MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 1 BROJ: 7/18 Bistrički glasnik SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE MARIJA BISTRICA Broj: 7/18 God

Транскрипт

1 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 1 BROJ: 7/18 Bistrički glasnik Broj: 7/18 Godina: X. Marija Bistrica datum, 31. srpnja ISSN X AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA: 1. Odluka o donošenju III. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja središnjeg Općinskog naselja Marija Bistrica (UPU Marija Bistrica 1) Odluka o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja na području općine Marija Bistrica unutar mjere 07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima iz programa Ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje za projekt izgradnje Dječjeg vrtića Pušlek Marija Bistrica Odluka o dopuni Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Marija Bistrica AKT ODBORA ZA STATUT, POSLOVNIK I NORMATIVNU DJELATNOST 1. PROČIŠĆENI TEKST Odredbe za provođenje Prostornog plana Općine Marija Bistrica (Službeni glasnik Općine Marija Bistrica 1/08, 5/09, 2712, 9/15 i 9/17) 6-76

2 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 2 BROJ: 7/18 Temeljem članka 109. stavka 6. i 198. stavka 4. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13 i 65/17) i članka 31. Statuta Općine Marija Bistrica (Službeni glasnik Općine Marija Bistrica 1/13) u predmetu III. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja središnjeg Općinskog naselja Marija Bistrica (UPU Marija Bistrica 1), Općinsko vijeće Općine Marija Bistrica na 12. sjednici održanoj dana 27. srpnja godine, donosi O D L U K U o donošenju III. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja središnjeg Općinskog naselja Marija Bistrica (UPU Marija Bistrica 1) Članak 1. Donose se III. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja središnjeg Općinskog naselja Marija Bistrica (UPU Marija Bistrica 1) (Službeni glasnik Općine Marija Bistrica br. 3/10, 2/12, 2/16) - u daljnjem tekstu: Plan. Članak 2. Plan je izradila tvrtka APE d.o.o. iz Zagreba u koordinaciji s nositeljem izrade, a sadržane su u elaboratu "III. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja središnjeg Općinskog naselja Marija Bistrica (UPU Marija Bistrica 1)" koji se sastoji od osnovnog dijela Plana (tekstualnog i grafičkog dijela) i priloga Plana: I. OSNOVNOG DIJELA PLANA I.0. Opći podaci o stručnom izrađivaču plana i odgovornom voditelju izrade I.1. TEKSTUALNI DIO PLANA IZMJENE I DOPUNE ODREDBI ZA PROVOĐENJE I.2. GRAFIČKI DIO PLANA 1. RAZVOJ I UREĐENJE NASELJA 1.A. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1: A.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1: A.2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1: PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE TE KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 2.A. PROMET, u mjerilu 1: B. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE, u mjerilu 1: C. ENERGETSKI SUSTAV, u mjerilu 1: D. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, u mjerilu 1: UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 3.A. UVJETI KORIŠTENJA 3.A.1. GRADITELJSKA BAŠTINA, u mjerilu 1: A.2. PRIRODNA BAŠTINA, u mjerilu 1:5000 I.3. OBRAZLOŽENJE PLANA II. PRILOGA PLANA II.1. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA II.2. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA II.3. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI II.4. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA II.5. SAŽETAK ZA JAVNOST Članak 3. Izmjene i dopune Odredbi za provođenje Plana navedene pod točkom I.1. Tekstualnog dijela Plana prilažu se i sastavni su dio ove Odluke. Članak 4. Elaborat iz članka 2. ove Odluke, izrađen je kao izvornik u 5 (pet) izvornika plana, ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica, od kojih se po jedan primjerak čuva u pismohrani Općine Marija Bistrica i u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Marija Bistrica.

3 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 3 BROJ: 7/18 Članak 5. Uvid u Plan može se izvršiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Marija Bistrica. Članak 6. Danom stupanja na snagu ove Odluke stavljaju se izvan snage odredbe za provođenje koje su predmet ovih izmjena i dopuna i kartografski prikazi grafičkog dijela Urbanističkog plana uređenja središnjeg Općinskog naselja Marija Bistrica (UPU Marija Bistrica 1) (Službeni glasnik Općine Marija Bistrica br. 3/10, 2/12, 2/16). Dijelovi Urbanističkog plana uređenja središnjeg Općinskog naselja Marija Bistrica (UPU Marija Bistrica 1) (Službeni glasnik Općine Marija Bistrica br. 3/10, 2/12, 2/16) (tekstualni dio) koji nisu mijenjani ovim III. Izmjenama i dopunama Plana ostaju na snazi kao sastavni dio Plana. Postupci započeti po odredbama Odluke iz prethodnog stavka ovoga članka, do stupanja na snagu ove Odluke dovršit će se po odredbama te Odluke, ukoliko nisu u suprotnosti sa Zakonom i posebnim propisima. Članak 7. Po stupanju na snagu ove Odluke izradit će se i objaviti pročišćeni tekst odredbi za provođenje sukladno članku 113. zakona o prostornom uređenju. Članak 8. Ova Odluka stupa na snagu osam dana od objave u Službenom glasniku Općine Marija Bistrica. KLASA: /17-01/2 URBROJ: 2113/ Marija Bistrica, 27. srpnja god. Zamjenica predsjednika Općinskog vijeća Katica Habazin, dr.vet.med. PRILOG Odluke o donošenju III. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja središnjeg Općinskog naselja Marija Bistrica (UPU Marija Bistrica 1) ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 1. U članku 1. iza broja "153/13" dodaje se broj "65/17". Članak 2. U članku 4. stavku 1. iza alineja "Javna i društvena namjena "- Upravna i druga za potrebe Općine (D1)" Članak 3. U članku 7. stavku 1. dodaje se 1. alineja koja glasi: "- upravna i druga za potrebe Općine (D1)" (D)" dodaje se alineja koja glasi: U članku 7. stavku 3. tekst "(hodočasnički centar, višenamjenske dvorane i kulturni centar te centar za posjetitelje)" se briše. U članku 7. dodaju se stavci 7. i 8. koji glase:

