TA

Europski parlament 2014-2019 USVOJENI TEKSTOVI P8_TA(2015)0293 Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi Rezolucija Europskog parlamenta od 8. rujna 2015. ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi (2014/2149(INI)) Europski parlament, uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji (UEU), u kojoj je navedeno da su potpisnici nadahnuti kulturnim, vjerskim i humanističkim nasljeđem Europe i članak 3. stavak 3. UEU-a, uzimajući u obzir članak 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, a posebno njezin članak 22., uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja koju je UNESCO usvojio 20. listopada 2005., uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ 1, uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006, 2 uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju Ulaganje za rast i radna mjesta te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006, 3 uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. 1 SL L 347, 20.12.2013., str. 221. 2 SL L 347, 20.12.2013., str. 320. 3 SL L 347, 20.12.2013., str. 289.

prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije (2014. 2020.) Obzor 2020. i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ, 1 uzimajući u obzir Direktivu 2014/60/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o povratu kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012, 2 uzimajući u obzir Direktivu 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, 3 uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Konvencija iz Fara) od 13. listopada 2005., 4 uzimajući u obzir zaključke Vijeća o kulturnoj baštini kao strateškom resursu za održivu Europu od 21. svibnja 2014., 5 uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 25. studenog 2014. o participativnom upravljanju kulturnom baštinom 6 i o planu rada za kulturu za razdoblje 2015. 2018. 7 i europsku godinu kulturne baštine navedenu u zaključcima, uzimajući u obzir preporuku Komisije 2011/711/EU od 27. listopada 2011. o digitalizaciji i internetskoj dostupnosti kulturnih materijala i digitalnom očuvanju, 8 uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu Plan ulaganja za Europu (COM(2014)0903), uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 22. srpnja 2014. naslovljenu Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi (COM(2014)0477), uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od studenog 2014. o Komunikaciji Komisije Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi, uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje te mišljenja Odbora za promet i turizam i Odbora za regionalni razvoj (A8-0207/2015), A. budući da su kultura i kulturna baština zajednički resursi i zajednička dobra i vrijednosti i ne mogu biti isključive, a njihov pun potencijal za održiv ljudski, društveni i gospodarski razvoj još nije u potpunosti prepoznat i pravilno upotrijebljen, koliko na razini strategija EU-a, toliko i kada je riječ o ciljevima razvojnog plana UN-a za 1 SL L 347, 20.12.2013., str. 104. 2 SL L 159, 28.5.2014., str. 1. 3 SL L 175, 27.6.2013., str. 1. 4 Usvojio Odbor ministara Vijeća Europe 13. listopada 2005.; otvorena za potpisivanje državama članicama u Faru (Portugal) 27. listopada iste godine; stupila na snagu 1. lipnja 2011. 5 SL C 183, 14.6.2014., str. 36. 6 SL C 463, 23.12.2014., str. 1. 7 SL C 463, 23.12.2014., str. 4. 8 SL L 283, 29.10.2011., str. 39.

razdoblje nakon 2015.; B. budući da je pri donošenju odluka u obzir potrebno uzeti višestruki utjecaj kulture u društvu; C. budući da je kulturna baština prirodno heterogena i da odražava kulturnu i jezičnu raznolikost i pluralizam te utječe na regionalni razvoj, socijalnu koheziju, poljoprivredu, pomorstvo, okoliš, turizam, obrazovanje, digitalnu agendu, vanjske odnose, carinsku suradnju te istraživanje i inovacije; D. budući da promicanje kulture, kulturne raznolikosti i međukulturnog dijaloga ubrzava suradnju među državama članicama; E. budući da se poticanjem europske kulturne i jezične raznolikosti, promicanjem europske kulturne baštine i jačanjem konkurentnosti europskog kulturnog i kreativnog sektora promiče pametan, održi i uključiv rast; F. budući da su resursi baštine dugotrajna imovina koja ima ulogu u stvaranju vrijednosti i doprinosi razvoju vještina i gospodarskom rastu promicanjem turizma i stvaranjem radnih mjesta; G. budući da su projekti u području kulturne baštine često primjeri inovativnih i održivih gospodarskih aktivnosti u okviru kojih se mogu razviti poduzetničke i istraživačke sposobnosti malih i srednjih poduzeća (MSP); H. budući da kulturna