KRALJICA MIRA - HRVATSKO FRANJEVAČKO SREDIŠTE - NORVAL QUEEN OF PEACE - CROATIAN FRANCISCAN CENTRE GODINA/YEAR XXXIII. BR./NO kolovoza - Augus

Транскрипт

1 KRALJICA MIRA - HRVATSKO FRANJEVAČKO SREDIŠTE - NORVAL QUEEN OF PEACE - CROATIAN FRANCISCAN CENTRE GODINA/YEAR XXXIII. BR./NO kolovoza - August 11, 2013 HRVATSKI DRUŠTVENO-KULTURNI CENTAR - NORVAL 9118 Winston Churchill Boulevard, Norval, Ontario L0P 1K0 Telefon: Fax: cfcnorval@gmail.com PASTORALNO OSOBLJE Fra Marko Puljić, OFM, ravnatelj i župnik Fra Tomislav Pek, OFM, župni vikar Reče Isus: Neka vam bokovi budu opasani i svjetiljke upaljene, a vi slični ljudima što čekaju gospodara kad se vraća sa svadbe da mu otvorite čim stigne i pokuca. Blago onim slugama koje gospodar, kada dođe, nađe budne! Zaista vam kažem, pripasat će se, posaditi ih za stol pa će pristupiti i posluživati im. Pa dođe li o drugoj ili trećoj straži i nađe ih tako, blago njima!,

2 GODINA/YEAR XXXIII. BR./NO. 32 GLAS CENTRA kolovoza - August 11, 2013 Ponedjeljak, 12. kolovoza U 6 i 30 navečer: Devetnica u čast Velike Gospe i sv. misa +Ana Ćorluka (g) Sestra, Lucija Radoš +Milan Cikoja i Mara Grubišić Lucija Radoš +Jure Perko Anđa Hrkać i djeca Utorak, 13. kolovoza Sv. Poncijan i Hipolit U 6 i 30 navečer: Devetnica u čast Velike Gospe i sv. misa Na nakanu Ljilja Marković +Iva Perko Obitelj Slavka Reze +Zdravko Marinčić Sestra, Anđelka Primorac i obitelj Srijeda, 14. kolovoza Sv. Maksimilijan Kolbe U 6 i 30 navečer: Devetnica u čast Velike Gospe i sv. misa Za pokojne iz obitelji Ježovit Pavo Ježovit Za svoje pokojne Ana Tokić +Ante Alpeza Anđa Hrkać i djeca Četvrtak, 15. kolovoza Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo U 11 sati +Jure Milićević Obitelj Zvonke Marjanovića +Barica Adlaf Sestra, Marica Halar +Anđa Čelar (g) Kći, Zorka Vlaho i obitelj Petak, 16. kolovoza Sv. Stjepan, kralj ugarski U 7 sati navečer +Stoja Vidačković Obitelj Marijana Bodrožića +Dragica Vukoja Marija Prusina i obitelj +Ilija Ćurić (g) Sin Stipe i obitelj Subota, 17. kolovoza U 5 sati popodne Na čast sv. Anti Mate Pavlović Na nakanu Stipe Pehar Na nakanu Zdenka Pehar Na nakanu Obitelj Nikole Markotića Na nakanu Ljubica Bilinčić Na nakanu Iva i Jozo Dujmović Na nakanu Ivan i Milka Križan Na nakanu Milla Križan Za pokojne iz obitelji Ježovit Pavo Ježovit +Filip Čuvalo Stojan Pavičić +Stoja Vidačković Marko i Mirjana Bošnjak +Jozo Puljić Vid Šošić i obitelj +Jozo Puljić Obitelj Joze Granića +Jozo Puljić Drago i Maca Dodig +Nada Pehar Obitelj Zvonke Petrica +Grgo Bošnjak Obitelj Miroslava Marinčića +Marijan Križanac Jozo i Iva Bokanović +Radoslav Vrljić Jozo i Iva Bokanović +Josip Katalinić Marija Katalinić +Pavo Kobaš Sestre: Ruža, Ana, Dragica i tetka Bada Nedjelja, 18. kolovoza NEDJELJA KROZ GODINU U 9 sati ujutro Na čast Prečistom Srcu Isusovu Manda Šarić Na čast Gospi Manda Šarić Na čast Gospi i sv. Anti Nevenka Vrlić Na nakanu sv. Anti Radmila Hrkać Na nakanu sv. Anti Obitelj Ivana Beroša Na nakanu Andrija Lemut i obitelj Za svoje pokojne Ambro Majić i obitelj +Kristina Barbarić Roditelji, Berislav i Ana, i sestra Antonia +Kristina Barbarić Obitelj Krndelj +Marica Perić Majka, braća i sestre +Franjo Lemut Andrija Lemut i obitelj +Iva Perko Suprug Ivan i djeca +Iva Perko Anđa (S) Vrdoljak i obitelj +Stipan Ćelar Kći Zorka Vlaho i obitelj +Božo Krešić (g) Kći Ljilja Tošić i obitelj +Janko Tošić Sin Nikica i obitelj +Jozo Puljić Blago i Veronika Nižić +Krešimir Mance Supruga Marija Mance +Pavo Kobaš Obitelj Pave Čalušića +Grgo Bošnjak Ivan Bošnjak Sokol Proslava Velike Gospe u Fr. Kamber Parku u 11 sati Nema svete mise u jedanaest sati u našoj crkvi DEVETNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU - C Čitanja: Knjiga Mudrosti 18, 6-9 Poslanica Hebrejima 11, Evanđelje po Luki 12, OTVORENI BOŽJEM DJELOVANJU U NAMA vatko od nas se može S sjetiti očekivanja nekog događaja kad od uzbuđenja nismo mogli spavati. Željeli smo budni biti dio toga važnog događanja. U današnjem evanđelju Isus svojim učenicima govori da budu budni. Kasnije ćemo u evanđelju još jednom susresti gdje im Isus govori: bdijte i molite sa mnom... jer se približava trenutak Judine izdaje i predanja Sina Božjega u ruke mučitelja. On od njih traži da budu