4 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 4 BROJ: 7/18 "(7) Na površinama javne i društvene namjene upravna i druga za potrebe Općine sa oznakom (D1) planirani su sadržaji višenamjenske društvene infrastrukture za potrebe Općine. U sklopu građevine osim upravne namjene, moguć je smještaj i prostora za: obrazovanje i cjeloživotno učenje, rekreaciju i slobodno vrijeme, potrebe rada sa svim dobnim skupinama i slojevima stanovništva, a posebice sa društveno ugroženim, implementaciju i uvođenje novih tehnologija i sl. (8) Na površinama javne i društvene namjene - vjerske sa oznakom (D7) moguće je planirati, odnosno zadržati postojeće sportsko-rekreacijske sadržaje i građevine." Članak 4. U članku 27. stavku 1. iza teksta "društvenih djelatnosti:" dodaje se tekst koji glasi: "upravna i druga za potrebe Općine (D1),". Članak 5. U članku 28. stavku 1. ispod podnaslova "Crkva, župni dvor i prostor svetišta (D7)", a iza prve alineje dodaje se druga alineja koji glasi: "- Zadržava se postojeće nogometno igralište sa pratećim građevinama i sadržajima u južnom dijelu uz obvezu očuvanja drvoreda jablanova." U članku 28. na kraju stavka 1. dodaje se podnaslov i tekst koji glase: "Zgrade upravnih sadržaja za potrebe Općine (D1) - Najveća izgrađenost iznosi 60% površine čestice; najmanja pejzažno oblikovana površina mora biti 20% površine građevne čestice, a preostali dio se treba iskoristiti za uređenje javnih trgova/pješačkih prostora; - Visina novoplaniranih građevina utvrđuje se sa najviše Po (Su)+1+Pk te 12 m do krovnog vijenca, uz mogućnost gradnje podruma ili suterena, - Planirano je zadržavanje postojećih označenih građevina uz mogućnost restitucije, adaptacije i održavanje, a prema posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela sukladno članku 52. ovih odredbi za provođenje; - Dopuštaju se ravni i kosi krovovi (nagiba do 45 o ); - Najmanja udaljenost od čestica susjednih zgrada treba zadovoljiti uvjete iz Zakona o zaštiti od požara; - Unutar prostora građevine dozvoljen je smještaj radionica, edukacijskih učionica, igraonica i drugih sadržaja za poticanje razvoja svih društvenih skupina; - Ograda se može postaviti uz poštovanje posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela." Zamjenica predsjednika Općinskog vijeća Katica Habazin, dr.vet.med. Ovaj Prilog je sastavni dio Odluke KLASA: /17-01/2 URBROJ: 2113/ Marija Bistrica, 27. srpnja god.

5 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 5 BROJ: 7/18 Na temelju članka 31. Statuta Općine Marija Bistrica (Službeni glasnik Općine Marija Bistrica 2/18.), a u svezi s člankom 30. st. 5. Pravilnika o provedbi Mjere 07 ''Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima'' iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do (Narodne novine 48/2018.) i Općinsko vijeće Općine Marija Bistrica na 12. sjednici održanoj 27. srpnja godine donijelo je O D L U K U o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja na području općine Marija Bistrica unutar mjere 07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima iz programa Ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje za projekt izgradnje Dječjeg vrtića Pušlek Marija Bistrica Članak 1. Ovom Odlukom daje se Suglasnost Općini Marija Bistrica za provedbu ulaganja na području Općine Marija Bistrica unutar Mjere 07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje za projekt Izgradnja dječjeg vrtića Pušlek Marija Bistrica. Članak 2. Ulaganje iz članka 1. ove Odluke planira se prijaviti na Natječaj za provedbu podmjere 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu provedba tipa operacije Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje Članak 3. Ovoj Odluci prilaže se dokument Opis projekta/operacije i čini njezin sastavni dio. Članak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Službenom glasniku Općine Marija Bistrica. KLASA: /18-01/2 URBROJ: 2113/ Marija Bistrica, 27. srpnja godine Zamjenica predsjednika Općinskog vijeća Katica Habazin, dr.vet.med. Na temelju članka 109. stavka 1. i stavka 2. Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14.) i članka 30. Statuta Općine Marija Bistrica (Službeni glasnik Općine Marija Bistrica 2/18.) Općinsko vijeće Općine Marija Bistrica na 12. sjednici održanoj dana 27. srpnja godine, donosi ODLUKU o dopuni Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Marija Bistrica Članak 1. Mijenja se Odluka o nerazvrstanim cestama na području Općine Marija Bistrica (Službeni glasnik Općine Marija Bistrica 5/13., 4/15., 13/15., 4/16. i 6/18. )u daljnjem tekstu; Odluka).

6 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 6 BROJ: 7/18 Članak 2. Gore navedena Odluka mijenja se na način da se Dodatak 1. Odluke stavlja izvan snage te se dodaje novi Dodatak 1. - popis nerazvrstanih cesta i grafički prikazi sa dopunom cesta pod nazivom kako slijedi: - NC Bartolovići - NC Laz Bistrički 23 Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Općine Marija Bistrica. KLASA: /18-01/4 URBROJ: 2113/ Marija Bistrica, 27. srpnja god. Zamjenica predsjednika Općinskog vijeća Katica Habazin, dr.vet.med. Na temelju članka 113. st. 3. Zakona o prostornom uređenju ( Narodne novine broj 153/13 i 65/17) i članka Općine Marija Bistrica ( Službeni glasnik Općine Marija Bistrica br. 2/18), po usvajanju IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Marija Bistrica ( Službeni glasnik Općine Marija Bistrica broj 9/17), Odbor za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost Općine Marija Bistrica na svojoj 1. sjednici, održanoj dana 27. srpnja godine utvrdila je pročišćeni tekst odredbi za provođenje i grafički dio Prostornog plana uređenja Općine Marija Bistrica. Pročišćeni tekst odredbi za provođenje i grafički dio Prostornog plana uređenja Općine Marija Bistrica obuhvaćaju: Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Marija Bistrica (Službeni glasnik Općine Marija Bistrica br. 1/08), Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Marija Bistrica (Službeni glasnik Općine Marija Bistrica br. 5/09), Odluku o donošenju II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Marija Bistrica (Službeni glasnik Općine Marija Bistrica br. 2/12), Odluku o donošenju III. Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Marija Bistrica (Službeni glasnik Općine Marija Bistrica br. 9/15), Odluku o donošenju IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Marija Bistrica (Službeni glasnik Općine Marija Bistrica br. 9/17), Pročišćeni tekst Odredbi za provođenje objaviti će se u Službenom glasniku Općine Marija Bistrica. KLASA: /18-01/1 URBROJ: 2113/ Marija Bistrica, 27. lipnja Predsjednik Odbora za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost Zlatko Ivak

