Crna Gora CRNA GORA MINISTARSTVO ZA LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA IZVJEŠTAJ sa Javne raprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o manjinski

Транскрипт

1 Crna Gora CRNA GORA MINISTARSTVO ZA LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA IZVJEŠTAJ sa Javne raprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama Na osnovu Uredbe o postupku i načinu vođenja Javne rasprave u pripremi zakona (''Sl. List Crne Gore'', br. 12/12 od ), Ministarstvo za ljudska i manjinska prava sprovelo je Javnu raspravu koja je trajala 40. dana, počevši od dana objavljivanja teksta Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama na sajtu Ministarstva za ljudska i manjinska prava i sajtu E-uprave od 22. marta godine. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama štampan je i kao podlist dodatak dnevnom listu Pobjeda i bio objavljen 22. marta godine. U okviru Javne rasprave organizovana su četiri okrugla stola, i to: 29. marta godine u Tivtu, sala Skupštine Opštine; 31. marta godine u Rožajama, sala Skupštine Opštine; 05. aprila godine u Ulcinju, sala Skupštine Opštine. 07. aprila godine u Podgorici, stara zgrada Vlade; Međunarodna organizacija Misija OEBS-a u Crnoj Gori imala je svoju predstavnicu u svojstvu posmatrača, u Radnoj grupi zaduženoj za izradu Prijedloga

2 zakona, koja je svojim aktivnim učešćem doprinijela izradi konačne verzije Prijedloga ovog zakona. U okviru Javne rasprave, data je mogućnost da svi zainteresovani subjekti svoje primjedbe i sugestije mogu dostaviti u pisanoj formi i elektronskim putem. Učesnici u Javnoj raspravi su bili građani, predstavnici državnih institucija, organa lokalne samouprave, međunarodnih organizacija, političkih organizacija, predstavnici vjerskih zajednica, nevladinih organizacija i drugi zainteresovani subjekti. Učesnici u Javnoj raspravi su bili građani, predstavnici državnih institucija, organa lokalne samouprave, međunarodnih organizacija, političkih organizacija, nevladinih organizacija i drugi zainteresovani subjekti. PREDLOZI, SUGESTIJE I PRIMJEDBE NA TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA KOJE SU DATE NA JAVNOJ RASPRAVI U TIVTU, MOGU SE GRUPISATI U SLJEDEĆE: Tripo Schubert HGD CG 1.Nema člana Upravnog odbora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava iz Nevladinog sektora. Predstavnik Nevladinog sektora je prepoznat u liku nezavisnog eksperta. 2.Sredstva za finansiranje Fonda od 0,15% Budžeta Crne Gore treba povećati, jer su ista nedovoljna. Prijedlog obrađivača je bio, da Sredstva za finansiranje Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava budu 0,20%, koji za ministarstvo finansija nije bio prihvatljiv. 3.Treba odvojiti sredstva za rad stručne službe Fonda i sredstva za finansiranje projekata. Prihvata se prijedlog, koji će predlagač inkorporirati u Prijedlogu zakona. 4.Nije regulisano ko plaća rad Komisije za vrednovanje projekata, i koji iznos se izdvaja za njihov rad. Ovo pitanje je uređeno Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. 5.Da se formuliše novi član, koji bi predvidio, da se manjinski časopisi finansiraju posebnom stavkom Budžeta Fonda. Prijedlog nije prihvatljiv, jer bi se time uticalo na odluku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava prilikom raspodjele sredstva za finansiranje projekata.

3 Radoš Gospić penzioner 1.Koji su manjinski narodi a koji su manjinske nacionalne zajednice u Crnoj Gori? PREDLOZI, SUGESTIJE I PRIMJEDBE NA TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA KOJE SU DATE NA JAVNOJ RASPRAVI U ULCINJU MOGU SE GRUPISATI U SLJEDEĆE: Gezim Haxhibeti dipl. pravnik 1.Koji su manjinski narodi i manjinske nacjonalne zajednice u Crnoj Gori? 2.Nije uobičajno da drugostepeni organ bude Upravni odbor jednog organa već to treba da bude Ministarsvo za ljudska i manjinska prava. Po pravilu, to pitanje je uređeno na predloženi način. PREDLOZI, SUGESTIJE I PRIMJEDBE NA TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA KOJE SU DATE NA JAVNOJ RASPRAVI U ROŽAJAMA MOGU SE GRUPISATI U SLJEDEĆE: Rešad Kalač Radio Rožaje 1.Šta znači odrednica manjinski narodi?

