ODABRANI HADISI ÈASNOG POSLANIKA ISLAMA s.a.v.s. 1

Транскрипт

1

2 ODABRANI HADISI ÈASNOG POSLANIKA ISLAMA s.a.v.s. 1

3 Title / Naslov Odabrani hadisi Èasnog Poslanika Islama s.a.v.s. Bosnian translation Selected Sayings of the Holy Prophet S.a.v.w. of Islam Priredili Fahrija Avdiæ i Wasim Ahmad ISLAM INTERNATIONAL PUBLICATION LIMITED Published by: / Izdavaè Verlag der Islam, Frankfurt am Main Verlag Der Islam 1 st Edition July 2009 ISBN: Printed by: / Štampa PIKOK Sarajevo MESD@ID BAITUL-ISLAM Ahmadija muslimanski centar Tuzlanska 1b, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel./fax: (33) info@ahmadija.ba 2

4 Povodom proslavljanja stogodišnjice svjetski raširene Ahmadija zajednice Ovo je dar onih ahmadi muslimana koji su, èak i u ovom vremenu proganjani i ubijani samo zbog ljubavi prema Kelimei šehadetu. Oni podnose sve ove muke u duhu Bilala.* * Bilal (da Allah bude zadovoljan s njim) bio je jedan od drugova (ashaba) Èasnog Poslanika s.a.v.s. Premda je bio podvrgnut najgorim oblicima muèenja zbog prihvatanja islama, on je bio spreman radije umrijeti nego odreæi se svog vjerovanja u Bo ije Jedinstvo. 3

5 4

6 Sva hvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova; mir i blagoslov neka su na Njegovog vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s., i na cijelo njegovo potomstvo i ashabe. PREDGOVOR Islam je uzvišena religija. Temelj njegove velièine je u tome što je Èasni Kur an èist od grešaka i što su njegova uèenja potpuna i savršena, i u èinjenici da je Osnivaè islama, Èasni poslanik Muhammed s.a.v.s., prakticirao ova uèenja u najveæoj mjeri. On je tako postao savršeni i ivi primjer onoga što je poduèavao. Duboka i neraskidiva veza izmeðu njegove prakse i uèenja ostavili su neizbrisiv dojam na njegove drugove. Poslije njegove smrti, kad je njegova supruga hazreti Ajša bila upitana o ivotu Èasnog poslanika Muhammeda s.a.v.s., njen odgovor je bio: Njegov `ivot je bio Kur an. Nije bilo nikakvog proturjeèja izmeðu njegove rijeèi i Bo ije objave. Njegova objava je bila èista, bez i najmanjeg utjecaja njegovih vlastitih elja. Èasni Kur an svjedoèi ovo o njemu: 5

7 On ne govori po svojoj `elji. To je samo objava koja (mu) se objavljuje Nije èudno onda da je on u Èasnom Kur anu predstavljen kao izvrstan uzor za cijelo èovjeèanstvo i za sva vremena koja dolaze. Svemoguæi Allah ka e u Èasnom Kur anu: Zaista vam je u Poslaniku lijep primjer... Odabir ajeta Èasnog Kur ana koji se odnose na neke va ne oblasti èovjekovog interesovanja veæ je bilo objavljeno. Ovdje je predstavljen kratki izbor hadisa, to jest predanja u pogledu ivota, postupaka i izreka Èasnog Poslanika s.a.v.s. Prouèavanje ovih hadisa omoguæava kratko predstavljanje svakodnevnog ivota Èasnog Poslanika s.a.v.s. kao i njegovih molitvi, visokih moralnih standarda i stila (naèina) propovijedanja. Iako je za neke hadise izneseno da su bila napisani u toku ivota Èasnog Poslanika s.a.v.s., veæina ih je bilo zapisano nekih 200 godina poslije njegove smrti. Uprkos èinjenici da je veæina hadisa bila skupljena poslije tako dugog perioda, oni se i dalje mogu smatrati vrlo pouzdanim u svjetlu slijedeæeg: Pošto su rijeèi Èasnog Poslanika s.a.v.s. bile veoma poštovane, sve ono što je on rekao bilo je odmah zapamæeno i zatim ponovljeno, saopæeno i o tome se meðusobno govorilo nebrojeno puta. Drugi va an razlog je što su njegove rijeèi bile tretirane sa velikom vjerskom naklonošæu i posveæenošæu. Bilo kakvo umetanje ili èak najmanje odstupanje od njegovih originalnih rijeèi bilo je smatrano grijehom za koji je osoba bila odgovorna Bogu. Upozorenje Èasnog Poslanika s.a.v.s. lièno bilo je: D`ehennem æe biti boravište osobe koja meni pripisuje ono što ja nisam rekao. 6

8 Treæe, kad su ljudi isprièali stvari o njemu ili od njega prenosili drugima, bio je obièaj za primaoca takve poruke ne samo da zapamti šta mu je reèeno nego takoðer da zapamti ime i detalje o osobi koja mu je to prenijela, tako da ako njegova rijeè bude ispitivana, on je mogao navesti izvor. Èetvrti va an razlog je što su Arapi bili popularni zbog svog izvrsnog pamæenja. Èak i prije dolaska Èasnog Poslanika s.a.v.s. nije rijetko bilo naæi meðu njima ljude koji su pamtili 100,000 stihova arapskih pjesnika ili èak više. Uz ovo, bio je popularan obièaj pamtiti porodièna stabla. Poslije dolaska Èasnog Poslanika s.a.v.s. duhovni standard njegovih sljedbenika je bio podignut do vrlo visokog stepena i navika uveæavanja bila je pogotovo osuðivana. Osim toga, u Èasnom Kur anu pridaje se va nost ne samo istini nego i provjeri izjava. Kao rezultat ovih razloga, hadisima Èasnog Poslanika s.a.v.s. pridavao se poseban znaèaj, nepoznat drugim sistemima zbirki historijskog materijala. U procesu skupljanja ovih hadisa muslimanski uèenjaci radili su tako precizno i toliko je pa nje bilo posveæeno taènosti da se ni jedna zbirka bilo kojih drugih historijskih podataka ne mo e usporediti sa sastavljanjem hadisa Èasnog Poslanika islama s.a.v.s. Svaka veza u lancu pripovjedaèa odreðenog hadisa specificirana je u glavnim djelima hadisa. Èak je i prouèavanje karaktera pripovjedaèa i njihove pouzdanosti postalo posebna tema istra ivanja. Kao rezultat toga, nastala je nova forma znanja u pogledu analiza hadisa prvi put u ljudskoj historiji. Za korist onih èitalaca koji vrlo malo znaju o islamu, moramo ovdje spomenuti da je napisano mnogo knjiga hadisa, ali od njih samo šest muslimanski uèenjaci smatraju najva - nijim. Oni su poznati kao Sihah Sittah (Šest autentiènih knjiga). Veæina hadisa predstavljenih u ovoj zbirci uzeti su iz ovih šest knjiga. Slijedi kratko predstavljanje ovih knjiga i uèenjaka koji su ih sastavili: 7