7 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 7 BROJ: 7/18 PROSTORNI PLANA UREĐENJA OPĆINE MARIJA BISTRICA (Službeni glasnik Općine Marija Bistrica br. 1/08, 5/09, 2/12, 9/15 i 9/17) ODREDBE ZA PROVOĐENJE (pročišćeni tekst) Članak 1. (1) Prostorni plan uređenja Općine Marija Bistrica (skraćeni naziv: PPUO ili Plan) donosi se za područje cijele Općine Marija Bistrica, a čija je granica prikazana na svim prilozima kartografskoga dijela Plana. Stavak 2 je brisan. Članak 2. (1) Na području Plana nalaze se slijedeće građevine od važnosti za Državu: a) planirana brza cesta Popovec Marija Bistrica Zabok (sa spojem za Breznički Hum i Zlatar) te planiran državna cesta Zabok (Mokrice - D. Stubica - Laz (D307) b) državna cesta D29 (Novi Golubovec (D35) Zlatar Bistrica Marija Bistrica Soblinec (D3) te državna cesta D307 (Gubaševo (D1) - Oroslavje - D. Stubica - Marija Bistrica (D29) c) dvorac i perivoj (spomenik perivojne arhitekture) obitelji Hellenbach, Marija Bistrica d) svetište Majke Božje Bistričke, Marija Bistrica e) zračna luka (pristanište letjelište) f) postojeći i planirani 110 kv dalekovod, g) magistralni plinovod Zabok Ludbreg, (2) Na području Plana nalaze se slijedeće građevine od važnosti za županiju Krapinsko zagorsku: a) Ž1006 D29 - Moravče Adamovec - Belovar (Ž3278), c) Ž2202 Podgrađe - Tugonica (D29), d) Ž2204 Konjščina (D24) Sušobreg - Poljanica Bistrička Marija Bistrica (Ž2221), e) Ž2221 Marija Bistrica - Globočec, f) Ž2224 D307 Gornja Stubica - Sv. Matej - D29 g) Ž2227 Marija Bistrica (D29) - Podgorje Bistričko. h) obilaznica naselja Marija Bistrica, i) turistička cesta za prilaz do područja turističkog naselja T2 (UPU ugostiteljsko-turističke namjene) j) postojeći i planirani 35 kv dalekovodi i prateća energetska postrojenja, k) sustav i uređaji za pročiščavanje otpadnih voda (unutar područja UPU Tugonica) Članak 3. POJMOVNIK (1) Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Planu primjenjuju se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i posebnim propisima, a tumačenja i opisi dani su u nastavku: 1. Planiranje (uređenje) prostora 1.1. Koeficijent izgrađenosti (K izg) = odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže), izražen decimalnim brojem na dvije decimale Koeficijent iskoristivosti građevne čestice kis = odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice, izražen decimalnim brojem na dvije decimale. Točka 1.3. je brisana Tlocrtna površina građevine je površina lika dobivenog okomitom projekcijom vanjskih ploha zidova ili ograda svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktnih dijelova prizemlja zgrade, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže Ukupna neto površina etaže (zgrade) je zbroj neto površina svih prostorija na pojedinoj etaži (zgradi) uvećan za iznos površine balkona, loggia ili otvorenih/natkrivenih terasa.

8 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 8 BROJ: 7/ Pejzažno uređeni teren je dio površine građevne čestice, ili površina ostalih čestica predviđenih za uređenje javnih zelenih površina, koje je uređeno s nasadima niskog ili visokog zelenila, pratećim stazama, odmorištima. bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl Uređeni teren je dio površine građevne čestice koji je uređen kao vanjsko parkiralište, sportski teren, trajno natkriveni prostori za boravak ljudi. Ako se izvode asfaltirane ili popločene površine sa nadstrešnicama trajnog ili privremenog karaktera koje trebaju poslužiti za zaštitu skladištenja gotovih ili polugotovih proizvoda tada se te površine ne smatraju uređenim terenom, već otvorenim skladištem Izgrađeno građevinsko područje su izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene uređene i neuređene čestice zemljišta površine do m koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu. Unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja definiranih ovim Prostornim planom nisu planirana područja za urbanu preobrazbu, kao ni za urbanu sanaciju Neizgrađeno građevinsko područje su jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih uređenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od m 2. Na kartografskim prikazima 4. Građevinska područja izdvojeni su: neuređeni/neizgrađeni dijelovi građevinskog područja te neizgrađeni dijelovi građevinskog područja za koje je propisana detaljnost Urbanističkog plana uređenja (UPU-a). Neizgrađeni dijelovi građevinskog područja koji nisu prikazani kao neuređeni smatraju se uređenima Uređena građevna čestica je čestica kojoj se može u skladu s ovim Planom osigurati minimalna veličina (površina i oblik), pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i Neuređena građevna čestica je čestica koja ne zadovoljava uvjete uređene građevne čestice. 2 Dijelovi (etaže) i visine građevine: 2.1. Etaža je naziv za pojedinu razinu unutar određene zgrade. Može biti podzemna ili nadzemna. Najmanja svjetla visina pojedine etaže ne smije biti manja od 2,10 metar, a najveća se utvrđuje u odnosu na namjenu korištenja prostora na pojedinoj razini (etaži). Iznimno moguća je i manja svjetla visina i to samo kod postojećih i vrijednih građevina koje se moraju obnovom sačuvati unutar svog postojećeg vodoravnog i/ili okomitog obrisa podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena Suteren (Su) je djelomično (do 50%) ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja. Najmanje jedna strana pročelja mora biti neukopana, a kota gornje plohe konstrukcije poda suterena može biti najviše 0,30 m iznad kote uređenog terena na strani najviše ukopanog pročelja. Bruto visina suterenske razine smije biti najviše 4,00 metra. Bruto visina predmetne razine u slučaju javne ili društvene namjene može biti i veća. Etaže građevine mogu biti i više od navedenih, ukoliko to zahtijeva namjena građevine, ali ukupna visina građevina ne može prijeći maksimum određen urbanim pravilom. Točka 2.4. je brisana 2.5. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krovišta sa visinom krovnog nadozida od najviše 1,20 metar. Može se dozvoliti najviše jedna etaža u razini potkrovlja sa mogućnošću uređenja dodatne galerije do najviše 25% tlocrtne površine potkrovlja. Potkrovljem se smatra i prostor ispod krovišta manjeg nagiba (manje od 12 0 ), ali tada tlocrtna površina ne smije biti veća od 75% površine karakteristične etaže (razine) i uvučena je prema ulici. Preostali dio stropa posljednje etaže (razine) može se urediti kao prohodna terasa Tavan (T) je dio građevine čiji se prostor nalazi isključivo ispod kosog krovišta bez nadozida, s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje. Otvori se mogu nalaziti na zabatnom zidu ili unutar ravnine krovne plohe Visina građevine (Hm) mjeri se u metrima od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba krovnog vijenca građevine - stropne ploče zadnjeg kata, odnosno vrha krovnog nadozida potkrovlja.

