Microsoft Word - vode PGZ cijeli doc

Транскрипт

1 Nastavni ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Zdravstveno-ekološki odjel, Odsjek za kontrolu voda za piće i voda u prirodi IZVJEŠTAJ O ISPITIVANJU ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODE ZA PIĆE NA PODRUČJU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE U GODINI Rijeka, ožujak 2010.

2 Nastavni ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Zdravstveno-ekološki odjel Odsjek za kontrolu voda za piće i voda u prirodi IZVJEŠTAJ O ISPITIVANJU ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODE ZA PIĆE NA PODRUČJU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE U 2009.GODINI U provedbi ispitivanja sudjelovali su: Odsjek za kontrolu voda za piće i voda u prirodi, Voditelj: Dušanka Ćuzela-Bilać, dipl. ing. Odsjek za zajedničke analitičke tehnike,voditelj: Vedran Vucelić, dipl.ing. Odsjek za mikrobiologiju okoliša, Voditelj: Blanka Pružinec-Popović, dr.med. Izvještaj izradio Voditelj Odsjeka za kontrolu voda za piće i voda u prirodi: Dušanka Ćuzela-Bilać, dipl.ing. Voditelj Zdravstvenoekološkog odjela: Željko Linšak, dipl.san. ing. Ravnatelj: Prof.dr.sc. Vladimir Mićović, dr.med.

3 SADRŽAJ 1. UVOD 1 2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE Podzemne vode Površinske vode 3 3. PROGRAM ISPITIVANJA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODE ZA PIĆE 3 4. ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST VODE ZA PIĆE Vodovod Rijeka (šire riječko područje) Vodovod Opatija Vodovod Žrnovnica Vodovod Rab Vodovod Cres-Lošinj Vodovodi na otoku Krku Vodovodi na području Delnica Vodovodi na području Vrbovskog Vodovodi na području Čabra ZAKLJUČNA RAZMATRANJA 25

4 1. UVOD Opskrba stanovništva zdravstveno ispravnom vodom za piće je složen zadatak koji ovisi o mnogo faktora. To su prvenstveno kvaliteta i čistoća vode u prirodi zahvaćene za vodoopskrbu (vode izvora, bunara, jezera, vodotoka), način pročišćavanja vode te sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti vodoopskrbnih objekata. Što je to dobra i zdravstveno ispravna voda za piće? To je voda dobrih organoleptičkih osobina (bez boje, muteži i mirisa), bez prisustva tvari u koncentracijama koje bi štetno mogle djelovati na ljudski organizam (kemijski ispravna voda) i bez uzročnika bolesti koje se prenose vodom za piće (mikrobiološki ispravna voda). Javna vodoopskrba na području Primorsko-goranske županije organizirana je preko 9 vodoopskrbnih sustava kojima upravljaju komunalna društva: 1. Vodovod i kanalizacija Rijeka 2. Komunalac Opatija 3. Vodovod Žrnovnica, Novi Vinodolski 4. Ponikve Krk 5. Vodovod i čistoća Cres 6. Vrelo Rab 7. Komunalac Delnice 8. Komunalac Vrbovsko 9. Čabranka Čabar Postotak priključenosti stanovništva na sustave javne vodoopskrbe je visok i iznosi 93% što je znatno iznad prosjeka cijele države (63%). Glavni vodeni resursi u Županiji su podzemne vode (90%) vrlo promjenjive izdašnosti. U vodoopskrbne svrhe uključeno je 79 izvora s ukupnom minimalnom izdašnošću oko 4170 l/s vode. Tablica 1. Vodoopskrbni sustavi na području Primorsko-goranske županije. KOMUNALNO PODUZEĆE «Vodovod i kanalizacija» Rijeka PODRUČJE OPSKRBE / stanovnika priključenih na vodovod Gradovi Rijeka, Kastav, Kraljevica i Bakar, općine Klana, Viškovo, Čavle, Kostrena / «Komunalac» Opatija Grad Opatija Općine Matulji, Lovran i Mošćenička Draga / «Vodovod Žrnovnica» Novi Vinodolski «Ponikve» Krk Grad Crikvenica Općine Novi Vinodolski i Vinodol / Grad Krk, općine Omišalj, Malinska, Punat, Vrbnik, Dobrinj i Baška / IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE Izvori Zvir, Rječina, Perilo, Dobra i Dobrica u Bakarskom zaljevu i bunari u Martinšćici Izvori na Učki i u tunelu Učka, sustav Rijeka i Ilirska Bistrica Izvori u Novljanskoj Žrnovnici i bunari u Triblju riječki izvori za Omišalj, izvor Vela Fontana, bunari u Bašćanskoj kotlini izvori Ogreni i Paprati 1