9 SAHIH BUHARI: Ova knjiga se smatra najautentiènijom knjigom poslije Èasnog Kur ana. Njen sastavljaè je Muhammed Ismail iz Bukhara, opæepoznat kao imam Buhari (roðen 194, umro 256. po Hid ri; ili A.D.). SAHIH MUSLIM: Na drugom mjestu po va nosti smatra se Sahih Muslim. Ovu knjigu sastavio je Muslim bin Al-Had d ad, koji je bio iz Nešapura u Khorosanu (roðen 202, umro 261. po Hid ri; ili A.D.). D@AMI AT-TIRMIZI: Treæa po redu je D ami At-Tirmizi. Sastavljaè - imam Muhammed Bin Isa bio je iz Tirmiza (roðen 209, umro 279. po Hid ri; ili A.D.). SUNAN ABU - DAUD: Slijedeæa je Sunan Abu - Daud, sastavljena od Sulejmana bin Al-Ašas, poznatog kao Abu - Daud (roðen 202, umro 275. po Hid ri; ili A.D.). SUNAN IBNE - MAD@A: Na petom mjestu va nosti smatra se Sunan Ibne - Mad a. Ona je bila sastavljena od Muhammeda bin Mad e koji je bio iz popularnog grada Kizvina u Iraku (roðen 209, umro 275. po Hid ri; ili A.D.). SUNAN NISAI: Šesta knjiga je Nisai. Ona je bila sastavljena od Ahmada bin Šuaiba, poznatog kao Nisai, po gradu Nisa u Khorasanu (roðen 215, umro 306. po Hid`ri; ili A.D.). MUVATTA IMAM MALIK: Pored Sihah Sittah (šest autentiènih knjiga), tu je još jedna vrlo va na zbirka hadisa poznata kao Muatta imam Malik. Sastavljaè Malik bin Anas opæe je poznat kao imam Malik. Ova knjiga nije ukljuèena meðu Sihah Sittah pošto se, prije svega, 8

10 smatra da je knjiga prava, i ova objašnjenja hadisa su veæinom navedena u diskusijama pravnih problema. Vjerodostojnost pripovijedanja navedenog u Muvatta imam Malik mo e biti opravdana èinjenicom da su sva ukljuèena u Sahih Buhari i Sahih Muslim. Status imama Malika meðu sastavljaèima hadisa je tako visok da je on poznat kao imam Muhaddisin (voða sastavljaèa), i svi oni svjedoèe o njegovom uzvišenom polo aju. 9

11 10

12 1. Namjere i postupci Ljubav Gospodara Èasni Kur an Uzor za Allahovom Vjerovjesniku Temelji islama Post Had d` Zekat (trošenje na Allahovom putu) Nareðivanje dobra i zabranjivanje zla Pozivanje ljudi Allahu Halal i haram Brak Lijepo ponašanje Islamsko društvo Biti zahvalan ljudima Lijepo postupanje prema roditeljima Lijepo postupanje prema susjedima Ljubaznost prema slabima Oprost Ponašanje za jelom Odjeæa

13 22. Èistoæa Ljubomora Oholost Opadanje islama Dolazak Imama Mehdija Hudba had et-ul Vida (Zadnji had d`)

14 Namjere i postupci 1. Prièao nam je El-Humejdi, a njemu Sufjan, njemu Jahja Ibn-Seid El-Ensari kako ga je Muhammed Ibn-Ibrahim Et-Tejmi obavijestio da je èuo Alkamu Ibn-Vekkasa El-Lejsija kako veli da je èuo s minbera od Omera Ibn El-Hattaba r.a. da je kazao: - Èuo sam kako je Allahov poslanik, s.a.v.s, rekao: Djela se mjere prema namjerama, i svakom èovjeku pripada ono što je namjeravao. Èija hid`ra bude radi Allaha i Njegovog Poslanika, njegova hid`ra æe biti za Allaha i 13

15 Njegovog Poslanika; a èija hid`ra bude tra`enje dunjaluka ili `enidba `enom, njegova je hid`ra za onoga za koga je on èinio hid`ru. (Buhari) 2. Prenosi se od hazreti Abdullaha Ibn-Amra Ibn El-Asa r.a., a on prenosi od Vjerovjesnika s.a.v.s.: - Musliman jeste onaj od èijeg su jezika i ruku muslimani sigurni, a muhad ir je onaj što ostavi ono što je Allah zabranio. (Buhari) 3. Abdullah ibn Omer prièao je kako je Vjerovjesnik s minbera prouèio ajet: Nebesa æe biti smotana Njegovom desnom rukom, slava Njemu i uzvišen je On iznad onog što Mu oni pridru`uju. 14

16 Bo iji Poslanik s.a.v.s. je rekao: Allah ka e: Ja sam Silni, Ja sam Veliki, Ja sam Vladar, Ja sam Uzvišeni, koji govori o Svojoj slavi. I ka e: - Poslanik je to ponavljao sve dok se minber nije poèeo tresti, pa smo pomislili da æe pasti s njega. (Ahmed) 4. Od Ebu-Hurejre r.a. prenosi se da je Poslanik s.a.v.s. kazao: - Dvije su rijeèi Milostivom drage, na jeziku lahke, na vagi teške: Subhanallahi ve bi hamdihi, Subhanalla hil azim. Slavljen neka je Allah, i hvaljen i Slavljen neka je Allah Uzvišeni. (Buhari) 15

17 5. Prenosi se da je hazreti Hammam bin Munebbih r.a. rekao kako mu je kazivao hazreti Ebu- Hurejre r.a., a prenio je od Allahovog Poslanika s.a.v.s. da Uzvišeni Allah ka e: Moj rob je slagao o Meni, a to njemu nije dolikovalo; opsovao Me je, a on na to nije imao pravo. Njegovo odbijanje Mene kad ka`e da Ja nisam moæan da njega opet stvorim kad Sam ga jednom stvorio. Što se tièe njegove psovke, to je kad on ka`e kako je Allah uzeo sina - a Ja sam Neovisan, nisam rodio, nisam roðen i niko Mi ravan nije. (Ahmed) 6. Hazreti D abir r.a. kazao je kako je èuo da Allahov Poslanik s.a.v.s. ka e: Najbolji zikr je La ilahe illallah (Nema drugog boga osim Allaha.), a najbolja je dova Elhamdulillah (Hvala Allahu.). (Tirmizi) 7. Hazreti Ebu-Musa El-Eš ari r.a. prenosi da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: - Primjer onog ko spominje svoga Gospodara i onog ko Ga ne spominje je kao primjer ivog i mrtvog èovjeka. 16