9 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 9 BROJ: 7/ Visina građevine (He) mjeri se brojem podzemnih i nadzemnih etaža (razina) Krovni nadozid je produžetak pročeljnog zida građevine iznad stropne ploče posljednje etaže (razine) Krovni vijenac građevine je gornja ploha istaknutog dijela konstrukcije stropne ploče (ako nema krovnog nadozida), odnosno gornja ploha krovnog nadozida Loggia je poluotvoreni dio pojedine etaže (razine) građevine, koji može djelomično konzolno biti izvan obrisa zgrade i zatvoren je sa tri strane i natkriven Balkon je dio pojedine etaže (razine) građevine, koji konzolno izlazi izvan obrisa zgrade i otvoren je sa tri strane Terasa je otvoreni dio etaže (razine) građevine koji može biti i djelomično natkrit (do 30% tlocrtne površine). U slučaju većeg natkrivanja terasa postaje loggia) Nadstrešnica je konstrukcija kojom se natkriva određena površina/prostor (terasa ili dio uređenog terena građevne čestice. Otvorena je sa svih strana (iznimno može imati zid na jednoj strani i to kada se postavlja uz glavnu ili pomoćnu građevinu, uz potporni zid ili na među prema susjednoj građevinskoj čestici) Erker je dio prostorije na pojedinoj etaži (razini građevine) koji je isturen najviše 1,50 m u odnosu na pročelje zgrade. Može se izvoditi isključivo na višim etažama. Ako se izvodi u prizemlju tada se najistureniji dio vanjske plohe mora izgraditi na propisanoj građevinskoj liniji. Iznad stropne ploče erkera moguće je izvesti prohodnu/neprohodnu terasu ili koso krovište Krovna kućica (tip I - kapić) je dio krovne konstrukcije kosog krovišta koji služi za ugradnju okomitog prozora za osvjetljenje prostora tavana ili potkrovlja i sa svih strana je obavezno uokvirena glavnom krovnom plohom. Krovna kućica ne smije biti šira od 1 raspona krovnih rogova, odnosno 1,20 metara, uključujući i završnu obradu bočnih pročelja kućice, sva tri pročelja kućice moraju biti okomita na podnu konstrukciju. Krovište krovne kućice mora biti dvostrešno sa nagibom krovnih ploha istim kao i osnovni krov, ili pak jednostrešno nagiba od 15 0 do Krovne kućice mogu se planirati i izvoditi samo na krovištu najmanjeg nagiba krovne plohe od 40 0 i na najmanjem međusobnom horizontalnom razmaku od 3,00 m. Prednje pročelje kućice mora biti u istoj pročeljnoj ravnini kao i prethodna etaža ili na najmanjoj udaljenosti 60 cm od ruba krovnog vijenca. Pokrov krovnih kućica mora biti u istom materijalu kao i osnovni krov. Istaci strehe i zabata moraju biti najviše 20 cm, vijenac strehe mora biti na visini 2,10 m od poda zadnje etaže, sva tri pročelja moraju biti obrađena istim materijalom kao glavno pročelje. Najveća dopuštena veličina prozora u krovnoj kućici tavana je 70x100 cm, a u potkrovlju 90x140 cm, uz obavezno zadržavanje međusobnog odnosa širine i visine prozora 1:1,5. Iznimno, krovna kućica (tip II) može se izvoditi samo u potkrovlju i to na način da se prednje pročelje nastavlja u istoj ravnini pročelja prethodne etaže, širine prednjeg pročelja najviše do 1/3 dužine pročelja zgrade, odnosno ne više od 3,00 m. Ovaj tip kućice je uokviren krovnom plohom sa tri strane. Sva tri pročelja moraju biti okomita na podnu konstrukciju posljednje etaže, krovište dvostrešno bez lastavice, sa nagibom i pokrovom krovnih ploha istim kao i osnovni krov. Istaci strehe i zabata moraju biti najviše 30 cm, vijenac strehe mora biti na visini 2,10-2,40 m od poda zadnje etaže potkrovlja, sva tri pročelja moraju biti obrađena istim materijalom kao glavno pročelje. Visina sljemena mora biti niža za najmanje 50 cm u odnosu na sljeme osnovnog krova. Najveća dopuštena veličina prozora u krovnoj kućici potkrovlja je 90x140 cm, uz obavezno zadržavanje međusobnog odnosa širine i visine prozora 1:1,5. U slučaju postavljanja dva prozora, međusobni razmak istih mora biti najmanje 40 cm Krovni prozor je otvor koji služi za osvjetljenje prostora potkrovlja i tavana, a izvodi se isključivo u krovnoj ravnini krovišta. 3. Građevine na građevnoj čestici 3.1. Glavna građevina (zgrada) je građevina čija je namjena u skladu sa temeljnom namjenom prostora utvrđenom nekim od Planova prostornog uređenja. Visina građevine mora zadovoljiti uvjete propisane

10 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 10 BROJ: 7/18 odredbama odgovarajućeg Plana, a u ovisnosti o pretežitoj namjeni Pomoćna građevina (zgrada) je ona koja svojom namjenom upotpunjuje obiteljsku kuću, stambenu ili višestambenu zgradu, te stambeno-poslovnu ili poslovnu (prostori za čisti obrt i usluge, garaže, spremišta ogrjeva i druge pomoćne prostorije u funkciji stanovanja). Visina građevine mora zadovoljiti uvjete propisane odredbama odgovarajućeg Plana, a u ovisnosti o pretežitoj namjeni Samostojeća građevina je građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastite građevne čestice ili javnu površinu). Uz samostojeću građevinu može biti prislonjena samo pomoćna građevina Poluugrađena građevina je građevina kojoj se jedno bočno pročelje nalazi na rubnoj međi građevne čestice, a uz ostala pročelja je neizgrađeni prostor (vlastite građevne čestice ili javna površina). Uz ovu građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina Ugrađena građevina je građevina izgrađena u punoj širini građevne čestice u pretežito izgrađenom uličnom potezu, odnosno kada na obje susjedne građevne čestice postoji izgrađena ugrađena ili poluugrađena građevina Potporni zid je građevinska konstrukcija koja se koristit kod izvedbe zasjeka/usjeka terena (kod gradnje građevina nisko- i visoke gradnje), čija vidljiva visina pojedinog dijela zidne plohe ne smije prijeći visinu od 2,00 metra. U slučaju većeg nagiba terena, isti se mora izvesti stepenasto na način da širina pojedine stepenice bude najmanje dvije visine zida. 4. Građevine po namjeni 4.1. Obiteljska kuća (S) je građevina, isključivo stambene namjene s najviše tri stambene jedinice, izgrađena na zasebnoj građevinskoj čestici i građevinske površine do 400 m 2 u koju se uračunava i površina svih pomoćnih građevina na toj građevinskoj čestici, te s najviše Po+SU+P+1K+Pk Stambena zgrada (S) je građevina, isključivo stambene namjene s najviše tri stambene jedinice, izgrađena na zasebnoj građevinskoj čestici i građevinske površine veće od 400 m 2 u koju se uračunava i površina pomoćnih građevina na toj građevinskoj čestici Stambeno-poslovna zgrada (S) je građevina, većinom stambene namjene (najmanje 51% bruto razvijene površine), gdje je moguće uređenja prostora za poslovnu namjenu na pojedinim etažama (razinama) Višestambena zgrada (S) je građevina (pretežito) stambene namjene s četiri i više stambenih jedinica, izgrađena na zasebnoj građevinskoj čestici. Na području ovoga Plana razlikujemo manje višestambene zgrade (4-6 stanova) te veće višestambene zgrade (7 i više stanova) Građevina (zgrada) poslovne namjene (K) je građevina unutar koje se može obavljati jedna ili više poslovnih djelatnosti (uredi, trgovina) u skladu sa važećim Zakonima i Propisima Građevina (zgrada) javne i/ili društvene namjene (D) je građevina unutar koje se može obavljati jedna ili više javnih djelatnosti (upravna, socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, kulturna, vjerska i sl.) Uslužna građevina (zgrada) je građevina unutar koje se može obavljati jedna ili više uslužnih djelatnosti (tržnica, servisi, obrti) Ugostiteljska građevina (zgrada) je građevina unutar koje se može obavljati jedna ili više ugostiteljskih ili smještajnih usluga (restoran, prenoćište, hotel, motel,...) Komunalna građevina je građevina unutar koje se obavlja određena komunalna djelatnost (groblja, sortirnica, reciklaža i ostale deponije), djelatnosti vezane za energetiku (trafostanice na otvorenom, stupovi dalekovoda, naftovod, plinovod, plinske i redukcijske stanice, rafinerija nafte te proizvodnja derivata) i telekomunikacije (telefonske centrale, odašiljači u pokretnoj i nepokretnoj mreži), vodoopskrbu (vodocrpilište, vodotoranj, vodosprema, pročišćavanje vode, vodoopskrbni cjevovodi), odvodnju (prečistači otpadnih voda, kolektori).

