NOVATEC d.o.o. Labin, Marcilnica 70 tel. +385 52 884 130 fax +385 52 857 378 www.novatec.hr GRAD NOVIGRAD, Veli Trg 1, 52466 Novigrad GRAĐEVINA : REKONSTRUKCIJA KINO DVORANE U NOVIGRADU LOKACIJA : Grad Novigrad, k.č. 285, 286, 287, 288, 289 i dio 290 sve k.o. Novigrad ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA : GP/GD 519/11 BROJ PROJEKTA: RAZINA OBRADE: GLAVNI PROJEKT KNJIGA IV PROJEKT SUSTAVA VATRODOJAVE GLAVNI PROJEKTANT : PROJEKTANT : PROJEKTANT SURADNIK: Dr.sc. Idis Turato, dipl.ing.arh. Ranko Načinović, dipl.ing.el. Nenad Sinožić, ing. el. Direktor Labin, travanj 2013. Dino Buršić
SADRŽAJ SADRŽAJ... 2 1 OPĆI DIO... 4 REGISTRACIJA PODUZEĆA... 5 RJEŠENJE O IMENOVANJU GLAVNOG PROJEKTANTA... 12 POPIS KNJIGA GLAVNOG PROJEKTA... 13 IMENOVANJE PROJEKTANTA ELEKTROTEHNIČKOG PROJEKTA... 14 RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE... 15 LOKACIJSKA DOZVOLA... 17 POSEBNI UVJETI GRAĐENJA MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA ISTARSKA... 20 PRETHODNA ELEKTROENERGETSKA SUGLASNOST... 21 POTVRDA IDEJNOG PROJEKTA HRVATSKE AGENCIJE ZA POŠTU I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE... Error! Bookmark not defined. POSEBNI UVJETI ZAŠTITE OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA DRŽAVNE UPRAVE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE... 25 2 TEKSTUALNI DIO... 27 2.1 ZAŠTITA NA RADU, TEHNIČKA RJEŠENJA ZAŠTITE OD POŽARA I POSTUPANJE S OTPADOM... 28 2.1.1 Opći uvjeti rada... 28 2.1.2 Zaštita na radu kod izgradnje objekata - općenito... 28 2.1.3 Prikaz tehničkih rješenja u svrhu primjene pravila zaštite na radu i sredstava rada... 28 2.1.4 Zaštita od požara... 30 2.1.5 Postupanje sa otpadom... 31 2.2 PRIMJENJENI PROPISI I ZAKONI KOD PROJEKTIRANJA SUSTAVA VATRODOJAVE... 32 2.3 TEHNIČKI OPIS SUSTAVA... 34 2.3.1 Osnovni podaci o prostoru, instalacijama i uređajima... 34 2.3.2 Vatrodojavni alarmni sustav... 35 2.4 PRORAČUN KAPACITETA AUTONOMNOG RADA AKUMULATORSKE BATERIJE VATRODOJAVNE CENTRALE... 40 2.5 OPIS PRORADE SUSTAVA I PLAN UZBUNJIVANJA... 42 2.6 UPUTE ZA ODRŽAVANJE... 45 2.6.1 Knjiga održavanja vatrodojavnog sustava... 45 2.6.2 Tjedne provjere... 45 2.6.3 Tromjesečne provjere... 46 2.6.4 Upute za rukovanje... 46 3 TROŠKOVNIK... 47 4 NACRTNI DIO... 51 List 2/51
1. INSTALACIJE SUSTAVA ZA DOJAVU POŽARA INSTALACIJE PRIZEMLJA ( VD-P list 1) 2. INSTALACIJE SUSTAVA ZA DOJAVU POŽARA INSTALACIJE KATA ( VD- K list 1) 3. INSTALACIJE SUSTAVA ZA DOJAVU POŽARA INSTALACIJE POTKROVLJA (HB12027- VD VD-POT list 1) 4. BLOK SHEMA SUSTAVA VATRODOJAVE ( VD-BS list 1) List 3/51
1 OPĆI DIO List 4/51
REGISTRACIJA PODUZEĆA List 5/51
List 6/51
List 7/51
List 8/51
List 9/51
List 10/51
List 11/51
RJEŠENJE O IMENOVANJU GLAVNOG PROJEKTANTA List 12/51
POPIS KNJIGA GLAVNOG PROJEKTA List 13/51
Ur.br.: HB12027-GA002 Labin, 23. travnja 2013. IMENOVANJE PROJEKTANTA ELEKTROTEHNIČKOG PROJEKTA Sukladno čl. 179 Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07) za projektanta elektrotehničkog projekta za: GRAĐEVINA : LOKACIJA : Grad Novigrad, k.č. 285, 286, 287, 288, 289 i dio 290 sve k.o. Novigrad ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA : GP/GD 519/11 BR. PROJEKTA: RAZINA OBRADE : GLAVNI PROJEKT KNJIGA: IV Imenujem Ranko Načinović, dipl.ing.el. Ovo imenovanje temelji se na Rješenju o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera elektrotehnike izdanog od Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Klasa: UP/I-310-34/04-01/ 1935 Urbroj: 314-05-04-1 Zagreb, 26.veljače 2004. Direktor: Dino Buršić List 14/51
RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE List 15/51
List 16/51
LOKACIJSKA DOZVOLA List 17/51
List 18/51
List 19/51
POSEBNI UVJETI GRAĐENJA MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA ISTARSKA List 20/51
PRETHODNA ELEKTROENERGETSKA SUGLASNOST List 21/51
List 22/51
UVJETI GRADNJE HRVATSKE AGENCIJE ZA POŠTU I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE List 23/51
List 24/51
POSEBNI UVJETI ZAŠTITE OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA DRŽAVNE UPRAVE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE List 25/51
List 26/51
2 TEKSTUALNI DIO List 27/51
2.1 ZAŠTITA NA RADU, TEHNIČKA RJEŠENJA ZAŠTITE OD POŽARA I POSTUPANJE S OTPADOM 2.1.1 Opći uvjeti rada Na građevini mogu samostalno raditi ili radom rukovoditi samo stručne osobe. Općim aktom poduzeća određuju se stručne kvalifikacije ovlaštenih osoba koje izdaju naloge, obavljaju nadzor, organiziraju rad ili samostalno rade na građevini, a od kojih zavisi sigurnost ljudi i imovine. Stručne osobe moraju biti upoznate s mjerama sigurnosti i tehničkom regulativom iz svoje oblasti rada, zatim pružanjem prve pomoći kod strujnog udara. Obuka radnika i provjera znanja shodno prethodnom stavu obavlja se prema općim aktima poduzeća. Osim osoba navedenih u prethodnim točkama samostalno mogu raditi na građevini i podučene osobe ako ispunjavaju slijedeće uvjete: - da su zaposlene u poduzeću, - da dolaze u postrojenje po određenom radnom zadatku, - da su upoznate sa opasnostima, potrebnim zaštitnim mjerama u području svoga rada i opomenute na opreznost. Općim aktom poduzeća određuju se stručne osobe koje zbog prirode posla moraju imati posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti, a koje se provjeravaju u ustanovama medicine rada. Periodičnost ovih pregleda utvrđuje se općim aktom poduzeća. Na građevini mogu raditi ostale osobe koje nisu ranije navedene uz pratnju i nadzor. Zabranjeno je obavljanje radova osobama koje su pod utjecajem alkohola i narkotika. 