18 Hadis prenosi iz Muslim (zbirke hadisa) da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: Kuæa u kojoj se Allah spominje i kuæa u kojoj se Allah ne spominje jesu kao `iv i mrtav. (Buhari i Muslim) 8. Hazreti Ebu-Musa r.a. ka e: - Bili smo s Vjerovjesnikom s.a.v.s. na jednom putovanju. Ljudi su poèeli uzvikivati tekbir: Allahu ekber (Allah je najveæi), a Vjerovjesnik reèe: Ljudi! Obuzdajte se, ne dozivate ni gluhog niti nekog koga nema; vi dozivate Onog što sve èuje i koji je blizu, i On je s vama. (Muslim) 17

19 9. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi od Vjerovjesnika s.a.v.s. sljedeæe: Neki uzvišeni Allahovi meleki koji se kreæu tra`e mjesta gdje se èini zikr i kad naðu skup gdje se èini zikr, sjede s tim ljudima. Jedan drugog pokrivaju krilima sve dok na taj naèin ne ispune prostor izmeðu Zemlje i dunjaluèkog neba. (Ovo je jedna metafora koja predstavlja beskrajnu Bo`iju milost. Nemojte je uzimati u stvarnom obliku. Op. prev.) Kad se ljudi raziðu, meleki se uzdignu na nebo, a Svevišnji Allah upita ih, znajuæi najbolje gdje su bili: - Odakle ste došli? - Došli smo od Tvojih robova na Zemlji ka u oni oni Te velièaju, slave, ime Ti uznose, hvale Te i tra e od Tebe. - A šta Mi to tra e? upita On, a oni na to ka u: - Tra e Tvoj D ennet. - Jesu li vidjeli Moj D ennet? - Nisu, Gospodaru. 18

20 - Kako bi bilo da su vidjeli Moj D ennet? Upita Allah, a oni odgovoriše: - Tra ili bi Tvoju zaštitu. - A od èega bi je tra ili? - Od Tvoje Vatre, Gospodaru. - A jesu li vidjeli Moju Vatru? - Nisu, Gospodaru. - Šta bi bilo da su vidjeli Moju Vatru? Oni ka u:- Tra ili bi da im oprostiš grijehe. A On ka e: - Veæ sam im oprostio, dao sam im šta su tra ili, zaštitio sam ih od onog od èega su tra ili zaštitu. Meleki tada ka u: - Gospodaru, meðu njima ima taj i taj, grješni rob. Prolazio je, pa je sjeo s njima. - I njemu sam oprostio kazat æe On, oni su skupina s kojom neæe biti nesretan onaj što s njima sjedi. (Muslim) Ljubav Gospodara 10. Hazreti Ebu-Derda r.a. ka e kako je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Jedna od dova Davuda a.s. bila je: O moj Gospodaru, tra`im od Tebe Tvoju ljubav, i ljubav onog ko Tebe voli i 19

21 posao koji æe me na ljubav prema Tebi navraæati. Gospodaru moj, ljubav prema Tebi uèini jaèom od mene i mog `ivota, i moje èeljadi, i od vode hladne. (Tirmizi) 11. Hazreti Enes r.a. prenosi od Vjerovjesnika s.a.v.s. da je rekao: - Kod koga budu tri stvari, pomoæu njih pronaæi æe slast imana: da mu Allah i Njegov Poslanik budu dra i od svega drugog, da èovjeka voli samo radi Allaha, te da se mrzi vratiti nevjerovanju nakon što ga Allah izbavi iz njega, isto kao što mrzi da bude baèen u vatru. (Buhari) 20

22 12. Od Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi se da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Kad bi vjernik znao kolika je Allahova kazna, nijedan se ne bi nadao D ennetu; a da nevjernik zna kolika je Allahova milost, nijedan ne bi izgubio nadu u D ennet. (Muslim) 13. Hazreti Vasile ibn El-Eska r.a. prenosi od Vjerovjesnika s.a.v.s.: - Uzvišeni Allah ka e: Ja postupam prema Svojim robovima prema onom šta oni misle o Meni, neka oni misle šta god hoæe. (Buhari, Darimi) 21

23 14. Prenosi hazreti Ebu-Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Uzvišeni Allah ka e: Ja postupam prema Svom robu onako kako on misli o Meni. Ja sam s njim kad Me spominje. Tako Mi Allaha, On se toliko raduje teubi Svoga roba, više nego iko od vas kad naðe kamilu koju je u pustinji izgubio. Allah ka e: Ko se Meni primakne pedalj, Ja se njemu primaknem lakat; ko se Meni pribli ava lakat, Ja mu se primaknem cijeli hvat. Kad Meni koraèa, Ja njemu trèim. (Muslim) 15. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. ka e da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Neki èovjek je èinio grijeh prema sebi, a kad mu se pribli ila smrt, ostavio je oporuku svojoj djeci govoreæi: Kad umrem, spalite me i u pepeo me pretvorite, pa me bacite u vjetar u more. Tako mi Allaha, ako me moj Gospodar uhvati, kaznit æe me sigurno kao što nikog nije kaznio. 22

24 Allahov Vjerovjesnik s.a.v.s. je rekao: Njegovi sinovi su uradili kako je bilo reèeno, a Allah je naredio zemlji: - Izbaci ono što si uzela. Potom je on ustao pa je bio upitan: - Šta te je navelo da to uèiniš? On je rekao: - Strah od Tebe, Gospodaru moj. Onda mu je On oprostio. (Buhari, Ibn-Mad d e) Èasni Kur an 16. Od hazreti Osmana Ibn-Affana r.a. prenosi se da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Najbolji meðu vama jeste onaj ko nauèi Kur an, a potom druge pouèava njemu. (Buhari) 23

25 17. Hazreti Ibn-Abbas r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Onaj koji ne zapamti ni jedan dio Kur ana je kao porušena kuæa. (Tirmizi) 18. Hazreti Zejd Ibn-Erkam r.a. prenosi: - Allahov Poslanik s.a.v.s. jedan dan je ustao da odr i vaz. Zahvalio se Allahu, potom je vazio i upozoravao. Zatim rekao: - Ljudi! Ja sam èovjek, uskoro æe stiæi izaslanik od moga Gospodara i ja æu napustiti ovaj svijet. Ostavljam vam dvije velike stvari: prva od njih je Allahova Knjiga, u tome su uputa i svjetlo; uzmite Allahovu Knjigu i èvrsto je se dr ite. Tako nas je potakao prema Allahovoj Knjizi. I onda je rekao: - I ostavljam svoju porodicu; ja vas upozoravam da se bojite Allaha kad postupate s mojom porodicom, bojte se Allaha kad postupate s mojom porodicom, sa strahom od Allaha postupajte s mojom porodicom. (Muslim) 24

