ISSN: X Proložac GODINA XXXIII. BROJ 1 (85) Velika Gospa 2014.

Транскрипт

1 ISSN: X Proložac GODINA XXXIII. BROJ 1 (85) Velika Gospa 2014.

2

3 GODINA XXxIIi. BROJ 1 (85) VELIKA GOSPA Uvodnik Dragi vjernici, Fritz Pawelzik napisao je jednu pričicu s naslovom Jer ima Bog. Tu on priča, kako on Fritz ide s jednim mladim Talijanom po imenu Antonio na ribanje na jezero Lago Maggiore. Antonio ima obitelj s deset članova. On je uvijek vedar i nasmijan. Tog dana su njih dvojica bacali mreže po jezeru ali ništa nisu ulovili. Umorni i mokri skupljaju mreže i odlaze kući. Antonio se smije kao i uvijek. Nijemcu Fritzu kao da taj smijeh ide malo na živce pa ga upita: Pa zašto se ti smiješ? Ništa nisi ulovio, ništa ne nosiš kući, a ti se smiješ? Perche e Dio Zato što ima Bog kaže mu Talijan. Ova mi pričica padne veoma često na pamet. I često bih je želio ispričati mnogim muškarcima i ženama ali nemam za to vremena. Upravo je zato pišem u uvodniku našeg lista u nadi da će ju mnogi pročitati. Naime, mnogi mi se tuže: osjećam se loše, nezadovoljan sam, prazan sam kao prazna boca, neraspoložen sam, nemam životne radosti, nešto mi fali a ne znam što, nervozan sam, nesretan sam Dobivam dojam, da je to nekad radi obiteljski razloga koji se mogu popraviti: malo više ljubavi, razumijevanja, sloge i strpljivosti u obitelji i sve će biti bolje. Nekad je to radi ekonomskih razloga koji se teško mogu popraviti, nekad radi zdravstvenih koji se isto tako teško mogu popraviti. Ali bilo kako bilo, sve bismo mogli popraviti kad bi više živjeli u Bogu i s Bogom. On bi trebao biti naša vrhovna i nepomućena radost. On sve zna, on sve vidi. Ako sam s njim u ljubavi, to najveće dobro nitko i ništa mi ne može oduzeti. Moja povezanost s Gospom, značilo bi moju povezanost s Bogom. A, evo, svetkovina Velike Gospe opet dolazi. U našem selu smjestila je svoje svetište; na izvoru Vrljike. Njezina majčinska pomoć trebala bi djelovati na naše duše kao voda Vrljike na naše Imotsko polje. Nadao sam se, kad župnik najavi Misu u Gospinoj crkvi na Vrljici, da će crkva uvijek biti puna, jer je svijet pobožan Gospi. Nažalost nije tako. Fali nam dubinska pobožnost prema Bogu i dragoj Gospi. I zato nam fali radosti, zadovoljstva i mira u srcu. Popravimo svoje odnose prema Bogu i Gospu i popravit će se naše stanje u duši. Našu radost i smijeh nitko nam neće oduzeti jer Bog i Gospa jesu. S radošću vam čestitaju svetkovinu Velike Gospe!...fra Vinko, fra Rafo i s. Filipa 1

4 Velika Gospa u Prološcu Za kršćane Imotske Krajine Velika je Gospa u Prološcu omiljeli blagdan kamo se godišnje skuplja velik dio naroda Božjega. Svetkovina pada u vrijeme školskih praznika i godišnjih odmora kad vlada ljetno ozračje i vrijeme opuštenosti. Prigoda je susresti rodbinu i prijatelje, prepoznati lica koja se odavno nije vidjelo, osvježiti uspone iz djetinjstva. A sve se to događa u svečanom raspoloženju, s okusom blagdanskog slavlja. U zelenoj katedrali sastaju se vjera i običaji, sjećanja na prošlo i jadikovanje nad sadašnjim vremenom. Velika je Gospa najomiljenija marijanska svetkovina u kršćanskom svijetu. Jednako je tako Velika Gospa u Prološcu za mještane i Marijine štovatelje prigoda da obnove svoju vjeru u sjeni drevnog blagdana koji se slavi od ranokršćanskih vremena. Značenje svetkovine Slavimo otajstvo Marijina uznesenja u nebesku slavu. Na kraju svog zemaljskog života, Majka Gospodinova bila je uznesena, tijelom i dušom, čitavim svojim bićem, u Božju vječnost. Spominjemo Gospin prijelaz s ovoga svijeta, njezino usnuće i proslavu u nebu. Promatramo početak ostvarivanja 2

5 naše proslave kod Boga. Marija, Isusova Majka, tijelom i dušom proslavljena na nebu, slika je i početak Crkve kakva ima biti u budućnosti (Uredba o Crkvi, LG 68). Stoljetnu vjeru kršćanskog puka Crkva je službeno oblikovala u pravorijeku kojim za zasvjedočena da je Isusova Majka prvi plod Kristova uskrsnuća. Bog čini da Marijin život doživi svoj vrhunac, da nađe svoje ostvarenje u Bogu i s Bogom, da konačno i cjelovito pristupi u Božji svijet. Zbog toga se Crkva divi Mariji i veliča je kao izvrstan plod otkupljenja, te u njoj s radošću promatra, kao u najčistijoj slici, ono što sama želi i nada se da će biti (Uredba o liturgiji, SC 103). Kristovo uskrsnuće i Marijino uznesenje su nagovještaji konačne Božje pobjede života nad smrću. Po Mariji, uznesenoj u nebesku slavu, početku i slici buduće Crkve, znaku nade i utjehe za Crkvu na putu, Bog objavljuje ostvarivanje otajstva spasenja i pokazuje hodočasničkom narodu na zemlji znak sigurne nade i utjehe. Vjera nas uči da Bog ne dozvoljava da doživi trulež groba Ona koja je rodila Gospodara života. Ta vjera nam jamči da se to dogodilo, ali ne objašnjava kako se to dogodilo. Smrt nije svršetak, nego prijelaz. Marija je tomu najbolji dokaz. Znak velik na nebu, žena obučena u sunce, okrunjena vijencem zvijezda. U Mariji Crkva prepoznaje savršenu sliku onoga što se ona nada da će postići i postati kod Krista. Marija je pralik, slika i uzor one stvarnosti koju je Bog pripravio svima onima koji svoju vjeru ispovijedaju i po njoj žive. Djevičina proslava u tijelu i u duhu zasvjedočena je upravo po sličnosti sa svojim uzorom, uskrslim i proslavljenim Kristom. Vjerska istina o Marijinu uznesenju na nebo osvjetljuje otajstvo buduće nade i vječnog života, kao i sadašnji trenutak naroda božjega na zemlji. Proslavljena na nebu, Marija nije daleko od života svoje braće i sestara, ne udaljuje se od kušnja koje potresaju Crkvu i svijet. Budući da je u nebeskoj slavi, nada je i utjeha za Božji narod na putu sve do posljednjeg časa, do ponovnog dolaska njezina Sina, Krista Gospodina u slavi. Ona je vjeran i postojan znak između neba i zemlje, 3