2.1.2 Zaštita na radu kod izgradnje objekata - općenito Rad na građevini treba organizirati tako da je omogućena najveća moguća sigurnost radnika i ostalih osoba. - Organizirati gradilište, skladišni prostor, te transport materijala i alata. - Nabaviti potreban alat za rad, te osigurati propisanu opremu i pribor osobnih i zaštitnih sredstava (kao npr. zaštitne rukavice, zaštitni šljem, radno odijelo itd.) za svakog radnika. - Osigurati gradilište na taj način, da se na prokopima postave oznake opasnosti, ograde za upozorenje prelazni mostići za pješake, te svjetiljke za upozorenje noću. Potrebno je također provesti sva prometna osiguranja, postaviti zaštitne ograde i znakove upozorenja. O poduzetim mjerama zaštite na radu potrebno je za vrijeme radova obavijestiti zainteresirana poduzeća i institucije u skladu sa Zakon o prostornom uređenju i gradnji ("NN", 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) 2.1.3 Prikaz tehničkih rješenja u svrhu primjene pravila zaštite na radu i sredstava rada Zaštita od direktnog dodira Zaštita od električnog udara izvedena je prema HRN HD 384.4.41. Zaštita od direktnog dodira dijelova instalacije pod naponom predviđena je tako što se cijela instalacija izvodi izoliranim vodovima i kabelima za nominalni napon 1 kv. Svi kabeli se spajaju u razvodnim kutijama s poklopcima odgovarajućeg IP stupnja zaštite. Zaštita dijelova pod naponom izoliranjem primjenjena je upotrebom kabela i vodova s PVC ili PE izolacijom. U predmetnoj instalaciji su predviđeni kabeli i vodovi tipa FG70R. Zaštita kućištima ili pregradama je primjenjena na razvodnim kućištima i električnim aparatima. Razvodni uređaji su opremljeni bravicama i ključem (cilindar ili patent) ovisno o isporučenom uređaju čime je onemogućen pristup dijelovima pod naponom neovlaštenim osobama. Razdjelnik je od metalnih ili plastičnih materijala. Kućište razdjelnika je takve izvedbe da osigurava mjeru zaštite od direktnog dodira djelova pod naponom sukladno normi HRN IEC 60529. Priključci neutralnih vodiča List 28/51
su pristupačno izvedeni sabirnicom tako da se mogu isključiti pojedinačno i raspoznati kojem strujnom krugu pripadaju. To se odnosi i na priključke zaštitnih vodiča koji se ne smiju prekriti. Na razdjeljnik se postavljaju oznake: - znak munje - način zaštite od previsokog napona dodira Zaštita od indirektnog dodira Zaštita od električnog udara prema HRN HD 384.4.41 izvodi se automatskim isključivanjem napajanja strujnih krugova u kvaru. Isključivanje se vrši automatskim instalacijskim prekidačima. Karakteristike zaštitnih uređeja nadstruje odabrane su na osnovu proračuna struje kratkog spoja (impedancije petlje kratkospojenog strujnog kruga), dopuštenog napona dodira te dopuštenog vremena trajanja napona dodira sukladno važećim propisima i normama. Na cijeloj instalalciji provedeno je lokalno izjednačenje potencijala spajanjem zaštitnog vodiča na združeno uzemljenje. Napajanje se izvodi višežilnim kabelima sa odvojenim PE i N vodičem. Razvodni ormari izvode se sa odvojenim PE i N sabirnicama, te se i ostala instalacija izvodi kao TN-S mreža. Cjelokupni razvod elektro instalacija izvodi se uz odvojeno vođenje N i PE vodiča. Nuliranje se izvodi u glavnom ormaru spajanjem PE i N sabirnica. Sabirnica za uzemljenje (PE) spaja se zemljovodom na glavno uzemljenje. Zaštita automatskim isklapanjem napajanja primjenjena je usklađivanjem tipa razvodnog sustava u pogledu uzemljenja s izborom zaštitnih uređaja. Vodljivi dijelovi električnih aparata spojeni su na zaštitni vodič (PE) sa zeleno-žutom bojom izolacije. Presjeci faznih, nultog i zaštitnog vodiča su isti, a razlikuju se po boji izolacije. Obilježavanje kabelskih žila bojama provedeno je na sljedeći način: Trofazni priključak : crna = faza L1 (L2, L3) smeđa = faza L2 siva = faza L3 svjetlo plava = neutralni vodič zeleno-žuta = zaštitni vodič Monofazni priklučak : crna = Faza L1 ili L2 ili L3 svjetlo plava = neutralni vodič zeleno-žuta = zaštitni vodič. Prema karakteristikama zaštitnih uređaja dobijenih od proizvođača, izvršena je kontrola efikasnosti zaštite automatskim isklapanjem napajanja za najduži strujni krug instalacije. Vrijeme isklapanja zaštitnih uređaja manje je od dozvoljenog vremena isklapanja za računskim putem utvrđenog očekivanog napona dodira u slučaju kvara na instalaciji. Tehničke mjere zaštite od prenapona Tehničke mjere zaštite od prenapona osigurane su povezivanjem svih metalnih dijelova (metalnih kućišta i sl.) s glavnim uzemljivačem PE sabirnice u razvodnom ormaru. PE sabirnica u razvodnom ormaru se povezuju vodičima tipa P/F-Y, minimalnog presjeka 6 mm². Kao dodatna mjera zaštite od indirektnog dodira dijelova instalacije pod naponom je dopunsko izjednačenje potecijala metalnih masa, što obuhvaća povezivanje zaštitnog vodiča, uzemljivača i većih metalnih masa u objektu prema normi HRN HD 384.5.54. Tehničke mjere razdvajanjem strujnog kruga Na mjestu ugradnje električne opreme omogućeno je razdvajanje strujnog kruga lokalno pomoću osigurača. Tehničke mjere zaštite od nadstruje Sukladno standardu HRN HD 384.4.43 zaštita od struje preopterećenja i od struje kratkog spoja predviđena je osiguračima. Zaštita od struje preopterećenja je provedena pravilnim izborom List 29/51
kabela i vodova odgovarajućeg presjeka, te izborom zaštitnih uređaja odgovarajućih prekidnih karakteristika za zaštitu istih. Zaštita od struje kratkog spoja provedena je pravilnim izborom zaštitnih uređaja odgovarajućih prekidnih karakteristika za dani presjek kabela (vodova). Prema karakteristikama zaštitnih uređaja dobivenih od proizvođača, izvršena je kontrola vremena prorade zaštitnih uređaja. Struja jednopolnog kratkog spoja izračunata je za najdulji strujni krug instalacije uzimajući u obzir radni i induktivni otpor pojedinih dijelova kratkospojenog strujnog kruga. Vrijeme isklapanja zaštitnog uređaja je manje od dozvoljenog vremena kratkog spoja za dani presjek i materijal vodiča pri jednopolnom kratkom spoju. Izbor opreme u ovisnosti o vanjskim utjecajima Izbor opreme u ovisnosti o vanjskim utjecajima je izvršen u skladu sa standardima. Sva predviđena oprema i instalacijski materijal izabrani su tako da zadovoljavaju uvjete u zavisnosti od vanjskih utjecaja (uvjeti rada, mjesto montaže, utjecaj vlage, temperature, zaprljanosti). Zaštita od mehaničkog oštećenja izvedena je polaganjem kabela u odgovarajuće cijevi. Trajno dopuštene struje kabela i vodova Svi strujni krugovi i napojni kabeli dimenzionirani su tako da im u normalnim radnim uvjetima opterećenje ne prelazi trajno dozvoljene struje. 