budni jer dolazi značajno vrijeme u kojem će On biti mučen za naše spasenje i otkupljenje. U današnjem evanđelju Isus govori također o drugom važnom događaju kojem učenici trebaju poći ususret spremni, budni i u molitvi. To je događaj Kristova ponovnog dolaska, konačnog susreta s Njim, Proslavljenim i Vječnim sucem. Kristov ponovni dolazak spada u srž naše vjere, ili kako to lijepo stoji u Poslanici Hebrejima: Vjera je već neko imanje onoga čemu se nadamo, uvjerenost u zbiljnosti koje ne vidimo. To jest, vjerujući snagom Duha Svetoga već posjedujemo ono čemu se nadamo. Čemu se mi kršćani nadamo? Mi se s pravom nadamo da će Bog u punini ostvariti ono što nam je darovao u životu, smrti i uskrsnuću Isusa iz Nazareta. Zato je cijelo naše kršćansko djelovanje i življenje prožeto pogledom unaprijed, pogledom prema onome što dolazi. Taj pogled svemu daje smisao, unosi olakšanje u poteškoće života i potiče na promjenu. Zato je važno u sebi izgrađivati svijest čekanja i nade u konačni susret s Kristom. Svijest čekanja, bdijenja, očekivanja nije neki pasivni stav kad se samo čeka i ništa ne čini. Zapravo, oni ne čine ništa koji su zaboravili, ili ih nije briga da će Krist ponovno doći. Ako sva naša djela nisu prožeta mišlju i nadom u konačni susret s Kristom jednoga dana, onda sve drugo je besmislica i besposlica. To su djela koja nemaju nade. Krist je znao zašto nas poziva na budnost, molitvu i aktivno čekanje. Znao je da nam se može dogoditi kao i njegovim učenicima da nas obuzme san i da tražimo smiraj tamo gdje smiraja nema. Zato nas uvijek potiče i rasplamsava našu vjeru. Budimo cijelim bićem otvoreni njegovu djelovanju u nama.

3 GODINA/YEAR XXXIII. BR./NO. 32 GLAS CENTRA kolovoza - August 11, 2013 ČITAČI Nedjelja, 11. kolovoza :00 Monija Miletić, Kristina Skoko, Anđelka Pejić 11:00 Nikolina Kvesić, Božo Prusina, Ivana Ćutuk Nedjelja, 18. kolovoza :00 Branka i Marija Čuljak, Ivana Labrović 11:00 Nema svete mise u našoj crkvi PROSLAVA VELIKE GOSPE U FR. KAMBER PARKU Ovogodišnja proslava Velike Gospe u Fr. Kamber Parku bit će u nedjelju 18. kolovoza. U našoj crkvi bit će slavljena sveta misa samo u devet sati ujutro. Ne će biti pučke mise u jedanaest sati. DRUGI ŽUPNI PIKNIK MINISTRANTI Nedjelja, 11. kolovoza :00 Martin Pejić, Josip i Marko Petruša, Ivan Pavela, Jozo Šola, Zlatko Vidačković, Ana Vukojević, Filip Pejić, Ivan i Josip Pejić, Ivan Marić, Mate Marić, Josip Kozina, Luka Juričić 11:00 Jozo Lozančić, Anton i Paul Gospić, Ivan i Stipe Prusina, Božo Perković, Domagoj Markotić, Mate Vulas Nedjelja, 18. kolovoza :00 Martin Pejić, Josip i Marko Petruša, Ivan Pavela, Jozo Šola, Zlatko Vidačković, Ana Vukojević, Filip Pejić, Ivan i Josip Pejić, Ivan Marić, Mate Marić, Josip Kozina, Luka Juričić 11:00 Nema svete mise u našoj crkvi Naš drugi župni piknik bit će održan 25. kolovoza. Sveta misa bit će slavljena u našoj crkvi u jedanaest sati. Na taj dan ne će biti slavljena sveta misa u devet sati. Pozovite prijatelje i poznanike da nam se pridruže. Pozivamo sve vrijedne radnice i radnike da dođu pomoći. SKUPLJAJU MILOSTINJU Nedjelja, 11. kolovoza :00 Ivan Vukojević, Zvonimir Leko, Rade Alilović, Berislav Barbarić 11:00 Ljubomir Bušić, Jakov Ćosić, Šime Stanić, Jozo Križanac Nedjelja, 18. kolovoza :00 Mile Gagro, Drago Pehar, Stanko Prce i Ivan Bošnjak Sokol 11:00 Nema svete mise u našoj crkvi DEVETNICA U ČAST VELIKE GOSPE Devetnica u čast Velike Gospe moli se kao uvod u svetu misu, koja počinje u šest i trideset navečer. Proslava Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo ili Velike Gospe često se naziva kao ljetni Božić. Vjernici rado odlaze u Gospina svetišta i u svoje mjesne crkve. Hrvatska Gospina svetišta su tom prigodom uvijek puna hodočasnika. Pridružite nam se u molitvi i slavljenju svete mise tijekom ovih svetih dana devetnice! Na dan Velike Gospe, 15. kolovoza, bit će slavljena samo jedna sveta misa u našoj crkvi i to u jedanaest sati. Na taj dan ne će biti uobičajene svete mise u sedam sati navečer. MILOSTINJA ZA ŽRTVE RATA U SIRIJI Naša hamiltonska biskupija odredila je da se u svim crkvama pokupi milostinja za žrtve rata u Siriji. Druga milostinja, za žrtve rata u Siriji, bit će pokupljena na svetoj misi u nedjelju 25. kolovoza. NAJAVLJUJU