11 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 11 BROJ: 7/ Prometna zgrada je građevina unutar koje se može obavljati djelatnost u neposrednoj vezi sa odvijanjem prometa (benzinske postaje, autobusni kolodvori) Prometna građevina je građevina koja služi za odvijanje prometa (ceste, mostovi, podzidi, stabilizirani nasipi, tuneli, nadvožnjaci, podvožnjaci) Gospodarska zgrada (I) je građevina unutar koje se može obavljati neka od gospodarskih djelatnosti (industrija, zanatstvo, uzgoj sitne i krupne stoke, smještaj poljodjelskih proizvoda i poluproizvoda) Sportska građevina (R) je građevina unutar koje se može obavljati neka od sportskih i rekreacijskih aktivnosti (sportska dvorana, otvoreni i zatvoreni bazeni) Građevina (zgrada) mješovite namjene je građevina unutar koje su moguće različite namjene. 5. Zahvati u postupku građenja 5.1. Interpolacija ili ugradnja je gradnja na građevinskoj čestici do samog bočnog ruba na obje strane čestice koja se nalazi u pretežito izgrađenom uličnom potezu, odnosno kada na obje susjedne građevne čestice postoji izgrađena građevina. 2. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA 2.1. Korištenje i namjena prostora Članak 4. PLANIRANE NAMJENE (1) Uvjeti za određivanje korištenja površina u ovom Planu su: - temeljna obilježja prostora općine Marija Bistrica za koju se donosi Plan; - vrednovanje postojećeg izgrađenog prostora te okolnog prirodnog okoliša; - kvalitetno korištenje prostora i okoliša i unapređivanje kvalitete života; - zaštita kulturnog i prirodnog naslijeđa te kvalitetnog prirodnog okoliša; - zadržavanje planiranog broja stanovnika; - razvoj infrastrukturnih sustava i njihovo racionalno korištenje. (2) Uvjeti određivanja i razgraničenja površina određenih za građevinska područja naselja, gospodarskih (proizvodnih i poslovnih) i sportskih građevina, javnih prometnih i ostalih infrastrukturnih površina, te zelenih površina prikazani su u grafičkim prikazima Plana. U grafičkom prikazu 1. Način korištenja i uređenje prostora u mjerilu 1:25000 prikazano je opće razgraničenje površina. (3) Ovim Planom utvrđena su građevinska područja naselja unutar kojih se mogu uređivati površine za slijedeće namjene: mješovite (M): stambene, stambeno-poslovne i poslovno-stambene sa mogućnošću javne i društvene (D), ugostiteljsko-turističke (T), športsko-rekreacijske namjene (R), groblja (G) te javne zelene površine (Z). Gospodarska (poslovna i/ili proizvodna) je moguća u GP naselja samo uz zadovoljavanje uvjeta iz članka 5, stavak 5. (4) Ovim Planom utvrđena su izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku namjenu (proizvodna, poslovna, šport i rekreacija i turizam). (5) Na sve vrste građevina koje se mogu graditi te na površini čestica, unutar namjena iz ovog članka moguća je postava foto naponskih ćelija, solarnih kolektora te drugih tehnoloških inovativnih rješenja za korištenje alternativnih izvora energije. Članak 5. MJEŠOVITA NAMJENA (M)