2.1.4 Zaštita od požara 2.1.4.1 Općenito Mjere zaštite od požara treba primjeniti prilikom: - organizacije gradilišta, - uskladištenja materijala i opreme, - transporta materijala i opreme, - montaže i ugradnje materijala i opreme i - u toku korištenja građevine, odnosno dijela građevine. Sve gore navedene mjere zaštite od požara moraju se primjenjivati u skladu sa zakonima, propisima i pravilnicima. Zaštita od požara provodi se tijekom izvođenja elektromontažnih radova kod korištenja iskrećih alata (aparati za zavarivanje, alati za brušenje i sl.). Mjere zaštite su odstranjivanje lako zapaljivih materijala sa mjesta rada, te osiguranje prijenosnog protupožarnog aparata za gašenje sa prahom. Tijekom izvođenja radova i elektroinstalacija potrebno je provesti sve potrebne mjere sa lako zapaljivimm materijalima koji mogu izazvati požar (boje, lakovi, plastične folije, sredstva za zaštitu od korozije koja služe za premazivanje i koja su na bazi zapaljivih tvari i sl.). Pri radu sa takvim materijalima zabranjena je upotreba otvorenog plamena i potrebno ih je držati udaljene od izvora topline. Na mjestima gdje postoji opasnost od požara potrebno je provesti zaštitne mjere prema Zakonu o zaštiti od požara. Za provedbu ovih mjera nadležna je i odgovorna osoba gradilišta, a kontrolu provodi voditelj gradilišta i odgovorna nadzorna osoba. Zaštita od požara u električnim instalacijama provedena je izborom materijala za izvođenje električne instalacije i odgovarajućim zaštitnim uređajima u strujnim krugovima. Osigurači i rasklopna oprema moraju biti dimenzionirani da kod kratkog spoja sigurno ugase ili prekinu električni luk, te da izdrži mehanička naprezanja kod kvara. Zaštita od toplinskih učinaka koje razvijaju elementi električne instalacije i opreme izvedena je po HRN HD 384.4.42. Svi spojevi kabela moraju biti pritegnuti momentom zavisno od dimenzije vijčanih spojeva prema DIN normama. List 30/51
Ugrađena oprema i instalacijski materijal odabrani su tako da ne predstavljaju opasnost od požara po okolinu. 2.1.4.2 Tehnička rješenja za primjenu pravila zaštite od požara Da bi električna instalacija nakon dovršenja građevine u cjelini zadovoljila zahtjevima što ih utvrđuju Pravila zaštite od požara, projektant je usvojio tehnička rješenja kojih se izvođač radova tokom izgradnje treba strogo pridržavati. 1. Sukladno Tehničkom propisu za niskonaponske električne instalacija (N.N. br 05/10), te prema normi HRN HD 384.4.41 zaštita od električkog udara izvedena je tako, da su svi neizolirani dijelovi električne instalacije koji mogu biti pod naponom, smješteni u razdjelnike, odnosno u razvodne kutije i utičnice, gdje u normalnim uvjetima rada neće biti dostupne. Također će i sva spajanja i razdvajanja strujnih krugova biti izvedena samo u razvodnim kutijama, kućištima aparata i u razdjelniku. 2. Prema zahtjevu distributera, zaštita od indirektnog dodira predviđena je automatskim isključenjem napajanja u sustavu TN-S. Zaštita od preopterećenja i razornog djelovanja struje kratkog spoja izvesti će se osiguračima propisanih veličina zavisno od presjeka vodiča pojedinih strujnih krugova, te dodatnom zaštitom zaštitnim uređajima diferencijalne struje za strujne krugove priključnica te strujne krugove priključaka. Presjeci vodova su odabrani prema maksimalnim snagama i kontrolirani obzirom na dozvoljeni pad napona. Sva instalacija predviđena je sustavom trožilnih odnosno četvero i peterožilnih kabela gdje se treća, odnosno četvrta ili peta žila na jednom kraju spaja na zaštitni kontakt priključnog uređaja, a na drugom kraju na zaštitnu sabirnicu u razdjelniku. U razdjelnicima na vidljivom i dostupnom mjestu izvesti će se vijak za uzemljenje i spojiti na zaštitnu sabirnicu. Vrata razdjelnika spojiti će se sa kućištem, savitljivim Cu vodičem presjeka 10 mm². 3. Izjednačenje potencijala provodi se u cijeloj građevini povezivanjem metalnih masa na temeljni uzemljivač građevine. U svim sanitarnim prostorima I marendariju predviđena je ugradnja kutija za izjednačenje potencijala na koje se spajaju sve metalne mase (metalne cijevi vodovoda, grijanja, kanalizacije i sl.). Zaštitna sabirnica glavnih razdjelnika biti će povezana sa uzemljivačem građevine. 4. Zaštitni uređaj diferencijalne struje (strujne zaštitne sklopke - ZUDS), tamo gdje se ugrađuje, ujedno se koristi kao dodatna zaštita od električkog udara, te zaštita građevine od eventualnog požara, koji pak može biti uzročnikom kvara na električnoj instalaciji. Navedene strujne zaštitne sklopke predviđene su kao dodatna zaštitna mjera od električkog udara, a sve u skladu s pripadnom normom HRN 60364-4-41/07. 5. U građevini je predviđena protupanična rasvjeta. Predviđene su svjetiljke sa vlastitim akumulatorom. 6. Nakon završetka radova, treba kompletnu električnu instalaciju pregledati, provjeriti efikasnost zaštite, kao i izmjeriti otpor izolacije u pojedinim strujnim krugovima, izmjeriti otpore kod povezivanja metalnih masa i izjednačenja potencijala, te o svim potrebnim ispitivanjima izdati pravovaljane ateste i protokole. 2.1.5 Postupanje sa otpadom Otpadni materijal nastao tijekom izvođenja elektromontažnih radova treba odlagati na unaprijed pripremljena mjesta gdje neće predstavljati opasnost za sudionike gradnje ili će predstavljati opasnost od požara (boje, lakovi, organska otapala). Otpad se ne smije odlagati po komunikacijama i evakuvacijskim putevima. Izvoditelj, odpadni materijal sortira prema vrsti, te nakon završetka radova organizira otklanjanje otpada sa gradilišta neposredno ili angažiranjem društva registriranog za postupanje sa otpadom. List 31/51
2.2 PRIMJENJENI PROPISI I ZAKONI KOD PROJEKTIRANJA SUSTAVA VATRODOJAVE 1. Zakon o prostornom uređenju i gradnji ("NN", 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) 2. Zakon o zaštiti na radu (NN br. 99/96,NN br. 94/96 i 114/03), 3. Zakon o zaštiti od požara (NN br. 92/10), 4. Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/08 i 33/10) 5. Zakon o mjeriteljstvu (NN br. 16/03 i 194/03) 6. Zakon o normizaciji (NN br. 55/96 i 163/03), 7. Zakon o otpadu (NN br. 178/04), 8. Zakon o energiji (NN br. 120/12) 9. Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 120/12) 10. Tehnički propisi za niskonaponske električne instalacije (NN 05/10) 11. Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN 30/09 i 139/10) 12. Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN 20/10 i 105/10) 13. Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN 103/08 i 129/11) 14. Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 88/12) 15. Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05) 16. Pravilnik o električnoj opremi namjenjenoj za uporabu unutar određenih naponskih granica (NN br. 20/10 17. Pravilnik o hrvatskim normama (NN 22/99) 18. Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN 47/99) Hrvatske norme : - HRN EN 54-1:2005 - Sustavi za otkrivanje i dojavu požara 1. dio: Uvod (EN 54-1:1996) - HRN EN 54-2:2005 - Sustavi za otkrivanje i dojavu požara 2. dio: Kontrola i pokazna oprema (EN 54-2:1997 + AC:1999) - HRN EN 54-2/A1:2007 - Sustavi za otkrivanje i dojavu požara 2. dio: Kontrola i pokazna oprema (EN 54-2:1997 / A1:2006) - HRN EN 54-3:2005 Sustavi za otkrivanjue i dojavu požara 3. dio: Naprave za uzbunjivanje Sirene (EN 54-3:2001 + A1: 2002) - HRN EN 54-4:2005 Sustavi za otkrivanje i dojavu požara 4. dio: Oprema za napajanje energijom (EN 54-4:1997 + AC:1999 + A1:2002) - HRN EN 54-5:2005 Sustavi za otkrivanje i dojavu požara - 5. dio: Detektori topline -- Točkasti detektori (EN 54-5:2000 + A1:2002) - HRN EN 54-7:2005 Sustavi za otkrivanje i dojavu požara - 7. dio: Detektori dima - Točkasti detektori koji upotrebljavaju raspršivanje svjetla, prolazak svjetla ili ionizaciju (EN 54-7:2000 + A1:2002) - HRN EN 54-10:2005 Sustavi za otkrivanje i dojavu požara - 10. dio: Detektori plamena -- Točkasti detektori (EN 54-10:2002) - HRN EN 54-11:2005 Sustavi za otkrivanje i dojavu požara - 11. dio: Ručni javljači (EN 54-11:2001) - HRN EN 54-12:2005 Sustavi za otkrivanje i dojavu požara - 12 dio: Detektori dima - Linijski detektori koji upotrebljavaju optičku zraku svjetla (EN 54-12:2002) - HRN DIN VDE 0833-1:2005 Sustavi za uzbunjivanje zbog požara, provale i prepada - 1. dio: Opći zahtjevi (DIN VDE 0833-1:2003) - HRN DIN VDE 0833-2:2005 Sustavi za uzbunjivanje zbog požara, provale i prepada - 2. dio: Zahtjevi za sustave za požarno uzbunjivanje (DIN VDE 0833-2:2004) List 32/51
- HRN DIN 14675:2005 Sustavi za otkrivanje i dojavu požara -- Ugradba i djelovanje (DIN 14675:2003) - HRN N.A5.070/82 Stupnjevi zaštite električne opreme ostvareni pomoću zaštitnih kučišta. Klasifikacija, označavanje i tipska ispitivanja. - HRN N.A9.001/80 Klasifikacija elektronskih i električnih uređaja s obzirom na zaštitu od električnog udara. - HRN N.B2.730/84 Električne instalacije u zgradama. Opće karakteristike i klasifikacija. - HRN N.B2.741/89 Električne instalacije u zgradama. Zaštita od električnog udara. - HRN N.B2.743/89,743-1/89 Električne instalacije u zgradama. Nadstrujna zaštita. - HRN N.B2.754/88,754-1/88 Električne instalacije u zgradama. Uzemljenje i zaštitni vodiči. - HRN N.B2.702/84 Električne instalacije u zgradama. Opsezi napona. - HRN N.B2.751/88 Električne instalacije u zgradama. Izbor i postavljanje električne opreme u ovisnosti o vanjskim utjecajima. - HRN N.B2.752/88 Električne instalacije u zgradama. Električni razvod. Trajno dopuštene struje. - HRN N.CO.006/83 Elektoenergetika. Označavanje izoliranih vodiča i kabela. NAPOMENA Zaštita od previsokog napona dodira na uređajima koji se napajaju sa 230V AC treba biti izvedena spajanjem vodljivih dijelova uređaja na postojeći sustav zaštite od previsokog napona dodira na objektu. List 33/51
2.3 TEHNIČKI OPIS SUSTAVA 2.3.1 Osnovni podaci o prostoru, instalacijama i uređajima 2.3.1.1 Lokacija Ovim projektom predlaže se rekonstrukcija kino dvorane i pratećih sadržaja u Novigradu na k.č. 285, 286, 287, 288, 289 i dio 290 sve k.o.novigrad. Cilj rekonstrukcije je modernizacija i podizanje kvalitete cjelokupnog kompleksa i omogućavanje polivalentnog korištenja prostora kao nadogradnja kulturne ponude grad Novigrada. 2.3.1.2 Prikaz karakteristika građevine Postojeće građevina je društvene namjene, a u njima se nalaze: kino dvorana, knjižnica i prateći sadržaji (caffe bar). Broj etaža najviše građevine postojećeg i izvedenog stanja je isti i iznosi P+1 knjižnica, od čega su sve etaže nadzemne. Visina građevine je iskazana kao visina od najniže kote zaravnatog terena do vijenca, ali i do vrha sljemena. Visine postojeće i izvedene građevine se u planiranom stanju je iste, što znači da je prostor knjižnice visine do vijenca 7,70 m, a do sljemena 8,70 m, dvorana je visine 6,50 m do vijenca, a do sljemena 8,25 m. Prostori za glumce oko pozornice su na dvije etaže zbog funkcionalnosti scene. KAT POVRŠINA (m²) KOEFICIJENT UKUPNO(m²) PRIZEMLJE 1080,67 1 1090,17 479,24 0,25 119,81 KAT 220,10 1 220,10 SVEUKUPNO 1429,93 2.3.1.3 Instalacije u građevini U predmetnoj građevini od instalacija značajnih za zaštitu od požara predviđene su: Elektroinstalacije jake i slabe struje Umjetna rasvjeta u svim prostorijama Mehanička ventilacija, klimatizacija prostora sa električnom energijom kao energetntom Unutarnja i vanjska hidrantska mreža Priključak na javni vodovod i kanalizaciju. Instalacije zaštite od udara munje na građevinu List 34/51
2.3.2 Vatrodojavni alarmni sustav 2.3.2.1 Postojeće stanje Objekt knjižnice prekriven je automatskim vatrodojavnim sustavom. Sastoji se od dvije petlje. Jedna petlja prekriva prizemnu etažu knjižnice dok druga petlja prekriva katnu etažu knjižnice. Za potrebe kino dvorane i caffe bara koristit će se postojeća vatrdojavna centrala koja se nalazi se u čajnoj kuhinji u knjižnici koja nije posebni požarni sektor, te će se spomenuta centrala morati postaviti u posebnom požarnom sektoru, u zidnom ormariću vatrootpornosti F90. 2.3.2.2 Novo satnje Sukladno vrsti i namjeni predmetnog objekta za isti je potrebno projektirati vatrodojavni sustav. Na objektu knjižnice zadržavaju se postojeći javljaći kao i pozicije istih no isti se spajaju u zajedničku petlju ( prizemlje + kat ) dok će druga petlja sa vatrodojavne centrale biti korištena za potrebe kino dvorane i caffe bara. 2.3.2.3 Opseg nadzora U objektu je instaliran sustav vatrodojave koji pokriva sve prostore u objektu: POTPUNA vatrodojavna zaštita. Automatskim optičkim javljačima štite se svi prostori u objektu. Sanitarni prostori bez požarnog opterećenja nisu štićeni automatskom dojavom požara. Na izlazu iz građevina (evakuacijski putevi) ugrađeni su ručni javljači požara. Odabrana kombinacija programibilne centrale i adresabilnih javljača omogućava signalizaciju prorade svakog pojedinog javljača što omogućava praktički trenutno, točno određivanje mjesta požara. Sustav je podijeljen na više (11) dojavnih grupa/zona: 01. Čajna kuhinja u knjižnici kat (Vatrodojavna centrala) (1 opt.) 02. Knjižnica kat (12 opt., 1 ruč., 5 par.ind, 1 sir.) 03. Knjižnica prizemlje (11 opt., 1 ruč., 5 par.ind, 1 sir., 1 I/=modul, 1 vanj.sir.) 04. Ulazni prostor-predprostor (8 opt., 1 ruč., 2 par.ind, 1 sir.) 05. Caffe bar (2 ter., 8 opt., 3 ruč., 1 sir.) 06. Kino - gledalište (6 ruč., 3 IC lin., 3 I/Omod, 2 sir.) 07. Kino - pozornica (6 opt., 2 ruč.) 08. Projektor-režija (2 opt.) 09. Krovište dvorane (10 opt.) 10. Ljetno kino-pomoćni prostori (8 opt., 2 ruč.) 11. Strojarnica (1 opt., 1 ruč., 1 I/Omod, 1 sir.) Odabrana kombinacija programibilne centrale i adresabilnih javljača omogućava signalizaciju prorade svakog pojedinog javljača što omogućava praktički trenutno, točno određivanje mjesta požara. 