baština, materijalna i nematerijalna, ima znatnu ulogu u stvaranju, očuvanju i promicanju europske kulture i vrijednosti te nacionalnog, regionalnog, lokalnog i individualnog identiteta, kao i suvremenog identiteta naroda Europe; I. budući da su za politike održavanja, obnove i očuvanja, dostupnosti i iskorištavanja kulturne baštine prvenstveno odgovorne nacionalne, regionalne ili lokalne vlasti, ali da kulturna baština ima i europsku dimenziju te da se pitanja u vezi s njom izravno rješavaju u sklopu nekoliko politika EU-a, uključujući poljoprivrednu politiku, politiku okoliša i politiku koja se odnosi na istraživanja i inovacije; J. budući da se u članku 167. UFEU-a određuje da Unija doprinosi procvatu kultura država članica, poštujući pritom njihovu nacionalnu i regionalnu raznolikost i stavljajući istodobno u prvi plan njihovo zajedničko kulturno naslijeđe ; K. budući da se u članku 167. UFEU-a navodi da je djelovanje Unije usmjereno prema poboljšanju poznavanja i popularizacije kulture i povijesti europskih naroda, poticanju suradnje između država članica te, prema potrebi, podupiranju i dopunjavanju njihovog djelovanja u području očuvanja i zaštite kulturne baštine od europske važnosti; L. budući da plan rada za kulturu koje je Vijeće usvojilo 25. studenog 2014. uključuje baštinu kao jedan od četiri prioriteta djelovanja EU-a u području kulture za razdoblje 2015. 2018.; M. budući da zbog nedostatka kulturnih podataka raščlanjenih po spolu, uključujući u području kulturne baštine, tvorci politika i donositelji odluka nisu svjesni postojećih problema neravnopravnosti spolova i s time povezanih izazova;

N. budući da su informacije o mogućnostima financiranja u okviru programa EU-a za područja povezana s kulturnom baštinom, kao što su lokalni i regionalni razvoj, kulturna suradnja, istraživanje, obrazovanje, potpora malim i srednjim poduzećima i civilnom društvu i turizam dostupne, ali fragmentirane; O. budući da bi u okviru promicanja zajedničke europske kulturne baštine i razvoja održivog kulturnog turizma trebalo povećati kulturnu i turističku vrijednost programa kulturnih ruta koji je uspostavilo Europsko vijeće; P. budući da se nagradom Europske unije za kulturnu baštinu/nagradama Europa Nostra promiče izvrsnost, da one daju primjer koji služi za inspiraciju te da se njima potiče razmjena najboljih praksi u području baštine u cijeloj Europi; Q. budući da su u Venecijanskoj povelji o konzervaciji i restauraciji spomenika i spomeničkih cjelina, u Granadskoj konvenciji o zaštiti arhitektonskog naslijeđa Europe i u Konvenciji o zaštiti arheološke baštine iz Vallette jasno definirane međunarodno priznate norme u pogledu obnove kulturne baštine i arheoloških radova 1 ; Integrirani pristup 1. smatra da je izuzetno važno upotrebljavati dostupne resurse za potporu, poticanje i promicanje kulturne baštine na temelju integriranog i sveobuhvatnog pristupa te istodobno voditi računa o njegovim kulturnim, ekonomskim, društvenim, povijesnim, obrazovnim, okolišnim i znanstvenim sastavnicama; 2. vjeruje da je za ostvarivanje kulturnog dijaloga i uzajamnog razumijevanja potreban cjelovit pristup kulturnoj baštini; uvjeren je da takav pristup može dovesti do unaprijeđene socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije te istovremeno doprinijeti ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.; 3. u kontekstu razvoja i novog integriranog pristupa kulturnoj baštini Komisiji upućuje sljedeće konkretne preporuke: (a) (b) (c) u skladu sa sadašnjim metodama rada Komisije tj. fleksibilnog međusektorskog djelovanja, u Komisiji treba utvrditi zajednički pristup, a to će se postići boljom suradnjom između različitih područja politike koja obuhvaćaju pitanja kulturne baštine i zatim izvijestiti Parlament o rezultatima te bliže suradnje; na izravan i pristupačan način, na primjer uspostavom jedinstvene informacijske platforme i razmjenom najboljih praksi u EU-u, obavještavati moguće korisnike o postojećim europskim linijama financiranja kulturne baštine; po mogućnosti 2018. godinu proglasiti europskom godinom kulturne baštine uz dodjelu odgovarajućeg proračuna i u cilju, između ostalog, širenja i povećanja razine osviještenosti i obrazovanja među budućim generacijama u odnosu na vrijednosti europske kulturne baštine i njezinog očuvanja te Parlamentu predati nacrt programa za tu europsku godinu najkasnije 2016.; 1 Venecijansku povelju je 1965. donio ICOMOS (Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline); Granadsku konvenciju je 1985. donijelo Vijeće Europe; Konvenciju iz Vallette je 1992. donijelo Vijeće Europe.