6 između konačne budućnosti i sadašnjeg stanja povijesti. Znak je ostvarene nade koja povezuje i ujedinjuje sveukupni Božji program spasenja. S pravom je nazivamo i zazivamo ufanje naše, zora nade i majka utjehe. tijelo koje je mjesto susreta s Bogom. Naše ljudsko tijelo nije samo materija. Ono posjeduje duhovnu dimenziju, u odnosu je s nebom, to jest s Bogom. U svom ću tijelu vidjeti Boga, poručuje stari Job (Job 19, 26). U Isusu iz Nazareta Bog uzima ljudsko tijelo, postaje čovjekom. Božje djelovanje u svijetu događa se i po tijelu. Počevši od rođenja od Djevice Marije, proživljavajući tijek ljudskog života, tijelo ostvaruje svoj vrhunac u Kristovu uskrsnuću. Marija je uznesena na nebo s tijelom i dušom. To znači da i za tijelo ima mjesta kod Boga. Ni za nas nebo nije neko daleko i nepoznato područje. U nebu imamo i jednu majku: Majku Božju i Majku Sina Božjega koja je majka svih Kristovih sljedbenika. Nebo je otvoreno, u nebu kuca jedno majčinsko srce. Po svom uznesenju, po kojem prebiva u Božjem svijetu, Marija je suvremena svakom vremenu i svakom vjerniku. Ona je i naša suvremenica, znak je nade Božjem narodu na putu. Živi u Božjoj punini odakle se brine za učenike svoga Sina, kojima je postavljena Tijelo - mjesto susreta s Bogom Današnjem vjerniku može svetkovina Velike Gospe izgledati pomalo nerazumljiva i koja, izuzevši uspomene i običaje uz nju vezane, ima malo zajedničkoga sa životom svakoga dana. Glavni sastojci ove svetkovine govore o Mariji, njezinu tijelu i duši, o nebu i slavi. Ono što ova Gospina svetkovina danas poručuje je ispovijest vjere u tijelo, u zemlju, u materiju, u budućnost svih ovih stvarnosti. S ovom svetkovinom Crkva pjeva himan tijelu i stavlja ga u dodir s božanskim. A kad stavlja jedno pored drugoga, tijelo i dušu, zemlju i nebo, vremenito i vječno to znači da Crkva po ovoj svetkovini pozitivno vrednuje 4

7 majkom i znakom pouzdane nade i utjehe. Marija, majka i žena nade, u službi je Krista i djela otkupljenja, u službi Crkve i svih vjernika. Proslavljena tijelom i dušom, uzorak je i pralik buduće Crkve, a u isto vrijeme znak nade za hodočasničku Crkvu na putu. S Kristom u nebeskoj slavi Vjera u Marijino izuzeće od grijeha rađa vjeru o njezinu sudjelovanju u uskrsnuću njezina Sina i njegove pobjede nad smrću. Krsna teologija koje je izradio sv. Pavao tvrdi da nas je Bog s Kristom uskrisio i s njim postavio na nebesima (usp. Ef 2, 6). To znači, ukoliko smo kršteni, da je naša budućnost već zacrtana. Po otajstvu Marijina uznesenja ispunja se u potpunosti ono što krštenje proizvodi u svakom od nas, a to je boravak zajedno s Bogom u nebeskoj slavi. Krštenje proizvodi sjedinjenje s uskrslim Kristom. To pak sjedinjenje, to jest uskrsnuće, još je uvijek nesavršeno, stanje koje nije potpuno ostvareno. Već sada se posjeduje kao u slici, ali još ne u potpunosti. Sada gledamo kroz zrcalo, u zagonetki, a tada licem u lice! (1 Kor, 13, 12). Marija je već ušla u puno zajedništvo s Kristom. Nova tjelesnost već sudjeluje u božjem zajedništvu. Središnja misao svetkovine Velike Gospe je punina Marijina jedinstva s Kristom. Budući da je kod Boga i u Bogu, blizu je svakom od nas. Dok je bila na zemlji, mogla je biti blizu samo nekim osobama. Budući da je u Bogu, koji nam je blizu, koji je bit naše biti, Marija sudjeluje u toj Božjoj blizini. Budući da je s Bogom i u Bogu, blizu je svakom od nas, prati otkucaje našega srca, sluša naše prošnje, zagovara nas svojom majčinskom dobrotom, dana nam je za majku. A budući da je majka, sudjeluje u Sinovoj moći i dobroti. Zbog toga joj se možemo obratiti u svakoj prigodi i povjeriti sav svoj život. Svetkovina uznesenja, tako draga svim Proložanima i svima onima koji dolaze u zelenu katedralu na Lučici, je prigoda razmišljati o pravom smislu i vrijednosti ljudskog življenja. Nebo je naše konačno odredište. Jer nebo nije neko mjesto kamo se ide, nebo je osoba koja se susreće, to jest nebo je Bog. 5

8 Odanle nas Marija potiče i hrabri svojim primjerom da prihvatimo volju Božju i da se ne dademo zavesti od lažnih poziva svega što je prividno i prolazno i da ne podlegnemo napasti sebeljublja i zla koje uništava u srcu radost života. Marija je pralik, uzor i potpora za sve nas. Hrabri nas da ne gubimo nade usprkos poteškoća koje nas pritišću, usprkos neizbježivih životnih problema. Ona nas prati svojim zagovorom, obećava svoju pomoć i podsjeća nas da je i naš život skriven s Kristom u Bogu i kad se pojavi Krist, naš život i mi ćemo se s njim pojaviti u slavi (usp. Kol 3, 3-4). Zaokupljeni svagdanjim brigama izlažemo se pogibli da pomislimo kako je ovdje, na ovom svijetu na kojem smo samo na prolazu, naša svrha i konačan cilj našega života. Naprotiv nebo je istinski cilj našeg zemaljskog hodočašća. Talijanski biskup Antonio Bello pomaže nam da zaključimo ove misli o svetkovini Velike Gospe na prološkoj Lučici, uz rijeku Vrljiku: Sveta Marijo, ženo posljednjeg časa, pripravi nas na konačno putovanje, pomozi nam da odriješimo priveze koji nas sputavaju. Obavi sve poslove s našom putovnicom. Ako na njoj bude viza za tvoju zemlju, nećemo se bojati prijeći granicu. Pomozi nam, da djelima pokore i molitve, sredimo još neisplaćene dugove Božjoj pravednosti. Pobrini se za mogućnost pomilovanja kojim obiluje božansko milosrđe. Sredi naše papire da nam se, kad stignemo i pokucamo, otvore rajska vrata.... Dr. Dinko Aračić 6

9 Ljudska jednakost u kršćanskoj civilizaciji Žena je dobila čovječnost Iz redaka:»nema više niti Židova niti Grka, niti robova niti slobodnih, niti muškarca niti žene, svi ste vi jedno u Kristu«(Gal 3, 20) razvidno je kako je Crkva gradila novo društvo, ono društvo jednakosti spolova, rasa, naroda, zvanja i zanimanja. U tom kontekstu židovskokršćanskom tradicijom nastupila je žena prvi put u povijesti čovječanstva kao biće koje je jednakomjerno s muškarcem uključeno u onu stvarnost koja se izražava pojmovima čovječnost, personalnost, individualnost, samosvojnost, sloboda. U Božjem nalogu je postavljeno temeljno načelo stvaranja svijeta s naglaskom na ljudski rod:»plodite se i množite se i napunite zemlju i sebi ju podložite«(post 1, 28). Tu je upućen poziv i blagoslov podjednako ženi i mužu, a on se očituje u Evi i Adamu. No, unatoč Božjem nalogu kroz povijest dugo je trajala nejednakost između žene i muškarca pa se takav položaj žene zadržavao i u samim počecima kršćanstva. Jednostavno je tako bila uvjetovana svijest ljudi koja je bila društveno oblikovana određenim filozofijama i sociokulturama, pa i od tadašnjih mislitelja i oblikovatelja društva. Prevladavalo je mišljenje koje se temeljilo na filozofiji antičko-klasične baštine prema kojem su muškarci vodili glavnu riječ. Zapravo može se reći da su na neki način muškarci bili subjekti duha i razuma, a na drugoj strani u antičko-klasičnoj baštini prije svega bila je naglašavana estetska, sjetilna pojava, pa je tako žena, majka bila upraviteljica kućnog gospodarstva. Žene nisu sredstvo Krist je svojim dolaskom to promijenio, no kako je prva kršćanska zajednica, dakle Crkva stvorena u epohi patrijarhata, evanđelje s posve novom idejom, s novim shvaćanjem gradilo je odnose među ljudima u obitelji, u društvu, u državi. Iz redaka:»nema više niti Židova niti Grka, niti robova niti slobodnih, niti muškarca niti žene, svi ste vi jedno u Kristu«(Gal 3, 20) razvidno je kako je Crkva gradila novo društvo, ono društvo jednakosti spolova, rasa, naroda, zvanja i zanimanja. U tom kontekstu židovsko-kršćanskom tradicijom nastupila je žena prvi put u povijesti čovječanstva kao biće koje je jednakomjerno s muškarcem uključeno u onu stvarnost koja se izražava pojmovima čovječnost, personalnost, individualnost, samosvojnost, sloboda. Mjerilo za tu istinu je sam Isus Krist. On je u svemu jednako postupao prema ženi i muškarcu, ukoliko su spremni prihvatiti novu stvarnost imenom Božje kraljevstvo. Tako su i prve kršćanske zajednice ostvarivale istovrijednost žene i muškarca. Sv. Pavao o tome izvještava u Poslanici Rimljanima, gdje poimence govori o ženama u crkvenim funkcijama, o učenicama Isusovim, o proročicama, o đakonisama. Dakle, Crkva se od početaka zauzimala protiv diskriminacije žena što se protezalo kroz povijest s najviše instance. Prva socijalna enciklika ističe da je ženama, kao i djeci, potrebna posebna zaštita. U tom smislu Lav XIII. piše da se ne smije zahtijevati od žena i djece da obavljaju one teške poslove koje mogu izvršiti snažni i odrasli muškarci. Sv. papa Ivan XXIII, prikazujući promicanje 7