5 KOMUNALNO PODUZEĆE PODRUČJE OPSKRBE / stanovnika priključenih na vodovod IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE «Vodovod i čistoća» Cres Općine Cres i Lošinj / Jezero Vrana na otoku Cresu «Vrelo» Rab Otok Rab / Dotok s kopna (Hrmotine) Izvori i bunari na Rabu «Komunalac» Delnice «Komunalac» Vrbovsko «Čabranka» Čabar Općine Delnice, Fužine, Mrkopalj, Lokve, Ravna Gora, Skrad i Brod Moravice / Vrbovsko, Stara Sušica,Severin na Kupi, Lukovdol, Bosiljevo Gomirje, Ljubošina / Čabar, Gerovo, Tršće, Prezid, Zamost, Plešce, Mandli, Donji Žagari/ Izvori Kupica, Mrzlica, Mihićevo, Gločevac, Vrelo Ličanke, Sušica, Frankopan i niz drugih malih izvora (ukupno 16 izvora) Ribnjak, Javorova Kosa, Draškovac i Topli potok Izvor Čabranke, Tropeti, Pakleni jarak, Sušica, Žikovci, Kamenje, Trbuhovica, Mlaka i niz drugih malih izvora (ukupno 17 izvora) Sirove vode izvorišta zahvaćenih za vodoopskrbu ispituju se ili po programu nacionalnog monitoringa površinskih i podzemnih voda kojeg su nosioci Hrvatske vode ili po programima interne kontrole komunalnih društava koji upravljaju vodovodima. 2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE 2.1. Podzemne vode Većina podzemnih voda su krške vode, vrlo osjetljive na hidrološke prilike. Naime zbog neposrednog kontakta između sliva i izvora za vrijeme jakih kiša dolazi do brzog i jačeg onečišćavanja ovih inače vrlo čistih podzemnih voda. Fizikalno-kemijski i kemijski pokazatelji kakvoće ovih izvora su vrlo povoljni. To su krške vode umjerene tvrdoće (8 12 o Nj). Sadržaj dušikovih i fosfornih spojeva i organske tvari je nizak. U ovim vodama nije dokazano prisustvo pesticida, mineralnih ulja, fenola, detergenata i teških metala. Najosjetljiviji pokazatelj kakvoće je mikrobiološka čistoća koja zbog krškog terena ovisno o hidrološkim prilikama može biti jako narušena. Glavni izvori onečišćenja podzemnih voda su otpadne vode naselja koje se nepročišćene direktno upuštaju u slivna područja izvora. Veliku opasnost po ove vode predstavljaju i prometnice koje prolaze neposredno iznad izvorišta. Duboke podzemne vode u flišnim zonama na području Baške i Raba vrlo su čiste bez kemijskog i bakteriološkog onečišćenja. 2

6 2.2. Površinske vode Od površinskih voda za vodoopskrbu se koriste jezero Vrana na otoku Cresu za vodovod Cres i voda iz akumulacije Gusić polje u Lici za vodovod Hrvatsko primorje južni ogranak, koji opskrbljuje vodom otok Rab. Jezero Vrana predstavlja posebno vrijedan prirodni resurs vode za piće. To je prirodna nakupina vrlo kvalitetne vode. Voda je uvijek fizikalno-kemijski i bakteriološki ispravna. Voda akumulacije Gusić polje svojim karakteristikama spada u II vrstu voda u prirodi koje se nakon procesa pročišćavanja mogu koristiti za piće. Većina vodovoda u preradi koristi samo proces dezinfekcije vode. Izuzetak su vodovodi Ponikve na Krku, vodovod Hrvatsko primorje južni ogranak i vodovod Delnice i vodovod Fužine koji imaju ugrađene uređaje za pročišćavanje. 3. PROGRAM ISPITIVANJA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODE ZA PIĆE Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće definirana je: - Zakonom o hrani (N.N.46/07) - Zakonom o vodama (N.N.107/95) - Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (N.N.47/08) Kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće na području Primorsko-goranske županije za potrebe Ministarstva zdravstva vrši Odsjek za kontrolu voda za piće i voda u prirodi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Program ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće na području Primorsko-goranske županije po vodoopskrbnim sustavima za godinu prikazan je na Tablici 2. Program je djelomično usklađen s Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće koji definira obim ispitivanja, učestalost i broj uzoraka po vodoopskrbnim sustavima. Naime po programu za 2009.godinu planirano je za cijelu županiju kontrolirati ukupno 1200 uzoraka vode za piće dok taj broj po Pravilniku iznosi