(d) u okviru svog političkog i transvezalnog pristupa potvrditi kulturnu baštinu kao pokretan i nepokretan, materijalan i nematerijalan te neobnovljiv resurs čija se autentičnost mora očuvati; 4. poziva na skorašnju uspostavu političkog okvira za povijesni okoliš, odnosno nepokretnu baštinu, koji bi sadržavao regulatorni okvir za spomenike, arheologiju i povijesne krajobraze u skladu s člankom 4. UFEU-a; 5. promiče kreativne suvremene inovacije u arhitekturi i dizajnu utemeljene na poštovanju prošlosti i sadašnjosti i kojima se istovremeno osigurava visoka kvaliteta i usklađenost; Europska sredstva za financiranje kulturne baštine 6. prima na znanje predanost Unije u vezi s očuvanjem i razvojem europske kulturne baštine u vidu provedbe raznih programa (Kreativna Europa, Obzor 2020., Erasmus+, Europa za građane), financiranja (europski strukturni i investicijski fondovi) i djelovanja u okviru npr. europskih prijestolnica kulture, dana europske baštine i oznake europske baštine; zalaže se za veće sudjelovanje EU-a i država članica u promicanju istraživanja; 7. Zahtijeva od Komisije da: (a) (b) (c) (d) (e) (f) uspostavi jedinstveni portal EU-a namijenjen kulturnoj baštini, gdje će se objediniti informacije iz svih programa EU-a za financiranje kulturne baštine i koji će se sastojati od tri glavna aspekta: baze podataka za materijalne i nematerijalne kulturne objekte, uključujući primjere najbolje prakse u očuvanju i promicanju uz sve relevante reference; mogućnosti financiranja kulturne baštine, kao i podataka o stanju europske kulturne baštine i podataka o važnosti s obzirom na očuvanje, poput npr. klimatskih podataka i detalja o već završenim projektima obnove te novosti i poveznica koje se odnose na politička zbivanja, djelovanja i događanja povezana s kulturnom baštinom; pruži podršku osiguravanjem namjenskih financiranja, provođenjem studija i istraživanja te uvođenjem pilot-mjera posebno osmišljenih za analizu učinka procesâ promicanja kulturne baštine, da razvije posebne pokazatelje i referentne vrijednosti u odnosu na izravne i neizravne doprinose dotične baštine gospodarskom i društvenom razvojnom procesu te da izravno podrži kulturne i socijalne inovacije koje su dio lokalnih okruženja u kojima kulturna baština može potaknuti razvoj i pomoći u poboljšanju kvalitete života; osnaži novouspostavljeno načelo financiranja iz više fondova, kojim se omogućuje dodatno korištenje sredstava iz različitih europskih fondova u sklopu istog opsežnog projekta; promiče javno-privatna partnerstva; prilagodi rokove upravljanja projektima u vezi sa strukturnim fondovima kako bi se u većoj mjeri ispunili posebni zahtjevi projekata očuvanja, obnove i zaštite; razmotri referentnu vrijednost projekata povezanih s kulturnom baštinom koja

iznosi pet milijuna EUR, koliko se uložilo u infrastrukturu malog kapaciteta 1, i da je dovede barem do vrijednosti projekata UNESCO-a, odnosno 10 milijuna EUR; 8. primjećuje da se duh reforme Uredbe o EFRR-u, a naročito načelo integriranog financiranja, može u određenim slučajevima prenijeti i pružanjem potpore velikim projektima; uviđa, međutim, i potrebu za promicanjem i podržavanjem malih kulturnih inicijativa koje su posebno važne za endogeni razvoj i koje mogu pomoći u očuvanju kulturne baštine i promicanju lokalnog i regionalnog razvoja te socio-gospodarskog rasta općenito; 9. poziva Komisiju da u smjernice kojima će se voditi sljedeća generacija strukturnih fondova za kulturnu baštinu uključi obavezan sustav provjera kvalitete koji će se primjenjivati tijekom cijelog životnog ciklusa projekta; 10. naglašava ulogu država članica u osiguranju visoke razine vještina i profesionalnog znanja među subjektima i poslovne strukture kojom se može osigurati provedba najboljih praksi u pogledu očuvanja kulturne baštine, također korištenjem odgovarajućih sustava provjera kvalitete, kako je propisano u međunarodnim poveljama; 11. poziva Komisiju da osigura da su inovativne mjere za očuvanje baštine i rješenja energetske učinkovitosti za povijesne objekte koja nemaju veliki učinak na okoliš prihvatljivi u delegiranim aktima, pozivima na iskaz interesa i inicijativama za razvoj propisa o kohezijskoj politici tijekom razdoblja 2014. 