10 žene kao jedan od znakova vremena, otvara put novom poimanju toga pitanja.»svatko uviđa da žene sudjeluju u javnom životu... Žene, naime, svakim danom svjesnije svoga ljudskog dostojanstva, ne dopuštaju više da ih se smatra običnim sredstvom, štoviše zahtijevaju prava i dužnosti dostojne ljudske osobe kako unutar obiteljskog doma tako i u javnosti.«jednakost između muškaraca i žena Drugi vatikanski koncil navodi da muž i žena imaju kao roditelji jednaka prava i dužnosti. S druge strane, u pogledu uloge žene u obiteljskom domu ističe se da skrb za dom ne smije zapostaviti opravdano promicanje žene u društvu. U novije doba, papa Ivan Pavao II. u apostolskom pismu o dostojanstvu i pozivu žene produbljuje antropološke i teološke temelje nužne za rješavanje pitanja koja se odnose na značenje i dostojanstvo žene i muškarca u Crkvi. Ta razmišljanja osvjetljavaju pitanje odgovornosti žena u Crkvi i u društvu. Kao provoditelj svoje misli, papa Ivan Pavao II. proglasio je Katarinu Sijensku zaštitnicom Italije, te suzaštitnicom Europe. On je prikazivao ženu onakvom kakvom ju je Bog htio - govorio je o vječnom idealu žene - u jednakom dostojanstvu s muškarcem i divnoj komplementarnosti. Zauzimanje za dostojanstvo žene nastavio je papa Benedikt XVI. pa je tako Sveta Stolica, pred 61. zasjedanjem Opće skupštine Ujedinjenih naroda početkom ove godine preko svoga stalnog promatrača pri toj organizaciji mons. Celestina Miglioreja iznijela svoj stav u kojem između ostaloga kaže: Opravdan i legitiman zahtjev za jednakost između muškaraca i žena postigao je pozitivne rezultate na području jednakosti prava. A taj zahtjev mora biti popraćen i sviješću da jednakost ide ruku pod ruku, a ne šteti niti se suprotstavlja priznavanju i različitosti i komplementarnosti između muškaraca i žena. Jačanje žena znači povećavanje njihove društvene, političke, ekonomske i duhovne snage, kako pojedinačno tako i kolektivno. Odgoj i obrazovanje žena ostaje i dalje najjače sredstvo u promicanju jednakosti između muškaraca i žena i jačanju žena da mogu potpuno pridonositi društvu. Služba koja odgovara ženskom biću U pastoralnoj konstituciji»gaudium et spes«crkva ispovijeda i prihvaća zadaću da će sve poduzeti kako bi svaka vrsta diskriminacije u društvenim i kulturno-ljudskim pravima radi spola osobe nestala i kako bi ženama bilo omogućeno prihvatiti onu ulogu koja odgovara njihovu ženskom biću, njihovoj vlastitosti kao čovjeku-ženi. Tu načelnu poziciju Crkva je konkretizirala u novom crkvenom pravu (CIC, 1983) gdje se ističe da svaka žena ima udjela u svećeničkom, proročkom i kraljevskom poslanju Krista na svojstven način. Žene imaju pravo i dužnost u oblikovanju liturgije, u naviještanju Evanđelja i u vodstvu Crkve obnašati crkvene službe (officia) prema sposobnosti i podobnosti, one mogu imati različite zadaće (munera) u upravljanju Crkvom, npr. kao stručnjaci i savjetnice. No, administrativni potezi sami po sebi teško će ostvariti kršćanski ideal jednakosti muža i žene, ako ne usklade teorijski koncept i praktični život slobode. Kako bi se pokazalo primjerom, nedavno je rimsku politologinju Flaminiju Giovanelli (61) papa Benedikt XVI. imenovao podtajnicom Papinskoga vijeća»iustitia et pax«. Isti položaj podtajnice u Kongregaciji za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života ima redovnica Enrica Rosanna. U Crkvi u Hrvata u mnogim crkvenim službama djeluju žene. K tome, valja napomenuti da su još između dva svjetska rata hrvatski biskupi slali žene na studij teologije. U mnogim (nad)biskupijskim uredima žene su javnogovornice, vode Caritas, djeluju u katehezi i drugim pastoralnim oblicima.... Vlado Čutura 8

11 Božja darežljivost Jedna je obitelj imala problem s tekućom vodom u kući. Pozvali su vodoinstalatera da im popravi kvar. Vodoinstalater je došao, pregledao uzeo potrebni materijal i popravio. Onda je na papirić napisao račun: prigibno koljeno 26 kn, promijenjena cijev 19 kn, dva sata rada 80 kn. Ukupno 125 kuna. Dao gazdarici kuće račun i ona je platila. Promatrao to njezin sinčić od kojih jedanaest godina i smislio: Pa i ja sam toliko mami napravio posla a nije mi nikad platila. Uzeo je papirić i napisao mami račun: Svaki dan odnesen smeće 20 kn, očistio sam podrum 15 kuna, išao sam u trgovinu 15 kuna. Ukupno 50 kuna. Platiti u gotovini. Stavio je papirić na majčin tanjur. 9

