Smatrajući da je društveni razvoj poželjan kao i gospodarski efikasan, politički demokratičan i ekološki održiv; Smatrajući da društveni razvoj treba biti organiziran "odozgo", ali i "odozdo"; Smatrajući da su lokalne jedinice jedan od glavnih temelja svakog demokratskog sustava; Smatrajući da je pravo građana da sudjeluju u upravljanju javnim poslovima jedno od demokratskih načela; Uvjereni da je ostvarivanje tog prava moguće najneposrednije na lokalnoj razini, primjenom načela supsidijarnosti; Uvjereni da se Republika Hrvatska mora istinski decentralizirati i jačati kapacitete lokalne samouprave; Potvrđujući opravdanost misije HILS-a od njegova osnivanja 1998. godine; Temeljem članka 18. u svezi s člankom 55. Zakona o udrugama ("Narodne novine" broj 74/2014.) Skupština Hrvatskog instituta za lokalnu samoupravu na zasjedanju održanom u Osijeku 28. rujna 2015. godine donijela je S T A T U T HRVATSKOG INSTITUTA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Hrvatski institut za lokalnu samoupravu (u daljnjem tekstu: Institut) udruga je osnovana radi proučavanja i promicanja ideje i prakse lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj s ciljem razvoja lokalne zajednice. Članak 2. Institut djeluje pod nazivom: Hrvatski institut za lokalnu samoupravu. U svom radu Institut rabi i skraćenicu naziva: HILS. Uz naziv na hrvatskom jeziku, Institut može koristiti i naziv preveden na engleski jezik: Croatian Institute For Local Self-Government te njegovu skraćenicu CILG. Sjedište Instituta je u Osijeku, a poslovna adresa Trg Sv.Trojstva 3. Područje djelovanja Instituta je Republika Hrvatska. Članak 3. Institut ima svoj znak. Znak predstavlja kratica naziva Instituta "HILS" upisana u isječak crvenog kvadrata. Izgled znaka utvrđuje ovim Statutom ovlašteno tijelo prihvaćanjem grafičkih standarda njegove izvedbe. Institut ima pečat okruglog oblika promjera 30 mm, uz čiji rub je ispisan tekst: Hrvatski institut za lokalnu samoupravu - Osijek. 1
Članak 4. Institut ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u registar udruga sukladno propisima. Za svoje obveze Institut odgovara svojom cjelokupnom imovinom. Institut zastupaju i predstavljaju predsjednik i tajnik Instituta, odnosno osobe koje ih temeljem ovog Statuta ili odluke nadležnog tijela, u slučaju njihove spriječenosti, zamjenjuju. Osobe iz stavka 3. Institut zastupaju bez ograničenja. Članak 5. Radi omogućavanja širenja i pospješivanja djelatnosti Instituta, Institut može osnivati svoje podružnice izvan svoga sjedišta. Podružnice, kao ustrojstveni oblik Instituta, nemaju svojstvo pravne osobe. Osnivanje i način rada podružnica Instituta bliže se uređuje posebnim aktom koga donosi nadležno tijelo Instituta. Članak 6. Institut se može udružiti u druga domaća i međunarodna udruženja ukoliko time pridonosi postizanju ciljeva svoga djelovanja utvrđenih ovim statutom. Članak 7. Radi odavanja javnog priznanja za rad na promicanju ciljeva postojanja Instituta i iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak djelatnosti iz djelokruga rada Instituta, te poticanja na aktivnosti koje su tome usmjerene, Institut dodjeljuje zvanje počasnog člana te druga javna priznanja. Javna priznanja koja Institut dodjeljuje, njihov izgled i oblik, kriteriji i postupak njihove dodjele uređuju se aktima koje donosi ovim Statutom ovlašteno tijelo. Rad Instituta i njegovih tijela je javan. Članak 8. Javnost svog rada Institut osigurava obavještavanjem članova Instituta o svim bitnim pitanjima djelovanja Instituta dostavom materijala za sjednice tijela Instituta i drugih informacija, javnim karakterom sjednica svojih tijela i obavještavanjem javnosti putem sredstava javnog priopćavanja i drugim sredstvima javnog komuniciranja. Javnost svoga