Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 Laborarijski blok 1 (Interaktivna vježba) LB1-1 Upoznavanje sa Step7 programskim pakem Prvi dio Ponedjeljak, 15. ožujka 2010., 11-13 Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 1/58
Od procesa do projekta Rad s projekm Sklopovlje (Hardware) Proces OB1 FB21 I1.0 I1.1 Q4.0 Program (Software) Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 2/58
Struktura STEP 7 projekta Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 3/58
Pokretanje SIMATIC Manager-a ili Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 4/58
SIMATIC Manager: Izbornici i programske trake Traka s naslovom Traka s izbornicima Traka s alatima Statusna traka Traka s programima Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 5/58
Traka s alatima u SIMATIC Manager-u Windows simboli STEP 7 simboli Prikaz dostupnih čvorova S7 memorijska kartica Prebacivanja programa na PLC Definiranje filtra Aktiviranje filtra Simuliranje modula (S7-PLCSIM) Konfiguracija mreže Raspoređivanje otvorenih prozora Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 6/58
Stvaranje S7 projekta Ovdje unesite ime projekta i potvrdite s "OK" Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 7/58
Umetanje S7 programa Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 8/58
Vježba 1-1.1: Stvaranje novog projekta i umetanje S7 programa u njega 1.) 2.) Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 9/58 Zadatak U SIMATIC Manager-u stvorite novi projekt. Imenujte ga po vašem nahođenju, te u njega ubacite prazan program kojem također slobodno dodijelite ime. Š učiniti 1. Otvorite SIMATIC Manager. 2. Zatvorite u njemu eventualno otvorene projekte. 3. Stvorite novi projekt. Za stazu spremanja odaberite neku lokaciju na Z disku. Npr. stvorite novi direkrij Z:\praaut_lab te u njega spremite projekt. 4. U novostvoreni projekt ubacite prazan program. 5. Po slobodno nahođenju podesite ime ubačenog praznog programa.
STEP 7 sustav pomoći Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 10/58
Opcije podešavanja SIMATIC Manager-a Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 11/58
S7-300: Moduli PS (opcionalno) CPU IM SM: (opcionalno) DI SM: DO SM: AI SM: AO FM: - Brojanje - Pozicioniranje - Upravljanje u zatvorenoj petlji CP: - Point--Point -PROFIBUS - Industrijski Ethernet Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 12/58
S7-300: Dizajn CPU CPU 314 do 10.2002 CPU 314 poslije 10.2002 Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 13/58
Adresiranje S7-300 modula Slot Br. 1 2 4 5 6 7 8 9 10 Moduli PS CPU SM SM SM SM SM SM SM Adresa 0.0 Adresa 0.7 Adresa 1.0 Adresa 1.7 Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 14/58
DI/DO adresiranje kod višeokvirnih konfiguracija Okvir 3 PS IM (Prima) 96.0 99.7 100.0 103.7 104.0 107.7 108.0 111.7 112.0 115.7 116.0 119.7 120.0 123.7 124.0 127.7 Okvir 2 PS IM (Prima) 64.0 67.7 68.0 70.7 72.0 75.7 76.0 79.7 80.0 83.7 84.0 87.7 88.0 91.7 92.0 95.7 Okvir 1 PS IM (Prima) 32.0 35.7 36.0 39.7 40.0 43.7 44.0 47.7 48.0 51.7 52.0 55.7 56.0 59.7 60.0 63.7 Okvir 0 PS CPU IM (Šalje) 0.0 3.7 4.0 7.7 8.0 11.7 12.0 15.7 16.0 19.7 20.0 23.7 24.0 27.7 28.0 31.7 Slot 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 15/58
Umetanje stanice Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 16/58
Pokretanje konfiguracije sklopovlja Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 17/58
Generiranje sklopovske preset konfiguracije Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 18/58
Vježba 1-1.2: Sklopovska preset konfiguracija S7-300 stanice Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 19/58 Zadatak Ubacite sklopovsku stanicu u Vaš projekt i generirajte preset konfiguraciju S7-300 stanice, tako da se ona sasji od sljedećih modula: modul za napajanje PS307 5A kataloški broj 6ES7 307-1EA00-0AA0 CPU 312 kataloški broj 6ES7 312-1AD10-0AB0 digitalni ulazni modul SM321 DI16xDC24V kataloški broj 6ES7 321-1BH00-0AA0 digitalni izlazni modul SM322 DO8xDC24V kataloški broj 6ES7 322-8BF80-0AB0 Š učiniti 1. Ubacite sklopovsku stanicu u vaš projekt. 2. Konfigurirajte sklopovlje ove stanice alam HW Config (dvostruki klik na ikonicu Hardware u korjenskom direkriju stanice). 3. Prilikom generiranja preset konfiguracije obratite pažnju na redoslijed modula po slovima, te na čne serijske brojeve navedene u zadatku vježbe.