12 Majka je uzela papirić i pročitala. Onda je okrenula papir i na poleđini napisala: Nosila sam te 9 mjeseci ispod svog srca i pazila da ti se već tada štogod ne dogodi ne košta ništa; kupala sam te i zavijala u pelene bezbroj puta ne košta ništa, budi si me po noći plačući, bdjela sam nad tobom - ne košta ništa; kupujem ti robu ne košta ništa; kuha ti jela svaki dan ne košta ništa. Ukupno: ne košta ništa, sve je iz ljubavi. Stavila je sutra sinčiću na tanjur. Uzeo je karticu, pročitao, pogledao mamu, viknuo mama! zagrlio je i poljubio. Majka je milovala sina. Svi mi skoro svaki dan plaćamo neke račune i neće nam nitko ništa napraviti ako mu nećemo platiti. Pa ipak mi najviše živimo od dobročinitelja koji nam ništa ne naplaćuju. U našu ljudsku povijest upisani su mnogi dobročinitelji, kojima se dobročinstva nikad ne mogu platiti. Kroz povijest su harale mnoge pošasne bolesti koje su odnosile na tisuće ljudi jer im nismo znali lijeka. Našli su se ljudi koji su našli lijeka tim pošastima ili bolestima. Recimo harala je kuga, guba, španjolica, tifus ili tuberkuloza. Našli su se liječnici koji su našli lijeka tim bolestima pa ih danas nema ili se lako liječe. Međutim naš najveći dobročinitelj, koji sve daje a ništa ne naplaćuje je dragi Bog. Dao nam je život a nije ga naplatio, dao nam je oči da možemo gledati, uši da možemo slušati, noge da možemo hodati, ruke da možemo raditi; dao nam je pamet, govor..i bezbroj toga. Zamislite da nam Bog naplaćuje kišu kojom nam natapa usjeve koliko bi to koštalo ili sunce da nas grije!? Sukladno svome Ocu nebeskom Njegov vjekovječni Sin Isus sve nam je svoje razdao. On je onaj rasipni sin iz evanđelja, koji je sve svoje profućkao po svijetu pa se vratio k Ocu bez igdje išta. Najprije nam je predao svoga Oca i rekao nam: To je od sad vaš Otac, molite mu se Oče naš koji jesi Onda nam je predao sve što je znao: Priopćio sam vam sve što sam čuo od Oca svoga. Onda nam je predao svoje tijelo evo vam moje tijelo za hranu -. Onda svoju krv -uzmite i pijte svi -. Za ono malo robe što je imao na sebi rimski vojnici baciše kocku. Onda nam je predao svoje nebesko kraljevstvo. Kaže Petru: Tebi dajem ključeve kraljevstva nebeskog Nije mu ostalo ništa, kad taman da će umrijeti, sjetio se da mu je još ostala majka pa nam je onda predao i svoju majku kazavši evo ti majke -. I ništa nije naplatio kao i ona majka svome sinu. Braćo i sestre, ako ste ovo pazili, moraju vam biti shvatljivi porcijunkulski oprosti. Moji duhovnici su mi tumačili, da je sv. Franjo molio u porcijunkuloskoj crkvici, ukazala mu se draga Gospa i kazala mu: Franjo, traži što hoćeš i bit ćeš uslišan! Franjo je kazao dragoj Gospi: Želim da tko god bude ovdje molio da mu se oproste grijesi. Gospa mu je to obećala. Franjo je zato molio papu da to potvrdi. Papa je potvrdio oprost svih grijeha za Porcijunkuli. Drugi su pape to proširile na sve franje. samostanske crkve pa na sve crkve gdje žive i rade franjevci, a čini mi sad i na sve župske crkve. Gospa je kao ona majka što je napisala sinu karticu da mu ništa ne naplaćuje. Ona je uz Boga naša najveća dobročiniteljica, ona je dobra majka. Isus nam je dao neizmjerno dobročinstvo kad nam je dao svoju majku za majku. On je znao kako se brigala za nj, da će se tako brigati i za nas. Zato nam je potrebno da se i mi pokažemo njezinim doličnim sinovima i kćerima i da, kao onaj dečko svoju majku, pogledao Mariju, kao svoju majku zagrlimo i poljubimo....fra Rafael Begić 10

13 Kronika župe Proložac SV. MARIJA BOGORODICA Nova godina dočekana u lijepo i toplo vrijeme, gotovo neuobičajno za ovaj dio godine. U našoj župi služili smo sv. Misu u crkvi sv. Mihovila s početkom u 11 sati. Tijekom mise župnik je pročitao župnu kroniku te iznio planove za predstojeće razdoblje. Splitsko-makarska nadbiskupija Župa sv. Mihovila Proložac Statistika župe za godinu Kao što znate, našu župu čine sela: Proložac Donji, Proložac Gornji, Postranje i Šumet, Bušanje, te Gornji i Donji Podi. Župa pripada splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Župa broji oko 3500 vjernika u 750 obitelji. U župi se nalazi šest crkava i više kapela. Župna kuća nalazi se uz crkvu sv. Mihovila, sagrađena je Sa sjeverne strane crkve nalazi se crkvena kuća koja u zadnje vrijeme služi kao vjeronaučna dvorana, a zapadno od župne kuće sagrađena je višenamjenska dvorana. U župi pastoralo djeluju dva svećenika, franjevca, fra Vinko Gudelj, župnik i fra Rafael Begić, župni vikar, č. s. Filipa Smoljo kao i gđa. Maja Ivanko, vjeroučiteljica, koja povremeno radi u župnom uredu i drži vjeronauk pripravnicima za krizmu. Domaćinstvo u župnoj kući vodi gospođa Anka Maršić. 11

14 Pastoralni rad kroz Godinu: Najprije hvala Svemogućem Bogu da smo dočekali još jednu Novu godinu. Trebamo zahvaliti Bogu i na svim milostima kojima nas je obdario kroz proteklu godinu, godinu vjere koju je otvorio papa Benedikt XVI., a zaključio je novoizabrani papa Franjo. U župnoj crkvi svake nedjelje slavimo 2 sv. mise. Sv. misa je svake nedjelje i u Šumetu, a u Podima i Bušanjama svake druge nedjelje naizmjenice. Nedjeljnom sv. misom očitujemo svoje zajedništvo oko Isusa Krista. Redovito obavljamo pobožnost Prvih petaka. Za vrijeme korizme molimo pobožnost Križnog puta petkom i nedjeljom, a za vrijeme svibnja i listopada Gospinu krunicu. Redovito organiziramo trodnevnice i ispovijedi uoči naših blagdana i zaštitnika župe. Svakog prvog četvrtka u mjesecu imamo klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. U župi djeluju dva zbora pod ravnanjem sestre Filipe, veliki mješoviti, te dječiji zbor koji pjevaju na nedjeljnim i drugim slavljima. U župi djeluje i Franjevački svjetovni red (FSR) koji broji 9 članova. Duhovni asistent je fra Vinko i s. Filipa, a mjesna ministra gđa. Maja Ivanko. Petkom se u župi sastaje Franjevačka mladež (FRAMA), koja također sudjeluje na svim područnim i međupodručnim susretima. Frama broji oko 34 člana, a predsjednica je Ivana Maršić. Duhovni asistent Frame je fra Vinko i č. s. Filipa. Život i rad Frame odvija se kroz četiri sekcije (karitativna, liturgijska, dramska i ekološka). Frama je sudjelovala i na XV. Hodu Franjevačke mladeži, kao i na drugim susretima. Framaši aktivno djeluju u župi, poznat nam je njihov karitativni rad u zajedništvu sa Franjevačkim svjetovnim redom. U župi se redovito sastaju pripravnici za sakramente prve Pričesti i Krizme. Subotom je redoviti susret naših ministranata. Pozivamo sve one koji vole pjevati neka se priključe zborovima. Isto tako pozivamo zainteresirane koji žele na intenzivniji način biti dionici franjevačke karizme neka se priključe Franjevačkom svjetovnom redu ili Franjevačkoj mladeži. Župnik izvodi vjeronaučnu nastavu u osnovnoj školi Ivan Leko u Prološcu, priprema srednjoškolce drugog razreda, dok vjeroučiteljica Maja Ivanko priprema učenike prvog razreda za sakramenat Potvrde, a sestra Filipa priprema prvopričesnike. U župi su i ove godine upriličene Žive jaslice, 14. po redu, te tradicionalni 5. koncert Božićnih klapskih pjesama. Kao i svake godine tako i ove, dva puta godišnje izlazi naš župni list Proložac. Svake se godine izdaje i župni kalendar, što smo u suradnji s drugim župama samostanskog okružja učinili i ove godine. Kroz proteklu smo godinu hodočastili u : Sinj i Vepric. Po uzoru na Isusa Krista i Crkva u središte svoga rada stavlja ljubav prema bolesnicima, nudeći im Riječ Života i sv. sakramente. Redovito, dva puta kroz godinu imamo posjetu našim bolesnicima (za Božić i Uskrs). Obilazimo bolesnike i svaki put kada nas pozovu. Ovom vas prilikom molimo da nas upozorite kada je netko teško bolestan ili treba ići u bolnicu. Jer, nas sv. Pismo upozorava: Boluje li tko među vama neka dozove starješine (svećenike), a oni neka mole i mažu ga uljem, pa će molitve bolesniku pomoći. Bolesnih i nemoćnih u našoj župi ima 120. Od materijalnih radova kroz proteklu godinu istaknuti ćemo najvažnije: Srušena je dotrajala crkva sv Josipa na Podima koja je bila u ruševnom stanju, a 1. Svibnja ex provincijal fra Željko Tolić blagoslovio je kamen temeljac za novu crkvu. Zahvaljujući načelniku općine g. Mati Lasiću, mještanima, a na poseban način Veli Maršiću koji je bio koordinator i izvođač radova, crkva je bila spremna da ovaj Božić prvi put primi vjernike koji su zajedno slavili Gospodina. U njoj ćemo svake druge nedjelje slaviti svete mise u jedanaest sati. U Šumetu smo obojili crkvu Kraljice mira pred samo proslavu njenog blagdana 9. srpnja. 12