12 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 12 BROJ: 7/18 (1) Površine mješovite namjene namijenjene su za gradnju stambenih građevina (obiteljske kuće, stambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovno stambene) te se nalaze unutar područja postojeće i planirane mješovite izgradnje. (2) U građevinskom području pojedinih naselja predviđena je mješovita namjena (M), a za središnje općinsko naselje predviđene su dvije vrste mješovite namjene čije će se razgraničenje urediti kroz izradu UPU-a. i to: - mješovita pretežito stambena namjena (M1) i - mješovita pretežito poslovna namjena (M2). (3) Na građevnim česticama mješovite (stambene) namjene, u sklopu glavne (stambeno-poslovne) ili pomoćne građevine/zgrade ili kao samostojeća građevina dopušteno je uređivanje prostora za različite poslovne, trgovačke i ugostiteljske djelatnosti, usluge i servise (liječničke ordinacije, odvjetnički i bilježnički uredi, prostorije za raznu poduku, manje obrtničke radionice, prodavaonice cvijeća, trgovina dnevne opskrbe i svi ostali sadržaji koji su u skladu sa važećim Pravilnicima). (4) Poslovni, trgovački, ugostiteljski i uslužni prostori iz prethodnog stavka mogu se nalaziti isključivo u stambeno-poslovnim zgradama. U postojećim stambeno-poslovnim zgradama sa nepovoljnijim odnosom poslovnog prostora u odnosu na stambeni isti se može zadržati, ali bez mogućnosti povećanja u korist poslovnog prostora. (5) U područjima mješovite namjene isključuju se poslovno-ugostiteljsko-uslužne djelatnosti (ugostiteljski sadržaji s glazbom, proizvodno zanatstvo - bravarije, stolarije, limarije, automehaničarske radione, lakirnice i sl.) koje ne mogu ispuniti uvjete zaštite okoliša od zagađenja (zvuk, miris, prašina, promet,...). Za djelatnosti unutar postojećih stambeno-poslovnih građevina/zgrada koje ne ispunjavaju propisane uvjete moraju se isti ispuniti najkasnije u roku od 2 godine od dana objave Odluke o stupanju na snagu ovog Plana. (6) Pomoćne građevine, mogu se u cijelosti ili djelomično prenamijeniti stambeni ili poslovni prostor, pri čemu se stambena jedinica pribraja broju stambenih jedinica obiteljske kuće (najviše 3 stambene jedinice). (7) Način i uvjeti građenja određeni ovim odredbama odnose se na građenje novih i rekonstrukciju postojećih građevina/zgrada. (8) Iznimno, kod rekonstrukcije postojećih (legalno izgrađenih) zgrada može se zadržati postojeće građevno stanje (veća visina zgrada, veća izgrađenost čestice, manja udaljenost građevine od međe susjedne čestice od propisanih ovim Planom). (9) Na zasebnim građevnim česticama veličine do 1,0 ha mogu se graditi građevine javne i društvene namjene (predškolske ustanove i škole, socijalne ustanove, vjerske građevine, hodočasnički centar, višenamjenske dvorane i kulturni centri, društveni i vatrogasni domovi, zdravstvene stanice/ambulante, uredski prostori, ugostiteljsko-turističke namjene, javne garaže, parkirališta, športsko -rekreacijske površine i igrališta te javne i zaštitne zelene površine, izuzev centralnog dijela naselja Marija Bistrica, gdje je moguća izgradnja građevina iz ovog stavka i na česticama većim od 1,0 ha, odnosno prema odredbama UPU-a naselja Marija Bistrica. Članak 6. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (D) (1) Površine za javnu i društvenu namjenu mogu se uređivati u građevinskim područjima svih naselja, a posebice unutar područja obuhvata UPU-a središnjeg općinskog naselja Marija Bistrica. Moguće su slijedeće namjene: - upravna (D1); - predškolska (D2);

13 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 13 BROJ: 7/18 - školska (D3); - vjerska (D4); - kulturna (D5); - zdravstvena i socijalna (D6); (2) Unutar zgrada/građevina/površina javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj namjeni koja se obavlja u tim zgradama: ugostiteljstvo, manje trgovine, prostori uprave i sl. (u sklopu zgrade osnovne namjene) te manji hoteli i stacionari uz građevine zdravstva i socijalnog zbrinjavanja. (3) Na površinama javne i društvene namjene (D) mogu se graditi prometnice, parkirališta, garaže, trgovi, biciklističke staze, pješačke staze, infrastrukturna mreža i manje infrastrukturne građevine i uređaji, a u funkciji osnovne namjene te uređenje parkova i igrališta, bez mogućnosti gradnje stambenih i poslovnih zgrada. Članak 7. GOSPODARSKA NAMJENA POSLOVNA (K) (1) Gospodarska namjena - poslovna (K) obuhvaća postojeće i planirane površine na kojima se mogu graditi zgrade poslovne namjene. (2) Na površinama gospodarske namjene - poslovne (K) mogu se graditi i veći trgovački centri (preko 1500 m 2 BRP) i prodajni saloni sa pratećim parkiralištima (otvorenim i zatvorenim) i dr. Članak 8. GOSPODARSKA NAMJENA PROIZVODNA (I) (1) Gospodarska namjena - proizvodna (I) obuhvaća postojeće i planirane površine na kojima se mogu graditi zgrade i građevine proizvodne namjene. (2) Na površinama gospodarske namjene - proizvodne (I) mogu se graditi sve vrste industrijskih, obrtničkih i drugih gospodarsko-proizvodnih zgrada, većih skladišta te pratećih trgovačkih, poslovnih, upravnih i uredskih zgrada, pod uvjetom da ne zagađuju okoliš. Članak 9. GOSPODARSKA NAMJENA UGOSTITELJSKO TURISTIČKA (T) (1) Gospodarska namjena ugostiteljsko turistička (T) obuhvaća postojeće i planirane površine na kojima se mogu graditi zgrade i građevine za potrebe turizma, ali bez smještajnih kapaciteta. (2) Na površinama gospodarske namjene ugostiteljsko turističke (T) mogu se graditi sve vrste ugostiteljskih zgrada, turističko-informacijskih ureda, posebnih prometnih građevina (uspinjače, žičare) te prateće parkirališne površine. (3) Planirano je izdvojeno građevinsko područje ugostiteljske namjene turističko naselje (T2) u jugoistočnom dijelu Općine Marija Bistrica. Članak 10. ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA (R) (1) Sportsko-rekreacijska namjena unutar pojedinih naselja moguća je kao: - uređenje sportskih terena sa pratećim građevinama (R1) i - uređenje sportskih terena bez mogućnosti gradnje bilo kojih građevina (R2). (2) Površine sportskih terena sa pratećim građevinama (R1) podrazumijevaju uređenje i izgradnju manjih ugostiteljskih sadržaja, pratećih trgovačkih sadržaja (servis i prodaja sportske opreme), građevina za klupske prostorije, sanitarije, svlačionice,... Izgrađenost građevne čestice može biti najviše 40%. Pod

