora na ekranu

6 Slika 1. X-Y Position Indicator Nakon komandnih sučelja dolazi do izuma tekstualnih korisničkih sučelja koja su kao i komanda ispisivala poruke na monitoru sa razlikom što se kod tekstualnih naredbe nisu morale unositi pisanjem na tipkovnici već su se mogle odabrati unutar sučelja. Kako se s godinama razvijala tehnologija tako se i razvijao hardver računala a paralelno s njim i grafičke sposobnosti računala te su se tako počeli koristiti vizualni efekti u korisničkom sučelju koje i danas koristimo (ikone, pozadinske slike, prozori i slično). Ideju za time je dobio Xerox Star godine kada je napravio Alto računalo koje je bilo nasljednik komercijalnog računala Alta no radi vrlo visoke cijene računalo nije moglo biti proizvedeno u komercijalne svrhe te Xerox nije uspio u potpunosti u svojoj namjeri. Prvo komercijalno računalo koje je imalo grafičko korisničko sučelje je bilo Apple Macintosh koje je proizvedeno godine te nije bilo toliko skupo pa ga je svatko mogao kupiti za svoje kućanstvo. Slika 2. Prvo računalo s GUI-om; Apple Macintosh 3

7 Nakon razvoja Apple Macintosh te njegovog očekivano velikoga uspjeha grafičko korisničko sučelje je postalo standard za izradu nadolazećih računala. Microsoft je već s Windows 1.0 pratio razvoje trendova, a prva inačica koja je podržavala grafičko korisničko sučelje je bio Windows 3.1. Temeljno grafičko korisničko sučelje se nije promijenilo do danas jedino su dodani neki novi elementi međutim u osnovi to je isto grafičko sučelje koje je predvidio Xerox Komandno korisničko sučelje Komandno korisničko sučelje ili CLI (engl. Command Line Interface) je bilo sučelje u kojemu su se naredbe unosile pisanjem po tipkovnici u za to određeni okvir a rezultati te njihov tijek se ispisivao na monitoru. Rad tih sučelja je bio linearan što znači da se samo jedna radnja mogla izvoditi u određeno vrijeme te je za pokretanje sljedeće trebalo prvo prijašnju dovršiti. Primjer ovakvoga korisničkoga sučelja su MS-DOS. Slika 3. MS-DOS Tekstualno korisničko sučelje Tekstualno korisničko sučelje ili TUI (engl. Text User Interface) ne odlikuje se grafičkim prikazom već svugdje koristi tekstualna predstavljanja naredbi koje korisnik želi odabrati. Više je sličan grafičko korisničkim sučeljima nego komandnim jer se 3 4

8 naredbe biraju među postojećim elementima u sučelju. Primjer tekstualnoga korisničkoga sučelja je BIOS. Slika 4. BIOS Grafičko korisničko sučelje Grafičko korisničko sučelje ili GUI (engl. Graphical User Interface) pojednostavljuje korištenje računala i njegovih programa korisniku prikazujući sve elemente za rad unutar vizualnoga sučelja. Tipična grafičko korisnička sučelja raspolažu prozorima, ikonama, običnim i padajućim izbornicima, dijaloškim okvirima i sličnim elementima. Za obavljanje određene radnje u grafičkom korisničkom sučelju, upravljamo vizualnim elementima. Primjer su Windows 7, 8, Vista, XP, Linux i slično. Slika 5.Grafičko korisničko sučelje u Windows 7 5

9 3.GRAFIČKO KORISNIČKO SUČELJE-GUI Grafičko korisničko sučelje ili GUI (eng.graphical user interface) je korisničko sučelje čija je prvobitna ideja bila olakšati korisniku rad na računalu na način da on pomoću periferne jedinice miša odabire naredbe koje želi izvesti. Grafičko korisničko sučelje također omogućuje korisniku jednostavniju upotrebu elektroničkih uređaja koje koriste umjesto tekstualnih naredbi vizualne. Grafičko korisničko sučelje se osim u računalima može koristiti u raznim drugim uređajima kao što su MP4 uređaj, mobiteli, prijenosni mediji uređaji, DVD čitači ili različiti uređaji za igranje igrica kao npr. Nitendo ili PSP. GUI predstavlja informacije ili naredbe koje korisnik želi koristiti u obliku grafičkih ikona ili vizualnih indikatora dok je kod tekstualnih korisničkih sučelja to bila kutija s tekstom. Akcije se obično izvode kroz izravnu manipulaciju (klikanjem miša) na grafičke elemente. Pojam grafičko korisničkoga sučelja je ograničen na dvodimenzionalni prikaz slike, međutim kako se tehnologija razvijala tako su se i razvijala grafičko korisnička sučelja te se dodavali novi elementi i danas vidimo veliki razvoj te tehnologije kroz igranje igrica gdje je grafika skoro realna kao u stvarnome svijetu te dostiže nevjerojatne 3D efekte ELEMENTI GRAFIČKO KORISNIČKIH SUČELJA Elementi grafičko korisničkoga sučelja koje omogućavaju korisniku jednostavan rad na računalu kao i lijepi izgled su ikone na koje klikanjem miša na njih otvaramo datoteke kojima želimo pristupiti, radna površina na kojom možemo odabrati raspored ikona te staviti vlastitu sliku, menii pomoću kojih pristupamo željenim programima, slikama te raznim datotekama, prozori u kojima se nalaze datoteke te gumbovi kao i imena prozora i pokazivač (pointer). Te elemente ćemo detaljno objasniti u nadolazećem tekstu uz pomoć Windows 7 operacijskog sustava te ih slikovno prikazati prvo kao jednu cjelinu a zatim svakoga posebno