26 Uzor za ivot u Allahovom Vjerovjesniku 19. Hazreti Abdullah Ibn-Ebi Evfa r.a. ka e da Vjerovjesnik s.a.v.s. nije gledao s prezirom i nije odbijao da se dru i sa hudovicom i siromahom. Ispunjavao je njihove potrebe. (Darimi) 20. Hazreti Aiša r.a. ka e kako Allahov Poslanik s.a.v.s. nikad rukom nikog nije udario, ni enu ni slugu, osim kad se borio na Allahovom putu. Nikad se nije osvetio kad ga je neko vrijeðao, osim kad bi bila vrijeðana neka Allahova zabrana. Tad bi se osvetio radi Allaha. (Muslim) 25

27 21. Hazreti Ebu-Seid el-hudri r.a. ka e kako je Allahov Poslanik s.a.v.s. napasao devu, obavljao kuæne poslove, popravljao obuæu i šio odjeæu; muzao je ovcu, jeo je sa slugom i mlio je s njim ito kad bi se ovaj umorio. Nije se stidio nositi kuæi potrepštine s pijace. Jednako bi se rukovao i sa bogatašem i sa siromahom, prvi je nazivao selam, nije odbijao ništa što mu se ponudi, pa makar to bila i suha hurma. Olakšao bi onima koji su teško radili; bio je blage naravi, plemenit, lijepo se ophodio s ljudima, bio je vedrog lica, nasmijan, a nije se glasno smijao; bio je zabrinut radi straha od Boga, a nije se ljutio; bio je ponizan, ali ne zbog neke slabosti; bio je milosrdan, ali bez razbacivanja, mehkog srca, milostiv prema svakom muslimanu. Nikad nije jeo do sitosti da podriguje, niti je pru ao ruku iz pohlepe. (Miškat) 26

28 22. Hazreti Ebu-Musa el-eš ari r.a. prenosi kako je hazreti Aiša r.a. pokazala jedan gornji i jedan donji ogrtaè od grubog materijala i rekla: - Allahov Poslanik s.a.v.s. je umro odjeven u ova dva komada odjeæe. (Buhari) Temelji islama 23. Hazreti Ibn-Omer r.a. ka e kako je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Temelji islama le e na pet stvari: svjedoèanstvu da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, na obavljanju namaza, davanju zekata, odlasku na had d i postu ramazana. (Buhari) 27

29 24. Hazreti Omer Ibn el-hattab r.a. prenosi: - Bili smo kod Allahovog Poslanika s.a.v.s. kad doðe neki èovjek u veoma bijeloj odjeæi i jako crne kose. Na njemu se nije vidio trag putovanja, a niko ga od nas nije poznavao. Došao je do Poslanika s.a.v.s. i prislonio svoje koljeno uz njegovo i upitao: - Muhammede, šta je Iman? On reèe: - Da vjeruješ u Allaha, u Njegove meleke, u Njegove knjige, u Njegove poslanike, u Sudnji dan i u odreðenje, i u dobro i u loše. (Tirmizi) 28

30 25. Prenosi se od hazreti Osmana Ibn-Affana r.a. da je jedanput tra io posudu s vodom. Prvo je njome tri puta oprao ruke, zatim desnom rukom zahvatio vodu iz posude i isprao usta i nos, potom je tri puta oprao lice i ruke do lakata. Onda je mokrom rukom potrao po glavi, pa je tri puta oprao noge do èlanaka. Onda je rekao kako je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Ko uzme abdest kao što sam ja sada i potom klanja dva rekata da ne misli ni na šta drugo, bit æe mu oprošteni raniji grijesi. (Buhari) 26. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Hoæete li da vam ka em ono èime Allah briše grijehe i podi e dered e? - Naravno, Allahov Poslanièe kazali su. On reèe: 29

31 - Propisno uzeti abdest èak i nerado, iæi do d amije iz daleka i nakon obavljanja jednog išèekivati drugi namaz. Ovo su Ribat*, ovo su Ribat (sredstva da budete spremni da èuvate granice.) (Muslim) 27. Hazreti Aiša r.a. prenosi: - Allahov Poslanik s.a.v.s. namaz je poèinjao s tekbirom i uèenjem Fatihe. Kad bi bio na ruku u, ne bi ispravljao glavu niti bi je zabacivao, veæ izmeðu toga. Kad bi podigao glavu s ruku a, ne bi išao na sed du dok se ne bi potpuno ispravio, a kad bi dizao glavu sa sed de, ne bi ponovo išao na sed du dok ne bi mirno sjeo. Na svaka dva rekata uèio je jedno Et-Tehijjatu. *Rijeè ribat obuhvata širok krug znaèenja. Ona doslovno znaèi geografske granice, a metaforièki se primjenjuje za bilo koju duhovnu vrijednost. U ovom sluèaju ona je primijenjena za instituciju obo`avanja u islamu. 30

32 Podavio bi ispru eno stopalo lijeve noge, a desno ne bi podavijao. Zabranjivao je da se sjedi kao šejtan (sa nepodavijena oba stopala) i zabranjivao je da se laktovi polo e kao što psi èine. Namaz je završavao selamom. (Ahmed) 28. Hazreti Abdullah Ibn-Mes ud r.a. ka e: - Pitao sam Allahovog Poslanika s.a.v.s. koja su djela Uzvišenom Allahu najdra a, a on mi je rekao: - Namaz na vrijeme. Pitao sam: - Koja djela poslije toga? I on je rekao: - Dobroèinstvo prema roditeljima. Onda sam pitao:- Koja nakon toga? On je rekao: - D ihad (borba) na Allahovom putu. (Buhari) 31

33 29. Hazreti Amr Ibn-Šuajb r.a. prenosi od svog oca, a on od djeda da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Nareðujte djeci da klanjaju kad napune sedam godina, a kad napune deset godina udarajte ih zbog namaza i razdvajajte u postelji. (Ebu-Davud) 30. Hazreti Fatima Zehra r.a. ka e: - Kad bi Allahov Poslanik s.a.v.s. ulazio u d amiju, uèio je: U ime Allaha, selam Allahovom Poslaniku. Bo e moj, grijehe mi oprosti i otvori mi vrata Svoje milosti. A kad bi izlazio, govorio bi: U ime Allaha, selam Allahovom Poslaniku. Bo e moj, grijehe mi oprosti i otvori mi vrata Svoje dobrote. (Ahmed) Post 32

34 31. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi kako je Allahov Poslanik s.a.v.s. kazao da je Allah rekao: - Sav posao èovjekov je za njega, osim posta, on je radi Mene i Ja æu biti nagrada za to, i post je štit. Kad neko od vas bude postio, neka ne govori ru no i neka ne di e glas. Ako se neko svaða s njim, neka ka e: Ja postim!. Tako mi Onog u èijoj je ruci Muhammedova duša, zadah iz postaèevih usta dra i je Allahu od mirisa miska. Postaè ima dvije radosti: kad se iftari, radostan je, a kad sretne svog Gospodara, bit æe radostan zbog svog posta. (Buhari) 33