4 manjina a ko je većina u Crnoj Gori Zećo Tutić - Radio Rožaje 1.Ko su Nacionalne manjine u Crnoj Gori? Muhamed Dacić Službenik Opštine Rožaje 1.Kako su definisani Muslimani? Kako se neko oseća u Crnoj Gori je lično pravo, koje je garantovano Ustavom Crne Gore. Mirsad Felić dipl. prav. 1.Pod čijom ingirencijom je Fond za manjine? Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava je Odlukom osnovala Skupština Crne Gore. Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i ima status pravnog lica i jasno utvrđenu nadležnost. Kao takav je prepoznat i Zakonom o manjinskim pravima i slobodama. Adis Pepić Službenik Skupštine Rožaje 1.Članom 8a predviđa se formiranje Javne ustanove za očuvanje kulture manjinskih naroda, o kojoj Ustanovi je riječ? Ovaj član je pravni osnov, da Vlada Crne Gore može osnovati Javnu ustanovu koja će se baviti očuvanjem i razvojom kulture manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. JU postoji pod nazivom: Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore. Ova Ustanova je formirana na osnovu propisa koji su prestali da važe, tako da se pravni osnov za formiranje ove Javne ustanove uređuje ovim Zakonom. Zećo Tutić - Radio Rožaje 1.Ko su manjinske zajednice u Crnoj Gori?

5 PREDLOZI, SUGESTIJE I PRIMJEDBE NA TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA KOJE SU DATE NA JAVNOJ RASPRAVI U PODGORICI MOGU SE GRUPISATI U SLJEDEĆE: Boris Raonić NVO Građanska alijansa 1.Član 8a - Treba definisati da Fond i Centar za kulturu manjina budu jedna institucija? Zbog različite uloge i djelokruga rada navedenih institucija, smatramo da je na najcjelishodniji način riješeno to pitanje. 2. Član 36b Predlažemo da u Upravnom odboru Fonda budu umjesto nezavisnog eksperta dva predstavnika NVO koji rade u oblasti ljudskih i manjinskih prava. Takođe, ovo treba da bude jasno definisano kao i način izbora predstavnika, a što bi trebala da radi Skupština Crne Gore po predlozima nevladinih organizacija. Jedan predstavnik NVO koje se bave medijima. Način izbora treba definisati po uzoru kao i za dva predstavnika NVO koji se bave ljudskim i manjinskim pravima. Smatramo da je Prijedlogom zakona na najcjelishodniji način riješeno pitanje sastava UO Fonda. 3.Član 36dž - Umjesto tri treba definisati najmanje pet godina. Smatramo da je Prijedlogom zakona dobro riješeno ovo pitanje, jer je i za visoko rukovodni kadar u državnim organima, predviđeno radno iskustvo od najmanje tri godine. 4. Član 36f Predlaže da u stavu 2 dodaju riječi: nakon što ga razmotri nadležno Skupštinsko tijelo. Prijedlog nije prihvatljiv, jer je postupak rada Skupštine uređen poslovnikom o radu, te se podrazumijeva da ga prije davanja saglasnosti, razmotri nadležno Skupštinsko tijelo. 5. Član 36i u stavu 2 predlaže da se riječi: uz prethodno pribavljeno mišljenje savjeta manjinskih naroda ili drugih manjinskih nacionalnih zajednica brišu se.

6 Smatramo da je Prijedlogom zakona na najcjelishodniji način riješeno to pitanje, jer savjeti predstavljaju manjinske narode ili druge manjinske nacionalne zajednice. 6. Član 36i u stavu 3 poslije aljineje 4 predlaže da se doda nova alineja koja bi glasila: doprinos u očuvanja manjinskih prava; Smatramo da je Prijedlogom zakona na najcjelishodniji način riješeno to pitanje kroz druge odredbe ovog zakona. 7. Član 36i u stavu 4 predlaže da utvrđene djelatnosti, odnosno aktivnosti koje su nabrojane, treba ih razdvojiti kao posebne alineje. Smatramo da je Prijedlogom zakona na najcjelishodniji način riješeno to pitanje, jer se nabrajaju oblasti i aktivnosti za učešće na javnom konkursu za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata, te ih ne treba razdvajati. Goran Đurović - Koalicija NVO Saradnjom do cilja 1. U članu 36i predlaže da sredstva koja su namijenjena za finansiranje koja su definisana u čl. 36h se usmjere samo na prioritetne oblasti. 2. U članu 36l nema potrebe da skupština objavljuje javni poziv već to treba da uradi Fond (Upravni odbor Fonda ). Smatramo da je Prijedlogom zakona na najcjelishodniji način riješeno to pitanje, jer je Skupština Crne Gore osnivač Fonda. 3. U članu 36 lj promijeniti termin Komisija za vrednovanje u nezavisni procjenjivači. 4. U članu 36m dodati novi stav da NVO ne može angažovati nezavisnog procjenjivača projekata u svim svojim aktivnostima najmanje 12 mjeseci od realizacije projekta. 5. U članu 36n sugeriše se da odluka za raspodjelu sadrži obrazloženje.