10 4.1. GUI elementi operacijskog sustava Windows Slika 6. GUI elementi operacijskoga sustava Windows 7 Elementi Windows 7: 1. Desktop ikona 2. Radna površina 3. Start tipka 4. Start izbornik 5. Ikone obavijesti 6. Tipka za desktop 7. Kratice programa na programskoj traci 7

11 4.2.Objašnjenja elemenata 1. Desktop ikona: ikone su sličice koje predstavljaju datoteke, mape, programe i ostale stavke. Kada prvi put pokrenete Windows, na radnoj površini vidjet ćete najmanje jednu ikonu koš za smeće (Recycle Bin). Proizvođač računala možda je dodao i druge ikone na radnu površinu.. Dvoklikom na ikonu radne površine pokrećete ili otvarate stavku koju ikona predstavlja. 2. Radna površina: Radna površina glavno je područje zaslona koje vidite nakon uključivanja računala i prijave u sustav Windows. Slično površini pravog stola, ona vam služi kao površina za rad. Kada otvarate programe ili mape, oni se pojavljuju na radnoj površini. Isto tako na nju možete stavljati različite stvari, kao što su datoteke i mape, te ih rasporediti prema vlastitoj želji Start tipka: nakon klika na Start tipku otvara se Start izbornik na kojemu se nalaze određene stavke. Start tipka se nalazi i na tipkovnici pa se i putem tipke window (prozor; ) može pristupiti Start izborniku, 4. izbornik Start glavno je sučelje za pristup svim programima, mapama i postavkama na računalu. Nazvan je izbornik (engl. menu) jer je to popis izbora baš kao i jelovnik u restoranu. Kao što govori i sam naziv "Start", s toga ćete mjesta najčešće započinjati rad i otvarati stvari. Izbornik Start omogućuje obavljanje sljedećih uobičajenih aktivnosti: pokretanje programa otvaranje često korištenih mapa traženje datoteke, mapa ili programa podešavanje postavki računala pomoć vezanu uz Windows operacijski sustav isključivanje računala odjavu sa Windows-a ili pristupanje nekom drugom korisničkom računu

12 5. Ikone obavijesti: ikone obavijesti služe kao prečaci koji se nalaze u desnom donjem kutu radne površine i najčešće pokazuju ikonu zvuka (brzi pristup pojačavanju ili stišavanju zvuka), ikonu internetske konekcije koja nam nakon klikanja na nju pokazuje sve detalje o mreži na koju smo spojeni, ikona Solve PC issues koja izgleda kao mala zastavica i javlja korisniku jeli njegov sustav uredu te ima li ikakvih poteškoća, također se nalaze i ostale ikone poput antivirusnog programa, raznih programa, te baterije ako se radi o prijenosnom računalu. 6. Tipka za desktop: nalazi se skroz u desnom donjem kutu radne površine i služi za automatsko prebacivanje na radnu površinu što je veoma korisno ako se na računalu radi više programa odjednom te je otvoreno vise prozora pa pomoću te tipke se automatski vrati na samu radnu površinu. 7. Kratice programa na programskoj traci: nova programska traka koja se nalazi u Windows 7 rješava problem sa gužvom otvorenih aplikacija tako što prikazuje otvorene programe samo sa ikonama. Te ikone ne predstavljaju pojedinačne pokrenute zadatke u nekom programu, nego sve zadatke jednog programa grupira pod samo jednu ikonu. Programska traka pretvorena je u stablo, a svaki program predstavlja granu tog stabla. 5. PREDNOSTI I NEDOSTATCI GRAFIČKO KORISNIČKIH SUČELJA Osnovne prednosti nad komandnim i tekstualnim korisničkim sučeljima je lijepi vizualni dizajn koji osim što lijepo izgleda je vrlo jednostavan za korištenje. Uz pomoć GUI-a lako ce se snalaziti korisnici starijih generacija kao i novi te mlađi korisnici. Za razliku od prije nije potrebno pisati naredbe da se obavlja određeni zadatak već se jednostavnim pomicanjem miša dođe na željenu operaciju ili zadatak te se jednostavnim dvoklikom pokreće. Kao što je spomenuto GUI pruža jako lijep i ugodan dizajn sa mnogobrojnim prednostima, a vjerojatno najveća od njih s čime bi se 90% mlađe generacije složilo je izum igrica koje su s godinama dosegle vrlo visoki nivo te postavile uvjete za razvoj jačih i bolji grafičkih uređaja kao i grafičkih sučelja. Također prednost je ta da kada se naviknete na jednom GUI-u jednog operacijskog sustava bez problema će te moći koristiti drugi operacijski sustav jer izgledaju vrlo slično što 9