VJENČANJE Jeffrey Jarockis (roditelji: Joseph Jarockis i Heidi r. Willi) i Mirela Kučinić (roditelji: Vladimir Kučinić i Danica r. Mesić). Vjenčanje je predviđeno za 17. kolovoza u našoj crkvi Kraljice Mira. PROBE PJEVANJA ZBORA MLADIH U nedjelju, 28. srpnja, započele su probe zbora mladih naše župe. Zbor mladih je izabrao za svoje ime ključnu misao s nedavnog Mladifesta Kairos - što znači pravi trenutak - pravi trenutak za djelovanje Božje milosti. Proba pjevanja održavaju se nedjeljom u šest sati navečer. Svi naši mladi župljani koji žele pjevati ili svirati u našem zboru mladih, neka se pridruže, bez obzira na dob ili iskustvo u pjevanju. Mladi se mogu prijaviti i u dramsku sekciju.

4 GODINA/YEAR XXXIII. BR./NO. 32 GLAS CENTRA kolovoza - August 11, 2013 NABAVITE CD JA JESAM Zbor mladih Božja pobjeda i prijatelji, koji su pjevali za vrijeme Mladifesta, na proslavi sv. Ante i u skoro svim našim hrvatskim župama ovoga dijela Kanade i u Chicagu, oduševili su nas svojom skromnošću, pobožnošću i skladnim pjevanjem. Njihov CD Ja jesam možete nabaviti u predvorju crkve kod Miroslava Marinčića, po cijeni od $10.00 VAŽNI DOGAĐAJI, PROSLAVE I ZABAVE U GODINI U NAŠOJ ŽUPNOJ ZAJEDNICI KRALJICE MIRA I HRVATSKOM CENTRU, U NORVALU 24. kolovoza Priprava za piknik 25. kolovoza Drugi piknik - Proslava Velike Gospe rujna Duhovne vježbe za franjevce - Chicago 6. listopada Proslava sv. Franje Asiškoga list Sastanak hrvatskih svećenika i časnih sestara u Chicagu list Seminar za svećenike hamiltonske biskupije 8. studenoga Priprave za banket 9. studenoga Banket za otplatu crkve - u dvorani Centra 1. prosinca Prva nedjelja Došašća 8. prosinca Izbori za župno vijeće i odbor Centra 13. prosinca Proba za Nikolinje - ispovijed đaka 14. prosinca Proslava sv. Nikole - sv. misa, program i večera u dvorani 24. prosinca Božićna misa bdijenja u 6 sati navečer - 11 i 30 navečer pjevanje božićnih pjesama, ponoćka 25. prosinca BOŽIĆ 26. prosinca Sveti Stjepan 27. prosinca Sveti Ivan 28. prosinca Nevina dječica - Mladenci - blagoslov djece 29. prosinca Sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa 31. prosinca Sveta misa zahvalnica VAŽNA OBAVIJEST ZA KUPAČE NA NAŠEM BAZENU SEZONA KUPANJA NA BAZENU B azen za kupanje otvoren je svaki dan od 2 sata popodne do 8 sati navečer, ukoliko dozvoljavaju vremenske prilike. Ulaz na bazen je 4 dolara po osobi. Možete nabaviti i sezonske ulaznice: Za jednu osobu $75.00 Za četiri osobe u obitelji $ Za pet osoba i više u obitelji $ Sezonske ulaznice možete nabaviti kod Audrey Grubešić (broj telefona ), nedjeljom kod Miroslava Marinčića i u našem župnom uredu. Budući da se mnogi, koji nisu naši župljani, žele kupati u našem bazenu poslane su članske kartice članovima naše hrvatske zajednice da bi radnici na bazenu točno znali tko dolazi na bazen. Oni, koji imaju karticu, mogu se kupati u bazenu, ali ako nisu nabavili sezonsku ulaznicu trebaju platiti ulaznicu kad dođu na bazen. Tko od naših župljana nije dobio člansku karticu neka se prijavi u naš župni ured. Napravili smo, također, kartice za goste, koje se mogu dobiti u župnom uredu. Kartice za goste se predaju osoblju na bazenu, a oni ih vraćaju u naš župni ured. Imadnite u vidu sljedeća pravila i odredbe za bazen: U područje bazena se ne može unositi ni hrana ni piće. Zabranjeno je pušenje. Staklene boce i čaše se ne smiju unositi na bazen. Oni koji imaju otvorenu ranu na nozi ili na tijelu ne mogu ulaziti u bazen. Nikakvo posuđe nije dozvoljeno unositi u bazen. Bazen i prostor oko bazena namijenjeni su isključivo kupanju i sunčanju, a za sve druge aktivnosti imamo dovoljno prostora izvan ograde oko bazena. Svi, koji se nalaze na bazenu, dužni su poštivati službene osobe koje se brinu za sigurnost na bazenu. Poštujte Life Guards i surađujte s njima. Oni služe onima koji se kupaju i našoj zajednici. U srijedu, 14. kolovoza, bazen ne će biti otvoren za kupanje, jer se moraju obaviti neki popravci. Ispričavamo se svima koji su namjeravali doći na kupanje taj dan. Bazen bi trebao biti otvoren u četvrtak, 15. kolovoza, kao i narednih dana nakon popravka. Molimo vas, poštujte gore navedena pravila. Hvala na razumijevanju! Želimo vam svima ugodnu sezonu kupanja na našem bazenu!