7 Tablica 2. Program ispitvanja zdravstvene ispravnosti vode za piće u godini Područje snabdijevanja Vodovod šireg riječkog područja potrošača točaka mjesečno Vrsta analize mjesečno Godišnji broj uzoraka analiza"a" i 4 analize ( "A" +kloriti ) 384 Vodovod Cres-Lošinj analiza"a" i 2analize ("A"+THM) 72 Vodovod Rab analiza"a"+2 analize ("A"+THM) 60 Vodovodi na opatijskom području vodovod Mošćenice analiza "A" 12 vodovod Opatija analiza "A" 96 Vodovodi na crikveničko-vinodolskom području vodovod Žrnovnica analiza"a"+2 analize ("A"+kloriti) 96 vodovod Tribalj analiza "A" 12 Vodovodi na otoku Krku vodovod Rijeka-Omišalj analiza ( A + kloriti) 12 vodovod Ponikve analiza A + 2 analize ("A"+ kloriti + Fe, Mn) 120 vodovod Baška analize "A" 24 Vodovodi na delničkom području vodovod Delnice -Brod n/k analiza"a"i 1analiza A+THM+Al 36 vodovod Fužine analiza "A" 24 vodovod Lokve analiza "A" 12 vodovod Ravna Gora analiza "A" 24 vodovod Skrad analiza "A" 12 vodovod Crni Lug analiza "A" 12 vodovod B.Moravice analiza "A" 12 Vodovodi na području Vrbovskog vodovod Vrbovsko analiza "A" 60 vodovod Stara Sušica analiza "A" 12 vodovod Ljubošina analiza "A" 12 vodovod Gomirje analiza "A" 12 Vodovodi na području Čabra vodovod Prezid (CVS) analiza "A" 12 vodovod Prezid ( van CVS) analiza "A" 12 vodovod Tršće(CVS) analiza "A" 12 vodovod Gerovo(CVS) analiza "A" 12 vodovod Gerovo( van CVS) analiza "A" 12 vodovod Čabar analiza "A" 12 vodovod Plešce analiza "A" 12 vodovod Mandli 70 1 analiza "A" 12 UKUPNO UZORAKA NA PODRUČJU PGŽ

8 Prema uputstvima Ministarstva zdravstva ovaj Program kontrole zdravstvene ispravnosti vode za piće obuhvaća samo prerađenu vodu na mjestima potrošnje. Uzorci vode uzimaju se uglavnom na javnim izljevima ili u javnim objektima kao što su škole, vrtići i ugostiteljski objekti. Analize se vrše u obimu analize «A» iz Pravilnika. Obim ispitivanja prikazan je u Tablici 3. Tablica 3. Osnovni pokazatelji i maksimalno dozvoljene koncentracije u vodi za piće. Pokazatelj MDK Boja 20 mg/l Pt/Co skale Miris Bez Mutnoća 4 NTU ph ph Elektovodljivost 2500 µs/cm pri 20 o C Kloridi 250 mg/l Utrošak KMnO mg/l O 2 /l Rezidualni klor 0.5 mg/l Kloriti 400 ClO 2 µg/l THM-ukupni 100 µg/l Željezo 200 µg/l Mangan 50 µg/l Aluminij 0.2 mg/l kolonija 22 o C 100 /1 ml kolonija 37 o C 20 /1 ml Koliformne bakterije 0 /100 ml Escherichia coli 0 /100 ml Enterokoki 0 /100 ml Uz osnovne pokazatelje u prerađenoj vodi određuje se i sadržaj nusprodukata kloriranja vode koji nastaju nakon dezinfekcije vode klornim preparatima. Ovisno o vrsti kloriranja to mogu biti trihalometani (THM) kad se voda klorira plinovitim ili tekućim klorom ili kloriti i klorati koji nastaju upotrebom klordioksida kao dezinfekcijskog sredstva. U vodovodu Delnice kontrolira se sadržaj aluminija čiji se spojevi koriste u postupku pročišćavanja vode izvora Kupice. U uzorcima vodovoda Ponikve kontrolira se sadržaj mangana i željeza. Naime, izvorište Vela Fontana ima prirodno povišeni sadržaj ovih metala koji se uklanjaju postupkom aeracije a kontrola efikasnosti uklanjanja željeza i mnagana obavlja se u uzorcima na mreži. Rezultate ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće na području Primorsko-goranske županije u godini prikazujemo po vodoopskrbnim sustavima. 5