7 Podrazumijeva se, da odluka o raspodjelu sadrži obrazloženje. Nik Gjeloshaj Albanska alternativa 1. U članu 36i stav 4 iz zadnje rečenice koja glasi: u oblasti nacionalnog, etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta treba izbrisati riječ: vjerskog. 2. Da sastav Upravnog odbora Fonda treba osloboditi prisustva predstavnika manjinskih Nacionalnih savjeta. U Prijedlogu zakona prihvaćena preporuka Venecijanske komisije da bi trebalo da svaki nacionalni savjet u Crnoj Gori ima svog predstavnika u Upravnom odboru. Pal Dreshaj NSA 1. U članu 12 predlaže da se uvrsti odredba koja omogućava da se osniva poseban kanal za manjine. Ovo pitanje se definiše i uređuje drugim zakonom. 2. U članu 15 riječi: mišljenje, treba zamjeniti riječima: saglasnost. 3. U članu 16 riječi: država može da osnuje zamjenjuju se riječima: država je dužna da osnuje. 4.U članu 18 riječi: dobije mišljenje savjeta zamjenjuju se riječima: dobije saglasnost savjeta. 5.Predložio je, da se član 32a briše. Zbog značaja ovog pitanja, smatramo da je Prijedlogom zakona na najcjelishodniji način uređeno pitanje obrazovanja Savjeta za manjinske narode i druge manjinske nacionalne zajednice.

8 6. Predložio je, da se u članu 32 u stavu 2 riječ: može zamjenjuje riječju: treba. 7.Predložio je, da riječi: i članovi organa političkih partija budu kao u važećem Zakonu. Marin Čaveliš HNV 1. Smatram da bi ovim izmjenama Zakona morao biti bolje definiran pravni i politički status manjinskih savjeta u Crnoj Gori. 2.Predlaže, da se član 36i izmjeni i dozvoli jednoj nevladinoj organizaciji konkurisanje za više projekata, ali u iznosu od 5% od ukupno opredijeljenih sredstva. Prijedlog nije prihvatljiv, jer smatramo da je Prijedlogom zakona na najcjelishodniji način riješeno to pitanje. 3.Predlaže da u članu 36i stav1, koji određuje način raspodjele sredstava, treba dodati stav: sredstva za finansiranje manjinskih medija. Tako bi se sredstva rasporedila na: sredstva za rad Fonda, sredstva za finansiranje projekata i sredstva za finansiranje manjinskih medija. Ta sredstva bi se dijelila na posebnom konkursu za finansiranje manjinskih medija. Prijedlog nije prihvatljiv, jer smatramo da je Prijedlogom zakona na najcjelishodniji način riješeno to pitanje. 4.Predlaže da u članovima 36c, 36dž i 36k iza potrebne kvalifikacije treba da stoji: tri godine radnog iskustva i tri godine iskustva u oblasti manjinskih prava i sloboda ili iskustva u pripremi, realizaciji ili evaluaciji projekata u oblasti manjinskih prava i sloboda. Primjedbe i Prijedlozi dr Avdula Kurpejovića, predsjednik Matice muslimanske Crne Gore - Samostalno udruženje u oblasti kulture manjinskog muslimanskog naroda 1.Predlaže da poslije člana 39 treba dodati novi član 40 koji bi glasio: Zabranjena je nasilna asimilacija pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskkih nacionalnih zajednica.