5 GODINA/YEAR XXXIII. BR./NO. 32 GLAS CENTRA kolovoza - August 11, 2013 Ako trebate dvoranu za svadbe, proslave i zabave, ili pak predvorje crkve za proslavu krštenja, obljetnice braka ili domjenak nakon vjenčanja, nazovite Tonya-Antu Marinčića na tel: ili stupite s njim u vezu preko a: norval_rentals@yahoo.com U prostorijama Centra NIJE DOZVOLJENO PUŠENJE Osoba koja je rezervirala dvoranu odgovorna je za održavanje pravila, poglavito uredbe O ZABRANI PUŠENJA U CENTRU! DAROVI PRED KIPOVIMA I ZA SVIJEĆE 4. kolovoza $ ZA CVIJEĆE U CRKVI Boja Perić $40.00 ZA BOLESNOG MLADIĆA, IVU DALIĆA, IZ LIVNA Prikupljeno i predano $40.00 DAROVI NA NEDJELJNIM SVETIM MISAMA: 4. kolovoza $4, Hvala svim darovateljima i prijateljima Kraljice Mira! Vaši franjevci Čišćenje i uređivanje zemljišta na našem Hrvatskom franjevačkom središtu u Norvalu je srijedom i subotom, ako nema kiše. Dobrovoljci su uvijek dobrodošli. Za sve informacije možete se obratiti koordinatorima radova Ivanu Radišiću ( ) i Miji Kutleši ( ), ili nazovite župni ured. Zahvaljujemo svim vrijednim dobrovoljcima koji redovito dolaze i uređuju zemljište. Pozivamo i ostale župljane i prijatelje Centra da im se pridruže. Kod gosp. Miroslava Marinčića možete nabaviti vrijedne i zanimljive knjige, nosače zvuka (CD) i hrvatski domovinski tisak. Kod gosp. Ivana Radišića ( ) možete, također, nabaviti vrijedne knjige od nakladnika don Ante Bakovića. DAROVI ZA OTPLATU CRKVE: Jozo i Iva Ćurić $ OD PRODAJE TISKA I NABOŽNIH PREDMETA 4. kolovoza $60.00 KRUH SV. ANTE Ankica Penavić $ Tomislav Penavić $40.00 Posušaci $60.00 Blaženi Ivan Pavao II. - o domoljublju: Domovina je velika stvarnost Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, o koji su proslavljeni 5. kolovoza, objavljujemo prigodan tekst bl. Ivana Pavla II. o vrijednosti domoljublja. Ako se upitamo: koje mjesto zauzima domoljublje u Dekalogu, odgovor ne ostavlja mjesta kolebanju: domoljublje se smješta u okvir četvrte zapovijedi koja nas obvezuje da častimo oca i majku. Uistinu, to je jedan od onih osjećaja koje latinski jezik obuhvaća pojmom pietas naglašavajući religiozni vid uključen u poštovanje i čašćenje koje se duguju roditeljima. Moramo častiti roditelje jer oni za nas predstavljaju Boga Stvoritelja. Dajući nam život sudjeluju u otajstvu stvaranja te stoga zaslužuju čašćenje koje upućuje na ono koje iskazujemo Bogu Stvoritelju. Domoljublje u sebi sadrži ovu vrstu nutarnjega stava budući da je domovina za svakoga, na vrlo istinski način, majka. Duhovna baština, koju nam je domovina predala, do nas dolazi preko oca i majke te u nama utemeljuje sukladnu obvezu pietas (dužno poštovanje). Domoljublje znači ljubav prema svemu onome što čini dio domovine: njezina povijest, njezina tradicija, njezin jezik, njezina sama prirodna oblikovanost. To je ljubav koja se širi i na djela sunarodnjaka i na plodove njihova stvaralaštva. Svaka opasnost koja ugrožava veliko dobro domovine postaje prigoda za provjeru ove ljubavi. ( ) Domovina je, dakle, velika stvarnost. Može se reći da je ona stvarnost u čijoj službi su se razvijale i razvijaju u vremenu društvene strukture, počevši od prvih plemenskih tradicija. Ipak se može postaviti pitanje: nije li ovaj razvoj društvenoga života čovječanstva dosegnuo svoj konačni cilj? Ne svjedoči li možda XX. stoljeće o veliku poticaju napredovanja u smjeru nadnacionalnih struktura, štoviše kozmopolitskih? Nije li taj poticaj možda dokaz da male nacije, žele li preživjeti, moraju dopustiti da budu apsorbirane od većih političkih struktura? Radi se o opravdanim pitanjima. Čini se ipak da, kao i obitelj, i