rada Institut ostvaruje i izdavanjem vlastitih publikacija sukladno odluci ovim Statutom ovlaštenog tijela. II. DJELATNOST INSTITUTA Članak 9. Članovi Instituta udružuju se u Institut radi zajedničkog djelovanja, usklađivanja posebnih i zajedničkih interesa u promicanju ideje i prakse lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj, te postizanja drugih zajedničkih ciljeva i interesa. Članovi Instituta u okviru Instituta djeluju na poticanju i razvitku lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj te osposobljavanju jedinica lokalne i regionalne samouprave za upravljanje vlastitim funkcioniranjem i razvitkom, kao osnovnim ciljevima zajedničkog djelovanja. Područja djelovanja Instituta su: - Demokratska politička kultura - Ljudska prava - Međunarodna suradnja - Obrazovanje, znanost istraživanje - Održivi razvoj 2
- Zaštita okoliša i prirode Djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi Instituta: - Obrazovanje za demokratsko građanstvo - Promicanje nenasilja i izgradnja mira - Prevencija nasilja - Volonterstvo - Promicanje društvene solidarnosti - Interkulturalni dijalog - Promicanje dobrog upravljanja - Prevencija i razotkrivanje korupcije - Poticanje participativne demokracije/sudjelovanja građana u odlučivanju - Praćenje javnih politika i javno zagovaranje - Javno informiranje i mediji - Ostale djelatnosti demokratske i političke kulture - Književno-nakladnička djelatnost - Besplatna pravna pomoć - Prava aktivnih sudionika i stradalnika Domovinskog rata - Pravo na pristup informacijama - Pravo na zaštitu osobnih podataka - Suzbijanje i zaštita od diskriminacije - Suzbijanje korupcije - Vjerska prava i slobode - Zaštita prava potrošača - Zaštita hrvatske dijaspore - Prava nacionalnih manjina - Njegovanje zavičajnog identiteta - Ostale djelatnosti u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava - Razvojna suradnja - Ostale djelatnosti međunarodne suradnje - Cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih - Izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje - Odgoj i obrazovanje za aktivno sudjelovanje u razvoju demokratske kulture - Odgoj i obrazovanje za zaštitu i promicanje ljudskih prava - Razvoj ruralnih područja - Razvoj urbanih područja - Očuvanje prirode - Zaštita okoliša Članak 10. U dostizanju ciljeva utvrđenih ovim Statutom, Institut: organizira i izvodi programe obrazovanja i stručnog osposobljavanja osoba od utjecaja na donošenje odluka u jedinicama lokalne i regionalne samouprave i drugih osoba za pojedina znanja i vještine od značenja za funkcioniranje i razvitak jedinica lokalne i regionalne samouprave te usavršavanja pri uvođenju nove tehnike i tehnologije rada, organizira stručne i znanstvene skupove o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, organizira istraživanje i druge oblike praćenja i proučavanja lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj i svijetu, organizira i ugovara programe i projekte od interesa za opće dobro koje provodi, ustanovljava i vodi baze podataka o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, 3
organizira i pruža savjetodavne i druge oblike stručne pomoći jedinicama lokalne i regionalne samouprave, izdaje stručne publikacije (priručnike, podsjetnike, časopis), organizira i održava elektronsko sveučilište (putem WEB stranica Instituta), sudjeluje u razvijanju međunarodne suradnje, uspostavlja i održava odnose sa srodnim organizacijama u drugim zemljama, bavi se i drugim aktivnostima koje mu ovim Statutom ili drugim aktima povjere članovi Instituta. Članak 11. Svoju obrazovnu djelatnost Institut provodi organiziranjem i izvođenjem savjetovanja, seminara, tribina i radionica i drugih oblika stručnih skupova i stručnog djelovanja te savjetodavnim i drugim oblicima