35 32. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. ka e da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: - Ko ne napusti la i postupanje po tome, Allahu nije potrebno njegovo odricanje od jela i piæa. (Buhari) 33. Hazreti Aiša r.a. prenosi da je Vjerovjesnik s.a.v.s. sjedio u i tikafu zadnjih deset dana ramazana sve dok ga Uzvišeni Allah nije uzeo Sebi, a poslije toga su u i tikafu sjedile njegove ene. (Buhari) Had d` 34

36 34. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. ka e: - Allahov Poslanik s.a.v.s. dr ao je hutbu, pa je kazao: - Ljudi, Allah vam je naredio had, obavite had. Neki èovjek upita: - Je li svake godine, Allahov Poslanièe? On je šutio dok ovaj triput nije ponovio. Onda Poslanik reèe: - Da sam rekao da, bilo bi obavezno, a ne biste to mogli. Zatim je rekao: - Prepustite meni ono što sam izostavio, oni prije vas su bili uništeni zbog mnogo pitanja i zbog neslaganja sa svojim vjerovjesnicima. Kad vam nešto naredim, èinite to koliko mo ete; a kad vam nešto zabranim, ostavite to. (Muslim) 35. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Ko obavi had radi Allaha i ne govori ru no i ne griješi, vratit æe se kao na dan kad ga je majka rodila. (Miškat) 35

37 Zekat (trošenje na Allahovom putu) 36. Hazreti Muaz r.a. ka e kako ga je Allahov Poslanik s.a.v.s. poslao kao izaslanika, rekavši: - Ti ideš narodu sljedbenika Knjige, pozovi ih da posvjedoèe da nema drugog boga osim Allaha i da sam ja Allahov poslanik. Ako se pokore, nauèi ih da im je Allah naredio pet namaza svakog dana i noæi. Ako se tome pokore, nauèi ih da im je Allah naredio sadaku, koja æe se uzimati od njihovih bogatih i davati njihovim siromašnim. Ako se tome pokore, onda se ne kloni njihovog najboljeg imetka. Dobro se èuvaj kletve onog kome je uèinjena nepravda, jer izmeðu nje i Allaha nema zastora. (Buhari) 36

38 37. Hazreti Hurejm Ibn-Fatik r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Ko troši na Allahovom putu, bit æe mu upisano sedam stotina puta više (sevapa). (Tirmizi) 37

39 38. Hazreti Enes r.a. prenosi da je hazreti Ebu-Talha r.a. imao najviše hurmi meðu Ensarijama u Medini, a najdra a mu je od sveg imetka bila bašèa s bunarom Ha, koji se nalazio naspram d amije. Allahov Poslanik bi dolazio i pio njegovu dobru vodu. Onda je objavljen ajet: Vi nikako neæete postiæi dobrotu dok ne budete trošili od onog što volite. Ebu-Talha je došao kod Allahovog Poslanika s rijeèima: - Allahov poslanièe, Allah ti je objavio: Vi nikako neæete postiæi dobrotu dok ne budete trošili od onog što volite. Meni je najdra`a u mom imetku bašèa s bunarom Ha, on je sadaka Allahu Uzvišenom. Od Allaha se nadam njegovom dobru i zalihi. Daj ga, Allahov Poslanièe, gdje ti Allah poka`e. Poslanik reèe: - Aferim! To je plodonosan imetak, to je plodonosan imetak. Èuo sam šta si rekao, ali mislim da ga trebaš dati svojim bli njim. - Uèinit æu tako reèe Ebu-Talha. Podijelio ga je meðu svojom rodbinom i amid iæima. (Buhari) 39. Hazreti Addi Ibn-Hatim r.a. prièa da je Allahov Poslanik rekao: - Èuvajte se vatre, pa makar udjeljivanjem komadiæa hurme. 38 (Buhari)

40 40. Hazreti Aiša r.a. ka e da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Dare ljiv èovjek blizak je Uzvišenom Allahu, blizak je ljudima, blizak je D ennetu, a dalek je od Vatre. Škrt èovjek dalek je od Uzvišenog Allaha, dalek je od ljudi, dalek je od D enneta, a blizak je Vatri. Dare ljiv d ahil dra i je Allahu od škrtog klanjaèa. (Kušejrijja) 41. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi kako je neki èovjek upitao: - Allahov Poslanièe, za koju je sadaku najveæa nagrada? Poslanik je rekao: - Da dijeliš sadaku a da si zdrav, da se bojiš siromaštva a nadaš se bogatstvu. I nemoj odgaðati (to znaèi da ne zakasniš da daješ 39

41 sadaku) sve dok ti duša ne doðe u grlo; i onda ti ka eš: Ovo pripada tom i tom; i ovo sigurno nekom pripada. (Miškat) Nareðivanje dobra i zabranjivanje zla 42. Hazreti Huzejfe r.a. prenosi da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: - Tako mi Onog u èijoj je ruci moja duša, ili æete nareðivati dobro a odvraæati od zla, ili æe vam Allah poslati kaznu od Sebe. Onda æete Mu èiniti dove, ali one neæe biti primljene. (Tirmizi) 40

42 43. Od hazreti Nu mana Ibn-Bešira r.a. prenosi se da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: - Primjer onog ko se dr i Allahovih granica i onog koji ih prelazi je kao primjer ljudi koji su bacili kocku da dobiju mjesto na laði, pa je neke zapao gornji a neke donji dio. Oni što ih je zapao donji dio, kad bi tra ili vodu, prolazili bi pored onih iznad i govorili: Kad bismo mogli probušiti rupu u našem dijelu, da ne smetamo ovima iznad nas. Ako oni na gornjem dijelu dopuste ovima da urade što su htjeli, svi æe otiæi u propast, a ako ih sprijeèe, svi æe ostati spašeni. (Buhari) Pozivanje ljudi Allahu 44. Od hazreti Sehla Ibn-Seida r.a. prenosi se da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao hazreti Aliji r.a.: - Tako mi Boga, ako Allah uputi jednog èovjeka preko tebe, to je bolje od najbolje crvene kamile. (Muslim) 41

43 45. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Ko bude pozivao na Uputu, imat æe nagradu kao oni što æe ga slijediti, s tim da njihove nagrade neæe biti umanjene; a ko bude pozivao u zabludu, imat æe grijeh isti kao i oni što æe ga slijediti, s tim da njihovi grijesi nimalo neæe biti umanjeni. (Muslim) 46. Hazreti Enes r.a. ka e da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: - Olakšavajte, ne ote avajte. Razveseljavajte, ne rastu ujte. (Muslim) 42