9 4. ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST VODE ZA PIĆE U GODINI 4.1.Vodovod Rijeka (šire riječko područje) Tablica 4. Zdravstvena ispravnost vodovoda šireg riječkog područja u godini. Rezultati ispitivanja za godinu (priključeno stanovnika) N Min Max o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml Vodoopskrbni sustav Rijeka obuhvaća grad Rijeku i 78 naselja na području bivše općine Rijeka s ukupno stanovnika. Za dezinfekciju vode koristi se klor dioksid. Programom je predviđeno uzimati 32 uzorka mjesečno odnosno 384 uzorka godišnje. U godini ukupno je pregledano 409 uzoraka što je više od predviđenog. Uzrok pojačane kontrole bila je pojava zamućenja riječkih izvorišta krajem prosinca godine. Naime kiša jakog intenziteta i naglo otapanje snijega u zaleđu u isto vrijeme uzrokovali su zamućenje svih izvorišta vodovoopskrbnog sustava Rijeka. Laboratorij KD Vodovoda i kanalizacija krenuo je s učestalijom kontrolom zdravstvene ispravnosti vode za piće uz pojačanu dezinfekciju vode. Istovremeno je izdana objava za javnost o zamućenju izvorišta vode za piće, o mjeri pojačanog kloriranja vode i preporuku za preventivno prokuhavanje vode. Po nalogu Sanitarne inspekcije Nastavni zavod za javno zdravstvo obavio je uzorkovanje vode na mreži , i Ukupno je uzeto 33 uzorka na cijelom području vodoopskrbe. Kod uzoraka uzetih i (ukupnu uzetih 24) mutnoća je bila povećana kod 13 uzoraka i kretala se od 4.1 NTU do 14.7 NTU. U uzorcima od mutnoća je kod svih uzoraka bila ispod dozvoljene i od 4 NTU. Ostali su ispitivani parametri tijekom cijelog razdoblja pojačane kontrole bili u svim uzorcima sukladni propisanim uvjetima iz Pravilnika i što je najvažnije svi su uzorci u tom razdoblju bili mikrobiološki ispravni. U cijeloj godini svi su ostali parametri bili ispravni. Samo je jedan uzorak imao po povećani broj kolonija, no taj parametar nema zdravstvenog učinka 6

10 4.2. Vodovodi Opatija (šire opatijsko područje) Tablica 5. Zdravstvena ispravnost vodovoda Opatija u godini. (priključeno stanovnika) N Min Max o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml Vodoopskrbni sustav Opatija obuhvaća područje bivše općine Opatija s ukupno 40 naselja u kojima živi stanovnika. Za dezinfekciju se koristi natrijev hipoklorit. U godini ukupno je pregledano 107 uzoraka na mreži. Kod tri je uzorka izmjerena povećana mutnoća uzrokovana zamućenjem izvorišta. Svi ostali parametri tijekom cijele godine bili su ispravni. 7

