Nastavni ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Zdravstveno-ekološki odjel, Odsjek za kontrolu voda za piće i voda u prirodi IZVJEŠTAJ O ISPITIVANJU ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODE ZA PIĆE NA PODRUČJU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE U 2009. GODINI Rijeka, ožujak 2010.
Nastavni ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Zdravstveno-ekološki odjel Odsjek za kontrolu voda za piće i voda u prirodi IZVJEŠTAJ O ISPITIVANJU ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODE ZA PIĆE NA PODRUČJU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE U 2009.GODINI U provedbi ispitivanja sudjelovali su: Odsjek za kontrolu voda za piće i voda u prirodi, Voditelj: Dušanka Ćuzela-Bilać, dipl. ing. Odsjek za zajedničke analitičke tehnike,voditelj: Vedran Vucelić, dipl.ing. Odsjek za mikrobiologiju okoliša, Voditelj: Blanka Pružinec-Popović, dr.med. Izvještaj izradio Voditelj Odsjeka za kontrolu voda za piće i voda u prirodi: Dušanka Ćuzela-Bilać, dipl.ing. Voditelj Zdravstvenoekološkog odjela: Željko Linšak, dipl.san. ing. Ravnatelj: Prof.dr.sc. Vladimir Mićović, dr.med.
SADRŽAJ 1. UVOD 1 2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE 2 2.1. Podzemne vode 2 2.2. Površinske vode 3 3. PROGRAM ISPITIVANJA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODE ZA PIĆE 3 4. ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST VODE ZA PIĆE 6 4.1. Vodovod Rijeka (šire riječko područje) 6 4.2. Vodovod Opatija 7 4.3. Vodovod Žrnovnica 8 4.4. Vodovod Rab 9 4.5. Vodovod Cres-Lošinj 10 4.6. Vodovodi na otoku Krku 11 4.7. Vodovodi na području Delnica 14 4.8. Vodovodi na području Vrbovskog 19 4.9. Vodovodi na području Čabra 21 5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA 25
1. UVOD Opskrba stanovništva zdravstveno ispravnom vodom za piće je složen zadatak koji ovisi o mnogo faktora. To su prvenstveno kvaliteta i čistoća vode u prirodi zahvaćene za vodoopskrbu (vode izvora, bunara, jezera, vodotoka), način pročišćavanja vode te sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti vodoopskrbnih objekata. Što je to dobra i zdravstveno ispravna voda za piće? To je voda dobrih organoleptičkih osobina (bez boje, muteži i mirisa), bez prisustva tvari u koncentracijama koje bi štetno mogle djelovati na ljudski organizam (kemijski ispravna voda) i bez uzročnika bolesti koje se prenose vodom za piće (mikrobiološki ispravna voda). Javna vodoopskrba na području Primorsko-goranske županije organizirana je preko 9 vodoopskrbnih sustava kojima upravljaju komunalna društva: 1. Vodovod i kanalizacija Rijeka 2. Komunalac Opatija 3. Vodovod Žrnovnica, Novi Vinodolski 4. Ponikve Krk 5. Vodovod i čistoća Cres 6. Vrelo Rab 7. Komunalac Delnice 8. Komunalac Vrbovsko 9. Čabranka Čabar Postotak priključenosti stanovništva na sustave javne vodoopskrbe je visok i iznosi 93% što je znatno iznad prosjeka cijele države (63%). Glavni vodeni resursi u Županiji su podzemne vode (90%) vrlo promjenjive izdašnosti. U vodoopskrbne svrhe uključeno je 79 izvora s ukupnom minimalnom izdašnošću oko 4170 l/s vode. Tablica 1. Vodoopskrbni sustavi na području Primorsko-goranske županije. KOMUNALNO PODUZEĆE «Vodovod i kanalizacija» Rijeka PODRUČJE OPSKRBE / stanovnika priključenih na vodovod Gradovi Rijeka, Kastav, Kraljevica i Bakar, općine Klana, Viškovo, Čavle, Kostrena / 190.000 «Komunalac» Opatija Grad Opatija Općine Matulji, Lovran i Mošćenička Draga / 28.500 «Vodovod Žrnovnica» Novi Vinodolski «Ponikve» Krk Grad Crikvenica Općine Novi Vinodolski i Vinodol / 20.300 Grad Krk, općine Omišalj, Malinska, Punat, Vrbnik, Dobrinj i Baška / 17.100 IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE Izvori Zvir, Rječina, Perilo, Dobra i Dobrica u Bakarskom zaljevu i bunari u Martinšćici Izvori na Učki i u tunelu Učka, sustav Rijeka i Ilirska Bistrica Izvori u Novljanskoj Žrnovnici i bunari u Triblju riječki izvori za Omišalj, izvor Vela Fontana, bunari u Bašćanskoj kotlini izvori Ogreni i Paprati 1
KOMUNALNO PODUZEĆE PODRUČJE OPSKRBE / stanovnika priključenih na vodovod IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE «Vodovod i čistoća» Cres Općine Cres i Lošinj / 11.000 Jezero Vrana na otoku Cresu «Vrelo» Rab Otok Rab / 9.000 Dotok s kopna (Hrmotine) Izvori i bunari na Rabu «Komunalac» Delnice «Komunalac» Vrbovsko «Čabranka» Čabar Općine Delnice, Fužine, Mrkopalj, Lokve, Ravna Gora, Skrad i Brod Moravice / 15.040 Vrbovsko, Stara Sušica,Severin na Kupi, Lukovdol, Bosiljevo Gomirje, Ljubošina / 3.480 Čabar, Gerovo, Tršće, Prezid, Zamost, Plešce, Mandli, Donji Žagari/ 7.150 Izvori Kupica, Mrzlica, Mihićevo, Gločevac, Vrelo Ličanke, Sušica, Frankopan i niz drugih malih izvora (ukupno 16 izvora) Ribnjak, Javorova Kosa, Draškovac i Topli potok Izvor Čabranke, Tropeti, Pakleni jarak, Sušica, Žikovci, Kamenje, Trbuhovica, Mlaka i niz drugih malih izvora (ukupno 17 izvora) Sirove vode izvorišta zahvaćenih za vodoopskrbu ispituju se ili po programu nacionalnog monitoringa površinskih i podzemnih voda kojeg su nosioci Hrvatske vode ili po programima interne kontrole komunalnih društava koji upravljaju vodovodima. 