13 uvjetuje lagani prijelaz sa jednog operacijskog sustava na drugi. Također aplikacijski programi na novim GUI-ma rade isto kao i na starima pa ih je lako naučiti ili se priviknut 8 i. Programerima omogućava da lako pišu programe koji izgledaju pogodno. Grafičko korisničko sučelje je odličan izum koji koristi mnogima te nema nekih značajnih nedostataka osim što koliko god slika izgledala dobro ona je i dalje 2D ne 3D. 6. BUDUĆNOST RAZVOJA KORISNIČKIH SUĆELJA Iako danas možemo govoriti o relativnom maksimumu tehnologije ona će se i dalje razvijati kako hardver bude napredovao tako će se i softver zajedno sa operacijskim sustavima paralelno razvijati s njime. U budućnosti se očekuje veća primjena korisničkih sučelja pomoću kojih se upravlja jednostavnim izgovorom željenih naredbi, glasovno korisničko sučelje (eng.voice user interface), veća primjena sučelja koja su upravljana dodirom (eng. Touch user interface) te internetska korisnička sučelja (Web-based user interfaces). 9 Pomno istraživajući korisnička sučelja te planove velikih tvrtki za njihov razvoj naišao sam na zanimljivi članak kojega je uputio Microsoft, a koji se čini kao odlična ideja. Računala su postala popularna onda kad ih je postalo lako upotrebljavati i to svakako možemo zahvaliti grafičkom korisničkom sučelju (upravljanje mišem, prozori, touchscreen ). Već sada se za novo doba računarstva grafičko sučelje pokazalo nedostatnim, pa je slijedeći korak NUI (Natural user interface prirodno korisničko sučelje), u kojem su računala podobnija ljudima ona vide, slušaju, govore. 10 Nakon ovoga sa sigurnošću možemo tvrditi kako će se u budućnosti javiti potreba za većim razvojem korisničkih sučelja te kako već sada postoje odlične ideje

14 7. ZAKLJUČAK Nakon proučavanja povijesti korisničkih sučelja te uvida u njegovu osnovnu namjenu koja će olakšati korisniku korištenje računala vidimo da je razvoj grafičko korisničkoga sučelja bio jedan od najznačajnijih izuma u tehnološkome svijetu te da ga svi uređaji koriste počevši od mobitela pa preko igraćih konzola sve do stolnih i prijenosnih računala. Vidjeli smo GUI na Windowsu 7 i također smo vidjeli MS-DOS u kojemu su se pisale naredbe na tipkovnicu pa možemo zaključiti kako je lakše upoznati korisnika i objasniti mu rad uz pomoć GUI-a nego uz pomoć CUI-a ili TUI-a. Međutim kako se tehnologija bude razvijala u budućnosti tako će se razvijati i hardver računala kao i softver, a i korisnik će imati veće zahtjeve od računala i pokušati pojednostaviti svoj rad što je više to moguće. Iz gore navedenoga članka kojega je objavio Microsoft vidimo da su planovi za budućnost već u izradi i poznavajući Microsoft znamo da su pouzdani i da je njihov osnovni cilj olakšati korisniku korištenje sa sigurnošću možemo očekivati kvalitetno korisničko sučelje kao i možda realnu 3D grafiku koja će se očitavati pomoću holograma i naredba koje će se provoditi jednostavnim glasovnim uputama korisnika. Cilj seminara je bio upoznati slušatelje s korisničkim sučeljima te im objasniti njihov nastanak te budući razvoj. Zaključujemo da je GUI najveći izum današnje grafike te da će biti temelj svim budućim korisničkim sučeljima. 11

15 LITERATURA Delje 12