UDRUGA A.na.nas; Vrh Martinšćice 63; 51 221 Kostrena Rijeka, 7. lipnja 2011. RIJEKA JUČER, DANAS, SUTRA Art kino Croatia, 9.6.2011. u 19:00 sati Riječani poznaju svoj grad?! Kada to kažemo ne mislimo na šačicu razno raznih zanesenjaka koji nastoje poznavati grad u nastanku, transformaciji, konstanti mijena, nestanku i stvaranju novog. Često od ovih prvih čujemo da je nešto staro pa je najčešća pretpostavka da je to jaaaako staro i da starije od toga ne može. No, to staro ima različita značenja za svakog pojedinca a osobito za laike. Pred tim starim bilo je još starije, a pred tim još starije, i tako u nedogled kotrljajućeg klupka...starosne stratifikacije. Osobitost su pored zgrada, vedute grada koje zamišljamo sa starim zgradama odvajkada takvim, no iznenađenja u perpetuumu konstantne promjene donose nam druge rezultate. Zato je potrebito istraživati vedute riječke zbilje i njihovom konfrontacijom sa prošlošću upoznavati navijeke GRAD! Theodor de Canziani Rijeka se još u 19. stoljeću zbog svog idealnog zemljopisnog položaja i dubine mora u Kvarnerskom zaljevu razvila u jednu od najvećih srednjoeuropskih luka i moćno industrijsko središte. U gradu je izgrađena Tvornica papira - Hartera (1821.g.), osnovana je Narodna čitaonica (1850.g.), u rad je puštena prva plinara (1852.g.), na Mlaci je utemeljena rafinerija nafte (1882.g.) a iste godine Rijeka dobiva modernu kanalizaciju. Razvitak luke, širenje međunarodne trgovine i spajanje grada željezničkom prugom s Pivkom i Karlovcem (1873.g.) doprinio je brzom porastu broja stanovnika. Rijeka je bila značajna i kao jedno od najvažnjih finacijskih središta bivše Jugoslavije. 1
Početkom devedesetih dolazi do propasti industrije i naglog smanjenja lučkog prometa pa se u novom mileniju Rijeka počinje okretati razvoju turizma i uslužnog sektora. Uzimajući industrijsku baštinu Rijeke kao polazište, projekt Rijeka jučer, danas, sutra želi omogućiti mladima da sami sudjeluju u oblikovanju vizura grada u kojem će živjeti i potaknuti građane na razmišljanje o mogućnostima prenamjene zapuštenih industrijskih građevina i njihovu revalorizaciju. Članovi fotokluba Rijeka zabilježili su današnji pogled iz iste perspektive i tragove koje je su stvarale generacije. Temeljem foto dokumenata Rijeke jučer i danas, učenici Škole za primjenjenu umjetnost u Rijeci i studenti Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci te mladi umjetnici izradili su vlastite vizije budućnosti Rijeke (Rijeka sutra) koje će potaknuti građane na razmišljanje o mogućnostima prenamjene starih industrijskih građevina i razvoju novih vizura grada. Na fotografiji: Rafinerija nafte Kroz projekt mladi umjetnici će izraziti svoje vizije budućnosti ponuđenih riječkih lokaliteta te će na postojeće stanje iz iste perspektive crtano ili kompjuterskom obradom osmisliti novi i drugačiji izgled izabranih prostora. 2
TIJEK IZLOŽBE: 19:00 sati - otvorenje izložbe Rijeka jučer, danas, sutra Izložba je podijeljena u tri cjeline: - JUČER - prošlost koja prikazuje građevine u svojoj tadašnjoj funkciji industrijski, lučki grad fotografije iz fundusa Muzeja grada i privatne zbirke Miljenka Smokvine Na fotografiji: silosi kraj željezničkog koloodvora - DANAS - izraz sadašnjeg stanja fotografije tih istih prostora koji će istražiti i bilježiti članovi Foto kluba Rijeka Na fotografiji: Tvornica papira Hartera - SUTRA - budućnost koja prezentira način razmišljanja mladih ljudi radovi učenika i studenata koji će osmisliti i izraditi vizije budućnosti pojedinih lokaliteta Tema: Rijeka budućnosti Tehnika: olovka, tuš, olovke u boji, kompjuterska obrada Dimenzije radova: A3 format (29 X 42 cm) Na fotografiji: istočni dio teretnog kolodvora 3