2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE 2.1. Podzemne vode Većina podzemnih voda su krške vode, vrlo osjetljive na hidrološke prilike. Naime zbog neposrednog kontakta između sliva i izvora za vrijeme jakih kiša dolazi do brzog i jačeg onečišćavanja ovih inače vrlo čistih podzemnih voda. Fizikalno-kemijski i kemijski pokazatelji kakvoće ovih izvora su vrlo povoljni. To su krške vode umjerene tvrdoće (8 12 o Nj). Sadržaj dušikovih i fosfornih spojeva i organske tvari je nizak. U ovim vodama nije dokazano prisustvo pesticida, mineralnih ulja, fenola, detergenata i teških metala. Najosjetljiviji pokazatelj kakvoće je mikrobiološka čistoća koja zbog krškog terena ovisno o hidrološkim prilikama može biti jako narušena. Glavni izvori onečišćenja podzemnih voda su otpadne vode naselja koje se nepročišćene direktno upuštaju u slivna područja izvora. Veliku opasnost po ove vode predstavljaju i prometnice koje prolaze neposredno iznad izvorišta. Duboke podzemne vode u flišnim zonama na području Baške i Raba vrlo su čiste bez kemijskog i bakteriološkog onečišćenja. 2
2.2. Površinske vode Od površinskih voda za vodoopskrbu se koriste jezero Vrana na otoku Cresu za vodovod Cres i voda iz akumulacije Gusić polje u Lici za vodovod Hrvatsko primorje južni ogranak, koji opskrbljuje vodom otok Rab. Jezero Vrana predstavlja posebno vrijedan prirodni resurs vode za piće. To je prirodna nakupina vrlo kvalitetne vode. Voda je uvijek fizikalno-kemijski i bakteriološki ispravna. Voda akumulacije Gusić polje svojim karakteristikama spada u II vrstu voda u prirodi koje se nakon procesa pročišćavanja mogu koristiti za piće. Većina vodovoda u preradi koristi samo proces dezinfekcije vode. Izuzetak su vodovodi Ponikve na Krku, vodovod Hrvatsko primorje južni ogranak i vodovod Delnice i vodovod Fužine koji imaju ugrađene uređaje za pročišćavanje. 3. PROGRAM ISPITIVANJA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODE ZA PIĆE Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće definirana je: - Zakonom o hrani (N.N.46/07) - Zakonom o vodama (N.N.107/95) - Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (N.N.47/08) Kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće na području Primorsko-goranske županije za potrebe Ministarstva zdravstva vrši Odsjek za kontrolu voda za piće i voda u prirodi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Program ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće na području Primorsko-goranske županije po vodoopskrbnim sustavima za 2009. godinu prikazan je na Tablici 2. Program je djelomično usklađen s Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće koji definira obim ispitivanja, učestalost i broj uzoraka po vodoopskrbnim sustavima. Naime po programu za 2009.godinu planirano je za cijelu županiju kontrolirati ukupno 1200 uzoraka vode za piće dok taj broj po Pravilniku iznosi 1940. 3
Tablica 2. Program ispitvanja zdravstvene ispravnosti vode za piće u 2009. godini Područje snabdijevanja Vodovod šireg riječkog područja potrošača točaka mjesečno Vrsta analize mjesečno Godišnji broj uzoraka 190.000 32 28 analiza"a" i 4 analize ( "A" +kloriti ) 384 Vodovod Cres-Lošinj 11.100 6 4 analiza"a" i 2analize ("A"+THM) 72 Vodovod Rab 9.000 5 3 analiza"a"+2 analize ("A"+THM) 60 Vodovodi na opatijskom području vodovod Mošćenice 1.450 1 analiza "A" 12 vodovod Opatija 27.050 8 analiza "A" 96 Vodovodi na crikveničko-vinodolskom području vodovod Žrnovnica 19.700 8 6 analiza"a"+2 analize ("A"+kloriti) 96 vodovod Tribalj 680 1 analiza "A" 12 Vodovodi na otoku Krku vodovod Rijeka-Omišalj 2000 1 1 analiza ( A + kloriti) 12 vodovod Ponikve 14.760 9 7 analiza A + 2 analize ("A"+ kloriti + Fe, Mn) 120 vodovod Baška 1700 2 2 analize "A" 24 Vodovodi na delničkom području vodovod Delnice -Brod n/k 7.043 3 2 analiza"a"i 1analiza A+THM+Al 36 vodovod Fužine 1.757 2 analiza "A" 24 vodovod Lokve 1.065 1 analiza "A" 12 vodovod Ravna Gora 2.721 2 analiza "A" 24 vodovod Skrad 1.273 1 analiza "A" 12 vodovod Crni Lug 284 1 analiza "A" 12 vodovod B.Moravice 903 1 analiza "A" 12 Vodovodi na području Vrbovskog vodovod Vrbovsko 2.500 5 analiza "A" 60 vodovod Stara Sušica 600 1 analiza "A" 12 vodovod Ljubošina 269 1 analiza "A" 12 vodovod Gomirje 714 1 analiza "A" 12 Vodovodi na području Čabra vodovod Prezid (CVS) 389 1 analiza "A" 12 vodovod Prezid ( van CVS) 689 1 analiza "A" 12 vodovod Tršće(CVS) 947 1 analiza "A" 12 vodovod Gerovo(CVS) 768 1 analiza "A" 12 vodovod Gerovo( van CVS) 428 1 analiza "A" 12 vodovod Čabar 200 1 analiza "A" 12 vodovod Plešce 237 1 analiza "A" 12 vodovod Mandli 70 1 analiza "A" 12 UKUPNO UZORAKA NA PODRUČJU PGŽ 1.200 4