14 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 14 BROJ: 7/18 izgrađenošću se smatra i uređenje sportskih terena (osim travnatih) i parkirališta. Neizgrađene površine treba oblikovati s visokim nasadima (drvećem). (3) Površine sportskih terena bez pratećih građevina (R2) podrazumijevaju uređenje i izgradnju samo sportskih terena bez ikakvih pratećih zgrada. Ova vrsta sportskih površina podrazumijeva pretežito sportskorekreacijsko iskorištavanje sportskih terena. Članak 11. JAVNE ZELENE POVRŠINE (Z) (1) Javne zelene površine (Z) su planski i/ili prirodno oblikovani prostori zelenila unutar građevinskog područja pojedinih naselja, namijenjeni odmoru i rekreaciji građana koji ujedno služe i doprinose stvaranju i unaprjeđenju slike mjesta. One će se planirati na temelju detaljnijih planova uređenja, a sve postojeće šumske površine unutar ili uz rub postojećih/planiranih građevnih područja naselja se štite ovim Planom. (2) Unutar javnih zelenih površina (gradski perivoji, uređena dječja igrališta,...) iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi/postavljati samo parkovne građevine (otvoreni paviljoni, nadstrešnice) kao zaštita od sunca i kiše ili za održavanje manjih kulturnih događanja. Sjenice nisu namijenjene za ugostiteljstvo i usluge. Iznimno je moguće kod perivoja smjestiti i manje ugostiteljsko-uslužne sadržaje u obliku paviljonskih građevina najveće površine do 50 m 2. Točan položaj svih spomenutih građevina utvrdit će se Planom pejzažnog uređenja perivoja. Iznimno se dopušta podzemno polaganje vodova infrastrukture, ali isključivo rubom te površine. Pri tome se mora voditi računa da se ne oštećuju stabla i ostali vrijedni nasadi. Članak 12. ŠUMSKE POVRŠINE (Š) (1) Šumske površine (Š) su prirodno oblikovani prostori zelenila unutar obuhvata Plana. Ovim Planom utvrđene su 3 grupe šumskih površina i to: - šuma gospodarske namjene - privatna (Š1); - šuma gospodarske namjene - državna (Š1) i - zaštitna šuma - državna (Š2). (2) Ostale neizgrađene površine na području Plana svrstane su u ostala obradiva tla (P3) Opći uvjeti uređenja prometne i komunalne infrastrukture Članak 13. POVRŠINE PROMETNIH I INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (1) Površine prometnih i infrastrukturnih sustava obuhvaćaju površine za gradnju i vođenje cjelokupne lokalne i regionalne/državne komunalne infrastrukture unutar (ili preko) posebno planiranih pojaseva ili katastarskih/građevnih čestica To se prvenstveno odnosi na: - prometne površine; - elektroopskrba i prateći uređaji; - plinoopskrba sa pratećim uređajima i postrojenjima; - vodoopskrba i odvodnja; - telekomunikacije. (2) Unutar prometnih pojaseva, ili neposredno uz njih, unutar GP-a svih naselja dopušta se izgradnja cjelokupne ulične i cestovne mreže sa odgovarajućim pratećim prometno-uslužnim građevinama: - benzinska postaja (BP); - autobusna stajališta i/ili kolodvor (AK);

15 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 15 BROJ: 7/18 - javna parkirališta/garaže (P); - pješačke površine (PP). (3) Pod ostalim površinama infrastrukturnih sustava podrazumijevaju se prostorni pojasevi i pojedine građevne čestice unutar kojih se postavljaju (grade ili ukopavaju) infrastrukturne građevine za ostale komunalne sadržaje (cjevovodi, dalekovodi, trafostanice, plinske podstanice, vodocrpne stanice, rezervoari za pitku vodu, pročistači otpadnih voda, stupovi/odašiljači za nepokretne i pokretne telekomunikacije). (4) U području infrastrukturne namjene (ISp) potrebno je riješiti mogućnosti parkiranja osobnih automobila te autobusa kojima dolaze posjetitelji Marijanskog svetišta. Obzirom na blizinu tek planiranih prometnih pravaca, potrebno će biti ponuditi rješenje i u prijelaznom periodu dok se ne izvedu planirane prometnice. (5) Nikakva izgradnja nije moguća, osim naplatnih kućica, tlorisne površine najviše 15,00 m² i visine od jedne nadzemne etaže prizemlje. (6) Parkirališna mjesta treba planirati u grupama od po najviše 100 parkirališnih mjesta, međusobno odijeljenih pojasom zelenila od najmanje jednog drvoreda sa grmoredom širine 10,00 metara. Parkirališne površine unutar pojedinih grupa nikako ne obrađivati u asfaltu već sa poluzatravljenim elementima. Isto se odnosi i na kolne površine. Izuzetak je pristupna prometnica do naplatnih kućica te opskrbne prometnice između pojedinih grupa. (7) Posebnu pažnju treba obratiti kod odabira biljnih vrsta za sadnju između pojedinih grupa parkirališta i u rubnom području. (8) U području infrastrukturne namjene (ISv) moguća je izgradnja vodoopskrbnih podsustava koji se sastoje od cjevovoda i objekata (vodospremnici, prekidne komore, precrpne i hidroforske stanice i dr.). Članak 14. GROBLJE (G) (1) Groblje (G) je površina na kojima je, osim uređenja grobnih mjesta, dopušteno graditi/uređivati isključivo prateće sadržaje osnovne funkcije mrtvačnice, građevine za prodaju cvijeća i svijeća te prateće prometne površine (parkirališta). Površina groblja treba sadržavati najmanje 20% uređenih zelenih površina. (2) Za proširenje postojećeg groblja obvezna je izrada detaljnog plana uređenja (DPU). Članak 15. KIOSCI I POKRETNE NAPRAVE (1) Kiosci, pokretne naprave, urbana oprema (klupe, košare za otpatke, posude za cvijeće, ulična rasvjeta i dr.) i druge privremene građevine (reklamne i oglasne ploče, reklamni stupovi i dr.) mogu se postavljati unutar GPN-a, IDGPN-a te IGPN (na javnim površinama te privatnim građevnim česticama) i postavljaju se sukladno Odluci o kioscima i pokretnim napravama i planom rasporeda kioska i pokretnih naprava na području Općine te drugim odgovarajućim aktima a u skladu s ovim Odredbama. Za njihovu postavu unutar zaštićene prirodne vrijednosti važećim Zakonom o zaštiti prirode, potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite prirode sukladno članku 38. tog Zakona. Nadalje, za njihovu postavu unutar zaštićenog graditeljskog kulturnog dobra važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite kulturnog dobra sukladno člancima 60. i 61. tog Zakona. (2) Kiosci, pokretne naprave, urbana oprema i druge privremene građevine iz prethodnog stavka trebaju biti smješteni tako da ne umanjuju preglednost, da ne ometaju promet pješaka i vozila te da ne narušavaju održavanje i korištenje postojećih javnih i komunalnih građevina. (3) Kiosk treba biti građevina lagane konstrukcije, površine do 12 m 2, koja se može u cijelosti ili u dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupama. Kiosci se svojim oblikovanjem, bojom i