11 4.3. Vodovod Žrnovnica (crikveničko-vinodolsko područje) Tablica 6. Zdravstvena ispravnost vodovoda Žrnovnica u godini. (priključeno stanovnika) o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml Vodoopskrbni sustav Žrnovnica opskrbljuje crikveničko-vinodolsko područje s pripadajućim naseljima i stanovnika. Voda se klorira kloro dioksidom. Naselje Tribalj ima svoj vodovod koji koristi vodu iz dva bunara u Triblju. Voda se dezinficira plinovitim klorom. U 2009.godini ukupno je pregledano 100 uzoraka vode na mreži i svi su bili zdravstveno ispravni. 8

12 4.4. Vodovod Rab Tablica 7. Zdravstvena ispravnost vodovoda Rab u godini. (priključeno stanovnika) o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l 250* Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml * Prema odobrenju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi dozvoljeno je prekoračenje MDK i Na otoku Rabu živi stanovnika u 8 naselja. U godini ukupno je pregledano 60 uzoraka vode za piće. Kod dva je uzorka dokazan povišeni broj kolonija na 37 o C koji nema negativni učinak na zdravlje. Svi su ostali uzorci bili zdravstveno ispravni. 9

13 4.5. Vodovod Cres Lošinj Tablica 8. Zdravstvena ispravnost vodovoda Cres Lošinj u godini. (priključeno stanovnika) o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml Vodovod opskrbljuje 25 naselja s stanovnika. U godini ukupno su pregledana 72 uzorka vode. Svi uzorci bili su zdravstveno ispravni. 10

14 4.6. Vodovodi na otoku Krku Otok Krk snabdijeva se vodom iz tri vodoopskrbna sustava: vodovod Rijeka za naselje Omišalj, vodovod Ponikve za središnji dio otoka i vodovod Baška naselja u Bašćanskoj dolini. Vodovod Ponikve crpi vodu izvora Vela Fontana čija se voda pročišćava vode kako bi se poboljšala kakvoća sirove vode prije postupka dezinfekcije. Vode bunara u Bašćanskoj dolini su vrlo čiste pa se primjenjuje samo dezinfekcija vode. Tablica 9. Zdravstvena ispravnost vodovoda Jezero na otoku Krku u godini. Vodovod OMIŠALJ (2.000 stanovnika priključeno na vodovod Rijeka) Rezultati ispitivanja za g. o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l * Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml U 2009.godini ukupno je u Omišlju pregledano 12 uzoraka vode. Svi uzorci bili su zdravstveno ispravni. Tablica 10. Zdravstvena ispravnost vodovoda Ponikve na otoku Krku u godini. 11

15 Vodovod PONIKVE (priključeno stanovnika) o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l * Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml * Prema odobrenju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od godine za vodovod Ponikve dozvoljena MDK i za klorite iznosi 0.6 mg/l Ukupno je pregledano 109 uzoraka od čega u jednom uzorku izmjerena povišena mutnoća, koja je najvjerojatnije posljedica radova na mrež,i kod jednog je uzorka dokazano prisustvo koliformnih bakterija u malom broju i kod dva je uzorka dokazan povećan broj kolonija. Svi ostali uzorci bili su ispravni. 12

16 Tablica 11. Zdravstvena ispravnost vodovoda Baška na otoku Krku u godini. Vodovod BAŠKA (priključeno stanovnika) o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml Vodovod Baška i ove je godine bio vrlo dobar; ispitano je 24 uzorka i svi su bili ispravni. 13

17 4.7. Vodovodi na području Delnica Vodovod Delnice Tablica 12. Zdravstvena ispravnost vodovoda Delnice u godini. Vodovod DELNICE (priključeno stanovnika) o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Al ug/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonia 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml Za vodoopskrbu Delnica i Mrkoplja vodovod Delnice koristi vodu izvora Kupice. U procesu pročišćavanja primjenjuju se postupci koagulacije, filtracije i kloriranja vode. U godini ukupno je ispitano 39 uzoraka vode i svi su bili ispravni. 14

18 Vodovod Fužine Tablica 13. Zdravstvena ispravnost vodovoda Fužine u 2009 godini. Vodovod FUŽINE (priključeno stanovnika) o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml U godini ukupno su pregledano 27uzoraka vode. Fizikalno-kemijski su bili svi ispravni dok je kod dva uzorka dokazano prisusutvo bakterija fekalnog porijekla. Istovremeno kod tih uzoraka nije dokazano prisusutvo rezidualnog klora. 15