Prema uputstvima Ministarstva zdravstva ovaj Program kontrole zdravstvene ispravnosti vode za piće obuhvaća samo prerađenu vodu na mjestima potrošnje. Uzorci vode uzimaju se uglavnom na javnim izljevima ili u javnim objektima kao što su škole, vrtići i ugostiteljski objekti. Analize se vrše u obimu analize «A» iz Pravilnika. Obim ispitivanja prikazan je u Tablici 3. Tablica 3. Osnovni pokazatelji i maksimalno dozvoljene koncentracije u vodi za piće. Pokazatelj MDK Boja 20 mg/l Pt/Co skale Miris Bez Mutnoća 4 NTU ph 6.5 9.5 ph Elektovodljivost 2500 µs/cm pri 20 o C Kloridi 250 mg/l Utrošak KMnO 4 5.0 mg/l O 2 /l Rezidualni klor 0.5 mg/l Kloriti 400 ClO 2 µg/l THM-ukupni 100 µg/l Željezo 200 µg/l Mangan 50 µg/l Aluminij 0.2 mg/l kolonija 22 o C 100 /1 ml kolonija 37 o C 20 /1 ml Koliformne bakterije 0 /100 ml Escherichia coli 0 /100 ml Enterokoki 0 /100 ml Uz osnovne pokazatelje u prerađenoj vodi određuje se i sadržaj nusprodukata kloriranja vode koji nastaju nakon dezinfekcije vode klornim preparatima. Ovisno o vrsti kloriranja to mogu biti trihalometani (THM) kad se voda klorira plinovitim ili tekućim klorom ili kloriti i klorati koji nastaju upotrebom klordioksida kao dezinfekcijskog sredstva. U vodovodu Delnice kontrolira se sadržaj aluminija čiji se spojevi koriste u postupku pročišćavanja vode izvora Kupice. U uzorcima vodovoda Ponikve kontrolira se sadržaj mangana i željeza. Naime, izvorište Vela Fontana ima prirodno povišeni sadržaj ovih metala koji se uklanjaju postupkom aeracije a kontrola efikasnosti uklanjanja željeza i mnagana obavlja se u uzorcima na mreži. Rezultate ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće na području Primorsko-goranske županije u 2009. godini prikazujemo po vodoopskrbnim sustavima. 5
4. ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST VODE ZA PIĆE U 2009. GODINI 4.1.Vodovod Rijeka (šire riječko područje) Tablica 4. Zdravstvena ispravnost vodovoda šireg riječkog područja u 2009. godini. Rezultati ispitivanja za 2008. godinu (priključeno-190.000 stanovnika) N Min Max o Pt/Co 20 408 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 408 0.10 14.70 13 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 408 205 482 0 ph 6.5-9.5 408 7.57 8.32 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 408 0.4 1.6 0 Amonij mg N/l 0.5 408 0 0 0 Kloridi mg/l 250 408 1.5 55.5 0 48 0.065 0.197 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 409 0 0.34 0 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 409 0 0 0 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 409 0 0 0 Enterokoki N / 100 ml 0 409 0 0 0 kolonija 22 o C N / 1ml 100 409 0 20 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 409 0 120 1 Vodoopskrbni sustav Rijeka obuhvaća grad Rijeku i 78 naselja na području bivše općine Rijeka s ukupno 190.000 stanovnika. Za dezinfekciju vode koristi se klor dioksid. Programom je predviđeno uzimati 32 uzorka mjesečno odnosno 384 uzorka godišnje. U 2009. godini ukupno je pregledano 409 uzoraka što je više od predviđenog. Uzrok pojačane kontrole bila je pojava zamućenja riječkih izvorišta krajem prosinca 2009. godine. Naime kiša jakog intenziteta 23.12.2009 i naglo otapanje snijega u zaleđu u isto vrijeme uzrokovali su zamućenje svih izvorišta vodovoopskrbnog sustava Rijeka. Laboratorij KD Vodovoda i kanalizacija krenuo je s učestalijom kontrolom zdravstvene ispravnosti vode za piće uz pojačanu dezinfekciju vode. Istovremeno je izdana objava za javnost o zamućenju izvorišta vode za piće, o mjeri pojačanog kloriranja vode i preporuku za preventivno prokuhavanje vode. Po nalogu Sanitarne inspekcije Nastavni zavod za javno zdravstvo obavio je uzorkovanje vode na mreži 28.12.2009., 30.12.2009.i 02.01.2010. Ukupno je uzeto 33 uzorka na cijelom području vodoopskrbe. Kod uzoraka uzetih 28.12.2009. i 30.12.2009.(ukupnu uzetih 24) mutnoća je bila povećana kod 13 uzoraka i kretala se od 4.1 NTU do 14.7 NTU. U uzorcima od 02.01.2010. mutnoća je kod svih uzoraka bila ispod dozvoljene i od 4 NTU. Ostali su ispitivani parametri tijekom cijelog razdoblja pojačane kontrole bili u svim uzorcima sukladni propisanim uvjetima iz Pravilnika i što je najvažnije svi su uzorci u tom razdoblju bili mikrobiološki ispravni. U cijeloj 2009. godini svi su ostali parametri bili ispravni. Samo je jedan uzorak imao po povećani broj kolonija, no taj parametar nema zdravstvenog učinka 6
4.2. Vodovodi Opatija (šire opatijsko područje) Tablica 5. Zdravstvena ispravnost vodovoda Opatija u 2009. godini. (priključeno 28.500 stanovnika) N Min Max o Pt/Co 20 107 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 109 0.20 7.50 3 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 107 210 320 0 ph 6.5-9.5 107 7.79 8.32 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 107 0.4 1.2 0 Amonij mg N/l 0.5 107 0 0 0 Kloridi mg/l 250 107 2.5 12 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 107 0.05 0.36 0 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 107 0 0 0 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 107 0 0 0 Enterokoki N / 100 ml 0 107 0 0 0 kolonija 22 o C N / 1ml 100 107 0 20 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 107 0 20 0 Vodoopskrbni sustav Opatija obuhvaća područje bivše općine Opatija s ukupno 40 naselja u kojima živi 28.500 stanovnika. Za dezinfekciju se koristi natrijev hipoklorit. U 2009. godini ukupno je pregledano 107 uzoraka na mreži. Kod tri je uzorka izmjerena povećana mutnoća uzrokovana zamućenjem izvorišta. Svi ostali parametri tijekom cijele godine bili su ispravni. 7