stručne pomoći (izradom i revizijom prijedloga dokumenata iz područja lokalne i regionalne samouprave odnosno nadležnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave i drugim dogovorenim programima i projektima). Svoje obrazovne i druge aktivnosti utvrđene ovim Statutom Institut provodi poglavito za potrebe svojih članova a za potrebe drugih osoba pod uvjetima što ih svojom odlukom utvrdi nadležno tijelo Instituta. U tom smislu, ciljane skupine Instituta su lokalna i regionalna samouprava, obrazovne i druge ustanove i akademska zajednica, udruge, obitelji, nacionalne i druge manjine te građani u cjelini. III. ČLANSTVO Članak 12. Članom Instituta mogu postati jedinice lokalne i regionalne samouprave, znanstvene i stručne ustanove, udruge i druge pravne osobe (nastavno: kolektivni članovi) te državljani Republike Hrvatske koji se znanstveno ili stručno bave problemima lokalne samouprave a koji prihvate Statut Instituta. Fizičke i pravne osobe iz stavka 1. postaju članovima Instituta kada se s njihovom odlukom o pristupanju Institutu suglasi nadležno tijelo Instituta utvrđeno ovim Statutom. Članak 13. Popis članova se vodi elektronički ili na drugi prikladan način. Obrazac evidencije članstva utvrđuje ovim Statutom ovlašteno tijelo. Evidencija članstva obvezno sadrži podatke o osobnom imenu (nazivu), OIB-u, datumu rođenja (osnivanja), datumu pristupanja udruzi, kategoriji članstva, datumu prestanka članstva u udruzi, te druge potrebne podatke. Članak 14. Prava, obveze i odgovornosti članova Instituta osobito su da: sudjeluju u utvrđivanju zajedničke politike i programa Instituta, odlučuju o sredstvima i imovini Instituta i drugim pitanjima utvrđenim ovim Statutom i drugim aktima, dogovaraju i međusobno surađuju radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva, sudjeluju u aktivnostima od zajedničkog interesa, provode zajednički dogovorene aktivnosti, biraju i budu birani u tijela Instituta, budu redovito i pravodobno obaviješteni o radu Instituta i njegovih tijela te financijskom poslovanju Instituta, plaćaju članarinu, čuvaju i promiču ugled Instituta te se pridržavaju odredbi Statuta i drugih akata Instituta. 4
Ako smatra da je udruga povrijedila statut ili drugi opći akt, član je ovlašten upozoriti tijela Instituta, te zahtijevati da se nepravilnosti otklone. Članak 15. U ostvarivanju svojih članskih prava, članovi ne smiju svoj privatni interes pretpostavljati interesu i ciljevima osnivanja Instituta utvrđenih ovim Statutom, osobito kada njegov interes utječe na nepristranost u obavljanju dužnosti u tijelu udruge. Član udruge koji se zatekne u sukobu interesa dužan je prestati obavljati radnje koje predstavljaju sukob interesa te o tome izvijestiti tijelo u kome djeluje. U slučaju dvojbe o postojanju sukoba interesa, na zahtjev člana ili tijela Instituta odluku donosi Sud časti. Članak 16. Članstvo u Institutu prestaje: prestankom postojanja Instituta, prestankom postojanja kolektivnog člana, istupanjem izraženim pisanom izjavom člana, isključenjem člana. Svojstvo člana pojedinom članu može prestati njegovim isključenjem kada nadležno tijelo Instituta utvrdi da on djeluje suprotno ciljevima udruživanja utvrđenim ovim Statutom, ugrozi njegove interese odnosno prouzroči mu ozbiljnu štetu, te donese odluku u tom smislu. Odgovornost člana utvrđuje Sud časti. Sud časti čine predsjednik i dva člana koje imenuje i razrješava Upravno vijeće Instituta. Sud časti postupa po poslovniku kojim se uređuje pokretanje i tijek postupka te način odlučivanja o izricanju mjere. Po žalbi na odluke Suda časti odlučuje ovim Statutom ovlašteno tijelo. IV. IMOVINA I FINANCIRANJE Članak 17. Materijalnu osnovu djelovanja Instituta čine nekretnine, pokretnine i prava uključena u imovinu