19 Vodovodi Lokve - Crni Lug, Ravna Gora, Skrad i Brod Moravice U godini uzorci vodovoda Lokve-Crni Lug, Ravna Gora i Skrad bili su bakteriološki ispravni, dok je u vodovodu Brod Moravice jedan uzorak bio neispravan zbog prisusutva koliformnih bakterija. U vodovodima Ravna Gora i Skrad u dva odnosno tri navrata je dokazan rezidualni klor u povišenoj koncentraciji. U vodovodu Ravna Gora kod tri je uzoraka izmjeren nešto niži ph što je prirodna karakteristika izvorišta. Tablica 14. Zdravstvena ispravnost vodovoda Lokve Crni Lug u 2009 godini. Vodovod LOKVE CRNI LUG (priključeno stanovnika) o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml

20 Tablica 15. Zdravstvena ispravnost vodovoda Ravna Gora u 2009 godini. Vodovod RAVNA GORA (priključeno stanovnika) o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml Tablica 16. Zdravstvena ispravnost vodovoda Skrad u 2009 godini. Vodovod SKRAD (priključeno stanovnika) o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml

21 Tablica 17. Zdravstvena ispravnost vodovoda Brod Moravice u 2009 godini. Vodovod BROD MORAVICE (priključeno 903 stanovnika) o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml

22 4.8. Vodovodi na području Vrbovskog Vodovod Vrbovsko Tablica 18. Zdravstvena ispravnost vodovoda Vrbovsko u 2009 godini. Vodovod VRBOVSKO (priključeno stanovnika) o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml Vodovod opskrbljuje vodom 28 naselja s stanovnika. Glavno izvorište je izvor Ribnjak koji je stalno bakteriološki onečišćen, a za vrijeme jačih kiša javlja se i povećana mutnoća vode. Ispravnost vode za piće kontrolira se na slijedećim lokacijama: u Vrbovskom, Jablanu, Severinu na Kupi, Zdihovu, Lukovdolu i Staroj Sušici. Od ukupno 72 kemijski pregledanih i 80 bakteriološki pregledanih uzoraka kod 6 je izmjerena povećana mutnoća, kod 7 niži ph i kod 7 uzoraka koncentracija rezidualnog klora bila viša od propisane. Mikrobiološka čistoća nije zadovoljavala; od 80 pregledana uzorka kod 30 je dokazano prisusutvo bakterija fekalnog porijekla što iznosi 37%. Ovakvo stanje u vodovodu predstavlja rizik po zdravlje stanovnika. Kakvoća sirove vode izvora Ribnjak (stalno bakteriološko onečišćenje) zahtjeva kontinuiranu ispravnu dezinfekciju vode. U vrijeme jakih kiša intenzitet onečišćenja je visok pa se samo dezinfekcijom vode ne može postići zadovoljavajuća ispravnost vode za piće već je potrebna primjena dodatnih procesa pročišćavanja. 19

23 Vodovodi Ljubošina i Gomirje Tablica 19. Zdravstvena ispravnost vodovoda Ljubošina i Gomirje u 2009 godini. Vodovod LJUBOŠINA I GOMIRJE (priključeno 983 stanovnika) o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml Vodovod Ljubošina koristi vodu izvora Topli potok, dok se za vodovod Gomirje koristi voda iz izvora Draškovac. Zdravstvena ispravnost vode u oba vodovoda bila je u godini dobra; samo je kod 1 uzorka vodovoda Ljubošina dokazano prisustvo koliformnih bakterija. 20