15 Neki brojčani podaci: Krštenja: 41 (lani 45) Umrlih: 39 (lani 53) Vjenčanih: 18 (lani 23) Krizmanika: 37 (lani 45) Prvopričesnika: 44(lani 42) Posjeta bolesnicima: 248 Iz župe potječe 7 svećenika: 4 dijecezanska i 3 franjevca, te 2 časne sestre, jedna je franjevka, a druga dominikanka. Ovo bi bio kratki presjek rada kroz proteklu godinu u našoj župi. Hvala dragom Bogu i našoj Gospi na svemu. Hvala svima vama koji ste na bilo koji način: riječju, djelom, savjetom, molitvom pomogli da se naša župa izgrađuje i biva boljom. I kroz ovu godinu i u buduće računamo na vašu pomoć. Sretnu i od Svemogućeg Boga blagoslovljenu Novu godinu žele vam vaši fratri: fra Vinko i fra Rafael te č. s. Filipa BOGOJAVLJANJE Svetkovinu sveta Tri kralja proslavili smo u našoj crkvi sv. Mihovila sa dvije svete mise u 9 i 11 sati. Prvu uje predvodio fra Rafo, a drugu fra Vinko dok je na misi u 11 sati nastupio Mješoviti zbor pod ravnanjem s. Filipe. Za vrijeme mise održali smo obred blagoslova vode. Svijeta dosta na obje mise. Danas smo završili blagoslov obitelji u našoj župi Župnik fra Vinko sudjelovao je na Samostanskom kapitulu u Imotskom gdje su se pridružila i ostala braća iz samostanskog okružja Danas u župnoj dvorani u Prološcu održali sastanak sa roditeljima ovogodišnjih prvopričesnika i krizmanika. Na sastanku smo pričali o iskušenjima današnjeg vremena u odgoju mladih. Odazvao se velik broj roditelja Počeli smo održavati korizmene pobožnosti Križnog puta i to sljedećim rasporedom: u 17 sati u crkvi Sv. Mihovila, 13

16 a pola sata poslije u crkvi Kraljice Mira u Šumetu. Zabilježen je dobar odaziv vjernika PRIMANJE U MINISTRANTE Za vrijeme svečane svete mise u 11 sati župnik fra Vinko primio je u službu ministranata 22 dječaka, učenika trećeg razreda osnovne škole. Tijekom mise naglasio je njihovu časnu ulogu kod oltara rekavši da su oni najljepši ukras kod stola Gospodnjeg. Za vrijeme svečanog misnog slavlja skladno je pjevao zbor naše župe Proložac pod ravnanjem s. Filipe Smoljo. Za pohvalu ovogodišnjih ministranata i prvopričesnika ide i podatak da je svih 22 prvopričesnika primljeno u službu ministranata dok su sve prvopričesnice postale članice Dječjeg pjevačkog zbora naše župe Započeli smo pobožnost utoraka sv. Anti svakogodišnjim rasporedom. U jutarnjim satima svakog utorka molit ćemo u našoj župnoj crkvi sv. Mihovila dok je popodne u 17 sati pobožnost održana u Lugu i kod kapele u Dogana. Prosječnost vjernika, oko 120 vjernika na sva tri mjesta PRIMANJE U FRAMU Za vrijeme misnog slavlja u crkvi Sv. Mihovila na ranoj misi u 9 sati održana je svečanost primanja u Franjevačku mladež naše župe. Ukupno je primljeno 6 srednjoškolaca koji će nakon godinu dana pripreme postati punopravni članovi mjesnog bratstva Frame. Poslijepodne je u Imotskom održan tradicionalni križni put mladih dekanata Imotski, na kojem su nazočili i mladi iz naše župe. Krenulo se od crkve sv. Franje pa do Topane gdje je uslijedio završni blagoslov Danas smo započeli korizmeni pohod našim starim i nemoćnim župljanima. U pet dana obišli smo ukupno 120 starih i nemoćnih župljana CVJETNICA Spomendan Kristova ulaska u Jeruzalem kada ga je dočekalo razdragano mnoštvo. U našoj župi tradicionalno se 14

17 slavi dvjema misama. Svečanu svetu misu u 10:30 sati predvodio je župnik fra Vinko, a uoči misnog slavlja održana je procesija kroz crkveno dvorište, a potom i blagoslov maslinovih grančica. Po dolasku u crkvu Sv. Mihovila nastavljeno je misno slavlje za vrijeme kojeg je otpjevana Muka koju je izveo Pere Češljar uz pratnju našeg zbora pod ravnanjem s. Filipe Smoljo. Za vrijeme obreda okupio se veliki broj vjernika VELIKI ČETVRTAK Prvi dan Vazmenog trodnevlja proslavili smo misom večere Gospodnje u crkvi Sv. Mihovila u 17 sati, a predvodio ga je fra Vinko Gudelj. Tijekom mise, nakon homilije, župnik je simbolično oprao noge dvanaestorici članova župnog pastoralnog vijeća koji su bili apostoli. Poslije mise održana je procesija, odnosno prijenos Svetotajstva iz crkve Sv. Mihovila do crkve na Vrljici. Uz mnoštvo vjernika na čelu je išao križ kojeg je nosio Slaven Cvitanović VELIKI PETAK Dan Kristove smrti na Križu koje će poslije postati drvo spasenja. Obrede nakon procesije koja je započela u 17 sati od crkve na Vrljici preko Škarpe noseći Presveti Oltarski Sakrament, a predvodio ga je fra Rafael Begić. Za vrijeme obreda pjevao je Mješoviti zbor naše župe Proložac, a Muku je opjevao Ivica Matić- Đelo. Križonoša u procesiji bio je Slaven Cvitanović VELIKA SUBOTA U našoj župi održali smo misu Bdijenja i blagoslov jela u našoj župnoj crkvi Sv. Mihovila u 20 sati. Misu je predvodio župnik fra Vinko Gudelj. Blagoslov jela u poslijepodnevnim satima održan je u Šumetu, Bušanjama i Podima USKRS Najveći kršćanski blagdan proslavili smo svečanim misnim slavljima u svim našim crkvama kao i svake nedjelje. Na Uskrni ponedjeljak služene su dvije svete mise. Ujutro u 9 sati u Sv. Mihovila, a u 11 sati u crkvi na Vrljici. Ovih dana zabilježen je velik broj vjernika Svetu misu i blagoslov polja održan je u crkvi Sv. Mihovila u 10:30 15