2020.; 12. poziva države članice da istraže moguće porezne poticaje u vezi s obnovom baštine, kao što je npr. smanjenje poreza na dodanu vrijednost ili drugih poreza, s obzirom na činjenicu da i privatna tijela upravljaju europskom kulturnom baštinom; 13. poziva Komisiju da sastavi popis najboljih praksi u fiskalnim politikama u Europi te da državama članicama preporuči one koje im najbolje odgovaraju; poziva države članice da provedu te preporuke i da među sobom razmjenjuju najbolje prakse kako bi zajamčile da se u najvećoj mjeri potiču privatna ulaganja namijenjena projektima kulturne baštine te kako bi se osigurao najveći mogući učinak gospodarskog razvoja i socijalne kohezije u relevantnom lokalnom okruženju; Novi modeli upravljanja 14. pozdravlja inicijativu Vijeća za sastavljanje smjernica za nove modele participatornog upravljanja u području kulturne baštine na temelju promicanja aspekta zajedničkih resursa i ojačavanja poveznica između lokalnih, regionalnih, nacionalnih i europskih planova; 15. traži od država članica da se pobrinu za razvoj pravnih instrumenata kojima se omogućuju alternativni načini financiranja i modeli upravljanja, kao što su uključenost zajednice, sudjelovanje civilnog društva i javno-privatna partnerstva, kako bi se provele mjere povezane s kulturnom baštinom (očuvanje, obnova, zaštita, razvoj i promicanje); 16. poziva Komisiju i države članice da na razini Europe pokrenu dijalog između tvoraca politika na svim razinama upravljanja, uz sudjelovanje predstavnika kulturnih i 1 Pogledajte: članak 3. stavak 1. točku (e) Uredbe (EU) br. 1301/2013.

kreativnih industrija, mreža pružatelja turističkih usluga, partnerstava između privatnih i javnih subjekata te nevladinih organizacija; 17. potiče sve dionike koji sudjeluju u upravljanju kulturnom baštinom da pronađu ravnotežu između održivog očuvanja i razvoja ekonomskog i društvenog potencijala kulturne baštine; 18. naglašava da su projekti EFRR-a u pogledu kulturne baštine primjer ostvarenja višerazinskog upravljanja i primjene načela supsidijarnosti te da predstavljaju važan element potrošnje iz EFRR-a; ističe važnost prekograničnih kulturnih projekata koji pridonose jačanju gospodarske i socijalne kohezije te potiču uključenost; u tom pogledu poziva na poduzimanje mjera za jačanje i širenje potpore financiranju u okviru sporazuma o javno-privatnom partnerstvu; 19. ističe da je u okviru novih modela upravljanja potrebno uvesti sustav provjera kvalitete u svim alternativnim oblicima financiranja i uprave koji se odnose na kulturnu baštinu; 20. poziva države članice da pojačaju kontrole rashoda povezane s kulturnom baštinom i da potiču suradnju u borbi protiv prevara, korupcije i bilo koje druge neregularne aktivnosti u tom području; 21. predlaže da europski zakonodavni prijedlozi uključju i procjenu učinka u vezi s kulturnom baštinom i da se tamo gdje se procjenom ustanovi negativan učinak, kulturna baština isključi iz područja djelovanja zakonodavnog prijedloga kao iznimka; Gospodarski i strateški potencijal kulturne baštine 22. napominje da kulturna baština doprinosi stvaranju inovativnih radnih mjesta, proizvoda, usluga i procesa te da može biti izvor stvaralačkih ideja koje razvijaju nova gospodarstva, a istodobno, odgovarajućim upravljanjem, u relativno maloj mjeri utječu na okoliš; 23. priznaje ključnu ulogu koju kulturna baština ima u nekoliko vodećih inicijativa u okviru Europe 2020., kao što su Digitalna agenda, Unija inovacija, Program za nove vještine i radna mjesta i Industrijska politika za razdoblje globalizacije; stoga poziva da se tijekom preispitivanja strategije Europa 2020. u sredini programskog razdoblja u većoj mjeri prizna uloga europske kulturne baštine kao strateškog resursa za pametan, održiv i uključiv rast; 24. napominje da sektor kulturne baštine ima mogućnost stvaranja visokokvalificiranih radnih mjesta; poziva države članice da međusobno prenose inicijative o razvoju programa osposobljavanja koji su usmjereni na upravljanje i očuvanje za radnike i istraživače u području kulturne baštine; između ostalog pozdravlja dugoročne perspektive financiranja za mreže istraživača, poput bespovratnih sredstava u okviru aktivnosti Marie Sklodowska Curie; 25. naglašava važnost materijalne i nematerijalne kulturne i prirodne baštine UNESCO-a za europski turizam; 26. ističe mogućnost snažnijeg usmjerenja na kulturni turizam razvojem makroregionalnih strategija osmišljenih za uključivanje kulturnog turizma kao sastavnog dijela u strateški okvir za europsku suradnju;