16 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 16 BROJ: 7/18 materijalima moraju uklapati u ambijent naselja, osobito ako se postavljaju u dijelovima zaštićenoga graditeljskog ili prirodnog nasljeđa. Kiosci se ne smiju priključivati na sustav vodoopskrbe i odvodnje, osim na NN elektroopskrbnu mrežu. (4) Veliki reklamni panoi (preko 1,00 m 2 površine) smiju se postaviti samo uz prethodno ishođenje svih potrebnih suglasnosti prema važećim zakonima (osobito suglasnost nadležne službe Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode i Uprave za zaštitu spomenika kulture, ako se panoi postavljaju u predjelima zaštite). Manje pojedinačne reklame moguće je postavljati na temelju Općinske odluke. (5) Pokretnim napravama smatraju se i automati za prodaju napitaka i cigareta, vage za vaganje ljudi, hladnjaci za sladoled, ugostiteljska kolica, peći za pečenje plodina, drvena spremišta za priručni alat i materijal komunalnih pravnih osoba, sanduci za otpad, pokretne ograde ispred ugostiteljskih lokala, šatori, suncobrani i podiji ispod kojih se obavlja ugostiteljska djelatnost i sl. Pokretne naprave postavljaju se temeljem odobrenja nadležnog ureda, a u skladu s odgovarajućim odlukama te odredbama ovoga Plana. (6) Svaki pojedini kiosk ili pokretna naprava, kao i grupa kioska, mora biti smještena tako da ni u kojem pogledu ne umanjuje preglednost prometa, ne ometa promet pješaka i vozila, ne narušava izgled prostora, ne otežava održavanje i korištenje postojećih pješačkih, prometnih i komunalnih građevina. 3. UVJETI SMJEŠTAJA I GRADNJE GRAĐEVINA UNUTAR GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA (M) Članak 16. (1) Stambene (obiteljske kuće, stambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade i manje višestambene zgrade) i poslovne građevine moguće je graditi u građevinskim područjima svih naselja, kao i unutar obuhvata predviđenog za izradu UPU-a naselja Marija Bistrica. Veće višestambene zgrade mogu se graditi isključivo unutar područja UPU-a središnjeg općinskog naselja. (2) Stambene i poslovne građevine unutar obuhvata ovog Plana mogu se graditi isključivo na prostorima koji su u potpunosti komunalno opremljeni što podrazumijeva izgrađenu i uređenu prilaznu ulicu ili put te priključke na: elektroopskrbu, plinoopskrbu, vodoopskrbu i gradsku odvodnju. (3) Iznimno se obiteljske kuće i stambene zgrade mogu graditi i uz nižu razinu komunalne opremljenosti zemljišta kao prijelazno rješenje, ali s obvezom izgradnje prilazne ulice, priključka na opskrbu električnom energijom, na lokalni izvor vodoopskrbe i izgradnju nepropusne sabirne jame. Članak 16a. (1) Područja za koja je propisana detaljnost UPU-a prikazana su na kartografskom prikazu 4. Građevinska područja naselja. (2) Izgradnja građevina unutar područja za koja je propisana detaljnost UPU-a moguća je samo pod slijedećim uvjetima: detaljna podjela s obzirom na njihovu namjenu: (1) moguća je izgradnja građevina stambene namjene s pomoćnim i gospodarskim građevinama te stambeno-poslovnih građevina s pratećim pomoćnim građevinama, ili pak poslovnih građevina s pratećim pomoćnim građevinama, (2) građevina javne i društvene namjene. Uređenje površina javna namjene: (3) da bi se omogućio pristup na javnu prometnu površinu potrebno je formirati građevnu česticu pristupnog puta do planirane građevne čestice najmanje širine 5 m, pod uvjetom da udaljenost građevne čestice od prometne površine na koju se spaja pristupni put, mjereno po pristupnom putu, nije veća od 60 m. Ukoliko se pristupnim putem prilazi do više od četiri

17 MARIJA BISTRICA 31. srpnja godine BISTRIČKI GLASNIK Strana 17 BROJ: 7/18 čestice ili putem duljim od 60 m, minimalna širina pristupnog puta iznosi 5,5 m za kolnik te 1,5 m za nogostup, (4) u koridoru pristupnog puta potrebno je planirati trase infrastrukture (niskonaponsku mrežu uz mogućnost priključenja na TS, vodoopskrbni cjevovod te odvodni kanal odvodnje otpadnih voda ukoliko u naselju postoji izgrađena mreža odvodnje otpadnih voda, ukoliko u naselju ne postoji mreža odvodnje otpadnih voda potrebno je planirati septičku jamu). Uvjeti korištenja i uređenja prostora te građenje građevina: (5) građevine stambene namjene s pomoćnim i gospodarskim građevinama te stambenoposlovne građevine s pratećim pomoćnim građevinama, ili pak poslovne građevine s pratećim pomoćnim građevinama se grade isključivo prema općim uvjetima za novu gradnju koji su utvrđeni člancima i 39., (6) građevine javne i društvene namjene grade se prema uvjetima utvrđenim člancima , Uz poštivanja ostalih uvjeta sukladno odredbama ovog Prostornog plana. Članak 17. GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINA (1) Na jednoj građevinskoj čestici može se izgraditi samo jedna stambena građevina, ili stambenoposlovna građevina s pratećim pomoćnim građevinama, ili pak poslovna građevina s pratećim pomoćnim građevinama. Ako je građevina izvedena na način da su stanovi odvojeni okomitom ravninom, tada se građevina smatra dvojnom i postojeća građevna čestica može se preparcelirati. Preparcelacija se radi duž zajedničkoga okomitog zida, a uvjeti izravnog prilaza i najmanje dopuštene veličine čestica moraju zadovoljavati uvjete i odredbe propisane ovim Planom. (2) Oblik i veličina građevne čestice treba omogućiti njeno svrhovito korištenje i izgradnju. Ako su postojeće čestice s već izgrađenom građevinom manje površine od ovim Planom najmanje propisane veličine - moguća je gradnja, dogradnja i obnova građevina na takvoj čestici, ali pod uvjetom da konačna izgrađenost građevne čestice ne bude veća od one propisane ovim Planom. Postojeće legalno izgrađene građevine na česticama manjim od propisanih ne mogu se tlocrtno povećavati već se mogu rekonstruirati unutar postojećih gabarita. Članak 18. NAČIN I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA (1) U područjima planiranima za izgradnju stambenih građevina (obiteljskih kuća) moguća je izgradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina. (2) Najmanja površina građevne čestice je za samostojeću 300 m 2, za poluugrađenu (dvojnu) 250 m 2, a za ugrađenu građevinu (građevine u nizu) 160 m 2. Iznimno se stambena građevina može graditi i na manjoj građevinskoj čestici, ako se ta čestica nalazi u već izgrađenom dijelu naselja. (3) Najveća površina građevne čestice nije ograničena. Preporučljiva veličina građevne čestice iznosi tri minimalne površine za pojedinu vrstu građevine. (4) Najmanja širina građevne čestice za samostojeće građevine 14,0 metara, za poluugrađene (dvojne) građevine 12,0 metara te za građevine u nizu 8 metara, iznimno i manje za izgradnju u već izgrađenim dijelovima naselja, uz već uređenu javnu prometnu površinu. (5) Najmanja širina građevne čestice na dijelu gdje se ostvaruje KOLNI PRILAZ s javne prometne površine mora biti 4,00 metara. (6) Najveća izgrađenost građevne čestice za samostojeću građevinu iznosi 40%, za poluugrađenu 45%, a za ugrađenu građevinu 50%.