9 Prijedlog nije prihvatljiv, jer smatramo da je Prijedlogom zakona na najcjelishodniji način riješeno to pitanje. 2.Država je dužna da zaštiti pripadnike manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica od svake akcije usmjerene ka takvoj asimilaciji. Prijedlog nije prihvatljiv, jer smatramo da je to pitanje uređeno Ustavom Crne Gore i drugim pozitivnim zakonskim propisima. 3. Izvršiti nužne izmjene i dopune člana 2 Zakona kojim bi se utvrdili kriterijumi ili decidno kazalo, koji narodi u Crnoj Gori imaju status manjinskog. 4. Pripadnici relativno većinskog naroda Crne Gore koji se opredijele za status nacionalne manjine ili manjinskog naroda, dužni su se izjasniti u pisanoj formi, kako bi se utvrdio njihov broj u formiranju manjinskog savjeta i ostvarivanju drugih manjinskih prava zajemčenih Ustavom Crne Gore 5.Posebno je pitanje način biranja članova manjinskih savjeta. Sadašnji način biranja preko elektora koji prikupljaju potpise je neregularan i u mnogim slučajevima se spiskovi prave iz biračkih spiskova, a potpisi falsifikuju. Trebalo je prihvatiti da se potpisi daju u Izbornoj komisiji, kako je bilo predloženo u Pravilima za izbor manjinskih savjeta drugog saziva, 2o13. ali predsjednici savjeta to nijesu prihvatili. Uz to, treba ograniučiti ponovni izbor samo jedanput, kao i za predsjednika savjeta. Ovo pitanje je definisano i uređeno Pravilima za izbore članova savjeta manjinskog naroda i druge manjinske nacionalne zajednice. 6.Ukinuti novčane naknade predsjednicima i sekretarima savjeta koji su zaposleni.

10 Ovo pitanje je uređeno Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. 7.Čudno je da Ministarstvo predlaže povećanje sredstava za rad manjinskih savjeta, umjesto da predloži dopune nadležnosti propisanih članom 35 koje su beznačajne sa obavezama da se brinu o statusu i položaju, zaštiti od tihe asimilacije, diskriminacije i nacionalne asimilacije i ekonomsk-socijalnom položaju pripadnika manjinskoig naroda.. Uz to, treba poštriti kontrolu namjenskog trošenja sredstava, koja nijesu mala, umjesto povećanja. To pitanje je uređeno Prijedlogom zakona na najcjelishodniji način. 8.Posebno je pitanje naziva manjinskih savjeta. Članom 79 tačkom 13 Ustava i članom 33 Zakona, radi se o manjinskim savjetima, a u praksi imamo Srpski nacionalni savjet, koji nije manjinski niti njegov predsjednik prihvata da su Srbi manjinmski narod i Savjet manjinski, ali kada uzima 50% sredstava manjinskih naroda radi ostvarivanja srpskih nacionmalnih intertesa, Savjet i Srbi su manjinski. Onda Hrvatsko nacionalno vijeće, Bošnjački nacionalni savjet i dr. Ministarstvo krši član 79 Ustava i član 33 Zakona, time što u Registar iz člana 34 Zakona, upisuje savjete koji nijesu manjinski. Nije isto nacionalni savjet i manjinski savjet. 9. Nije jasno niti shvatljivo rješenje u članu 8a po kome Vlada osniva ustanovu za promociju i zaštitu manjinskih prava, podsticanja..., kada postoji Ministarstvo, Odbor u Skupštini Crne Gore, Ministarstvo kulture, Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina i dr. Ustanova, po Zakonu o kulturi, je državna institucija kao što su razne Agencije, Uprave, Direkcije, Komisije i brojne druge. Isto tako, predlaže se da Vlada Crne Gore obrazuje Savjet za manjinske narode i duge manjinske nacionalne zajednice. Zna se da je postojao Društveni savjet za nacionalne manjine čiji predsjednuik je bio predsjednik države, pa je ukinut. Šta će da radi taj Savjet, pored Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ustanove, drugih ministarstava i institucija. Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Ne postoje ubjedljivi razlozi za detaljnju regulativu Fonda Zakonom, umjesto Odlukom o osnivanju ili Uredbom Vlade. Uz to, ako se Zakonom regulišu neka značajna pitanja, zašto i detalje, izbor direktora, konkurs, i drugo, što se može i treba regulisati Odlukom o osnivanju Fonda koja bi se donijela istovremeno sa Izmjenama i dopunama Zakona.