Instituta. Za postizanje ciljeva svoga postojanja i zadaća utvrđenih programima Institut pribavlja financijska sredstva: iz sredstava članarine, financiranjem i ugovaranjem programa i projekata od interesa za opće dobro, iz prihoda ostvarenih vlastitom djelatnošću, od dotacija, darovanja i drugih dobrovoljnih priloga, iz međunarodnih izvora namijenjenih poticanju lokalne samouprave, iz drugih izvora. Institut je neprofitna pravna osoba. Članak 18. Ako u obavljanju svoje djelatnosti Institut ostvari dobit, ona će se koristiti za obavljanje i unapređenje djelatnosti udruge kojima se ostvaruju ciljevi utvrđeni ovim Statutom. Članak 19. Svojom imovinom Institut upravlja sukladno propisima o materijalnom i financijskom poslovanju neprofitnih organizacija te aktima tijela Instituta. 5
V. UPRAVLJANJE INSTITUTOM Članak 20. Institutom upravljaju članovi Instituta neposredno odnosno putem svojih zastupnika tijelima Instituta. Tijela Instituta su: 1. Skupština 2. Upravno vijeće 3. Predsjednik Instituta 4. Nadzorni odbor. Skupština je najviše tijelo Instituta. Članak 21. 1. Skupština Instituta Članak 22. Skupštinu čine svi članovi Instituta odnosno zastupnici kolektivnih članova Instituta određeni na način utvrđen zakonom odnosno aktima tih organizacija, na vrijeme od četiri godine. Svaki kolektivni član Instituta ima jednog zastupnika u Skupštini Instituta. Zastupnici kolektivnih članova Instituta mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka vremena na koje su izabrani, ako tako odluči organizacija koja ih je izabrala. Skupština Instituta: Članak 23. a) razmatra: oživotvorenje prihvaćenih programa djelovanja i drugih akata Instituta, izvješća o radu tijela i Instituta u cjelini, druga pitanja značajna za djelovanje Instituta; b) utvrđuje: osnovne elemente politike djelovanja Instituta sadržane u njenim programima, način osiguranja, raspodjele i korištenja sredstava kojima se Institut služi za postizanje svojih ciljeva; c) donosi: Statut Instituta, odluku o osnivanju i načinu rada podružnica Instituta, Poslovnik Skupštine, programe djelovanja Instituta i njegovih tijela, odluku o osnivanju drugih pravnih osoba sukladno propisima, odluke po prigovorima na akte što ih u okviru svoje nadležnosti donosi Upravno vijeće, odluku o ustanovljenju javnih priznanja Instituta, odluku o statusnim promjenama, odluku o prestanku rada i raspodjeli preostale imovine, odluku o udruživanju u saveze, zajednice, mreže i druge oblike povezivanja udruga, druge akte; d) bira i razrješuje: predsjednika i potpredsjednika Instituta, Upravno vijeće Instituta, Nadzorni odbor Instituta, 6
e) odlučuje i o drugim pitanjima za koja zakonom ili ovim Statutom nije utvrđena nadležnost drugih tijela Instituta. Članak 24. Izborno zasjedanje Skupštine održava se u pravilu jednom u četiri godine. U razdoblju između dva izborna zasjedanja Skupština zasjeda prema potrebi, a najmanje jednom godišnje. Sjednicu Skupštine saziva predsjednik Instituta na svoju inicijativu, po odluci Upravnog vijeća ili kada to zatraži: najmanje trećina članova Instituta ili Nadzorni odbor. U slučaju isteka mandata ovlaštenom sazivaču sjednice, najmanje trećina članova Instituta može izravno sazvati sjednicu Skupštine. Sjednicu Skupštine ovlaštene osobe sazivaju pisanim ili elektronskim putem u pravilu najkasnije osam dana prije njenog održavanja. Članak 25. Zasjedanje Skupštine vodi predsjednik Instituta, ako Skupština ne izabere radno predsjedništvo i povjeri mu vođenje zasjedanjem. Skupština može pravovaljano odlučivati ukoliko zasjedanju nazoči većina njezinih članova. Svoje odluke Skupština donosi većinom glasova nazočnih članova. Ukoliko se pozivu za sjednicu ne odazove potrebna većina članova, zasjedanje se odlaže. Na ponovljenom zasjedanju, Skupština može odlučivati i ukoliko mu je nazočna najmanje trećina članova. Članak 26. Prava i obveze članova, priprema i način sazivanja zasjedanja, tijek zasjedanja i način odlučivanja, kao i druga pitanja rada Skupštine bliže se uređuju Poslovnikom Skupštine. Upravno vijeće je upravno i izvršno tijelo Instituta. 