4.3. Vodovod Žrnovnica (crikveničko-vinodolsko područje) Tablica 6. Zdravstvena ispravnost vodovoda Žrnovnica u 2009. godini. (priključeno 20.380 stanovnika) o Pt/Co 20 100 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 100 0.15 2.70 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 100 237 497 0 ph 6.5-9.5 100 7.36 8.05 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 100 0.4 1.3 0 Amonij mg N/l 0.5 100 0 0 0 Kloridi mg/l 250 100 2.5 9 0 23 0.061 0.241 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 100 0 0.34 0 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 100 0 0 0 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 100 0 0 0 Enterokoki N / 100 ml 0 100 0 0 0 kolonija 22 o C N / 1ml 100 100 0 0 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 100 0 16 0 Vodoopskrbni sustav Žrnovnica opskrbljuje crikveničko-vinodolsko područje s pripadajućim naseljima i 20.380 stanovnika. Voda se klorira kloro dioksidom. Naselje Tribalj ima svoj vodovod koji koristi vodu iz dva bunara u Triblju. Voda se dezinficira plinovitim klorom. U 2009.godini ukupno je pregledano 100 uzoraka vode na mreži i svi su bili zdravstveno ispravni. 8
4.4. Vodovod Rab Tablica 7. Zdravstvena ispravnost vodovoda Rab u 2009. godini. (priključeno 9.000 stanovnika) o Pt/Co 20 60 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 60 0.12 2.10 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 60 299 463 0 ph 6.5-9.5 60 7.42 8.27 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 60 0.5 1.9 0 Amonij mg N/l 0.5 60 0 0 0 Kloridi mg/l 250* 60 3.5 7.5 0 9 13.2 41.9 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 60 0.02 0.50 0 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 61 0 0 0 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 61 0 0 0 Enterokoki N / 100 ml 0 61 0 0 0 kolonija 22 o C N / 1ml 100 61 0 25 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 61 0 800 2 * Prema odobrenju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi dozvoljeno je prekoračenje MDK i Na otoku Rabu živi 9.000 stanovnika u 8 naselja. U 2009. godini ukupno je pregledano 60 uzoraka vode za piće. Kod dva je uzorka dokazan povišeni broj kolonija na 37 o C koji nema negativni učinak na zdravlje. Svi su ostali uzorci bili zdravstveno ispravni. 9
4.5. Vodovod Cres Lošinj Tablica 8. Zdravstvena ispravnost vodovoda Cres Lošinj u 2009. godini. (priključeno 11.106 stanovnika) o Pt/Co 20 72 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 72 0.20 2.60 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 72 370 445 0 ph 6.5-9.5 72 8.08 8.44 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 72 0.6 1.7 0 Amonij mg N/l 0.5 72 0 0 0 Kloridi mg/l 250 72 56 66 0 0 23 22.7 51.0 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 72 0.03 0.48 0 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 72 0 0 0 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 72 0 0 0 Enterokoki N / 100 ml 0 72 0 0 0 kolonija 22 o C N / 1ml 100 72 0 0 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 72 0 20 0 Vodovod opskrbljuje 25 naselja s 11.106 stanovnika. U 2009. godini ukupno su pregledana 72 uzorka vode. Svi uzorci bili su zdravstveno ispravni. 10
4.6. Vodovodi na otoku Krku Otok Krk snabdijeva se vodom iz tri vodoopskrbna sustava: vodovod Rijeka za naselje Omišalj, vodovod Ponikve za središnji dio otoka i vodovod Baška naselja u Bašćanskoj dolini. Vodovod Ponikve crpi vodu izvora Vela Fontana čija se voda pročišćava vode kako bi se poboljšala kakvoća sirove vode prije postupka dezinfekcije. Vode bunara u Bašćanskoj dolini su vrlo čiste pa se primjenjuje samo dezinfekcija vode. Tablica 9. Zdravstvena ispravnost vodovoda Jezero na otoku Krku u 2009. godini. Vodovod OMIŠALJ (2.000 stanovnika priključeno na vodovod Rijeka) Rezultati ispitivanja za 2009. g. o Pt/Co 20 12 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 12 0.50 2.10 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 12 217 744 0 ph 6.5-9.5 12 7.51 8.18 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 12 0.6 2 0 Amonij mg N/l 0.5 12 0 0 0 Kloridi mg/l 250 12 2.5 86 0 * 9 0.144 0.261 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 12 0.02 0.09 0 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 12 0 0 0 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 12 0 0 0 Enterokoki N / 100 ml 0 12 0 0 0 kolonija 22 o C N / 1ml 100 12 0 0 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 12 0 16 0 U 2009.godini ukupno je u Omišlju pregledano 12 uzoraka vode. Svi uzorci bili su zdravstveno ispravni. Tablica 10. Zdravstvena ispravnost vodovoda Ponikve na otoku Krku u 2009. godini. 11