6 GODINA/YEAR XXXIII. BR./NO. 32 GLAS CENTRA kolovoza - August 11, 2013 nacija i domovina ostaju nezamjenjive stvarnosti. Katolički društveni nauk u ovome slučaju govori o naravnim društvima kako bi označio osobitu povezanost, bilo obiteljsku, bilo nacionalnu, s čovjekovom naravi koja ima svoju društvenu dimenziju. Temeljni putovi oblikovanja svakoga društva prolaze kroz obitelj: o tome ne može biti sumnje. No čini se da se slično zapažanje može pripisati i naciji. Kulturni i povijesni identitet društva čuva se i hrani onim što je sadržano u pojmu nacije. Naravno, treba svakako izbjeći jednu opasnost: da se ova nezamjenjiva funkcija nacije izrodi u nacionalizam. Dvadeseto nam je stoljeće, pod tim vidom, pružilo veoma rječita iskustva, i u svjetlu njihovih dramatičnih posljedica. Kako je moguće osloboditi se takve opasnosti? Držim da je ispravan način domoljublje. Značajka je nacionalizma, naime, priznavati i nastojati samo oko dobra vlastite nacije, a da se ne vodi računa o pravima drugih nacija. Domoljublje, naprotiv, ukoliko je ljubav prema domovini, priznaje svim drugim nacijama ista prava koja se traže za vlastitu domovinu te je zato put za urednu društvenu ljubav. Papa Ivan Pavao II. Izvadak iz knjige Sjećanje i identitet (Verbum, Split, 2005.) Razmišljanje povodom svetkovine Marijina uznesenja na nebo - Velike Gospe Danas je svetkovina Velike Gospe. Kod nas je to crkveni i državni blagdan. To znači da je Velika Gospa ostala zapamćeni znak ne samo na putu Crkve, nego i na putu hrvatskog naroda. Uoči Velike Gospe kreću ljudi na hodočašća u Gospina svetišta. Ljudi izlaze iz svojih kuća i ulaze u Božje kuće. Na sebe uzimaju odricanje, žeđ, glad i muku hodanja, neugodnosti noćenja, težinu i napor, uzimaju na sebe žegu dana kako bi zadobili bogatstvo duha, kako bi se približili Mariji iz Nazareta, majci Isusa Krista, kako bi je slijedili u svetosti i povjerenju Bogu, ali i dobili zdravlje za obitelj, brak, dijete, ili za nekog bolesnika, ili pak utjehu za svoju rasplakanu dušu. Na Veliku Gospu bezbrojni ljudski stanovi ostaju prazni, a Marijini i Božji puni. To je neka vrsta preseljenja iz ljudskog u božansko, prijelaz našeg hrvatskog naroda, njegovih vjerničkih, kršćanskih predstavnika iz nemoći ljudskog života u svemoć Božjega. To je, zapravo, izlazak iz beznađa i ulazak u nadu. To je spajanje neba i zemlje. Naš hrvatski narod pamti brojne ratne događaje i pobjede baš za blagdan Velike Gospe. Te su bitke bile dobivene zbog tog blagdana, ili bolje zbog One čiji je to blagdan. Ne možemo sumnjati u argumentiranost toga uvjerenja. Pamtimo našu neposrednu hrvatsku prošlost, u kojoj je baš utjecanje toj ženi iz Nazareta donijelo pobjedu nad premoćnim oružjem naših protivnika. Krunice o vratu naših branitelja, naše djece, mladih ljudi, te osobito krunice u rukama i na usnama majki, žena, djece i hodočasnika nadvladale su užasno oružje agresora, smutile ga i onemogućile njegove ratne planove i strategiju, odvele ga u nerazumne poteze, tako da je nenaoružani puk naoružan samo duhovnom silom mogao pobijediti naoružanu armiju. Bili smo duhovno svemoćni, a materijalno nemoćni. Neprijatelj je pak, čini se, bio materijalno svemoćan, ali duhovno nemoćan. Tako smo uvidjeli da duh može pobijediti ne samo duhovno, nego i materijalno zlo. Stoga je pravo i pravedno da je Velika Gospa proglašena ne samo crkvenim, nego i državnim blagdanom. Znak Isusova uskrsnuća jest prazan grob u Jeruzalemu. Znak Marijina uznesenja na nebo je također prazan grob u Efezu. Znamo gdje je Petrov grob i grobovi svetaca. No, oni nisu prazni. Istina, za mnoge svece, pustinjake, apostole i učenike Isusove ne znamo gdje im je grob. To ne znači da su uskrsli. Za Isusa i Mariju znamo gdje su im grobovi, ali su oni prazni. Isusa su vidjeli učenici, i ta ukazanja su potvrdila činjenicu praznoga groba. Zato se Isusova biografija nastavlja i poslije njegove smrti. I Marija se ukazuje tijekom povijesti Crkve. Tako njezina ukazanja u svijetu potvrđuju činjenicu njezina prazna groba u Efezu. Ona je već uskrsnula i nalazi se u svome proslavljenom tijelu kao i Isus, dok svi drugi vjernici čekaju uskrsnuće tijela. U povijesti Crkve ne ukazuju se Bog Otac, niti Duh Sveti. No, Isus se ukazao učenicima nakon uskrsnuća, svetom Pavlu nakon uzašašća i mnogim svecima u povijesti Crkve. Zanimljivo je, također, da se ne ukazuju apostoli i sveci, ali se ukazuje Marija. Te dvije zanimljivosti nas upućuju na uvjerljivije prianjanje uz vjeru