2.3.2.4 Vatrodojavni sustav tehnički opis Sustav se bazira na postojećoj, analogno adresabilnoj alarmnoj centrali AM2000N (Notifier - Honeywell) sa 2 petlje za priključivanje vatrodojavnih javljača, signalizacije i ostalih adresabilnih modula. Vatrodojavna centrala (kao i automatski javljači) udovoljava odredbama normi niza HRN EN 54, HRN DIN VDE 0833. Centralom se upravlja preko tipkovnice (na centrali, u čajnoj kuhinji, na katu u knjižnici) koja na sebi objedinjuje i sve funkcije indikacija te LCD prikaz informacija o sustavu te putem postojećeg, izdvojenog korisničkog panela LCD6000 (Notifier - Honeywell). List 35/51
Za povezivanje osjetnika na alarmnu centralu predviđene su dvije petlje na koje je moguće priključiti do 99 automatskih javljača i do 99 adresnih modula (sirene, I/O moduli, ). Korisnik ne mora upravljati sustavom vatrodojave, osim u slučaju dojave dima ili vatre te u slučaju dojave greške na sustavu. Alarmno stanje, kao i sva ostala događanja u sustavu protokoliraju se u internu memoriju vatrodojavne centrale i na raspolaganju su za pregled na ekranu. U alarmnoj centrali se u slučaju alarma aktivira zvučna i svjetlosna signalizacija te se informacije ispisuju na LCD prikazivaču. Centrala se napaja sa NN mreže (poseban strujni krug - osigurač), a u slučaju nestanka električne energije ima u sebi ugrađene akumulatorske baterije koje podržavaju rad VD centrale i svih montiranih osjetnika najmanje 30 sati u bezalarmnom stanju i 30 min u alarmnom stanju (akumulatorska baterija je odabrana sukladno odredbama norme HRN DIN VDE 0833 dio 2). Vatrodojavni sustav se sastoji od alarmne centrale sa izdvojenim korisničkim panelom te ukupno 67 komada optičkih javljača dima, 17 ručnih javljača požara, 3 linearnih IC požarnih javljača, 12 paralelnih indikatora prorade autom.javljača, 7 sirena za internu ugradnju, 1 vanjske sirena sa bljeskalicom i samonapajanjem, 2 termička javljača te 5 U/I adresabilnih modula. 2.3.2.5 Vatrodojavna alarmna centrala Vatrodojavna centrala, analogno adresabilna AM2000N (Notifier/Honeywell) je montirana na zidu u visini očiju u čajnoj kuhinji (knjižnica kat). U objektu nije organizirano 24-satno dežurstvo pa je (sukladno Pravilniku) alarmna centrala smještena u posebnom požarnom sektoru sa dojavom na 24- satni nadzorni centar. Vatrodojavna centrala ima DVIJE adresabilne petlje (396 adresa), neproširiva maksimalno 198 adresabilnih detektora + 198 adresabilnih modula; 150 programskih zona. Programiranje CBE (Control By Event) jednađbi za aktiviranje izlaza, 400 programskih grupa podešavanje osjetljivosti ručno i automatski (mod dan/noć) nadzor sustava, automatski test detektora, automatsko prepoznavanje vrste detektora neizbrisiva memorija 999 događaja; kompenzacija drifta; walk-test programiranje pomoću tipkovnice i LCD displeja ili putem upload/download programa RS232 izlaz za programiranje; RS485 izlaz za do 16 izdvojena signalna i upravljačka panela. Izlazi: nadzirani izlaz za sirenu, relejni izlazi greške i alarma centrale umrežavanje u Notifier-NET 2000N OSNOVNE KARAKTERISTIKE mikroprocesorska analogno adresabilna vatrodojavna centrala sa dvije petlje maksimalno 99 detektora u petlji nadzor kvarova i testiranje programabilni alarmni nivoi i vremenske zadrške programabilni izlazi, utišiva signalizacija memorija 1000 posljednjih događaja sa datumom i vremenom nadzirani izlaz za sirenu; izlazi za predalarm i alarm TEHNIČKE KARAKTERISTIKE izlaz za sirenu: 1 A / 24 V; relejni izlazi: NO / NC 1 A @ 24 V napajanje detektora 24 V, maks. 2,1 A napajanje: transformator 230V / 24V + 2 akumulatora 12 V, 18 Ah dimenzije: 483mmx266mmx200mm IP zaštita: IP30 radna temperatura: -5 C do +40 C 2.3.2.6 Korisnički upravljački terminal Izdvojeni signalno upravljački displej LCD6000N (Notifier/Honeywell), LCD sa 8x40 karaktera, zidna montaža. LCD tipkovnica za izdvojenu signalizaciju i upravljanje, 8 linija po 40 karaktera, zujalica za List 36/51
zvučnu signalizaciju, tipke za upravljanje, kompatibilna s vatrodojavnim centralama AM2000N, AM4000 i AM6000N, maksimalno 32 tipkovnice po centrali na RS-485 petlji. TEHNIČKE KARAKTERISTIKE napajanje 15-30 Vdc potrošnja 180 ma dimenzije 155 mm x 240 mm x 53 mm 2.3.2.7 Vatrodojavni javljači 2.3.2.7.1 Optički analogno adresabilni javljači dima U svim prostorima (osim u kino dvorani) montiraju se analogno adresabilni, optički javljači dima tip NFXI-OPT (Notifier/Honeywell) ukupno 67 javljača, na podnožjima za ugradnju u suhim prostorima B501AP (Notifier/Honeywell). Optički javljači su idealni za ranu detekciju dima nastalog pirolizom, a to je u 90% način na koji počinje većina tinjajućih požara. Neosjetljivi na turbolencije zraka, optički dimni javljači garancija su za eliminiranje lažnih alarma. Javljači su dvožični, konvencionalni sa indikacijom greške i alarma. Mogu u idealnim uvijetima nadzirati površinu do 120 m 2. Uz visinu stropa 4-5 m u realnim uvijetima nadziru površinu od 60 80 m 2. Odabir, broj i razmještaj optičkih javljača je takav (norme HRN DIN VDE 0833 dio 2) da javljači otkrivaju požar u najranijem stadiju i da su izbjegnute lažne uzbune (dojave). Nova verzija niskoprofilnog analogno adresabilnog optičkog vatrodojavnog detektora sa ugrađenim izolatorom je potpuno kompatibilan (električki i mehanički) sa prijašnjim verzijama detektora (koji su već ugrađeni na objektu). NFX serija ima ugrađen novi protokol koji omogućuje veći broj uređaja na petlji (159+159) i veću fleksibilnos u programiranju i upravljanju detektorima. Prednosti novog protokola biti će dostupne sa novom serijom centrala. Podešavanje osjetljivosti iz centrale, nominalna osjetljivost 1.6% postavljanje adrese rotacijskim preklopnicima, ugrađeno automatsko prepoznavanje vrste detektora dvije trobojne LED trepću kada je detektor adresiran (moguće isključiti LED), konstantno svijetle u alarmu unaprijeđena zaštita od smetnji, poboljšana zaštita od lažnih alarma uzrokovanih insektima ugrađen