Vodovod PONIKVE (priključeno 3.000 stanovnika) o Pt/Co 20 108 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 109 0.15 11.50 1 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 108 246 965 0 ph 6.5-9.5 108 7.24 8.32 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 108 0.5 1.4 0 Amonij mg N/l 0.5 108 0 0 0 Kloridi mg/l 250 108 4 152 0 * 27 0.081 0.444 1 26 9 146 0 26 1 33 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 101 0 0.25 0 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 109 0 6 1 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 109 0 0 0 Enterokoki N / 100 ml 0 109 0 0 0 kolonija 22 o C N / 1ml 100 109 0 5 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 109 0 70 2 * Prema odobrenju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od 25.07.2008. godine za vodovod Ponikve dozvoljena MDK i za klorite iznosi 0.6 mg/l Ukupno je pregledano 109 uzoraka od čega u jednom uzorku izmjerena povišena mutnoća, koja je najvjerojatnije posljedica radova na mrež,i kod jednog je uzorka dokazano prisustvo koliformnih bakterija u malom broju i kod dva je uzorka dokazan povećan broj kolonija. Svi ostali uzorci bili su ispravni. 12
Tablica 11. Zdravstvena ispravnost vodovoda Baška na otoku Krku u 2009. godini. Vodovod BAŠKA (priključeno 3.000 stanovnika) o Pt/Co 20 24 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 24 0.20 1.60 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 24 738 944 0 ph 6.5-9.5 24 7.54 7.92 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 24 0.5 1.8 0 Amonij mg N/l 0.5 24 0 0 0 Kloridi mg/l 250 24 116 178 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 24 0.02 0.36 0 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 24 0 0 0 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 24 0 0 0 Enterokoki N / 100 ml 0 24 0 0 0 kolonija 22 o C N / 1ml 100 24 0 0 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 24 0 0 0 Vodovod Baška i ove je godine bio vrlo dobar; ispitano je 24 uzorka i svi su bili ispravni. 13
4.7. Vodovodi na području Delnica Vodovod Delnice Tablica 12. Zdravstvena ispravnost vodovoda Delnice u 2009. godini. Vodovod DELNICE (priključeno 7.043 stanovnika) o Pt/Co 20 37 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 37 0.21 2.40 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 37 280 362 0 ph 6.5-9.5 37 7.75 8.10 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 37 0.4 1.3 0 Amonij mg N/l 0.5 37 0 0 0 Kloridi mg/l 250 37 2.5 11.5 0 12 6.9 17.0 0 Al ug/l 200 10 1 94 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 38 0.02 0.50 0 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 38 0 0 0 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 38 0 0 0 Enterokoki N / 100 ml 0 38 0 0 0 kolonia 22 o C N / 1ml 100 38 0 3 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 38 0 4 0 Za vodoopskrbu Delnica i Mrkoplja vodovod Delnice koristi vodu izvora Kupice. U procesu pročišćavanja primjenjuju se postupci koagulacije, filtracije i kloriranja vode. U 2009. godini ukupno je ispitano 39 uzoraka vode i svi su bili ispravni. 14
Vodovod Fužine Tablica 13. Zdravstvena ispravnost vodovoda Fužine u 2009 godini. Vodovod FUŽINE (priključeno 1.757 stanovnika) o Pt/Co 20 25 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 25 0.24 2.60 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 25 240 348 0 ph 6.5-9.5 25 7.72 8.21 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 25 0.5 1.5 0 Amonij mg N/l 0.5 25 0 0 0 Kloridi mg/l 250 25 4.5 11.5 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 27 0 0.46 0 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 27 0 44 2 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 27 0 44 2 Enterokoki N / 100 ml 0 27 0 4 2 kolonija 22 o C N / 1ml 100 27 0 28 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 27 0 30 1 U 2009. godini ukupno su pregledano 27uzoraka vode. Fizikalno-kemijski su bili svi ispravni dok je kod dva uzorka dokazano prisusutvo bakterija fekalnog porijekla. Istovremeno kod tih uzoraka nije dokazano prisusutvo rezidualnog klora. 15
Vodovodi Lokve - Crni Lug, Ravna Gora, Skrad i Brod Moravice U 2009. godini uzorci vodovoda Lokve-Crni Lug, Ravna Gora i Skrad bili su bakteriološki ispravni, dok je u vodovodu Brod Moravice jedan uzorak bio neispravan zbog prisusutva koliformnih bakterija. U vodovodima Ravna Gora i Skrad u dva odnosno tri navrata je dokazan rezidualni klor u povišenoj koncentraciji. U vodovodu Ravna Gora kod tri je uzoraka izmjeren nešto niži ph što je prirodna karakteristika izvorišta. Tablica 14. Zdravstvena ispravnost vodovoda Lokve Crni Lug u 2009 godini. Vodovod LOKVE CRNI LUG (priključeno 1.350 stanovnika) o Pt/Co 20 23 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 23 0.20 1.40 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 23 263 433 0 ph 6.5-9.5 23 7.68 8.02 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 23 0.4 1.5 0 Amonij mg N/l 0.5 23 0 0 0 Kloridi mg/l 250 23 4 8 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 23 0.07 0.43 0 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 23 0 0 0 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 23 0 0 0 Enterokoki N / 100 ml 0 23 0 0 0 kolonija 22 o C N / 1ml 100 23 0 3 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 23 0 2 0 16