44 Halal i haram 47. Od hazreti Ebu-Sa lebea el-hušenija D ursuma Ibn- Našira r.a. prenosi se da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Uzvišeni Allah je naredio neke obaveze, nemojte te obaveze zabacivati. Postavio je granice, nemojte ih prelaziti. Zabranio je odreðene stvari, nemojte te zabrane kršiti. Neke je stvari prešutio iz milosti prema vama, nije ih zaboravio. O tim stvarima nemojte raspravljati. (Darekutni) 43

45 48. Hazreti Nu man Ibn-Bešir r.a. ka e: - Èuo sam Allahovog Poslanika s.a.v.s. kad je rekao: Halal je jasno odreðen i haram je jasno odreðen. Izmeðu njih su sumnjive stvari, koje veliki broj ljudi ne poznaje. Ko se tih sumnjivih stvari saèuva, saèuvat æe svoju vjeru i èast; a ko padne u sumnjive stvari, past æe u haram, kao èoban koji èuva stoku u blizini zabranjenog posjeda, pa stoka mo`da uðe u njega. Slušajte! Svaki vladar ima zabranjeni posjed, a Allahov zabranjeni posjed su Njegove zabrane. Slušajte! U tijelu je jedan organ i ako je taj organ ispravan, ispravno je cijelo tijelo, a ako se pokvari, pokvarit æe se cijelo tijelo. Taj organ je srce. (Muslim) Brak 49. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: - Sa enom se mo ete o eniti zbog èetiri stvari: zbog njenog imetka, zbog njene porodice, zbog njene ljepote i zbog njene vjere. Ali ti dadni prednost vjeri, inaèe si propao. (Buhari) 44

46 50. Od hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi se da je Vjerovjesnik s.a.v.s. kazao: - Najgori je svadbeni poziv na jelo na koje se pozivaju bogati, a ne pozivaju siromašni. A ko se ne odazove na poziv, on je neposlušan Allahu i Njegovom Poslaniku. (Muslim) 51. Hazreti Ibn-Omer r.a. ka e kako je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: - Allahu je najmr a dozvoljena stvar razvod (po potrebi je dozvoljeno, ali Bog ovo jako mrzi). (Ebu-Davud) 52. Hazreti Aiša r.a. ka e da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: 45

47 - Najbolji meðu vama je onaj ko je najbolji prema svojim ukuæanima. Ja sam najbolji prema svojim ukuæanima. (Ebu-Davud) Lijepo ponašanje 53. Od hazreti D abira r.a. se prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Meni æe od vas na Sudnjem danu biti najdra i i najbli i onaj ko bude imao najljepši ahlak, a najmr i su mi i na Sudnjem danu bit æe najdalje od mene brbljivci, hvalisavci i mutefejkihi. - Allahov Poslanièe, rekoše ljudi, znali smo za brbljivce i hvalisavce, ali ko su mutefejkihi? - Oholi reèe on. (Tirmizi) 46

48 54. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Ja sam poslan da upotpunim plemeniti ahlak. (As Sunanal-Kubra)) 55. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: - Ko vjerniku otkloni jednu od dunjaluèkih briga, Allah æe otkloniti jednu od njegovih briga Sudnjeg dana. Ko olakša nekom kome je teško, Allah æe njemu olakšati na dunjaluku i na Ahiretu. Ko prikrije muslimana, Allah æe njega prikriti na dunjaluku i na Ahiretu. Allah æe pomagati Svom robu sve dok on poma e svom 47

49 bratu, a ko krene putem, tra eæi na njemu znanje, Allah æe mu put u D ennet uèiniti lahkim. Nikad se neka grupa ljudi nije sastala u jednoj od Allahovih kuæa uèeæi Kur an i prouèavajuæi ga a da im nije spuštena sigurnost, da ih nije obuhvatila milost, da ih meleki nisu okru ili i da ih Allah nije spomenuo onima bliskim Njemu. A koga njegovo djelo uspori, neæe ga ubrzati njegovo porijeklo (znaèi on neæe uæi u D ennet zbog svog imena i porodice itd.). (Muslim) 56. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Uzvišeni æe Allah na Sudnjem danu reæi: 48

50 O sine Ademov, bio sam bolestan, a ti Me nisi obišao. Gospodaru, reæi æe èovjek kako æu Te obiæi, Ti si Gospodar svjetova?! On æe reæi: Zar nisi poznavao tog i tog Mog roba, on se razbolio, a ti ga nisi obišao, iako si znao da æeš Me kod njega naæi ako ga obiðeš. Sine Ademov, tra io sam da Me nahraniš, a ti Me nisi nahranio. Gospodaru, kako æu Te nahraniti, ti si Gospodar svjetova?! reæi æe on, a Allah æe kazati: Zar se ne sjeæaš kad ti je taj i taj Moj rob tra`io da ga nahraniš, a ti ga nisi nahranio, iako si znao da æeš to naæi kod Mene ako ga nahraniš. Sine Ademov, tra io sam da Me napojiš, a ti Me nisi napojio. On æe reæi: Gospodaru, kako æu Te napojiti, pa Ti si Gospodar svjetova!? Tra`io ti je taj i taj Moj rob da ga napojiš, a ti ga nisi napojio; a da jesi, našao bi to kod Mene reæi æe Allah. (Muslim) 57. Vjerovjesnik s.a.v.s. ka e: - Neæete obogatiti ljude svojim imetkom, obogatite ih vedrim licem i lijepim ponašanjem. (Risala Kušejrijja) 49

51 Islamsko društvo 58. Hazreti Enes r.a. ka e kako je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: - Niko od vas neæe biti vjernik dok svom bratu ne bude elio što eli samom sebi. (Buhari) 59. Od hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi se da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Ebu-Hurejre! Budi suzdr ljiv, pa æeš biti najbolji rob meðu ljudima, budi zadovoljan, pa æeš biti najzahvalniji meðu ljudima, eli ljudima što i sebi eliš, pa æeš biti vjernik, lijepo postupaj s komšijom do tebe, pa æeš biti musliman i umanji glasno smijanje, jer ono usmræuje srce. (Ibn-Mad d e) 50

52 60. Hazreti Ebu-Jusuf Abdullah ibn Selam r.a. ka e kako je èuo Allahovog Poslanika s.a.v.s. kad je rekao: - Ljudi! Širite selam (mir), hranite ljude, uspostavljajte prisne veze i klanjajte dok ljudi spavaju, ako tako budete radili, onda æete s mirom uæi u D ennet. (Tirmizi) 61. Od hazreti Ebu-Mes uda r.a. prenosi se da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Kad vas je trojica, neka se dvojica ne sašaptavaju bez treæeg dok se ne pomiješate s ljudima, jer æe ga to rastu iti. (Muslim) 51

53 62. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. ka e da je Allahov Poslanik s.a.v.s., kad bi kihao, stavljao ruku ili odjeæu na usta kako bi na taj naèin prigušio zvuk kihanja. (Tirmizi) Biti zahvalan ljudima 63. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Ko nije zahvalan ljudima, neæe biti zahvalan ni Allahu. (Tirmizi) Lijepo postupanje prema roditeljima 52