2. Upravno vijeće Članak 27. Upravno vijeće ima 7 do 11 članova koje iz svog sastava bira Skupština na vrijeme od četiri godine. Predsjednik i potpredsjednik Instituta članovi su Upravnog vijeća po položaju. Broj članova Upravnog vijeća Skupština određuje svojom odlukom, a način njegova izbora svojim Poslovnikom. Prigodom izbora članova Upravnog vijeća, Skupština brine o odgovarajućoj zastupljenosti članova Instituta u njegovom sastavu. Članak 28. Izabrani članovi Upravnog vijeća zajednički odgovaraju za rad Upravnog vijeća Skupštini, a pojedinačno za svoj rad i rad Upravnog vijeća u granicama ovlaštenja i dužnosti koje su im povjerene, Skupštini i Upravnom vijeću. Upravno vijeće i svaki njegov član mogu podnijeti ostavku ili biti opozvani prije isteka vremena na koje su birani. Pojedini član Upravnog vijeća i Vijeće u cjelini mogu biti opozvani ako: ne ispunjavaju ovim Statutom utvrđene obveze, postupaju suprotno odredbama ovog Statuta i politici koju je utvrdila Skupština. 7
Pojedinom članu Upravnog vijeća prestaje ova dužnost ako on odnosno organizacija koju u Skupštini predstavlja, prestane biti članom Instituta. Članak 29. Upravno vijeće: predlaže Skupštini osnove politike sadržane u prijedlozima statuta, programa i drugih akata, donosi financijski plan i godišnji obračun, ako se Skupština ne može pravodobno sastati, privremeno utvrđuje financijski plan i godišnji obračun, koje podnosi na odobrenje Skupštini na prvom narednom zasjedanju, osigurava provođenje akata i politike koje je utvrdila Skupština, izvršava financijski plan i raspolaže planiranim sredstvima pri čemu brine o namjeni i pravilnosti korištenja tih sredstava, te donosi provedbene odluke, utvrđuje grafičke standarde izvedbe znaka Instituta, utvrđuje obrazac evidencije članova, odlučuje o zaključivanju pravnih poslova u ime Instituta, usklađuje rad članova Instituta i organizira djelovanje Instituta u cjelini, daje suglasnost na pristupanje novih članova Institutu, utvrđuje prestanak postojanja kolektivnog člana Instituta odlučuje u drugom stupnju po žalbama na odluke Suda časti, donosi odluku o visini članarine, organizira i usklađuje suradnju s drugim organizacijama, odlučuje o osnivanju radnih tijela te imenuje i razrješuje njihove članove, donosi akte kojima se bliže uređuje dodjela javnih priznanja Instituta ustanovljenih odlukom Skupštine, uređuje i organizira nakladničku i informativnu djelatnost Instituta, imenuje i razrješuje predstavnike Instituta u tijela drugih organizacija, imenuje i razrješuje tajnika Instituta, utvrđuje organizaciju obavljanja stručnih poslova Instituta i u svezi s tim donosi potrebne akte, imenuje i opoziva likvidatora obavlja i druge zadaće koje mu povjeri Skupština odnosno koje zahtijeva redovno funkcioniranje Instituta ako one nisu ovim Statutom ili drugim aktima stavljeni u nadležnost drugih tijela. Upravno vijeće radi i odlučuje na sjednicama. Članak 30. Upravno vijeće zasjeda prema potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca. Upravno vijeće saziva predsjednik Instituta odnosno osoba koja ga zamjenjuje pisanim ili elektronskim putem po svojoj odluci ili kada to zatraži: trećina članova Upravnog vijeća ili Nadzorni odbor. O pitanjima koja svojom naravi to dopuštaju, Upravno vijeće može odlučivati i elektronskim putem. Upravno vijeće odlučuje većinom glasova svojih članova. O poslovnom redu na sjednici kao i drugim pitanjima postupovne naravi Vijeće odlučuje većinom glasova prisutnih članova. Djelovanje Upravnog vijeća bliže se uređuje njegovim Poslovnikom. 8