Crkve da su Isus i Marija uskrsnuli, te su kao potpuni ljudi u nebu, Isus kao bogočovjek, a Marija kao potpun čovjek naše povijesti. Marija ima osobito mjesto u srcu hrvatskoga puka i vjernika. U kontroverznim ukazanjima u Međugorju Marija se posvuda spominje, ali uz nju čitav svijet spominje hrvatsko ime i hrvatske riječi. Preko nje i po njoj naš narod postaje čuven. Mariji su se tijekom hrvatske povijesti podizale crkve i nju se nazivalo početkom boljega svijeta, vjernom odvjetnicom hrvatskog naroda, ili Kraljicom Hrvata. Marija se toliko približila hrvatskom puku i duši našeg čovjeka da je nekako smatramo svojom. Kraj nje učimo kritički prihvaćati Božju riječ, da bi se i o nama moglo reći: Blago vama što ste povjerovali. Od nje učimo za svaku Božju riječ reći: Neka mi bude po tvojoj riječi. Kraj nje učimo da je najveća čovjekova slava biti na službu Bogu, odnosno biti prijatelj s Bogom. Uz Mariju, skromnu i nepoznatu ženu iz Nazareta, naš puk, relativno mali narod usred velikih nacija, spoznaje da se velik i pobjednički ne postaje ljudskom, nego Božjom snagom. Štujući Mariju doživljavamo kako nam je Bog bliz. Kraj nje, koja je samo čovjek, ne bojimo se smrti i vjerujemo da nam je domovina na nebesima. Uz nju smo sigurni da će i svi naši bolesnici, pa i moralno bolesni, ozdraviti i doći tamo kamo čeznemo svi stići. Velika Gospa je nekako posebno naš hrvatski blagdan. To je dan našeg ponosa i naše pobjede. Na taj dan je godine naš kardinal Franjo Kuharić proglasio čitavom hrvatskom narodu da ne mrzi i da se ne osvećuje, jer ćemo samo tako pobijediti. Na Veliku Gospu je tako izišao duhovni proglas pobjede nad zlom. Kraj Marije moguće je da se promijene neprijatelji, da se obrate svi koji mrze i čine agresiju, da svi u suživotu stvaramo duhovne i materijalne uvjete blagostanja i tako otvaramo vrata koja vode tamo gdje je Marija. Dr. Tomislav Ivančić, "Oaze života"

7 GODINA/YEAR XXXIII. BR./NO. 32 GLAS CENTRA kolovoza - August 11, 2013 Shizoidnost u Hrvatskoj epublika Hrvatska godine, R odnosno mjesec i pol nakon službenog pristupanja Europskoj Uniji, i dalje očituje unutarnju duboku shizoidnost na mnogim područjima društvenoga života. Svetkovina Uznesenja Marijina na nebo, odnosno Velike Gospe, osobita je prilika za osvrt na shizoidnost koju u današnjoj Hrvatskoj doživljavaju osobito katolici, kao i ostali vjernici, a koja je, može se reći, paradigmatska za brojna druga područja zajedničkoga društvenog života. Republika Hrvatska od svoga konstituiranja kao samostalna država prolazi prilično neobičan put od prvotnog prihvaćanja stvarnosti svojih građana do današnjeg sve snažnijeg neuvažavanja i razvodnjavanja vlastitog identiteta sadašnjih stanovnika. Hrvatska je po zamisli prvoga predsjednika dr. Franje Tuđmana i širokog spektra intelektualaca savjetodavaca za kreiranje prvoga demokratskog hrvatskog ustava uspostavljena kao država koja stvarno uvažava pluralnost odnosno, bolje reći, pluralnu stvarnost svjetonazorskih, političkih i drugih opcija svojih građana. Osim dubokoumnog, dalekosežnog i nužnog projekta nacionalnog pomirenja, u prvom redu na političkom planu i u tretiranju novije prošlosti, mlada hrvatska država uvažavala je također religijsku i vjersku stvarnost svojih građana. Vidljivo je to po definiranju državnih praznika među koje su ubrojeni i najveći katolički blagdani, među kojima je i Velika Gospa, kao i po sklapanju četiri međunarodna ugovora između Republike Hrvatske i Svete Stolice, koji su postavili i kriterije za odnose države prema drugim religijskim i vjerskim zajednicama u Hrvatskoj. Sve to očituje da je politika u prvom desetljeću Republike Hrvatske uvažavala vjersku, pa tako i katoličku komponentu kao istaknuto dominantnu, koja je obuhvaćala više od 93 odnosno više od 88 posto hrvatskih građana. Današnja službena Hrvatska, predvođena političarima koji se vole deklarirati Javni servis, kakav treba biti HRT, bit će stvarno javni ako poštuje i vjerničku pripadnost svojih korisnika ili će biti sredstvo produbljivanja shizoidnosti