24 4.9. Vodovodi na području Čabra Vodoopskrba na području Čabra karakterizirana je mnogobrojnošću manjih vodovoda koji zahvaćaju po nekoliko izvora male izdašnosti. Ovakva mnogobrojnost i raspršenost vodovodnih sustava i vodoopskrbnih objekata uveliko otežava njihovo održavanje u sanitarno-tehničkom pogledu kao i u pogledu dezinfekcije vode. Vodovod Čabar Tablica 20. Zdravstvena ispravnost vodovoda Čabar u 2009 godini. Vodovod ČABAR (priključeno 200 stanovnika) o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml Za vodoopskrbu grada Čabra koristi se lijevo izvorište Čabranke, a za naselje Tropeti voda izvora Paklenski Jarak i Tropeti. Kloriranje vode provodi se ručno. Sva tri izvorišta su bakteriološki nesigurna zbog čestog fekalnog zagađenja. Uzrok takvom stanju jesu naselja bez izgrađene kanalizacije u područjima neposrednog utjecaja na podzemne vode. Zdravstvena ispravnost vode u godini ispitivana je jednom mjesečno; ukupno je pregledano 12 uzoraka. Kod četrir je uzorka dokazano prisustvo bakterija fekalnog porijekla dok je kod tri izmjerena povišena koncentracija rezidualnog klora. 21

25 Ostali vodovodi na području Čabra Dio naselja Prezid, Tršće, Parg i Gerovo dobivaju vodu iz centralnog vodovodnog sustava u kojem se voda automatski klorira, a drugi dio ovih naselja kao i naselja Mandli, Plešce i Žagari i dalje su spojeni na male lokalne vodovode. Dezinfekcija vode je ručna i neredovita pa je i slika zdravstvene ispravnosti prerađene vode nezadovoljavajuća. Rezultati ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode na ovim vodovodima prikazani su u tablicama. Tablica 21. Zdravstvena ispravnost vodovoda Gerovo u 2009 godini. Vodovod GEROVO (priključeno stanovnika) N Min Max o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml U godini na vodovodu Gerovo pregledano je 28 uzoraka vode. Kod jednog je izmjerena nešto povišena mutnoća, kod sedam je bio povišeni rezidualni klor a kod dva je uzorka dokazan povišeni broj kolonija. Rezidualni klor samo je u jednom navratu izmjeren vrlo visok (2.2 mg/l) a ostale su se koncentracije kretale do maksimalno 0.9 mg/l. Bakteriološka slika je bila dobra; samo je kod dva uzorka dokazan povišeni broj kolonija koji nema zdravstvenog učinka. Vodovod Tršće bio je uglavnom ispravan; samo je jedan uzorak od 12 pregledanih bio bakteriološki neispravan.u vodovodu Prezid kod tri je uzorka dokazano prisustvo bakterija fekalnog porijekla. U vodovodu Plešce kod sedam je uzoraka izmjeren visoki rezidualni klor, dva su uzorka bila bakteriološki neispravna. Vodovod Mandli bio je bakteriološki uglavnom ispravan; samo je u jednom uzorku dokazano prisustvo koliformnih bakterija. Kod sedam je uzoraka izmjeren nešto niži ph, sedam je uzoraka bilo neispravno zbog povišene konentracije rezidualnog klora. Povećana koncentracija klora u ovim vodovodima posljedica je ručne, nekontinuirane dezinfekcije vode. za rezidualni klor u Pravilniku od 0.5 mg/l je vrlo niska i u nekim vodama ne može osigurati bakteriološku ispravnost vode. Kriterij za rezidualni klor Svjetske zdravstvene organizacije i amaričke agencije za okoliš (EPA) su znatno viši i iznose 5mg/l odnosno 4 mg/l. 22

26 Tablica 22. Zdravstvena ispravnost vodovoda Tršće u 2009 godini. Vodovod TRŠĆE (priključeno 947 stanovnika) N Min Max o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml Tablica 23. Zdravstvena ispravnost vodovoda Prezid u 2009 godini. Vodovod PREZID (priključeno 989 stanovnika) N Min Max o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml

27 Tablica 24. Zdravstvena ispravnost vodovoda Plešce u 2009 godini. Vodovod PLEŠCE (priključeno 237 stanovnika) N Min Max o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml Tablica 25. Zdravstvena ispravnost vodovoda Mandli u 2009 godini. Vodovod MANDLI (priključeno 200 stanovnika) N Min Max o Pt/Co Kemijski Mutnoća NTU Elektrovodljivost μs/cm ph Utrošak KMnO 4 mg O 2 /l Amonij mg N/l Kloridi mg/l Rezidualni klor mg/l Mikro- Koli bakterije N / 100 ml biološki Escherichia coli N / 100 ml Enterokoki N / 100 ml kolonija 22 o C N / 1ml kolonija 37 o C N / 1ml