19:30 sati - projekcija isječaka Riječki žurnali (reportaže filmskih žurnala Pregled i Filmske novosti u kojima se pojavljuje Rijeka) Duhovito poigravanje sa zaboravljenim formatom»filmskih novosti«kao filmske predigre sastavljene od krhotina starih filmskih žurnala o Rijeci koji svjedoče o njenom socijalističkom poletu i razvoju, poput izgradnje i rada riječke luke, uz reportažu o njenom škveru, Titovoj štafeti koja prolazi kroz grad i snimke Sleta fiskulturnika riječke oblasti. RIJEČKA LUKA 1. U riječkoj luci - Filmske novosti br. 140/48 (žurnal, Srbija, 1948, c/b, 2 min): utovar i istovar, uplovljavanje i isplovljavanje 2143 a D 2. Brodogradilište u Rijeci - Filmske novosti br. 87/49 (žurnal, Srbija, 1949, c/b, 1 min): reportaža o brodogradilištu 2065 D 3. Izgradnja i rad riječke luke - Filmske novosti br. 157/49 (žurnal, Srbija, 1949, c/b, 2 min): Fotografije razrušenih objekata riječke luke. Obnova, izgradnja i rad u luci. 2146 a D 4. Pregled br. 2/48 (žurnal, Jadran film, Krešo Golik, 1948, c/b, 14 min): dio je reportaža Opremanje broda Kosmaj o plovidbi prekooceanskog trgovačkog parobroda Kosmaj, koji isplovljava iz riječke luke 318/4 D, U-MATIC 152, VHS 830 POVORKE 1. Pregled br. 7/49 (žurnal, Jadran film, Milan Luks 1949, c/b, 14 min): reportaža Slet fiskulturnika riječke oblasti - povorka fiskulturnika u Rijeci, stadion 5. maj počinje slet, razni vježbači 283/4 D ŠTAFETA 1. Pregled br. 5/48 (žurnal, Jadran film, Krešo Golik, 1948, c/b, 17 min): Dio je reportaža Hrvatska pozdravlja Maršala Tita - Titova štafeta, između ostalog ide kroz Rijeku 318/5 D, U-MATIC 153, VHS 831 (Štafeta kroz Rijeku traje samo 30 sekundi) 20:15 sati - dokumentarni film britanskog režisera Terencea Daviesa Of Time and the City premijerno prikazan na 61. Cannesu, neka je vrsta ljubavnog pjeva svemu što prolazi. Film govori o nastajanju Liverpoola i odrastanju jednog dječaka u tom gradu. Film je u isti mah i ljubavna priča i himna autorovom rodnom gradu. To je odgovor na sjećanja, refleksija i iskustvo gubitka osjećaja mjesta, dok se njegove vedute mijenjaju a vrijeme dolazi na naplatu. Ali to je i intimistička evokacija grada koji više ne postoji. 4
Želja nam je pomoću ova dva filma (kao primjer uzeli smo lučki grad Liverpool) usporediti te povući paralelu između Rijeke i ostalih radničkih lučkih gradova. Dok žurnali o Rijeci povremeno rabe spikera kao naratora,u»of Time and the City«Davies je taj koji preuzima ulogu ironičnog pripovjedača u najboljoj tradiciji Very British satire, rabi vlastiti scenarij kao neku vrstu pulsirajućeg eseja o odrastanju u gradu koji više ne postoji, ali i sučeljava prošlost i sadašnjost Liverpoola, satirizirajući grandiozne aspiracije gradskih čelnika (liverpoolska katedrala transformirana u fensi šmensi restoran svojevrsni je pandan riječkom Terminalu koji je brutalno zatvorio naš pogled na more). Novi list, Dragan Rubeša OSTALO: Subota, 10. lipnja 2011. u 10 sati caffe bar Štriga - članovi Sekcije mladih Protorpeda provest će zainteresirane Vodovodnom i Ružićevom ulicom. Pozivamo sve zainteresirane da upoznaju grad kroz priče o prošlosti! PROJEKT PODRŽALI: Grad Rijeka Ured Gradnačelnika Art kino Croatia, Rijeka Muzej grada Rijeke Državni Arhiv Izdavački centar Rijeka Suza -T.B. Sekcija mladih Protorpeda Miljenko Smokvina ORGANIZATOR: Udruga A.na.nas Predsjednik udruge: Vedran Hajduk Koordinatorica projekta: Maja Dinić 5