reed kontakt za testiranje magnetom; moguće testiranje iz centrale za ugradnju potrebno standardno podnožje B501AP TEHNIČKE KARAKTERISTIKE napajanje 15-32 Vdc, potrošnja 200 µa, 7 ma za LED max otpor adresabilne petlje 40 ohm izlaz za paralelni indikator: 22.5Vdc, 10.8mA stezaljke podnožja primaju max. presjek vodiča od 2,5mm2 vlažnost: 10-93% IP zaštita: IP30 (IP33 sa WB-1AP) dimenzije 102 mm x 43 mm; radna temperatura od -30 C do 70 C težina: 97g 2.3.2.7.2 Infracrvena požarna barijera U prostoru gledališta kino dvorane, pod spuštenim stropom ugrađuje se 3 komada (poprečno), IC linijskih detektora dima tip ES-50 (Notifier/Honeywell), sa primo/predajnom stranom sa jedne strane, a reflektorom na suprotnoj strani prostora. Odabran je model sa jednom aktivnom stranom zbog jednostavnije montaže, umjeravanja i testiranje te jaftinije izvedbe instalacija. Infracrveni (reflex) vatrodojavni javljač, domet 2-50m, max površina pokrivanja max. 750 m² (15*50 m) List 37/51
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE Domet od 2 do 50 metara u dužinu i do 15m širine Pokrivanje područja 750 m2 (15m x 50m) Radni napon 12 do 24VDC, potrošnja u mirovanju 19-39mA, u alarmu 32-52mA Relejni izlaz za alarm Programljivi nivoji alarma (25%, 35%, 50%) LED lampice za jednostavno podešavanje stropna ili zidna montaža pomoću nosača SEM 2.3.2.8 Ručni adresabilni javljači požara Ručni javljač s ugrađenim adresabilnim modulom i izolatorom, za unutarnju montažu. Pored automatskih javljača u sustav vatrodojave uključeno je i 17 ručnih javljača požara. Odabran je tip analogno adresabilnog ručnog javljača sa izolatorom petlje M700KISO (Notifier/Honeywell) za suhe prostore. Ručni javljači su raspoređeni na komunikacijskim putevima i izlazima iz građevine, a postavljeni se na lako uočljiva mjesta (na evakuacijskim putevima). Ručni javljači su smješteni na međusoboj udaljenosti od manje od 20 m (dozvoljeno 30 m). Uz njih se mora postaviti i oznaka sa uputom za aktiviranje u slučaju požara. Svrstani su u posebne požarne grupe sa trenutnim alarmiranjem, bez vremenskog zatezanja. Aktiviraju se razbijanjem stakla ili uvlačenjem testnog ključića u prorez za testiranje. Statusni LED se automatsko aktivira nakon razbijanja stakla. Ugrađeni ručni javljači odgovaraju odredbama normi HRN DIN 14650-1, 2 i 3, HRN DIN 14 651, HRN DIN 14 652, HRN DIN 14 653, HRN 14 654, 14 655 ili HRN DIN 14 678. TEHNIČKE KARAKTERISTIKE Radni napon 24VDC, potrošnja u mirovanju 360μA, u alarmu 6mA, LED 3mA Dimenzije: 87 mm x 87 mm x 52 mm Radna temperatura: od -30 C do 70 C 2.3.2.9 Analogno adresabilni termodiferencijalni+termički javljač požara Analogno adresabilni termodiferencijalni i termički detektor NFX-TDIFF (Notifier/Honeywell) šalje centrali analognu informaciju o temperaturi postavljanje adrese rotacijskim preklopnicima, ugrađeno automatsko prepoznavanje vrste detektora LED trepću kada je detektor adresiran (moguće isključiti LED), konstantno svijetle u alarmu ugrađen reed kontakt za testiranje magnetom; moguće testiranje iz centrale napajanje 15-32 V, potrošnja 200 μa (7 ma za LED) dimenzije 102 x 61 mm ( sa podnožjem ) radna tempertura -30 do 70 C Princip dojave/detekcije je mjerenje temperature putem odvojenih NTC-senzora za nadziranje promjena i maksimalnih vrijednosti. 2.3.2.10 Paralelni indikatori prorade Na mjestima gdje nije moguće brzo odrediti poziciju aktiviranog automatskog javljača dima unutar dojavne zone, montirani su paralelni indikatori prorade (ukupno 12 komada). Pet indikatora su montirana na katu knjižnice, ostali paralelni indikatori su montirani u prizemlju knjižnice ( 5 komada ) List 38/51
te u hallu knjižnice ( 2 komada ). Svi paralelni indikator ugrađeni su ispod stropa. Napajanje 5 V, 25mA. 2.3.2.11 Ulazno/izlazni adresabilni modul U sustavu je predviđeno 5 komada ulazno/izlaznih adresabilnih modula. Modul sa oznakom CMA-11 (Notifier/Honeywell) sadrži jedan izlazni relej i jedan (nadzirani) ulaz. I/O moduli imaju funkciju upravljanja linearnim IC javljačima požara (3 komada u prostoru gledališta), razdjelnikom strojarnice RO-STR (1 komad u strojarnici) te samonapajanom sirenom sa bljeskalicom za vanjsku montažu. Ulazni monitor modul za priključivanje uređaja s NO kontaktima i 1 izlazni modul. Postavljanje adrese modula s pomoću dva rotacijska preklopnika, automatsko prepoznavanje vrste modula, dvobojna LED lampica za signalizaciju rada, izlaz za dodatne LED. TEHNIČKE KARAKTERISTIKE Radni napon 15 do 32VDC, potrošnja u mirovanju 0,35mA, u alarmu 0,5mA 1 Individualno upravljani izlazni relej Relejni kontakti 30Vdc kod 1 amp Jedan nadzirani ulaz Dimenzije V=92mm x Š=50mm x D=29mm 2.3.2.12 Alarmiranje Sustav ima ukupno 7 analogno adresabilnih sirena sa izolatorom petlje za unutrašnju ugradnju i jednu konvencionalnu, samonapajajuću sirenu sa bljeskalicom za vanjsku montažu. Adresabilne sirene sa napajanjem iz detektorske petlje su tipa AWS32/R-I (Notifier/Honeywell). Ugrađuju se u knjižnici-prizemlje, ulaznom hallu, knjižnici-kat, strojarnici, caffe baru i u kinu-gledalište. Konvencionalna sirena za vanjsku montažu (postojeća) je model BENTEL CALL-R24. TEHNIČKE KARAKTERISTIKE Radni napon 15-32VDC, Potrošnja 120μA 3,7mA kod 102dB na 1m) U alarmnoj centrali se u slučaju alarma aktivira zvučna signalizacija u prostoru i dojava preko digitalnog telefonskog dojavnika na zaštitarsku službu (24 satni nadzorni centar) Svi alarmni događaji kao što su: požarni alarm, greška na sustavu, nestanak mrežnog napona, pad napona aku-baterije, dojavljuju se digitalnim telefonskim dojavnikom, putem telefonske linije na 24- satnu dežurnu službu. 2.3.2.13 Odabir kabela Sva ožičenja se izvedena crvenim dvožilnim kabelom za vatrodojavne instalacije tip IB-Y(St)Y 2x2x0,8mm. Ožičenje je, pri uključenom sustavu vatrodojave, nadzirano na prekid i kratki spoj. Pogonske smetnje se prepoznaju i pokazuju u vremenu i na način sukladan odredbama norme HRN EN 54-2. Vodovi za instalaciju vatrodojave su odabrani, položeni, učvršćeni i označeni na način sukladan odredbama norme HRN DIN VDE 0833 dio 2 i normi HRN EN 54-2 i 4. Shema razvoda vatrodojave prikazana je u nacrtima u prilogu. List 39/51