54 64. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi kako je neki èovjek došao kod Allahovog Poslanika s.a.v.s. i upitao: - Allahov Poslanièe, ko od ljudi ima najviše prava da se prema njemu lijepo ophodim? - Tvoja majka odgovorio je Poslanik. On upita: - Ko onda? - Tvoja majka. - Ko onda? - Tvoja majka. - A ko onda? - Tvoj otac reèe Poslanik. U jednoj predaji stoji ovako: - Allahov Poslanièe, ko ima najviše prava da se prema njemu lijepo ophodi? On je odgovorio: - Tvoja majka, potom tvoja majka, potom tvoja majka, pa tvoj otac, pa najbli i, pa najbli i. (Buhari) 53

55 65. Prenosi se od hazreti Ebu-Hurejre r.a. da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: - Sram bilo, sram bilo, sram bilo onog ko je doèekao da roditelji ostare kod njega, jedno ili oboje, a nije ušao u D ennet. (Muslim) Lijepo postupanje prema susjedima 66. Hazreti Ibn-Omer r.a. i hazreti Aiša r.a. ka u da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - D ibril me je neprestano savjetovao o postupku prema komšiji, toliko da sam pomislio da æe ga uèiniti nasljednikom. (Buhari) 54

56 67. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka ne èini štetu komšiji; ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka lijepo ugosti gosta; ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori lijepo ili neka šuti. (Buhari) 68. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Tako mi Allaha, on nije vjernik! Tako mi Allaha, on nije vjernik! Tako mi Allaha, on nije vjernik! - Ko nije vjernik, Allahov Poslanièe? bio je upitan, pa je kazao: - Onaj od èijeg zla nije siguran njegov komšija. (Buhari) 55

57 Ljubaznost prema slabima 69. Od hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi se da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Koliko je prljavih i otrcanih (znaèi onih koji izgledaju obièni), koje odbijaju s vrata. A kad bi oni kleli Allahu, onda bi Bog tako uèinio. (Muslim) 70. Hazreti Ebu-Derda r.a. ka e da je èuo Allahovog Poslanika s.a.v.s. kako govori: - Tra ite mene u slabima meðu vama, a nafaka i pomoæ dolazi vam zahvaljujuæi slabima meðu vama. (Tirmizi) 56

58 Oprost 71. Hazreti Muaz Ibn-Enes r.a. prenosi od Allahovog Poslanika s.a.v.s. sljedeæe: - Najbolja dobrota je da se vezuješ za onog ko je prekinuo vezu s tobom, da dadneš onom ko je tebi zabranio i da oprostiš onom ko ti je opsovao. (Ahmed) 72. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. ka e da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Sadaka neæe umanjiti imetak, a èovjeku koji drugima oprosti kad mu bude uèinjena nepravda, Bog podari još veæe poštovanje i èovjek se ne osramoti ako nekom oprosti. (Ahmed) 57

59 Ponašanje za jelom 73. Hazreti Aiša r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Kad neko od vas bude jeo, neka spomene Allahovo ime; a ako zaboravi spomenuti Allahovo ime na poèetku, neka ka e: U ime Allaha za poèetak i za kraj (u momentu u kojem se sjetio). (Tirmizi) 74. Hazreti Ebu-Seid r.a. ka e da je Allahov Poslanik s.a.v.s., kad je jeo ili pio, govorio: - Hvala Allahu, koji nas je nahranio, napojio i muslimanima nas uèinio. (Tirmizi) 58

60 Odjeæa 75. Hazreti Huzejfe r.a. prenosi: Vjerovjesnik nam je zabranio svilu i brokat, i piæe iz zlatnih i srebrenih posuda, rekavši: - Oni su njihovi na dunjaluku, a vaši su na Ahiretu. (Muslim) 76. Hazreti Ebu-Seid el-hudri r.a. ka e: - Kad bi Allahov Poslanik s.a.v.s. nosio novu odjeæu, nazivao bi to njenim imenom: turbanom, košuljom ili ogrtaèem, i govorio: Bo`e moj, Tebi hvala, Ti si me ovim obukao. Molim te da bude dobro i da bude dobro ono za šta je napravljeno, a utjeèem ti se od njegovog zla i od zla onog za šta je napravljeno. (Tirmizi) 59

61 Èistoæa 77. Hazreti Ebu-Malik el-eš ari r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Èistoæa je uvjet vjerovanja. (Muslim) 78. Od hazreti Aiše r.a. prenosi se da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: - Misvak je sredstvo za èišæenje usta i postizanje Gospodarevog zadovoljstva. (Nesa i) Ljubomora 60

62 79. Hazreti Ibn-Omer r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Nemojte jedni drugima zavidjeti, nemojte jedni druge mamiti na prevaru di uæi cijenu robi koja se ne eli kupiti, nemojte jedan drugog mrziti, nemojte jedni drugima leða okretati i nemojte jedni preko drugih prodavati, veæ budite Allahovi robovi kao braæa. Musliman je muslimanu brat, neæe mu uèiniti nepravdu, neæe ga omalova avati i poni avati. Ovdje je bogobojaznost! - i tri puta je pokazao na svoja prsa. Èovjeku je dovoljno zla da omalova i svog brata muslimana. Svakom su muslimanu zabranjeni krv, imetak i èast drugog muslimana. (Muslim) 80. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: - Dobro se èuvajte zavisti, jer zavist guta dobra djela kao što vatra guta drva ili je rekao suhu travu. (Ebu Davud) 61

63 Oholost 81. Od hazreti Abdullaha Ibn-Mes uda r.a. prenosi se da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: - Neæe uæi u D ennet onaj u èijem srcu bude trun oholosti. Onda je neki èovjek rekao: - Èovjek voli da mu je odjeæa i obuæa lijepa. On je rekao: Allah je lijep i voli ljepotu, a kibur je odbijanje istine i poni`avanje ljudi. (Muslim) 62

64 82. Hazreti Abdullah r.a. prenosi kako je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Dobro èuvajte iskrenost, jer iskrenost vodi dobroèinstvu, a dobroèinstvo vodi u D ennet. Èovjek stalno govori istinu i dr i se istine i onda kod Allaha bude upisan kao iskreni. A dobro se èuvajte la i, jer la vodi u razvrat, a razvrat vodi u Vatru. Onaj ko stalno la e i dr i se la i onda kod Allaha bude upisan kao la ljivac. (Muslim) 83. Hazreti Ebu-Bekir r.a. ka e da je Allahov Poslanik s.a.v.s. upitao: - Hoæete li da vam ka em koji su grijesi najveæi? - Naravno, Allahov Poslanièe odgovorili smo, a on je kazao: - Pripisivanje druga Allahu i neposlušnost roditeljima. Bio je naslonjen pa je sjeo, a onda reèe: - I neistinit govor! Toliko je to ponavljao da smo rekli: - Da je bogd o šutio. (Buhari) 63