3. Predsjednik i potpredsjednik Instituta Članak 31. Predsjednik Instituta saziva i predsjedava zasjedanjima Skupštine i Upravnog vijeća, potpisuje njihove akte, usklađuje rad tijela Instituta, predstavlja i zastupa Institut i obavlja druge poslove predviđene ovim Statutom i poslovnicima Skupštine i Upravnog vijeća. Predsjedniku u radu pomaže potpredsjednik, koji ga u slučaju njegove spriječenosti i zamjenjuje. Članak 32. Predsjednika i potpredsjednika Instituta bira Skupština iz svoga sastava na vrijeme od četiri godine. Predsjedniku i potpredsjedniku Instituta može prestati dužnost i prije isteka vremena na koje su izabrani pod uvjetima i na način ovim Statutom predviđen za članove Upravnog vijeća. Članak 33. Osobe ovim Statutom ovlaštene za zastupanje Instituta odgovorne su za zakonitost rada Instituta, vođenje poslova sukladno odlukama Skupštine i Upravnog vijeća, za podnošenje prijedloga godišnjeg financijskog izvješća, dostavljanje zapisnika s redovite sjednice skupštine nadležnom uredu, sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun udruge. 4. Nadzorni odbor Članak 34. Radi zaštite zakonitosti djelovanja i pravilnosti poslovanja Instituta osniva se Nadzorni odbor. Odbor ima predsjednika i dva člana koje bira Skupština na vrijeme od četiri godine. Član Odbora ne može istodobno biti i član Upravnog vijeća. Predsjednik i članovi Nadzornog odbora mogu biti opozvani pod uvjetima i na način opoziva članova Upravnog vijeća. Članak 35. Nadzorni odbor nadležan je za kontrolu provođenja općih akata i odluka tijela Instituta, zakonitog, odgovornog i gospodarski svrsishodnog raspolaganja sredstvima i pravilnosti materijalnog i financijskog poslovanja. Članak 36. Nadzorni odbor ima pravo i obvezu o uočenim pojavama i svom mišljenju izvijestiti Skupštinu i Upravno vijeće. Tijelo kome je izvješće upućeno obvezno ga je razmotriti, utvrditi svoje stanovište i poduzeti mjere na koje je ovlašteno, radi uklanjanja uočenih nedostataka, odnosno predložiti poduzimanje takovih mjera. O svom djelovanju i rezultatima nadzora Odbor izvještava Skupštinu prema potrebi, a najmanje jednom godišnje. 9
b) Radna tijela Članak 37. Dio zadaća iz svog djelokruga rada Skupština i Upravno vijeće mogu povjeriti savjetima, odborima, komisijama i drugim stalnim i povremenim radnim tijelima. Odlukom o ustanovljenju radnih tijela utvrđuje se njihov djelokrug rada. Na radno tijelo se ne može prenijeti nadležnost odlučivanja o pitanjima koja su ovim Statutom povjerena Skupštini i njenom Upravnom vijeću. Članak 38. U okviru svog djelokruga rada stalna radna tijela: prate stanje i razmatraju pitanja u području za koje su osnovana, predlažu mjere i aktivnosti usmjerene unapređenju stanja i programa djelovanja, organiziraju izvršavanje programa i drugih zadaća u području za koje su ustanovljena, obavljaju i druge poslove koje im svojom odlukom povjeri tijelo koje ih je osnovalo. c) Tajnik Instituta Članak 39. Tajnik Instituta organizira i odgovara za: stručno i tehničko pripremanje sjednica tijela Instituta, izvršavanje odluka Skupštine i Upravnog vijeća, obavljanje stručnih i tehničkih poslova za potrebe tijela Instituta. U ostvarivanju svojih zadaća tajnik: predstavlja i zastupa Institut, te potpisuje dokumente njegovog materijalnog i financijskog poslovanja, priprema prijedloge financijskih i drugih dokumenata, obavlja i druge poslove što mu ih povjere Skupština, Upravno vijeće i druga tijela Instituta. O svom radu i obavljanju stručnih i tehničkih poslova za potrebe Instituta tajnik izvještava Upravno vijeće na njegov zahtjev a najmanje jednom godišnje. Članak 40. Tajnika Instituta imenuje Upravno vijeće bez