Tablica 15. Zdravstvena ispravnost vodovoda Ravna Gora u 2009 godini. Vodovod RAVNA GORA (priključeno 2.721 stanovnika) o Pt/Co 20 24 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 24 0.21 1.20 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 24 21.5 332 0 ph 6.5-9.5 24 6.35 8.20 3 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 24 0.5 1.2 0 Amonij mg N/l 0.5 24 0 0 0 Kloridi mg/l 250 24 1.5 8 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 24 0.04 0.93 2 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 24 0 0 0 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 24 0 0 0 Enterokoki N / 100 ml 0 24 0 0 0 kolonija 22 o C N / 1ml 100 24 0 7 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 24 0 20 0 Tablica 16. Zdravstvena ispravnost vodovoda Skrad u 2009 godini. Vodovod SKRAD (priključeno 1.350 stanovnika) o Pt/Co 20 12 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 12 0.20 0.77 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 12 268 386 0 ph 6.5-9.5 12 7.95 8.25 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 12 0.4 1.6 0 Amonij mg N/l 0.5 12 0 0 0 Kloridi mg/l 250 12 1 11.5 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 12 0.09 1.02 3 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 12 0 0 0 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 12 0 0 0 Enterokoki N / 100 ml 0 12 0 0 0 kolonija 22 o C N / 1ml 100 12 0 0 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 12 0 12 0 17
Tablica 17. Zdravstvena ispravnost vodovoda Brod Moravice u 2009 godini. Vodovod BROD MORAVICE (priključeno 903 stanovnika) o Pt/Co 20 12 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 12 0.20 0.83 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 12 354 402 0 ph 6.5-9.5 12 7.85 8.02 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 12 0.5 1.1 0 Amonij mg N/l 0.5 12 0 0 0 Kloridi mg/l 250 12 2 4.5 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 12 0.04 0.50 0 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 12 0 25 1 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 12 0 0 0 Enterokoki N / 100 ml 0 12 0 0 0 kolonija 22 o C N / 1ml 100 12 0 8 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 12 0 20 0 18
4.8. Vodovodi na području Vrbovskog Vodovod Vrbovsko Tablica 18. Zdravstvena ispravnost vodovoda Vrbovsko u 2009 godini. Vodovod VRBOVSKO (priključeno 3.100 stanovnika) o Pt/Co 20 72 0 5 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 78 0.30 8.12 6 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 72 19.4 452 0 ph 6.5-9.5 72 6.27 8.48 7 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 72 0.6 2.6 0 Amonij mg N/l 0.5 72 0 0 0 Kloridi mg/l 250 72 1 15.5 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 77 0 0.99 7 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 80 0 1300 37 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 80 0 1300 30 Enterokoki N / 100 ml 0 80 0 100 27 kolonija 22 o C N / 1ml 100 80 0 800 7 kolonija 37 o C N / 1ml 20 80 0 380 15 Vodovod opskrbljuje vodom 28 naselja s 2.500 stanovnika. Glavno izvorište je izvor Ribnjak koji je stalno bakteriološki onečišćen, a za vrijeme jačih kiša javlja se i povećana mutnoća vode. Ispravnost vode za piće kontrolira se na slijedećim lokacijama: u Vrbovskom, Jablanu, Severinu na Kupi, Zdihovu, Lukovdolu i Staroj Sušici. Od ukupno 72 kemijski pregledanih i 80 bakteriološki pregledanih uzoraka kod 6 je izmjerena povećana mutnoća, kod 7 niži ph i kod 7 uzoraka koncentracija rezidualnog klora bila viša od propisane. Mikrobiološka čistoća nije zadovoljavala; od 80 pregledana uzorka kod 30 je dokazano prisusutvo bakterija fekalnog porijekla što iznosi 37%. Ovakvo stanje u vodovodu predstavlja rizik po zdravlje stanovnika. Kakvoća sirove vode izvora Ribnjak (stalno bakteriološko onečišćenje) zahtjeva kontinuiranu ispravnu dezinfekciju vode. U vrijeme jakih kiša intenzitet onečišćenja je visok pa se samo dezinfekcijom vode ne može postići zadovoljavajuća ispravnost vode za piće već je potrebna primjena dodatnih procesa pročišćavanja. 19
Vodovodi Ljubošina i Gomirje Tablica 19. Zdravstvena ispravnost vodovoda Ljubošina i Gomirje u 2009 godini. Vodovod LJUBOŠINA I GOMIRJE (priključeno 983 stanovnika) o Pt/Co 20 24 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 24 0.30 3.1 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 24 321 527 0 ph 6.5-9.5 24 7.51 8.08 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 24 0.5 2.5 0 Amonij mg N/l 0.5 24 0 0 0 Kloridi mg/l 250 24 2.5 10.5 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 24 0.04 0.50 0 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 24 0 6 1 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 24 0 0 0 Enterokoki N / 100 ml 0 24 0 0 0 kolonija 22 o C N / 1ml 100 24 0 15 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 24 0 20 0 Vodovod Ljubošina koristi vodu izvora Topli potok, dok se za vodovod Gomirje koristi voda iz izvora Draškovac. Zdravstvena ispravnost vode u oba vodovoda bila je u 2009. godini dobra; samo je kod 1 uzorka vodovoda Ljubošina dokazano prisustvo koliformnih bakterija. 20