27. poziva europske institucije i države članice da promiču i podržavaju putovanja u okviru mekog turizma (pješačenje, jahanje i biciklističke ture) kao način stvaranja novih mogućnosti za kulturni turizam i turizam u prirodi; 28. potiče države članice da surađuju s regionalnim i lokalnim tijelima kako bi se u najvećoj mjeri povećala vrijednost kulturne baštine u našem društvu te njezin doprinos stvaranju radnih mjesta i ostvarivanju rasta u EU-u; 29. ističe da je kulturni turizam, koji čini 40 % europskog turizma, ključni gospodarski sektor u pogledu potencijala za rast i zapošljavanje, čiji bi se razvoj trebao dodatno poboljšati uporabom novih tehnologija; naglašava, međutim, važnost očuvanja kulturne i prirodne baštine oblikovanjem održivih, manje invazivnih oblika turizma s visokom dodanom vrijednosti u okviru kojih bi sektor turizma bio dio lokalne razvojne strategije; 30. izražava zabrinutost zbog stanja očuvanja, obnove, zaštite i promicanja politika kulturne baštine, koja je jedna od najvećih vrijednosti europskog identiteta; naglašava da se financiranje očuvanja kulturne baštine u mnogim državama članicama drastično snizilo kao posljedica gospodarske i financijske krize; u tom smislu poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se odgovarajuća sredstva i inicijative usmjere na vrednovanje europske kulturne baštine; 31. poziva Komisiju da promiče izvrsnost, inovacije i konkurentnost u kulturnom i kreativnom sektoru pružanjem podrške radu umjetnika, stvaralaca i stručnjaka u području kulture; 32. potvrđuje da kulturnoj baštini hitno treba dati jasno mjesto u sklopu Plana ulaganja za Europu koji je usvojila Komisija; 33. skreće pozornost na potrebu za unapređenjem metodološkog okvira radi postizanja boljih statističkih podataka koji se odnose na područje kulturne baštine; poziva Komisiju da iznese niz pokazatelja koji bi se mogli iskoristiti za nadziranje i procjenu stanja kulturne baštine i koji bi bili ujednačeni za sve države članice; naglašava da je potrebno postići dodatne rezultate istraživanja koji bi obuhvatili sve aspekte kulturne baštine te ih povezali kako bi se u tom području izbjegla fragmentacija; s tim u vezi ističe potencijal uporabe tzv. velike količine podataka (big data) za bolje iskorištavanje rezultata istraživačkih projekata; naglašava da je za procjenu stvarne i potencijalne gospodarske vrijednosti kulturne baštine ključno sistematičnije prikupljati statističke podatke; 34. smatra da bi Komisija trebala uvrstiti poduzeća i subjekte uključene u razne aspekte očuvanja baštine u poseban sektor u kojem se rabe tradicionalne metode s dodanom vrijednosti koje olakšavaju ekološko i održivo očuvanje; 35. prepoznaje da je hitno potrebno suočiti se s nezaposlenošću mladih te naglašava da je kulturna baština područje s potencijalom za stvaranje novih i boljih radnih mjesta, odnosno područje u kojemu se može osnažiti direktna veza između obrazovanja i zaposlenja, primjerice razvojem kvalitetnih naukovanja, stažiranja i razvojnih tvrtki u okviru malih i srednih poduzeća te socijalne ekonomije; potiče države članice da u tom pogledu razviju nove i inovativne mogućnosti financiranja kako bi podržale razvoj programâ osposobljavanja, obrazovanja i mobilnosti u području očuvanja i upravljanja za radnike i istraživače u tom sektoru;