18 sati. Misu i blagoslov polja predvodio je župnik fra Vinko SUSRET MLADIH U DUBROVNIKU Usprkos kiši i ružnom vremenu u Dubrovniku se danas okupilo vjernika, mladih Hrvata iz domovine i iseljene Hrvatske. Na hodočašću mladih Hrvata otisnulo se i 50-ak framaša i naše župe, predvođeni fra Vinkom i s. Filipom Smoljo. Nakon misnog slavlja u večernjim satima mladi iz naše župe otputovali su na Mljet gdje su bili smještenu u obiteljima tamošnjih mještana. Ujutro smo sudjelovali na zajedničkom misnom slavlju BLAGOSLOV CRKVE SV. JOSIPA Posebno svečan dan a cijelu našu župu. Danas je provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman blagoslovio cestu koja spaja Donji i Gornji Proložac, a potom i predvodio misno slavlje i blagoslovio novoizgrađenu crkvu sv. Josipa. Na slavlju su još sudjelovali, u fra Rafu i fra Vinka, imotski gvardijan i dekan fra Kristian Stipanović, nekoliko svećenika te načelnik općine Proložac Mate Lasić, dožupan Ante Šošić, a pjevanje je predvodila s. Filipa Smoljo. Na kraju misnog slavlja župnik fra Vinko se zahvalio svima, a na poseban način načelniku Lasiću koji je pratio navedene radove Danas je održana svečanost sakramenta Krime u našoj župi. Pred prepunom crkvom vjernika, krizmanika i njihovih kumova te roditelja, misno slavlje je predvodio mons. Miroslav Vidović koji je poslije udijelio sakrament potvrde 50-orici naših krizmanika, učenika drugog razreda srednje škole. Uz koncelebraciju fra Vinka i fra Rafe tijekom mise pjevao je zbor pod ravnanjem s. Filipe Članovi OFS-a naše župe sudjelovali su na godišnjem druženju imotskih OFS-ovaca u Zmijavcima prilikom blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića. Misno slavlje predvodio je fra Zoran Kutleša Održana svečanost Prve svete Pričesti u našoj župi. Danas je 38 naših prvopričesnika, učenika trećeg razreda osnovne škole u svoja mlada srca po prvi puta primilo uskrslog Krista u prilikama Kruha. 16

19 17

20 18

21 Uz lijepo i skladno recitiranje i pjevanje koje je animirala s. Filipa Smoljo, sakrament Prve Pričesti djeci je udijelio župnik fra Vinko Gudelj. Nakon mise i zajedničkog fotografiranja uslijedilo je slavlje za obiteljskim stolom Dvadeset i pet ministranata naše župe sudjelovalo je na redovitom natjecanju u Imotskom. U još 300-tinjak ministranata nakon pokorničkog bogoslužja i svete mise služeno je svečano misno slavlje, a potom i kviz znanja i nogometni turnir Blagdan sv. Ante i završetak školske godine. Za vrijeme svečanog misnog slavlja održano je i zahvalno slavlje za kraj ove godine na kojem su nazočili svi nastavnici i učenici. Nakon mise održan je prigodni domjenak. Sutradan je u zaseoku Dogani održana sveta misa Nakon svete mise koju je predvodio fra Rafo Begić održan je sastanak vjeroučitelja iz Imotske krajine. Poslije je u ugostiteljskom objektu Fabo održana večera Župnik fra Vinko. Fra Rafo i s. Filipa posjetili svećenika don Marinkicu Bilića u svećeničkom staračkom domu u Splitu Fra Rafael i fra Vinko nazočili duhovnim vježbama u Imotskom koje je predvodio fra Mladen Prolić Blagdan sv. Ivana Krstitelja svečano smo proslavili u Podima kod kapelice posvećene ovom svecu. Misno slavlje predvodio je župnik fra Vinko, a lijepu i pobožnu propovijed održao je fra Rafo Begić. Skupilo se pedesetak vjernika Svaku večer u 19 sati služili smo trodnevnicu kao duhovnu pripremu za blagdan Srca Marijina u Bušanjama. Trodnevnice su predvodili fra Rafo i fra Vinko U Bušanjama, u sjevernom i brdskom dijelu župe, svečano smo 19

22 proslavili blagdan Srca Marijina. Svečano misno slavlje predvodio je župnik Runovića, fra Mladen Prolić u fra Vinka i fra Rafu. Tijekom mise pjevao je zbor naše župe pod ravnanjem s. Filipe Smoljo te uz jako lijep odaziv vjernika Župnik sudjelovao na komemoraciji poginulim Imoćanima u Domovinskom ratu koji se održava u Trstenu U crkvi Kraljice Mira u Šumetu održali smo trodnevnicu. Prvi dan predvodio ju je fra Rafo, drugi dan fra Vinko, dok je treći dan predvodio don Petar Čondić, župnik Poljica. Tu, treću večer održana je procesija kroz mjesto koje je bilo urešeno raznolikim cvijećem i Gospinim slikama. Svaku večer kroz tri dana duhovne pripreme, molili smo Gospinu krunicu uz propovijed i svetu misu KRALJICA MIRA Svečano smo proslavili blagdan Kraljice Mira koja se slavi kao naslovnica crkve u Šumetu. Uz procesiju kojoj je nazočilo mnoštvo vjernika iz naše župe, župne barjake i Gospin kip, došli smo do crkve gdje je svečano euharistijsko slavlje predvodio fra Ivan Vuletić, župni vikar u Imotskom. Pjevao je Mješoviti zbor pod ravnanjem s. Filipe, a na misi su osim domaćih vjernika, sudjelovali i vjernici iz susjednih župa Prigodom proslave nastanka naše Provincije Presvetog Otkupitelja u Imotskom je održana misa a svećenike imotskog samostanskog okružja U crkvi Sv. Mihovila održali smo misu za zdravlje dječaka Josipa Češljara, ovogodišnjeg prvopričesnika i ministranta, a poslije smo održali Klanjanje. Nakana je bila za zdravlje Josipa i sve bolesne djece. Crkva je bila dupkom puna Na uočnicu Gospi od Anđela, zaštitnice grada Imotskog i Imotske krajine naša župa imala je svoj hodošasnički dan, a za vrijeme mise koja je održana ispred crkvice na Topani pjevao je naš zbor pod ravnanjem s. Filipe Smoljo Proslavljena je Gospa od Anđela, zaštitnica Imotske krajine. Misu u 18 sati na Topani predvodio je nadbiskup Marin Barišić. U našoj župi održano je otvaranje turnira Petar Pirić. Nakon odrješenja na grobu održano je otvaranje u sati Grupa naših hodočasnika sudjelovala je na hodočašću vjernika Imotske krajine Čudotvornoj Gospi Sinjskoj u Sinju. 20

23 Četrnaeste Žive jaslice Četrnaestu godinu za redom u svečanoj i tihoj božićnoj noći Proložac se pretvorio u Betlehem, a više od stotinu kostimiranih glumaca različitih uzrasta iz svih zaseoka ove drevne župe tu je večer otvorilo najsvečaniju stranicu Biblije. Na početku programa svečanim riječima dobrodošlice sve je pozdravio prološki župnik i jedan od organizatora ove svečanosti fra Vinko Gudelj koji je ovu prigodu iskoristio kako bi nazočnima čestitao Božić. Glumci, članovi mješovitog i dječjeg župnog zbora sv. Mihovila te klapa sv. Mihovila sabrani oko drvene štalice smještene u koritu presahnule rijeke Suvaje podno znamenitog mosta Šarampov uz gotovo tisuću posjetitelja iz svih mjesta Imotske krajine ovoj noći davali su posebno svečani osjećaj. Uz instrumentalnu glazbu tihe noći iz tame riječnog kanjona dojahala je Sveta obitelj koju su ove godine predstavljali Dominik i Ivana Mršić dok je njihov šestomjesečni sin Leon bio maleni Isus. 21