hrvatskoga društva. No, svaka sila za vremena. kao liberalna ljevica, podnosi naslijeđene i vjerske blagdane kao državne i međunarodne ugovore sa Svetom Stolicom, a u stvarnosti se ponaša kao da vodi društvo u kojem je velika većina agnostika, ateista, areligioznih odnosno ideologijom globalizma očaranih i zaraženih ljudi. Premda je popis stanovništva nedvojbeno pokazao da se čak 86,28 posto hrvatskih građanima smatra katolicima, a visokih 93 posto vjernicima, i premda su sve relevantne religijske i vjerske zajednice suglasne i istomišljenice glede spolnoga odgoja u školi, i premda je Ustavni sud zaustavio nametnuti zdravstveni odgoj, nitko od predstavnika sadašnjih vlasti nije se usudio ni kao mogućnost najaviti da se u škole uvede na izbor roditeljima uz zdravstveni odgoj koji nameće ministar obrazovanja i zdravstveni odgoj koji bi bio u skladu sa svjetonazorom i vrednotama visoko većinskog vjerničkog dijela stanovništva. Također, premda je građanska inicijativa»u ime obitelji«skupila približno 750 tisuća potpisa (što znači da je to stav otprilike više od 2 milijuna hrvatskih građana s pravom glasa) kojima se traži raspisivanje referenduma o definiciji braka kao zajednice jedne žene i jednoga muškarca, vlasti na sve moguće načine otežu s očitovanjem hoće li uopće i kada biti održan taj zakonito zatraženi referendum. U oba navedena slučaja predstavnici vlasti ponašaju se kao da svoju dužnost ne obavljaju u hrvatskom društvu kakvo ono stvarno jest nego u društvu kakvo bi oni (ili netko kome su oni slijepo poslušni) željeli da jest, pa je očito da su upravo vladajući kreatori i poticatelji društvene shizoidnosti u Hrvatskoj. Vlada je, kako su prenijeli mediji, u četvrtak 1. kolovoza na svojoj sjednici usvojila»program restrukturiranja HRTa«uz više važnih primjedaba, među kojima je i ona koja traži»emitiranje kvalitetnijeg programa od javnog interesa«. Prihvaćanjem predloženog»programa restrukturiranja HRT-a«, premda uz primjedbe, Vlada RH postala je suodgovorna i za novo unutarnje strukturiranje programa i redakcija, a što donosi sa sobom i ukidanje Programa religijske kulture na Hrvatskoj televiziji i Redakcije religijskog programa na Hrvatskom radiju i njihovo utapanje u odjel»kultura, umjetnost, religija«, čime jedino religija od svih tzv. novih produkcijskih odjela HRTa gubi samostalnost. Ne ulazeći Ivan Miklenić u pojedinosti što to znači za organizaciju funkcioniranja samih djelatnika dosadašnjih religijskih redakcija, očito je da Hrvatska radio-televizija, a prihvaćanjem»programa restrukturiranja HRT-a«i Vlada, dovode u pitanje, odnosno u potpunosti ignoriraju sporazum sklopljen između HRT-a i Hrvatske biskupske konferencije 27. srpnja godine. Taj sporazum utemeljen je na načelima Ustava RH kojima se jamči sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugih uvjerenja (čl. 40) te jednakosti svih vjerskih zajednica pred zakonom i njihovoj odvojenosti od države (čl. 41), kao i na načelima kojima se jamči sloboda tiska i drugih sredstava priopćivanja (čl. 38) te na»ugovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture«, članak 12, te»ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima«, članak 12. A sada se sve to jednostrano dovodi u pitanje. Drugim riječima, sadašnje vodstvo HRT-a smatra se kompetentnim reformirati unutarnje funkcioniranje HRT-a tako da uopće ne vodi brigu o legitimnom javnom interesu najvećeg broja hrvatskih građana, koji su vjernici i koji imaju pravo na emisije i informacije lišene svih političkih i ideoloških bojanja, a što nije moguće ostvariti ako te redakcije ne vode vjernici i kompetentni profesionalci, i ako oni pritom ne uživaju stupanj autonomije kakav su uživali do revolucionarnih promjena koje su na HRT-u uslijedile nakon promjena Zakona o HRT-u i nastupanja nove postave vodstva. Javni servis, kakav treba biti HRT, bit će stvarno javni ako poštuje i vjerničku pripadnost svojih korisnika ili će biti sredstvo produbljivanja shizoidnosti društva. No, svaka sila za vremena. Glas Koncila, 11. kolovoza 2013.