2.4 PRORAČUN KAPACITETA AUTONOMNOG RADA AKUMULATORSKE BATERIJE VATRODOJAVNE CENTRALE Proračun obuhvaća potrošnju električne energije svih ugrađenih javljača, sirena i vatrodojavne centrale (autonomija ugrađenih akumulatorskih baterija) u slučaju ispada stalnog napajanja (220 V). Proračunom će se obuhvatiti normalni rad sustava u trajanju od 30 sati nakon ispada napajanja 220 V i pola sata alarmnog stanja (nakon trideset sati autonomnog rada). Minimalni kapacitet autonomnog rada akumulatorske baterije računa se prema formuli: C = 1,25 x (I 1 x t 1 + I 2 x t 2) gdje je: I 1 - ukupna potrošnja struje svih potrošača vatrodojavnog sustava u bezalarmnom stanju I 2 - ukupna potrošnja struje svih potrošača vatrodojavnog sustava u alarmnom stanju t 1 vrijeme rada sustava u bezalarmnom stanju (30 sati) t 2 vrijeme rada sustava u alarmnom stanju (0,5 sati) Prema podacima proizvođača opreme koja je specificirana ovim projektom potrošnja struje je slijedeća: - vatrodojavna centrala (24 V 4V) I 1 = 300 ma I 2 = 300 ma - izdvojeni LCD terminal (24 V 4V) I 1 = 180 ma I 2 = 180 ma - optički javljač (24 V 4V) I 1 = 0,2 ma I 2 = 7 ma - ručni javljač (24 V 4V) I 1 = 0,36 ma I 2 = 9,1 ma - IC požarna barijera (24 V 4V) I 1 = 39 ma I 2 = 52 ma - paralelni indikator prorade javljača (24 V 4V) I 2 = 25 ma - adresabilni modul (24 V 4V) I 1 = 0,35 ma I 2 = 0,5 ma - sirena u petlji (24 V 4V) I 1 = 0,12 ma I 2 = 3,7 ma Potrošnja struje u normalnom radu (ugrađeno 67 automatska javljača, 17 ručnih javljača požara, 3 linearna IC požarna javljača, 12 paralelnih indikatora prorade autom.javljača, 7 sirena za internu ugradnju, 1 sirena za vanjsku ugradnju i 5 U/I adresabilnih modula): centrala 1 x 300 ma = 300 ma izdvojeni terminal 1 x 180 ma = 180 ma automatski javljači 67 x 0,2 ma = 13,4 ma ručni javljači 17 x 0,36 ma = 6,12 ma IC požarne barijere 3 x 32 ma = 96 ma adresabilni moduli 5 x 0,35 ma = 1,75 ma sirene 7 x 0,12 ma = 0,84 ma Ukupna potrošnja I 1 = 598,11 ma Ukupan kapacitet vatrodojavnog sustava u normalnom radu (bez alarmnog stanja) bez stalnog List 40/51
napajanja 220 V iznosi: I 1 x t 1 = 598,11 ma x 30 h = 17,943 Ah Potrošnja struje u alarmnom stanju (uzima se 50 % javljača u alarmnom stanju): centrala 1 x 300 ma = 300 ma izdvojeni terminal 1 x 180 ma = 180 ma automatski javljači 34 x 7 ma = 238 ma ručni javljači 9 x 9,1 ma = 81,9 ma IC požarne barijere 3 x 52 ma = 156 ma adresabilni moduli 3 x 0,5 ma = 1,5 ma paralel.indikatori 12 x 25 ma = 300 ma sirene adresabilne 4 x 3,7 ma = 14,8 ma Ukupna potrošnja I 2 = 1.272 ma Ukupan kapacitet vatrodojavnog sustava u alarmnom stanju bez stalnog napajanja 220 V iznosi: I 2 x t 2 = 1.272 ma x 0,5 h = 0,64 Ah Minimalni kapacitet akumulatorske baterije mora biti: C = 1,25 x (I 1 x t 1 + I 2 x t 2) = 1,25 x (17,94 Ah + 0,64 Ah) = 23,23 Ah Kako će se uz vatrodojavnu centralu ugraditi dvije akumulatorske baterije 12V, 26Ah ukupan kapacitet paralelno spojenih baterija (24 V) iznositi će 26 Ah one će zadovoljiti važeće propise. List 41/51
2.5 OPIS PRORADE SUSTAVA I PLAN UZBUNJIVANJA Planom uzbunjivanja utvrđuju se postupci uzbunjivanja, u slučaju prorade sustava za dojavu požara, i to za vrijeme i izvan radnog vremena zaposlenog osoblja. Plan uzbunjivanja za predmetnu građevinu priložen je u ovom projektu, a prikazan je na nacrtu. Planom uzbunjivanja predviđeno je da se na centrali vatrodojave najprije pojavi signal preduzbune. Taj signal je namijenjen samo za dežurno osoblje, i to u slučaju da je neki od automatskih javljača požara montiranih u građevini prešao iz normalnog stanja u stanje uzbune. Signal preduzbune daju automatski javljači požara montirani po građevini. Dežurna osoba potvrđuje prijem preduzbune, za što ima na raspolaganju 15 sekundi od dojave preduzbune na centrali. Nakon potvrde prijema preduzbune (15 sekundi), dežurna osoba ima na raspolaganju 3 minute nakon kojih centrala automatski prelazi u stanje uzbune. U navedene 3 minute dežurna osoba mora pronaći javljač koji je prešao u alarmno stanje te proslijedio signal na centralu, ustanoviti da li je dojava lažna ili se radi o požaru, te da li je požar većeg ili manjeg intenziteta. U slučaju lažne dojave dežurna osoba se vraća do centrale i poništava signal preduzbune. U slučaju požara manjeg intenziteta, dežurna osoba pristupa gašenju požara ručnim alatima za gašenje i ostalim priručnim sredstvima, te nakon lokaliziranja požara dolazi na centralu i poništava signal preduzbune. Za to ima na raspolaganju 3 minute prije nego centrala pređe u stanje uzbune. U slučaju požara većeg intenziteta, dežurna osoba pronalazi najbliži ručni javljač i aktiviranjem sustava za dojavu požara istog trenutka prebacuje u stanje uzbune nakon čega pristupa gašenju ručnim aparatima za gašenje i ostalim priručnim sredstvima ukoliko je to moguće obzirom na veličinu požara. Ukoliko dežurna osoba nije aktivirala ručni javljač već je odmah pristupila gašenju, nakon 3 minute centrala automatski prelazi u stanje uzbune. Dakle, stanje uzbune na objektu nastaje automatski u slijedećim slučajevima: - ukoliko dežurna osoba ne potvrdi prijem signala preduzbune u roku od 15 sekundi, - ukoliko dežurna osoba ne poništi signal preduzbune u roku od 3 minute, - ukoliko dođe do prorade drugog automatskog javljača požara tijekom trajanja 3 minute, provjere uzroka odašiljanja signala preduzbune, - ukoliko je aktiviran ručni javljač požara na objektu Stanje uzbune na objektu znači: - da su aktivirane sirene za davanje zvučne uzbune na objektu, - da je signal uzbune proslijeđen na prije definirano mjesto - zaštitarsku tvrtku. U slučaju požara u prostoru iz kojeg je alarm dojavljen, ovisno o veličini požara, osoba zadužena za protupožarnu zaštitu će poduzeti mjere za gašenje požara definirane internim aktima poduzeća, među ostalim ''Pravilnika o (protupožarnoj) zaštiti u objektu" koji mora sadržavati između ostaloga i slijedeće članke: Članak. Svaki djelatnik koji prvi opazi neposrednu opasnost od nastanka požara ili opazi požar dužan je otkloniti opasnost, odnosno ugasiti požar ako to može bez opasnosti za sebe ili drugu osobu. Ako djelatnik to ne može sam, dužan je odmah obavijestiti ostale djelatnike, interventnu vatrogasnu postrojbu na broj telefona ili najbližu vatrogasnu postrojbu radi početka akcije gašenja požara na telefonski broj. Članak. Prilikom dojave o nastalom požaru djelatnik treba dati slijedeće podatke: Ime i prezime i broj telefona sa kojeg se javlja Mjesto (lokaciju) požara i najbliži pristup vozilima vatrogasne postrojbe List 42/51