24 Na ovao svečanom uprizorenju Živih jaslica koje je po mnogome ove godine bilo posebno bogato i scenski i glazbeno možemo zahvaliti organizatorima i glumcima: Milanu Maršiću Kubali, Ivici Matiću Đeli, Paški Rimcu, Darku Rimcu, s. Filipi Smoljo, Marijanu Grbavcu Miriću i glumcima koji su nam približili Betlehem....Josip Šerić 22

25 Tradicionalni Božićni koncert u Prološcu Pred prepunom crkvom vjernika u Prološcu je petu godinu za redom u subotu, 28. prosinca 2013., u organizaciji župnog ureda Proložac i klape Sv. Mihovil iz istog mjesta održan koncert božićnih klapskih pjesama. U toplom božićnom ozračju posjetitelji su imali priliku uživati u devedesetminutnom programu u kojeg su svojim briljantnim nastupom otvorili članovi Mješovitog i dječjeg župnog zbora pod ravnanjem njihove dugogodišnje voditeljice s. Filipe Smoljo. Milozvučne izvedbe pjesama: Tiha noć, Pivajmo braćo kršćani i Gloria bile su popraćene posebnom scenskom koreografijom dražešnih pahuljica i prelijepih anđela koje je sve uštimala s. Filipa. Posebno upadljiva bila je izvedba pjesme Zvona zvone s Marijanom Župićem Vukasom te svečanim nastupom solista iz Prološca, Tee Leko, Jadranke Radeljić, Anele Mikulić i Pere Češljara. Nakon zboraša pred razdragano mnoštvo posjetitelja izašli su članovi mladog benda Sound Set te solisti Marijana Pezo i Marijan Župić Vukas. U bogatom programu na kojem je otpjevano ukupno 28 božićnih pjesama nastupili su još i članovi dječje 23

26 klape Biokovski slavuji iz Zagvozda te klape Akuža iz Splita, Sv. Luka iz Otoka, Murtela iz Dugopolja, Košute iz Košuta te domaća klapa sv. Mihovil iz Prološca. Kraj glazbenog dijela bio je posebno svečan jer su svi izvođači, čak njih 150 zajedno sa mnogobrojnim pukom kojega je bilo i izvan same crkve otpjevali pjesme: U sve vrime godišta, Radujte se narodi i Narodi nam se. Na kraju svečanosti župnik fra Vinko Gudelj zahvalio je svim izvođačima uz poziv za druženje i okrijepu u župsku dvoranu, 24

27 rekavši da ova večer u crkvi u Prološcu može se ponoviti i u zagrebačkoj katedrali. Gledatelji su poslije ove kulturne hvale vrijedne priredbe prokomentirali da je ova prelijepa večer u čast Isusova rođenja Cibona u malom. 25

28 Događanja Velikog tjedna Veliki tjedan nazivamo razdobje od Cvjetnice do Uskrsa, odnosno od ulaska Isusa u Jeruzalem do Isusova uskrsnuća. I ove godine smo u našoj župi dostojanstveno obilježili kako to dolikuje Veliki tjedan. Kao što znamo na Veliki četvrtak se sjećamo kako je Isus ustanovio euharistiju. Mi smo na Veliki četvrtak isto slavili euharistiju koju je predvodi naš župnik fra Vinko Gudelj i župni vikar fra Rafo Begić. Na svetoj misi župnik fra Vinko je predstavio novoizabrane članove Župskog pastoralnog vijeća i članove Župskog ekonomskog vijeća koji su ovom prilikom i dali prisegu. Ove godine članovi Župskog pastoralnog vijeća i Župskog ekonomskog vijeća koje je potvrdio naš nadbiskup Marin Barišić na prijedlog župnika fra Vinka bili su obučeni kao apostoli. Sjećajući se kako je Isus oprao noge svojim apostolima tako je i fra Vinko oprao noge ovogodišnjim apostolima.poslije euharistijskog slavlja puk se uputio za križem od crkve sv.mihovila do crkve na Vrljici pjevajući Gospin plač-lijepo i dostojanstveno. Ovogodišnji križonoša bio je Slaven Cvitanović. Članovi Župskog pastoralnog vijeća su: Maja Ivanko, Jagoda Meter,Gordana Maršić,Zdenko Grbavac,Stipe Rako,Vice 26

29 Dropuljić, MiškoBubalo,Grgo Mikulić,Slavko Petričević,Veljko Grbavac,Ante Maršić(Kismi) i Frano Šerlija. Članovi Župskog ekonomskog vijeća su: Josip Lozo, Krešimir Bajić i Jure Maršić. Članovi ŽPV-a i ŽEV-a izabrani su na razdoblje od pet godina. Na Veliki petak znamo da za Križem idemo od Gospine crkve na Vrljici u crkvu sv Mihovila gdje slijede obredi Velikog petka. 27

30 Na Veliki petak sjećamo se spomendana Isusove muke i smrti. Na Veliki petak nema euharistijskoga slavlja.oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju i razmišljaju o Isusovoj muci. Mi smo ove godine imali i jednu novinu u našoj župi, a to je da smo imali u procesiji po prvi put Čuvare Kristova groba koji su išli odmah iza križa. Na inicijativu Jure Maršića uz odobrenje župnika fra Vinka uz još šest članova Čuvara Kristova groba koji su mahom mladi momci odlučili smo nešto ponuditi a da to postane i ostane tradicija u našoj župi. Čuvari Kristova groba su: Jure Maršić,Mate Lasić,Zrinko Radeljić, Luka Maršić,Josip Radeljić,Tomo Maršić i Zvonimir Bonovil. Čuvari Kristova groba kada su došli u crkvu za križem onda su otišli na Kristov grob i tu ostali do kraja obreda Velikog petka i ljubljenje križa. 28

31 Velika subota ja dan tišine i molitve. Na Veliku subotu u crkvama puk posjećuje Kristov grob te u tišini i molitvi razmišlja o muci i smrti Isusa Krista. Čuvari Kristova groba došli su sat vremena prije početka vazmenog bdijenja na Kristov grob i kada je zazvonila slava oni su istrčali iz crkve. Ova sveta noć oslobađa od bijede, grijeha i opačina svijeta. Ove noći Krist je raskinio okove smrti i kao pobjednik od mrtvih ustao. Ovom prilikom se želim i moram zahvaliti onima koji su mi pomogli pri izradi kostima za Čuvare Kristova groba a to su: Stana Pirić,Jure Mihaljević iz Vrgorca,Stipe Jukić, Zoran Lončar,Mislav Brečić ovdje moram spomenuti mater Blagica Brečić(Grbavac) rođena u našoj župi u Lugu.Od srca jedno veliko HVALA.... Pripremio: Jure Maršić 29

32 Veliki petak Odvojiš li kukolj Odvojiš li žito Vidjet ćeš Ja sam samo Tlo kamenito Uzdam se u tu jednu pukotinu Da nije potres uzalud bio U tebe Isuse uzdam se Jer sve je moguće onom koji vjeruje U tu mrvu zemljinoga praha Posijala sam sve zvjezdane molitve I sve su mi suze Otekle tamo Niknut će ono jedno zrno Sjeme dobrote Iz Zakona tvoga Niknut će samo I u kamenu Moje čežnje sjeme riječi nježne Najnježnije Umotano u paučinu mojeg slijepog vida Neviđen neki cvijet Proziran kristal ljubavi koja reže svaki okvir zla Svaku rešetku tame Jer vjerujem Tog petka tog velikog petka Ti si umro na drvu križa Umro upravo za me Vesna Matić, dr. med