4.9. Vodovodi na području Čabra Vodoopskrba na području Čabra karakterizirana je mnogobrojnošću manjih vodovoda koji zahvaćaju po nekoliko izvora male izdašnosti. Ovakva mnogobrojnost i raspršenost vodovodnih sustava i vodoopskrbnih objekata uveliko otežava njihovo održavanje u sanitarno-tehničkom pogledu kao i u pogledu dezinfekcije vode. Vodovod Čabar Tablica 20. Zdravstvena ispravnost vodovoda Čabar u 2009 godini. Vodovod ČABAR (priključeno 200 stanovnika) o Pt/Co 20 12 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 12 0.36 2.20 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 12 422 510 0 ph 6.5-9.5 12 7.64 8.21 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 12 0.7 1.5 0 Amonij mg N/l 0.5 12 0 0 0 Kloridi mg/l 250 12 5.5 24 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 12 0 0.98 3 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 12 0 40 4 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 12 0 40 4 Enterokoki N / 100 ml 0 12 0 20 3 kolonija 22 o C N / 1ml 100 12 0 128 2 kolonija 37 o C N / 1ml 20 12 0 0 0 Za vodoopskrbu grada Čabra koristi se lijevo izvorište Čabranke, a za naselje Tropeti voda izvora Paklenski Jarak i Tropeti. Kloriranje vode provodi se ručno. Sva tri izvorišta su bakteriološki nesigurna zbog čestog fekalnog zagađenja. Uzrok takvom stanju jesu naselja bez izgrađene kanalizacije u područjima neposrednog utjecaja na podzemne vode. Zdravstvena ispravnost vode u 2009. godini ispitivana je jednom mjesečno; ukupno je pregledano 12 uzoraka. Kod četrir je uzorka dokazano prisustvo bakterija fekalnog porijekla dok je kod tri izmjerena povišena koncentracija rezidualnog klora. 21
Ostali vodovodi na području Čabra Dio naselja Prezid, Tršće, Parg i Gerovo dobivaju vodu iz centralnog vodovodnog sustava u kojem se voda automatski klorira, a drugi dio ovih naselja kao i naselja Mandli, Plešce i Žagari i dalje su spojeni na male lokalne vodovode. Dezinfekcija vode je ručna i neredovita pa je i slika zdravstvene ispravnosti prerađene vode nezadovoljavajuća. Rezultati ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode na ovim vodovodima prikazani su u tablicama. Tablica 21. Zdravstvena ispravnost vodovoda Gerovo u 2009 godini. Vodovod GEROVO (priključeno 1.136 stanovnika) N Min Max o Pt/Co 20 28 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 28 0.18 5.8 1 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 28 23.8 388 0 ph 6.5-9.5 28 6.35 8.26 1 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 28 0.4 1.4 0 Amonij mg N/l 0.5 28 0 0 0 Kloridi mg/l 250 28 1 6.5 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 28 0 2.20 7 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 28 0 0 0 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 28 0 0 0 Enterokoki N / 100 ml 0 28 0 0 0 kolonija 22 o C N / 1ml 100 28 0 17 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 28 0 440 2 U 2009. godini na vodovodu Gerovo pregledano je 28 uzoraka vode. Kod jednog je izmjerena nešto povišena mutnoća, kod sedam je bio povišeni rezidualni klor a kod dva je uzorka dokazan povišeni broj kolonija. Rezidualni klor samo je u jednom navratu izmjeren vrlo visok (2.2 mg/l) a ostale su se koncentracije kretale do maksimalno 0.9 mg/l. Bakteriološka slika je bila dobra; samo je kod dva uzorka dokazan povišeni broj kolonija koji nema zdravstvenog učinka. Vodovod Tršće bio je uglavnom ispravan; samo je jedan uzorak od 12 pregledanih bio bakteriološki neispravan.u vodovodu Prezid kod tri je uzorka dokazano prisustvo bakterija fekalnog porijekla. U vodovodu Plešce kod sedam je uzoraka izmjeren visoki rezidualni klor, dva su uzorka bila bakteriološki neispravna. Vodovod Mandli bio je bakteriološki uglavnom ispravan; samo je u jednom uzorku dokazano prisustvo koliformnih bakterija. Kod sedam je uzoraka izmjeren nešto niži ph, sedam je uzoraka bilo neispravno zbog povišene konentracije rezidualnog klora. Povećana koncentracija klora u ovim vodovodima posljedica je ručne, nekontinuirane dezinfekcije vode. za rezidualni klor u Pravilniku od 0.5 mg/l je vrlo niska i u nekim vodama ne može osigurati bakteriološku ispravnost vode. Kriterij za rezidualni klor Svjetske zdravstvene organizacije i amaričke agencije za okoliš (EPA) su znatno viši i iznose 5mg/l odnosno 4 mg/l. 22
Tablica 22. Zdravstvena ispravnost vodovoda Tršće u 2009 godini. Vodovod TRŠĆE (priključeno 947 stanovnika) N Min Max o Pt/Co 20 12 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 12 0.35 1.60 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 12 196 425 0 ph 6.5-9.5 12 7.61 8.26 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 12 0.6 1.4 0 Amonij mg N/l 0.5 12 0 0 0 Kloridi mg/l 250 12 2.5 7.5 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 12 0.03 0.38 0 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 12 0 70 1 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 12 0 70 1 Enterokoki N / 100 ml 0 12 0 0 0 kolonija 22 o C N / 1ml 100 12 0 4 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 12 0 20 0 Tablica 23. Zdravstvena ispravnost vodovoda Prezid u 2009 godini. Vodovod PREZID (priključeno 989 stanovnika) N Min Max o Pt/Co 20 24 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 24 0.22 2.80 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 24 257 572 0 ph 6.5-9.5 24 7.69 8.38 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 24 0.5 1.4 0 Amonij mg N/l 0.5 24 0 0 0 Kloridi mg/l 250 24 1.5 11.5 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 24 0.02 0.49 0 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 24 0 100 3 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 24 0 100 3 Enterokoki N / 100 ml 0 24 0 20 2 kolonija 22 o C N / 1ml 100 24 0 50 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 24 0 40 3 23