36. poziva Komisiju da promiče programe koji obuhvaćaju kulturnu baštinu i turizam na sveobuhvatnoj i znanstvenoj osnovi kako bi služili kao mjerilo i primjer najbolje prakse; 37. poziva države članice da strateški planiraju projekte kulturne baštine kojima se mogu ostvariti opći regionalni i lokalni razvoj, uspostaviti međunarodni i međuregionalni programi suradnje, stvoriti nova radna mjesta i očuvati tradicionalne vještine povezane s obnovom kulturne baštine; 38. poziva Komisiju i države članice da sastave ekonomsko i statističko istraživanje za poduzeća, upravljačka tijela i specijalizirane profesionalne djelatnosti u sektoru očuvanja i promicanja kulturne baštine i njihov poseban doprinos u pogledu proizvodnje i otvaranja radnih mjesta; 39. skreće pozornost na potrebu za stvaranjem, razvijanjem i promicanjem novih mogućnosti mobilnosti i razmjene iskustva za radnike u sektoru kulturne baštine, što se može postići osiguravanjem istinske stručne uzajamnosti u skladu s Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija tako da države članice utvrde i među sobom razmjenjuju minimalne razine kvalifikacija (vještine i znanje), posebno za zanimanje restaurator-kustos; poziva Komisiju da, u tom kontekstu, predstavi prijedlog proširenja odgovarajućih programa kako bi obuhvaćali mobilnost upravitelja i zaposlenika u sektoru kulturne baštine (npr. upravitelji dvoraca) u cilju razmjene iskustva i najboljih praksi; 40. poziva države članice da istaknu vrijednost svoje baštine promicanjem studija usmjerenih na određivanje kulturne i ekonomske vrijednosti kulturne baštine kako bi se trošak njezina očuvanja pretvorio u ulaganje u njezinu vrijednost; 41. poziva Komisiju da razmotri mogućnost da se u Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT) u okviru sljedećeg programa za stratešku inovaciju uspostavi zajednica znanja i inovacija (ZZI) u području kulturne baštine i kreativnih industrija, čime bi se izravno podržao sveobuhvatan pristup istraživanju i inovacijama; 42. ponavlja da je važno promicati uključivanje obrazovanja iz područja umjetnosti, glazbe, kazališta i filma u školske kurikulume jer je ono ključno za razvoj znanja o kulturnoj baštini, umjetničke prakse i izričaja te mekih vještina usmjerenih prema kreativnosti i inovaciji; 43. potiče države članice da uvedu transdisciplinarne teme povezane s kulturnom baštinom u različite razine obrazovanja; 44. ističe značajan potencijal razvoja poduzetničkih aktivnosti i participativnog pristupa u sektoru turizma, posebno u okviru malih i srednjih poduzeća, ali i u okviru razvojnih tvrtki, neprofitnog sektora i drugih organizacija koje doprinose očuvanju, zaštiti i promicanju europske kulturne baštine; naglašava da su, osim kulturnih dobara, kvaliteta usluga i visokorazvijene profesionalne vještine, dobro osposobljeni stručnjaci u tom području i prisutnost na internetu ključni faktori uspjeha i konkurentnosti europskog turističkog sektora; ističe da su istraživanje, inovacije i nove tehnologije, posebno u području telekomunikacija, nužni za približavanje kulturne baštine javnosti; također smatra da bi se nepotrebna opterećenja za mala i srednja poduzeća trebala ukinuti radi njihove konkurentnosti te da bi se zakonodavstvo koje ima negativne učinke na mala i srednja poduzeća u turizmu trebalo revidirati;

Mogućnosti i izazovi 45. naglašava potencijal digitalizacije kulturne baštine, kao načina da se sačuva naša prošlost i stvore prilike za istraživanje, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, bolju socijalnu uključenost, bolji pristup osobama s invaliditetom ili osobama koje žive u udaljenim područjima i održiv gospodarski razvoj; ističe da digitalizacija baštine zahtijeva znatan financijski napor za male i srednje, odnosno izolirane kulturne institucije te da je odgovarajuće financiranje ključ za veću popularizaciju te baštine i za veći broj posjetitelja; naglašava da mogućnosti koje nudi digitalizacija i nove tehnologije, koje nikada neće nadomjestiti pristup izvornoj baštini ili povezanim društvenim koristima od tradicionalnih oblika sudjelovanja u kulturi, ne bi trebale dovesti do nemarnosti u očuvanju izvornika ili zanemarivanja tradiconalnih oblika promicanja kulture, tijekom ili nakon digitalizacije; 46. podržava digitalnu inovaciju u sektorima umjetnosti i baštine te primjećuje da uporaba internetskih infrastruktura može uključiti novu publiku i osigurati bolji pristup digitalnoj