28 5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Tablica 26. Zdravstvena ispravnost vode za piće u 2009 godini po vodoopskrbnim sustavima. Vodoopskrbni sustav ukupno ispitano Fizikalno-kemijski neispravno Uzrok neispravnosti Bakteriološki neispravno Uzrok neispravnosti Rijeka mutnoća 1 UBB Opatija mutnoća 0 - Žrnovnica-Novi Vinodolski Cres-Lošinj Ponikve Krk mutnoća, Kloriti* 2 UBB, Koli bakterije Vrelo Rab UBB Komunalac Delnice rez.klor, niski ph 3 Komunalac Vrbovsko Čabranka Čabar UKUPNO mutnoća, rez.klor, niski ph mutnoća, rez.klor, niski ph 25 mutnoća, 18 niski ph, 37 rez.klor, 1 klorit UBB, 2 E.coli, 2 Enterokoki UBB, Koli bakterije, 30 E.coli, 27 Enterokoki UBB, Koli bakterije, 11 E.coli, 8 Enterokoki 42 E.coli, 32 Enterokoki Legenda: *Kloriti - Niski ph UBB Koli bakterije- nus produkti kloriranja prirodna osobina nekih izvora u Gorskom kotaru ukupan broj kolonija nemaju štetni učinak na zdravlje ljudi, to je pokazatelj higijenskog održavanja vodovodnog sustava Koliformne bakterije nisu uvijek vezane direktno uz fekalno onečišćenje kolonija ; 2.2 Enterokoki; 2.6 Mutnoća; 2 ph; 1.8 Rez.klor; 2.9 E.coli; 3.3 Koliformne bakterije; 4.2 Slika 1. Uzroci neispravnosti vode za piće u Primorsko-goranskoj županiji izraženi u postocima. 25

29 U 2009.g. ukupno je pregledano 1246 uzoraka vode za piće od čega je fizikalno-kemijskih bilo neispravno 74 ili 6 % a bakterioloških 61 ili 5 %. Uzroci fizikalno-kemijske neispravnosti vode bili su mutnoća (25 uzoraka), niski ph koji je prirodna karakteristika nekih izvorišta na području Gorskog Kotara (18 uzoraka), povećani rezidualni klor (37 uzoraka) i u jednom uzorku kloriti. Mutnoće se uglavnom javljaju u jesen, nakon prvih jačih kiša i u principu traju kratko. U tim se slučajevima, kao mjera predostrožnosti preporuča pojačano kloriranje vode kako bi se osigurala bakteriološka ispravnost vode a građanima preventivna mjera prokuhavanja vode. Učestalija kontrola vode za piće vodovoda Rijeka u prosincu u vrijeme povećane mutnoće nije pokazala niti jedan bakteriološki neipravan uzorak Ostali parametri u vodoopskrbnim sustavima : Rijeka, Opatija, Žrnovnica, Krk, Rab i većim dijelom Delnice bili su ispravni, vrlo mali broj uzoraka bio je neispravan pa možemo reći da su ovi vodovodi distribuirali zdravstveno ispravnu vodu. Veći broj uzoraka ponovo je, kao i prethodnih godina, bio u vodovodima na području Vrbovskog i Čabra. U ovim je vodovodima visoki postotak bakteriološki uzoraka s učestalim prisustvom fekalnog onečišćenja. Uzrok tomu je neadekvatna i nekontinuirana dezinfekcija vode, pa stoga klora ima ili previše ili ga uopće nema i u tom slučaju javlja se bakteriološka neispravnost vode. Za poboljšanje zdravstvene ispravnosti vode za piće treba: - U svim vodovodima dobro održavati cijeli vodoopskrbni sustav uz redovitu i kontinuiranu dezinfekciju vode za piće. - Za vodovod Vrbovsko-Lukovdol ubrzati aktivnosti za izgradnju uređaja za pročišćavanje vode izvora Ribnjak. - Na području Čabra treba širiti mrežu priključaka na centralni vodoopskrbni sustav i strogo kontrolirati proces pročišćavanja i dezinfekcije vode. U manjim lokalnim vodovodima napustiti ručno kloriranje vode i ugraditi automatske klorinatore. 26