11 10.U razmatranje ovih pitanja nemam namjeru ulaziti, jer ima dosta primjedi i neprihvatljivih rješenja, koja ne idu u Zakon, iz mojeg iskustva članstva u Upravnom odboru Fonda i praćenju njegovog rada zbog finansiranja projekata Matice. Zašto se odredbe i materija iz Odluke o osnivanju Fonda prenosi u Zakon, koji to ne treba da reguliše, što proizilazi iz njegovog naziva. Uz to, ako se regulativa za Fond prenosi iz Odluke o osnivanju, zašto se to ne radi i za Centar za očucanje i razvoj kulture manjina. Nije jasno zašto, uz Upravni odbor, Skupština da bira i Komisiju za vrednovanje projekata. Broj članova komisije treba smanjiti na pet, jer je sedam veliki broj, kao da je neki organ upravljanja. Pravo učešća na javnom konkursu ne treba da bude samo nevladinih organizacija, nego svih oblika institucionalnog organizovanja utvrđenih članom 9 Zakona, po kome su nevladine organizacije na kraju, kao i po članu 79 tačci 6 Ustava, udruženja, a nema nevladinih organizacija. O pravu učešća na konkurs treba preuzeti član 71 Zakona o kulturi, jer je sasvim prihvatljiv i logičan. Po njemu na konkurs ne mogu da učestcvvuju Centri za kulturu niti druge institucije kulture koje se finansiraju iz državnoig ili lokalnoig budžeta, a učestvuju na konkurs Fonda. Zašto. Za to nema opravdanja. Kod finansiranja projekata treba preko Komisije i Direktora onemogućiti prikrivenu raspodjelu prema učešću u ukupnom stanovništvu projekata pojedinog manjinskog naroda, što se sada radi preko tri predsjednika mamnjinskih savjeta i predstavnika drugih savjeta, članova Upravnog odbora Fonda. 11.Bez utvrđivanja ko su manjinski narodi, odnosno dosledne primjene člana 2, utvrđivanjem broja pripadnika grupe državljanja i prema tome korišćenje manjinskih prava zajemčenih Ustavom, predložene izmjene, neće doprinijeti u poboljšanju ostvarivanja prava pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Primjedbe Aleksandre Tošković, članica Radne grupe za izradu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima I slobodama koje se odnose: na članove 8 i 36g. 1.Član 8 stav 4 glasi: U stavu 14 poslije riječi: obezbjeđuju se dodaju se riječi: u iznosu od najmanje 0,10% od ukupnih budžetskih sredstava umanjenih za budžet državnih fondova i kapitalni budžet. Citirani član predstavlja dopunu člana 33 Zakona o manjinskim pravima I slobodama kojim je definisano da: Sredstva za finansiranje savjeta manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice obezbjeđuju se u budžetu Crne Gore.

12 Ministarstvo finansija predlaže brisanje člana 8 stav 4 Predloga Zakona o izmjenama I dopunama Zakona o manjinskim pravima I slobodama, iz razloga jer je isti u suprotnosti sa članom 28 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ( Sl.list CG br.56/14) kojima je propisano sljedeće: Planiranje budžeta države zasniva se na ekonomskoj i fiskalnoj politici, smjernicama fiskalne politike, projekcijama ekonomskog rasta i projekcijama makroekonomske stabilnosti. Naime, Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti definisan je limit potrošnje kao maksimalan nivo budžetske potrošnje koji je obavezujući za godinu i indikativan za naredne dvije godinu. U skladu sa Smjerenicama, Ministarstvo finansija je dužno da u narednom periodu planira aktivnosti do nivoa planiranog limitima potrošnje. Shodno navedenom, Ministarstvo finansija sa aspekta budžeta nije saglasno sa predloženim stvaranjem obaveze kojom bi se iz budžeta države za finansiranje savjeta manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice izdvajao iznos od najmanje 0,10% od ukupnih budžetskih sredstava umanjenih za budžet državnih fondova i kapitalni budžet i predlaže da se pomenuta odredba briše. Iznos sredstva za navedene namjene biće preciziran tokom izrade godišnjeg zakona o budžetu, a u skladu sa Smjernicama. Smatramo da je prijedlog prihvatljiv, te je Prijedlogom zakona utvrđeno da odredba člana 8 stav 4 glasi: U stavu 14 poslije riječi: obezbjeđuju se dodaju se riječi: u iznosu od najmanje 0,05% od ukupnih budžetskih sredstava umanjenih za budžet državnih fondova i kapitalni budžet. 2.Ministarstva finansija, vezano za član 36g Predloga zakona koji glasi: Fond se finansira iz budžeta Crne Gore i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom. Budžetom Crne Gore će se za namjene iz stava 1 ovog člana opredijeliti najmanje 0,15 % od ukupnih budžetskih sredstava umanjenih za budžet državnih fondova i kapitalni budžet, predlaže da se riječi ukupnih budžetskih sredstava umanjenih za budžet državnih fondova i kapitalni budžet zamjene riječima Tekućeg budžeta Ministarstvo za ljudska i manjinska prava