8 Svete mise: Nedjeljom u 9 i 11 sati. Radnim danom u 7 sati navečer. Subotom u 5 sati popodne. Krštenja: Krštenje treba, po mogućnosti, obavljati nedjeljom kad Crkva slavi spomen vazmenog otajstva Nedjeljom se krštenja mogu obaviti i pod misom kako bi sva zajednica mogla sudjelovati kod obreda i kako bi jasnije zasjala tijesna veza između krštenja i presvete euharistije (Obrednik za krštenje). Kao što Obrednik propisuje, obred krštenja se obavlja nedjeljom. Kod nas se redovito obavlja nedjeljom nakon pučke svete mise ili subotom pod misom u pet sati, prema dogovoru sa svećenikom. Na posljednju nedjelju u mjesecu, tko to želi, krštenja se obavljaju pod pučkom misom u 11 sati. Krštenje treba najaviti mjesec dana ranije radi priprave roditelja i kumova. Priprava za krštenje se obavlja na prvi ponedjeljak u svakom mjesecu, u 7 i 30 navečer, u župnom uredu. Kum(a) treba pripadati Katoličkoj Crkvi, te da bude dovoljno zreo(la) i da je primi(la) tri sakramenta: krštenje, potvrdu i euharistiju i da nije pravno spriječen(a) za obavljanje te službe. Krštena osoba koja pripada odijeljenoj Crkvi ili zajednici a vjeruje u Krista, može, ako to žele roditelji, biti kum(a) kod krštenja zajedno s katoličkim kumom. Vjenčanja: Samo subotom. Mladenci se trebaju prijaviti svećeniku najmanje 6 mjeseci prije vjenčanja. Mladenci su dužni sudjelovati na pripravi za vjenčanje koja se održava na hrvatskom jeziku u zajedničkom programu hrvatskih župa u Torontu, Oakvilleu, Mississaugi i Norvalu. Ako jedno ili oboje mladenaca ne govori hrvatski, onda su dužni sudjelovati u programu koji organizira hamiltonska biskupija. Raspored i datum priprave za vjenčanje dobit će u našem župnom uredu. Bolesnici: Bolesnike posjećujemo na poziv u svako doba dana i noći. Bolesničko pomazanje pomaže ozdravljenju duše i tijela, zato, pozovite svećenika da posjeti bolesnu osobu. Nemojte čekati zadnji trenutak. Ispovijed: U tjednu: u 6 i 30 navečer, prije početka sv. mise. Subotom i nedjeljom prije svetih misa. ŽUPNO VIJEĆE - ODBOR HRVATSKOG FRANJEVAČKOG SREDIŠTA PREDSJEDNIK HF SREDIŠTA i ŽUPNIK KRALJICE MIRA: fra Marko Puljić, OFM ŽUPNI VIKAR: fra Tomislav Pek, OFM PREDSJEDNIK župnog vijeća i Odbora HF Središta: Tony Marinčić PRVI BLAGAJNIK: fra Marko Puljić, OFM DRUGI BLAGAJNIK: Ivan Juričić TAJNICA: Audrey Grubešić DRUGI TAJNIK: Ante Skoko ODGOVORNI: ZA BAR: Alojz Vidačković i John Nižić ZA IGRALIŠTA: Stanislav Kozina ZA BAZEN: Allen Leko ZA IZNAJMLJIVANJE prostorija i terena na HF Središtu i suradnju s mjesnim vlastima: Tony Marinčić; tel: CP (647) ; norval_rentals@yahoo.com ZA POPRAVKE I OBNOVU: Ivan (Sokol) Bošnjak, Steve Pervan, Stanko Prce i Miro Stanić,

9 Završen 24. susret mladih u Međugorju vadeset i četvrti međunarodni molitveni susret D mladih Mladifest, koji je započeo u četvrtak 1. kolovoza završio je u utorak 6. kolovoza sv. Misom zahvalnicom na Križevcu u 5 sati ujutro. Mladifest je održan pod geslom Vjera ljubavlju djelotvorna. Svetu Misu predslavio je fra Danko Perutina, koordinator susreta. Na Festivalu u Međugorju ove godine okupili su se desetci tisuća mladih iz 60-ak zemalja. Program Mladifesta započinjao je jutarnjom molitvom u 9 sati, a nastavljao se svjedočanstvima, pjesmom i poukom kršćanskoga života. Program se nakon podnevne stanke nastavljao u 16 sati, nakon čega su mladi sudjelovali u molitvi Krunice u 18 sati. Svakodnevni središnji susret bila je sv. Misa u 19 sati. Svetu Misu otvaranja 1. kolovoza predslavio je i propovijedao dr. fra Miljenko Šteko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije. U petak, subotu i nedjelju večernju svetu Misu predslavili su mladomisnici Hercegovačke franjevačke provincije fra Stanko Ćosić, fra Mario Ostojić i fra Josip Serđo Ćavar, a propovijedali su fra Slaven Brekalo, fra Petar Ljubičić i fra Svetozar Kraljević. U ponedjeljak je sv. Misu predslavio fra Mijo Šarčević, a propovijedao fra Danko Perutina. Najviše svećenika sv. Misu je suslavilo u četvrtak, njih 515. U nedjelju 4. kolovoza nakon večernje svete Mise održana je tradicionalna procesija kroz međugorsku župu uz Gospin kip i upaljene svijeće u rukama nepreglednoga broja sudionika. U subotu 3. kolovoza predstavu za mlade izveli su članovi zajednice Cenacolo. Svećenici sa svih kontinenata veliki dio svoga vremena bili su na raspolaganju mladima za sakrament pomirenja. Događaje Festivala glazbom i pjesmom pratio je Međunarodni zbor i orkestar pod ravnanjem prof. Damira Bunoze. Festival je simultano prevođen na 17 jezika, a izravno su ga prenosile mnoge radiopostaje i Internetski portali.