kulturnoj baštini i njezino bolje iskorištavanje; naglašava značaj postojećih alata poput internetske stranice Europeana te potiče rad na poboljšanju kriterija pretraživanja na toj stranici kako bi bili bolje prilagođeni korisniku; 47. ističe potrebu za poboljšanjem razine digitalizacije, očuvanja i internetske dostupnosti kulturne baštine, posebno europske filmske baštine; 48. naglašava važnost razvoja istinski demokratskog i participativnog prikaza europske baštine, uključujući baštinu vjerskih i etničkih manjina; skreće pozornost na postojanje lokaliteta kulturne baštine na kojima se susreću različite ili sporne verzije prošlosti te naglašava da postupci pomirenja ne bi trebali dovesti do brisanja povijesne osviještenosti zajednica; poziva države članice da razmotre etiku i metode predstavljanja kulturne baštine i da u obzir uzmu raznolikost interpretacija; 49. potvrđuje da je vjerska baština nematerijalni dio europske kulturne baštine; naglašava da se važnost mjesta, običaja i predmeta povezanih s vjerskim običajima ne bi trebala zanemariti u raspravi o europskoj kulturnoj baštini i da ne bi trebala biti predmetom bilo kakvog oblika diskriminacije; 50. smatra da povijesna vjerska baština, uključujući arhitekturu i glazbu, mora biti očuvana zbog svoje kulturne vrijednosti, neovisno o svom vjerskom porijeklu; 51. naglašava važnost interkulturalnog dijaloga unutar i izvan Europe i vjeruje da Unija treba promicati takav dijalog kao odgovarajući alat protiv radikalizma bilo koje vrste; 52. skreće pozornost na specifične karakteristike nacionalnih manjina u državama članicama u pogledu kulturne baštine; s time u vezi poziva na očuvanje njihove kulturne baštine i na promicanje i zaštitu kulturne raznolikosti; 53. naglašava da je potrebno izbjeći kulturnu diskriminaciju protiv vjerskih i etničkih manjina; 54. naglašava važnost pružanja podrške kulturnim aktivnostima migrantskih zajednica; 55. ponovno potvrđuje važan doprinos kulturne baštine kulturnoj i kreativnoj industriji, kao i socijalnoj uključenosti kroz kulturu;

56. ističe važnost poboljšanja pristupa lokalitetima kulturne baštine za osobe s invaliditetom; 57. ističe važnost očuvanja kulturnih krajolika i, posebno, nematerijalne kulturne baštine koja predstavlja živu kulturu i potiče tradicionalne zanate te poziva Komisiju da to u većoj mjeri uključi u svoje programe; 58. naglašava važnost gastronomske baštine koja se mora zaštititi i podržati; smatra da bi se u interakciji s drugim politikama EU-a, kao što je zajednička poljoprivredna politika ili zaštita potrošača, mogla optimizirati sredstva dodijeljena tom području; 59. naglašava da kulturna baština i turizam međusobno pogoduju jedno drugome jer kulturna baština s jedne strane stvara znatan prihod industriji turizma, a s druge strane turizam pogoduje kulturi jer potiče pokazivanje kulturnih blaga posjetiteljima i stvara prihod nužan za njihovo očuvanje; 60. naglašava da kulturni turizam ima važnu ulogu u očuvanju i ostvarenju vrijednosti naše kulturne baštine koja uključuje ne samo materijalnu baštinu i krajolik nego i nematerijalnu baštinu kao što su jezici i religijske i kulinarske tradicije; 61. poziva Komisiju, Vijeće i države članice da na svim relevantnim razinama nastave suradnju u svrhu provedbe mjera koje se odnose na promicanje kulturne baštine i kulturnog turizma i koje su navedene u Komunikaciji Komisije od 30. lipnja 2010. naslovljenoj Europa, svjetsko turističko odredište br. 1 novi politički okvir za turizam u Europi (COM(2010)0352); 62. ističe važnost, u svjetlu dubokih demografskih i društvenih promjena, naše zajedničke europske kulturne baštine i planirane europske godine s obzirom na poistovjećivanje građana s Europskom unijom i na osnaživanje osjećaja zajednice unutar Unije; 63. mišljenja je da, posebno za nadolazeće generacije, uvažavanje zajedničke europske kulturne baštine pruža smjer i daje mogućnosti za razvoj europskog identiteta i vrijednosti poput međusobnog slaganja i poštovanja, izvan granica država članica; stoga također preporučuje da se, između ostalog prilikom osmišljavanja europske godine kulturne