33 Prvopričesnici 2013./ Antonio Bajić 2. Laura Bajić 3. Ante Bilić 4. Ivan Bonovil 5. Mario Božinović Karauz 6. Ivona Bubalo 7. Anđela Češljar 8. Ivan Češljar 9. Josip Češljar 10. Marin Češljar 11. Josip Čujić 12. Zvonimir Dropuljić 13. Ante Grabovac 14. Ivona Grabovac 15. Janja Grabovac 16. Frano Juričić 17. Anđelina Kelava 18. Ante Lasić 19. Donatea Lasić 20. Neda Lasić 21. Lorena Ledić 22. Josip Grbavac 23. Antun Meter 24. Robert Meter 25. Mira Mikulić 26. Vinko Mršić 27. Magdalena Mršić Božinović 28. Bože Leko 31

34 29. Marin Petričević 30. Roko Petričević 31. Lorena Petrušić 32. Branimir Pezo 33. Petar Pezo 34. Vinko Pirić 35. Lara Rimac 36. Petar Škegro 37. Vlatka Škegro 38. Maja Vidak... Vjeroučiteljica: s. Filipa Smoljo 32

35 Izlet na Visovac U subotu 7. lipnja prvopričesnici, roditelji, s. Filipa Smoljo, fra Vinko Gudelj, učiteljice Ivanka Pirić i Tomislava Karoglan bili su na sada već tradicionalnom izletu na otoku Visovacu. Krenuli smo ispred osnovne škole u Prološcu u devet sati. U zajedničkoj molitvi i ugodnoj vožnji Zlatka Mikulića ubrzo smo se našli na vidikovcu iznad otoka Visovac. Kratko smo zastali zbog zajedničke fotografije i prelijepog pogleda na Visovačko jezero i otok. Na njemu se nalazi franjevački samostan Majke od Milosti i crkva Gospe Visovačke. Otok Visovac još nazivaju i Gospinim otokom. Očaravajući pogled na otok mira i molitve još je više upotpunjavalo lijepo vrijeme i dobro raspoloženje izletnika. Otok Visovac s vidikovca svakodnevno promatra i spomenik posljednjeg hrvatskog kralja Petra Svačića koji je vladao od do godina za kojeg se pretpostavlja da potječe iz tog kraja. Na obali jezera, tj. na Stinicama sve je prvopričesnike počastio Petar Škegro koji je taj dan slavio svoj deseti rođendan. Dok smo čamcem prelazili kratku udaljenost do otočića djeca su uzbuđeno promatrala labudove i druge ptice koje su kružile oko nas. Na otoku nas je dočekalo šest franjevačkih novaka. Euharistijsko slavlje je predvodio fra Vinko u crkvi Gospe Visovačke. Posjetili smo muzej koji se nalazi u samostanu. Vidjeli smo mnogo vrijednih povijesnih predmeta, a između ostalog i najmanju knjigu na svijetu. U njoj se nalazi molitva Očenaš napisana na sedam jezika. Potom smo razgledali otok, uređene vrtove u kojima se nalazi oko 195 različitih biljnih vrsta, kupovali suvenire, gledali životinje, družili se, jeli Prije samog povratka na obalu djeca su mogla vidjeti i zmiju u samostanskom vrtu, a najhrabriji su je držali i u rukama. Oko tri sata krenuli samo prema Gradacu Drniškom. U vožnji smo prošli i pored mauzoleja našeg poznatog kipara Ivana Meštovića u Otavicama. Cijelo vrijeme smo se vozili uz rijeku Čikolu. U Gradacu nas je dočekao fra Jozo Jukić. Obratio 33

36 nam se u crkvi Porođenja Marijina. Fra Jozo nam je ispričao zanimljivu povijest crkve koja je bila srušena do temelja u Domovinskom ratu godine. Upravo su granate koje su bacane na crkvu otkrile temelje stare crkve sv. Petra za koju se prije nije znalo. Crkva je obnovljena godine, a ispod nje se nalazi muzej starina. U sklopu muzeja mogu se vidjeti temelji starokršćanske crkve. Oko crkve je groblje na kojem ima i ostataka rimskih sarkofaga. Nakon obilaska crkve i muzeja fra Jozo nas je počastio kavom i kolačima koje su za nas ispekli župljani. Ovom prilikom im zahvaljujemo na gostoprimstvu. U cijeloj župi, koja se proteže na 25 km i obuhvaća 8 sela, živi oko 650 župljana. Djeca su se počastila sladoledom i sokom. Zatim smo se preko Sinja polako uputili kući. Dobrog raspoloženja i puni dojmova stigli smo u Proložac oko dvadeset sati. U ime svih roditelja želim zahvaliti fra Vinku, s. Filipi i učiteljicama na radu s našom djecom tijekom cijele godine, na prekrasnom slavlju Prve svete pričesti te zajedničkom izletu. Svima će nam ova godina ostati u lijepom sjećanju....zrinka Mikulić 34

37 Krizmanici župe sv. Mihovila Proložac 4. svibnja (Uspomene K4) 1. Ivona Bajić 2. Josipa Bajić 3. Vinka Bajić 4. Duje Blažević 5. Ivan Blažević 6. Slava Blažević 7. Matea Bubalo 8. Ivan Buljan 9. Dora Cikojević 10. Josip Češljar 11. Slavko Češljar 12. Marko Čujić 13. Dragica Ćorić 14. Danica Dropuljić 15. Ivana Dropuljić 16. Ivan Dropuljić 35

38 17. Josipa Dropuljić 18. Tino Đuka 19. Lorena Grabovac 20. Željko Grabovac 21. Greta Grbavac 22. Kristina Grbavac 23. Marko Grbavac 24. Nikola Grbavac 25. Tea Jonjić 26. Srećko Jukić 27. Mijo Juričić 28. Ela- Maja Knezović 29. Nikolina Kraljević 30. Josip Lasić 31. Josip Lasić 32. Zorica Lasić 33. Tea Leko 34. Katarina Majić 35. Ante Maršić 36. Antonela Maršić 37. Kristina Maršić 38. Mariana Maršić 39. Martina Maršić 40. Josip Matić 41. Danijel Metar 42. Josipa Mikulić 43. Zvonimir Mikulić 44. Iva Mršić 45. Ana Petričević 46. Mate Rako 47. Matea Radeljić 48. Manuela Šerlija 49. Alen Tolić 50. Mate Tolić... Vjeroučitelj: Fra Vinko Gudelj 36

39 Gospodine, što hoćeš da činim? U subotu 22. ožujka godine u samostanu Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Splitu na Lovretu održana je duhovna obnova za četrdeset učenica sedmog i osmog razreda osnovne škole s područja Imotskog, Prološca i Zmijavaca. Obnovu je predvodila s. Filipa Smoljo i s. Marina Fuštar, a tema je bila: Franjo u društvu s Raspetim. Nakon kratke uvodne meditacije o Božjoj ljubavi s. Filipa na zanimljiv je način obradila, simbolikom prebogat, križ iz crkvice sv. Damjana, počevši od povijesnih činjenica, vremena nastanka i autora pa sve do teološkog obrazloženja prikazanih sadržaja. Nakon toga, meditacijom pred križem, pokušali smo osobno uroniti u otajstvo vlastitog odnosa s Bogom. Potaknuti pitanjem Gospodine, što hoćeš da činim? osluškujući Njegovu poruku za naš konkretni život. Tu smo poruku, pretočili u riječ, podijelili s drugima na međusobnu korist i poticaj. U drugom dijelu progovorili smo o osobitostima i ljepotama Bogu posvećenog života te ponešto o konkretnom redovničkom životu. Uslijedilo je kratko preispitivanje vlastite savjesti te pobuđivanje svijesti o grijehu pitanjima o konkretnim životnim situacijama. Nakon večere i kratkog vremena opuštanja dan smo završili zahvalivši Bogu molitvom pred Presvetim Oltarskim Sakramentom i sudjelovanjem na molitvi Večernje sa sestrama. Vjerujem da smo svi imali na čemu zahvaliti jer je dan uistinu bio ispunjen milostima.... s. Marina Fuštar 37