Tablica 24. Zdravstvena ispravnost vodovoda Plešce u 2009 godini. Vodovod PLEŠCE (priključeno 237 stanovnika) N Min Max o Pt/Co 20 12 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 12 0.37 0.87 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 12 140.9 282 0 ph 6.5-9.5 12 7.48 8.11 0 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 12 0.5 0.8 0 Amonij mg N/l 0.5 12 0 0 0 Kloridi mg/l 250 12 1.5 10.5 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 12 0 1.99 7 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 12 0 20 2 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 12 0 20 2 Enterokoki N / 100 ml 0 12 0 2 1 kolonija 22 o C N / 1ml 100 12 0 30 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 12 0 18 0 Tablica 25. Zdravstvena ispravnost vodovoda Mandli u 2009 godini. Vodovod MANDLI (priključeno 200 stanovnika) N Min Max o Pt/Co 20 12 0 0 0 Kemijski Mutnoća NTU 4 12 0.19 0.89 0 Elektrovodljivost μs/cm 2.500 12 48 59.7 0 ph 6.5-9.5 12 6.30 6.85 7 Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l 5 12 0.5 1.5 0 Amonij mg N/l 0.5 12 0 0 0 Kloridi mg/l 250 12 2 6.5 0 Rezidualni klor mg/l 0.5 12 0.02 1.14 7 Mikro- Koli bakterije N / 100 ml 0 12 0 20 1 biološki Escherichia coli N / 100 ml 0 12 0 0 0 Enterokoki N / 100 ml 0 12 0 0 0 kolonija 22 o C N / 1ml 100 12 0 30 0 kolonija 37 o C N / 1ml 20 12 0 15 0 24
5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Tablica 26. Zdravstvena ispravnost vode za piće u 2009 godini po vodoopskrbnim sustavima. Vodoopskrbni sustav ukupno ispitano Fizikalno-kemijski neispravno Uzrok neispravnosti Bakteriološki neispravno Uzrok neispravnosti Rijeka 408 13 mutnoća 1 UBB Opatija 109 3 mutnoća 0 - Žrnovnica-Novi Vinodolski 111 0-0 - Cres-Lošinj 72 0-0 - Ponikve Krk 145 2 mutnoća, Kloriti* 2 UBB, Koli bakterije Vrelo Rab 61 0-2 UBB Komunalac Delnice 136 7 rez.klor, niski ph 3 Komunalac Vrbovsko 104 20 Čabranka Čabar 100 29 UKUPNO 1246 74 mutnoća, rez.klor, niski ph mutnoća, rez.klor, niski ph 25 mutnoća, 18 niski ph, 37 rez.klor, 1 klorit 40 13 61 UBB, 2 E.coli, 2 Enterokoki UBB, Koli bakterije, 30 E.coli, 27 Enterokoki UBB, Koli bakterije, 11 E.coli, 8 Enterokoki 42 E.coli, 32 Enterokoki Legenda: *Kloriti - Niski ph UBB Koli bakterije- nus produkti kloriranja prirodna osobina nekih izvora u Gorskom kotaru ukupan broj kolonija nemaju štetni učinak na zdravlje ljudi, to je pokazatelj higijenskog održavanja vodovodnog sustava Koliformne bakterije nisu uvijek vezane direktno uz fekalno onečišćenje kolonija ; 2.2 Enterokoki; 2.6 Mutnoća; 2 ph; 1.8 Rez.klor; 2.9 E.coli; 3.3 Koliformne bakterije; 4.2 Slika 1. Uzroci neispravnosti vode za piće u Primorsko-goranskoj županiji izraženi u postocima. 25
U 2009.g. ukupno je pregledano 1246 uzoraka vode za piće od čega je fizikalno-kemijskih bilo neispravno 74 ili 6 % a bakterioloških 61 ili 5 %. Uzroci fizikalno-kemijske neispravnosti vode bili su mutnoća (25 uzoraka), niski ph koji je prirodna karakteristika nekih izvorišta na području Gorskog Kotara (18 uzoraka), povećani rezidualni klor (37 uzoraka) i u jednom uzorku kloriti. Mutnoće se uglavnom javljaju u jesen, nakon prvih jačih kiša i u principu traju kratko. U tim se slučajevima, kao mjera predostrožnosti preporuča pojačano kloriranje vode kako bi se osigurala bakteriološka ispravnost vode a građanima preventivna mjera prokuhavanja vode. Učestalija kontrola vode za piće vodovoda Rijeka u prosincu u vrijeme povećane mutnoće nije pokazala niti jedan bakteriološki neipravan uzorak Ostali parametri u vodoopskrbnim sustavima : Rijeka, Opatija, Žrnovnica, Krk, Rab i većim dijelom Delnice bili su ispravni, vrlo mali broj uzoraka bio je neispravan pa možemo reći da su ovi vodovodi distribuirali zdravstveno ispravnu vodu. Veći broj uzoraka ponovo je, kao i prethodnih godina, bio u vodovodima na području Vrbovskog i Čabra. U ovim je vodovodima visoki postotak bakteriološki uzoraka s učestalim prisustvom fekalnog onečišćenja. Uzrok tomu je neadekvatna i nekontinuirana dezinfekcija vode, pa stoga klora ima ili previše ili ga uopće nema i u tom slučaju javlja se bakteriološka neispravnost vode. Za poboljšanje zdravstvene ispravnosti vode za piće treba: - U svim vodovodima dobro održavati cijeli vodoopskrbni sustav uz redovitu i kontinuiranu dezinfekciju vode za piće. - Za vodovod Vrbovsko-Lukovdol ubrzati aktivnosti za izgradnju uređaja za pročišćavanje vode izvora Ribnjak. - Na području Čabra treba širiti mrežu priključaka na centralni vodoopskrbni sustav i strogo kontrolirati proces pročišćavanja i dezinfekcije vode. U manjim lokalnim vodovodima napustiti ručno kloriranje vode i ugraditi automatske klorinatore. 26