baštine, posebna pozornost da mlađim generacijama; 64. pozdravlja veliki uspjeh europskih prijestolnica kulture; poziva na uspostavljanje mreže između tih gradova kako bi se proširio temeljni učinak na predmetna područja, omogućila razmjena iskustava i dobrih praksi, posebice kao pomoć budućim kandidatima, te olakšala organizacija događaja i posebnih putovanja; 65. potiče uporabu kulturne baštine kao obrazovnog alata za rasprave o društvenim pitanjima u cilju dodatnog zbližavanja europskih građana; 66. skreće pozornost na ekološke prijetnje koje utječu na veliki broj lokaliteta baštine unutar EU-a te potiče države članice da u svojim dugoročnim strategijama financiranja za očuvanje baštine i metode obnove u obzir uzmu posljedice klimatskih promjena i ljudskog faktora; uz to, preporuča da države članice i EU dodatno promiču istraživanje u tom području, između ostalog kako bi se provelo detaljnije istraživanje brojnih učinaka klimatskih promjena na kulturnu baštinu i razvile protumjere; 67. poziva Komisiju, Vijeće i države članice da se oslone na inicijativu 7 najugroženijih

koju je pokrenula Europa Nostra u suradnji s Europskom investicijskom bankom, utvrđivanjem dodatnih primjera europske ugrožene baštine, izradom akcijskih planova i traženjem mogućih izvora financiranja; ističe da je razvoj ove inicijative jedan od načina privlačenja privatnih ulaganja u unapređenje baštine; 68. poziva Komisiju da bolje koordinira i podrži napore država članice u borbi protiv krađe i krijumčarenja dobara kulturne baštine te nezakonite trgovine istima, unutar i izvan EU-a; zahtijeva povrat kulturnih dobara nezakonito iznesenih s državnog područja države članice; 69. podsjeća na važnost zaštite i očuvanja kulturne baštine, ne samo od učinaka proteka vremena, nego i od huliganstva i pljačkanja; ističe da mnogim arheološkima nalazištima i dalje prijeti opasnost od organiziranih lovaca na relikvije i njihovog pljačkanja, posebno podvodnim nalazištima do kojih je nadležnim tijelima teško doprijeti i koja je teško nadzirati; u tom pogledu poziva na učinkovitiju suradnju država članica u vezi s identifikacijom i povratom kulturnih dobara i sprečavanjem nezakonite trgovine takvim dobrima; 70. naglašava ulogu kulturne baštine u vanjskim odnosima Unije, koja se ostvaruje u političkom dijalogu i suradnji s trećim zemljama te poziva države članice, Komisiju i Vijeće da ponovno ožive kulturnu diplomaciju; uz to, ukazuje na potencijal interdisciplinarnih istraživačkih projekata u kojima sudjeluju države članice i nečlanice EU-a u pogledu očuvanja kulturne baštine; 71. poziva na snažnu predanost država članica, EU-a i međunarodne zajednice sprečavanju, zaštiti, dokumentiranju i obnovi u slučajevima u kojima je kulturna baština EU-a ili država nečlanica namjerno ugrožena i oštećena u ratu i povredi kulturnog i vjerskog identiteta, također i na suradnju s međunarodnim organizacijama poput ICCROM-a, ICBS-a (Međunarodni odbor Plavog štita), civilnim i vojnim vlastima, kulturnim institucijama i profesionalnim udruženjima; 72. potiče usvajanje međunarodnih sporazuma za sprečavanje nezakonite trgovine kulturnom baštinom; ističe potrebu da EU, zajedno s UN-om i UNESCO-om, brani baštinu u opasnosti te da se bori protiv pljačkanja i uništavanja kulturnih objekata u područjima sukoba; 73. ukazuje na potencijal znanja koje EU posjeduje u pogledu očuvanja kulturnih dobara oštećenih ili uništenih kao posljedica terorizma ili rata; 74. podržava stvaranje transnacionalnih kulturno-turističkih proizvoda kojima se odražavaju europske vrijednosti i baština; poziva Komisiju da zatraži bolju suradnju s državama članicama i drugim organizacijama koje oblikuju politike u vezi s kulturom i turizmom, kao što su Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda (UNWTO) i UNESCO te da nastavi sufinancirati i promicati mreže, prekogranične regionalne projekte i, u bliskoj suradnji s Vijećem Europe, projekt europskih kulturnih ruta koji je najbolji primjer transnacionalnog paneuropskog tematskog turističkog projekta; o o o 75. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i

parlamentima država članica.