Da li je požar u građevini ili na otvorenom prostoru Vrstu materijala koji gori (tekućina, plin, drvo, plastika, guma i sl.) Da li u požaru ima ozlijeđenih Članak. Prije napuštanja radne prostorije i početka gašenja požara svaki djelatnika na svom radnom mjestu mora: Isključiti električnu struju Zatvoriti dovod plina Iznijeti na sigurno mjesto, ako je moguće, boce sa plinom ili posuđe sa zapaljivim tekućinama Izvesti na siguran prostor motorna vozila Spriječiti nastanak panike prilikom izlaska iz radnih prostora Članak. Nakon završetka akcije gašenja požara odgovorni djelatnik zajedno sa voditeljem akcije gašenja požara dužan je: Na mjestu požara osigurati dežurstvo u potrebnom vremenskom trajanju radi sprječavanja ponovnog požara Osigurati dežurstvo na mjestu požara do dana, ako je požar ugašen tijekom noći Dežurnom tijekom dežurstva osigurati potrebnu vatrogasnu opremu i sredstva za gašenje požara Članak. Upotrijebljenu opremu i uređaje za gašenje požara potrebno je odmah dovesti u ispravno stanje i spremiti na određena mjesto. Ako do stanja alarma dođe van radnog vremena objekta, požarni se alarm prosljeđuje u 24- satni nadzorni centar. Dežurna osoba u će izvršiti uviđaj u objektu ili poslati ophodnju koja će ustanoviti razloge aktiviranja požarnog alarma te u slučaju požara telefonskim putem o događaju obavijestiti: - lokalnu vatrogasnu postaju u na broj - djelatnika zaduženog za zaštitu od požara (DZZOP) na broj - i voditelja objekta (odgovorna osoba) na broj. List 43/51
POŽARNI PREDALARM 15 sekundi Uključenje interne zvučne signalizacije < 15 sek > 15 sek Isključenje zvučnog alarma PRIHVAT=3 min Pronalaženje mjesta požara ODLUKA LAŽNI ALARM POŽAR OPĆI POŽARNI ALARM Uključenje zvučne signalizacije Daljinski prijenos alarma Nadzorna služba Poziv vatrogasne jedinice GAŠENJE POŽARA RESET CENTRALE VATRODOJAVNOG SUSTAVA List 44/51
2.6 UPUTE ZA ODRŽAVANJE Kako bi se osigurala svrsishodnost i pouzdanost vatodojavnog sustava potrebno je da korisnik sustava sklopi ugovor o održavanju sustava sa za to ovlaštenim tvrtkama. U ugovoru se trebaju definirati periodični pregledi sustava s tim da ti periodični pregledi ne smiju biti rjeđi nego je opisano u nastavku. - Proizvođač, isporučitelj ili izvođač sustava obavezan je obučiti određeni broj ljudi korisnika sustava kako bi oni ne samo znali rukovati sustavom, već i bili osposobljeni otklanjati jednostavnije kvarove. - Prilikom provjere rada sustava treba isključiti mogućnost nepotrebnog uzbunjivanja ostalih ljudi u objektu te slanja alarmnog signala u nadzorni centar. - O svakom ustanovljenom nedostatku potrebno je odmah obavijestiti tvrtku s kojom je sklopljen ugovor o održavanju sustava. 2.6.1 Knjiga održavanja vatrodojavnog sustava Knjiga održavanja sastavni je dio sustava za dojavu požara. U njoj su opisani postupci koje korisnik treba vršiti u naznačenim vremenskim razmacima kako bi sustav radio bez poteškoća i kvarova do kojih bi moglo doći ako se nebi vršilo redovno održavanje. Djelovi knjige održavanja su : I. Opći podaci II. Tehnički podaci III. Prikaz vatrodojavnih područja i skupina s ugrađenom opremom IV. Upućena osoba korisnika sustava za dojavu požara V. Evidencija o pogonskom stanju VI. Podaci o stručnoj osobi zaduženoj za održavanje sustava za dojavu požara VII. Evidencija o redovnim i izvanrednim pregledima sustava za dojavu požara VIII. Evidencija o periodičkim ispitivanjima sustava za dojavu požara ovlaštene pravne osobe IX. Mjesto za upisivanje nalaza prilikom redovnih, izvanrednih i periodičnih pregleda i ispitivanja, odnosno nakon obavljenih popravaka na sustavu za dojavu požara. Knjiga se pohranjuje u neposrednoj blizini centrale za dojavu požara, na mjesto osigurano od oštećenja, uništenja, zagubljenosti ili neovlaštene uporabe. Mora biti uvijek dostupna osobama koje su ovlaštene i upoznate s radom i dijelovima sustava za dojavu požara. Podatke u knjigu treba upisati čitljivo, s datumom i točnim vremenom upisa, te potpisom upisatelja. Knjigu je potrebno predočiti i prilikom svakog redovnog pregleda ili popravka od strane servisera, koji također u nju upisuju svoju intervenciju. 2.6.2 Tjedne provjere Tjedne provjere trebaju izvršiti osobe korisnika obučene i zadužene za rukovanje vatrodojavnim sustavom. Jedan put svakog tjedna potrebno je izvršiti slijedeće provjere: - da li su uklonjeni svi nedostaci koji su bili uočeni prilikom prošlih provjera i upisani u Dnevnik rada sustava, List 45/51
- da li postoje neke novonastale prepreke koje onemogućavaju normalni rad vatrodojavnih detektora, - da li su na uređajima sustava nanesena mehanička oštećenja, - da li je svjetlosna i zvučna indikacija u centralnom uređaju ispravna, - da li je akumulator za rezervno napajanje u ispravnom stanju. 2.6.3 Tromjesečne provjere Tromjesečne provjere obavlja u garantnom roku (1 godina) ovlašteno poduzeće, a nakon toga roka obučene osobe korisnika zadužene za rukovanje ili po ugovoru ovlašteno poduzeće. Prilikom ovih provjera treba izvršiti slijedeće provjere: - da li svi detektori reagiraju na propisan način i u propisanom vremenu, - da li su sve funkcije centralnog uređaja ispravne, - da li svi ostali uređaji vatrodojavnog sustava funkcioniraju ispravno. Sve ove provjere mogu se obavljati prema potrebama i ugovoru i češće (tjedno-mjesečno), ali nikako rjeđe od tri mjeseca. Korisnik sustava je obavezan brinuti za dane izvršavanja svih periodičnih provjera i omogućiti osobama koje vrše provjere neometan rad. 2.6.4 Upute za rukovanje Upute za rukovanje sastavni su dio sustava za dojavu požara. Sadržane su u posebnoj knjizi koja, kao i Knjiga održavanja, mora biti pohranjena u neposrednoj blizini centrale za dojavu požara. Mora biti osigurana od oštećenja, uništenja, neovlaštene uporabe ili zagubljenja. Nije dozvoljeno iznositi je iz prostorije u kojoj je centrala za dojavu požara. Mora biti uvijek dostupna korisnicima sustava, odnosno osobama koje su ovlaštene i upoznate sa radom centrale za dojavu požara i cijelog sustava za dojavu požara. Neophodno je da se osobe koje će imati ovlasti rada sa sustavom za dojavu požara, upoznaju s načinom rada, dijelovima i funkcijama centrale za dojavu požara, kako bi u potrebnoj situaciji mogle djelovati brzo i nedvosmisleno. Zbog toga je potrebno da prouče svu priloženu dokumentaciju, a prije svega upute za rukovanje. List 46/51