65 Opadanje islama 84. Hazreti Abdullah Ibn-Omer r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Moj æe ummet zadesiti isto ono što je zadesilo sinove Israilove, potpuno isto, kao što je jedna cipela nalik drugoj. Èak i ako meðu njima bude onaj ko majci priðe javno, i u mom ummetu bit æe onaj ko æe to raditi. Sinovi Israilovi podijelili su se u sedamdeset i dvije grupe, a moj ummet podijelit æe se u sedamdeset i tri. Svi æe u Vatru osim jedne zajednice. - Koja je to zajednica, Allahov Poslanièe? upitali smo, a on je rekao: - Oni koji slijede mene i moje drugove. (Tirmizi) 64

66 85. Od hazreti Alije r.a. prenosi se da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Uskoro æe ljudima doæi vrijeme kad æe od islama ostati samo ime, a od Kur ana samo pismo. D amije æe biti izgraðivane, ali æe biti prazne što se tièe upute. Njihovi uèenjaci æe biti najgori ljudi pod nebeskim svodom, od njih æe polaziti smutnja i njima æe se vraæati. (Miškat) Dolazak Imama Mehdija 65

67 86. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi: - Sjedili smo kod Vjerovjesnika s.a.v.s. kad mu je objavljena sura D umu a pa, kad je prouèio: I drugima (je njega poslao) meðu njima koji im se još nisu prikljuèili, jedan èovjek upita: - Ko su ti, Allahov Poslanièe? Vjerovjesnik mu nije odgovorio dok nije pitao dva ili tri puta. Meðu nama je bio Selman Farsi (Perzijac), pa je Vjerovjesnik stavio ruku na njega i rekao: - Èak kad iman bude kod Pleidas (naudaljenijih zvijezda, potpuno nestajuæi sa Zemlje), bit æe neki ljudi od njegovog naroda (u drugoj verziji je spomenut jedan èovjek umjesto neki ljudi ) ko æe ponovo vratiti vjeru Zemlji. (Buhari, Muslim) 87. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Tako mi Onog u èijoj je ruci moja duša, uskoro æe se meðu vama pojaviti Sin Merjemin da presudi i pravdu uspostavi. On æe slomiti krst, ubit æe svinju i zaustaviti rat. On æe podijeliti toliko 66

68 imetka (duhovnog) da ga niko neæe primati i jedna sed da æe biti bolja od dunjaluka i svega što je na njemu. Potom je hazreti Ebu-Hurejre r.a. rekao: - Èitajte ovaj ajet ako elite: I nema nijedne (grupe) meðu sljedbenicima Knjige a da neæe vjerovati u njega prije njegove smrti; a na Sudnjem danu æe on biti svjedok njima. (Buhari) 88. Vjerovjesnik s.a.v.s. ka e: - Izmeðu mene i Isaa, sina Merjeminog, nema ni vjerovjesnika ni poslanika. On æe biti halifa (nasljednik) u mom ummetu nakon mene; on æe sigurno ubiti Ded d ala, slomit æe krst, ukinut æe porez i zaustavit æe rat. Ko ga sretne, neka mu prenese: Selam! (Taberani) 89. Od hazreti Enesa r.a. se prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Ko od vas sretne Isaa, sina Merjeminog, neka mu prenese selam od mene. (Dur Mansoor) 67

69 90. Hazreti Sevban r.a. ka e da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Kad ga naðete, dadnite mu zavjet odanosti (bai at), makar morali stiæi do njega preko zaleðene planine, jer je on Allahov halifa Mehdi. (Ibn-Mad d e) 91. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. ka e da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - Kakvo æe biti vaše stanje kad vam doðe Isa, sin Merjemin, a vaš Imam od vas? U drugom predanju stoji: - On æe biti vaš Imam od vas. (Buhari) 68

70 92. Od hazreti Muhammeda Ibn-Alija r.a. prenosi se da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: - Naš Mehdi æe imati dva znaka, koji se nikada nisu prije pojavili (kao znak istinitosti za bilo koga drugog), otkad su stvoreni nebesa i Zemlja: Mjesec æe se pomraèiti u mjesecu ramazanu prve noæi (od noæi kad se mjesec pomraèuje, tj. 13. dana ramazana), a Sunce æe se pomraèiti srednjeg dana (od dana kad se Sunce pomraèuje, tj. 28. dana ramazana, oba pomraèenja æe se dogoditi u istom mjesecu ramazanu). To se nikada prije nije dogodilo otkad su stvoreni nebesa i Zemlja. (Darekutni) Hudba Had et-ul Veda (zadnji had d`) 69

71 93. Hazreti Sulejman Ibn-Amr ibn el-ahvas r.a. ka e da mu je prièao njegov otac kako je bio prisutan na Zadnjem had d u s Allahovim Poslanikom, koji se zahvalio Allahu i pitao: 70

72 - Koji je dan najsvetiji, koji je dan najsvetiji, koji je dan najsvetiji? - Dan had d`a najveæeg, Allahov Poslanièe kazali su ljudi. On je nastavio: - Vaši ivoti, imeci i èast sveti su vam kao što je svet ovaj vaš dan, i ovaj grad, i ovaj mjesec. Slušajte! Niko ne èini nepravdu osim svojoj duši. Zato neka otac ne èini nepravdu prema svom djetetu i neka dijete ne èini nepravdu prema svome ocu. Musliman je brat muslimanu, muslimanu nije dozvoljeno ništa bratovo, osim ono što mu sam dozvoli. Sva je kamata iz d ahilijjeta oproštena, vama pripadaju glavnice vaših imetaka, tako neæete nepravdu uèiniti i neæe biti nepravde prema vama. Osim kamate Abbasa Ibn el-muttaliba, ona je u cijelosti oproštena. Prva krv iz vremena d ahilijjeta koju opraštam je krv Harisa Ibn el-muttaliba. Bio je dojenèe u Beni-Lejs, a ubio ga je iz plemena Huzejl. Sa enama postupajte dobro, one su vaše povjerenje. Nemate ništa protiv njih osim ako one uèine oèito bestidno djelo; a ako to uèine, odvojite se od njih u postelji i udarite ih, ali ne jako. A ako vam budu pokorne, ne tra ite neki naèin protiv njih. Vi, zaista, imate pravo na svoje ene, kao što one imaju pravo na vas. Vaše pravo kod njih je da one ne ureðuju svoje kuæe za ljude koje vi ne volite i da im ne dozvolite da ulaze u vašu kuæu oni koje vi ne volite. Slušajte! Njihovo pravo kod vas je da s njima lijepo postupate kad je u pitanju njihovo oblaèenje i hrana. (Tirmizi) 71

73