natječaja na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana na tu dužnost. Svoju dužnost tajnik može obavljati profesionalno. Odluku o profesionalizaciji obavljanja poslova tajnika donosi Upravno vijeće. Za tajnika može biti imenovana osoba koja je svojim radnim, stručnim i javnim angažmanom dokazala svoju opredijeljenost za Statutom određene ciljeve Instituta, kao i potrebno stručno znanje i sposobnost uspješnog organiziranja i djelotvornog rukovođenja organizacijom i koja po tome uživa ugled i povjerenje sredine u kojoj djeluje. Članak 41. Za svoje djelovanje tajnik je odgovoran Upravnom vijeću. Tajnik može podnijeti ostavku ili biti razriješen i prije isteka vremena na koje je imenovan. 10
Tajnik može biti razriješen iz razloga utvrđenih za opoziv članova Upravnog vijeća ili iz drugih zakonom predviđenih razloga. VI. LIKVIDATOR Članak 42. Likvidator je fizička ili pravna osoba koju je imenovalo Upravno vijeće udruge i koja je kao likvidator upisana u Registar udruga. Likvidator ne mora biti član udruge. Likvidator zastupa udrugu u postupku likvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u Registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postupka likvidacije i brisanja udruge iz Registra udruga. VII. OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA Članak 43. Obavljanje stručnih i drugih poslova za Institut organizira, radom stručne službe rukovodi i za njega odgovara tajnik Instituta. Obavljanje stručnih i drugih poslova za Institut prati i ocjenjuje Upravno vijeće temeljem izvješća što mu ga jednom godišnje odnosno prema potrebi ili na njegov zahtjev podnosi tajnik Instituta. Članak 44. Radi obavljanja administrativno - stručnih, tehničkih, analitičko - planskih, knjigovodstvenih, pomoćnih i njima sličnih poslova u Institutu se može osnovati stručna služba. Odluku o osnivanju stručne službe donosi Upravno vijeće. Odlukom o osnivanju i drugim aktima Upravno vijeće uređuje ustrojstvo i način rada stručne službe, kao i druga pitanja djelovanja službe. Na stručnu službu se ne mogu prenositi ovlaštenja i odgovornosti tijela za koje služba obavlja poslove. Članak 45. Svoja prava i obveze koji proizlaze iz radnog odnosa osobe na profesionalnom radu u Institutu ostvaruju na način utvrđen aktom Upravnog vijeća sukladno propisima. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 46. Institut prestaje djelovati kada to odluči Skupština Instituta na poticaj ili uz prethodnu suglasnost većine članova Instituta, odnosno zbog drugih, zakonom utvrđenih razloga. U slučaju prestanka djelovanja i postojanja Instituta njegovu imovinu preostalu nakon likvidacijskog i povezanih postupaka preuzima organizacija koja nastavlja njegovu djelatnost, odnosno pravna osoba sukladno Zakonu o udrugama. Članak 47. Poticaj za donošenje, odnosno izmjenu i dopunu Statuta i drugih općih akata Instituta može dati svaki član Instituta te tijela Instituta. Postupku izrade nacrta općeg akta sukladno danoj inicijativi obavezno se pristupa kada tu inicijativu podnese odnosno podupre: najmanje trećina članova Skupštine Upravno vijeće 11
Nadzorni odbor. Rad na izradi nacrta akta organizira i za njega je odgovorno Upravno vijeće. Članak 48. Nadležna tijela Instituta donijet će opće akte za čije donošenje su ovim Statutom obvezana, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Statuta. Članak 49. Članovi tijela Instituta izabrani na dužnosti prije donošenja ovoga Statuta nastavljaju obnašati svoju dužnost do isteka mandata na koji su izabrani. Članak 50. Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Hrvatskog instituta za lokalnu samoupravu donesen 8. srpnja 1998. godine. Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja. Članak 51. Predsjednik Prof.dr.sc. Zvonimir Lauc 12