Pregled adresa modula Pregled adresa Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 20/58
Promjenjivo adresiranje 2x Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 21/58
CPU Karakteristike 2x Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 22/58
CPU karakteristike: General Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 23/58
CPU Karakteristike: Startup Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 24/58
CPU karakteristike: Cycle / Clock Memory Dvostruki klik Clock Memory Bit 7 6 5 4 3 2 1 0 Frekvecnija (Hz) 0.5 0.62 1 1.25 2 2.5 5 10 Period (s) 2 1.6 1 0.8 0.5 0.4 0.2 0.1 Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 25/58
CPU karakteristike: Retentive Memory Važno samo za CPU-ove isporučene do lispada 2002. koji nemaju backup bateriju Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 26/58
CPU karakteristike: Protection Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 27/58
CPU karakteristike: Diagnostics/Clock Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 28/58
CPU karakteristike: Communication Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 29/58
Time-of-Day prekid (OB10) Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 30/58
Ciklički prekid (OB35) RUN OB35 OB35 OB35 Interval Interval Interval Prio 12 OB1 OB1 O B1 OB1 OB1 OB1 OB1 O B1 Prio 1 Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 31/58
Sklopovski prekid (OB40) HW Config: Karakteristike modula analognih ulaza Karakteristike CPU-a Modul analognih ulaza +27648 Gornja gran. vrijednost Donja gran. 0 vrijednost Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 32/58
Time-Delay prekid (OB20) I 0.0 M0.1 SFC 32 M2.0 ( P ) EN (SRT_DINT) ENO ( ) 20 OB_NR RET_VAL MW10 T#500ms DTIME W#16#01 SIGN Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 33/58
Dijagnostički prekid, prekid za obradu asinkrone greške (OB81...87) HW Config: Karakteristike modula analognih ulaza Karakteristike CPU-a Modul analognih ulaza Prekid žice +27648 0 Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 34/58
Vježba 1-1.3: Spremanje sklopovske preset konfiguracije i njezino prebacivanje na modul Download (samo kada je CPU u STOP modu) Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 35/58 Zadatak Sklopovsku konfiguraciju koju ste napravili u prošloj vježbi treba spremiti i prevesti. Prevođenjem se stvaraju sistemski podatkovni blokovi u direkriju S7 program\blocks CPU modula. Pom sklopovsku konfiguraciju treba prebaciti na simulirani PLC opcijom Download iz alata HW Config (ustvari se na PLC pebacuju sistemski podatkovni blokovi). Š učiniti 1. U alatu HW-Config, imajući otvorenu složenu preset konfiguraciju, odaberite opciju Save and Compile. 2. U Simatic Manageru koristeći alat pokrenite simular Siemens PLC-a. U slučaju da se umjes prozora programa otvori Open Project dijaloški prozor, odaberite Select CPU Access Node te pom odaberite MPI mrežni objekt kojeg se nudi u sljedećem prozoru. Kad je simulacijski prozor otvoren, svi pokušaji komunikacije između Simatic Managera (ili drugih Step 7 programa) i PLC-a odvijaju se ustvari sa simuliranim PLC-om. 3. Postavite simulirani PLC u RUN-P mod te iz alata HW Config pokušajte prebaciti sklopovsku konfiguraciju na PLC. Prvo morate odabrati na koju adresu na MPI mreži želite prebaciti konfiguraciju. Uočite da program obavezno zahtijeva da PLC prebaci u STOP mod, onda mu prebacuje konfiguraciju, te je zatim moguće vratiti PLC u RUN mod. Rezultat Sklopovska konfiguracija prebačena je na PLC. Za simulirani PLC raspored I/O modula i nije liko bitan, ali se za ovim postupkom CPU modulu mogu pridijeliti odgovarajući parametri.
Vježba 1-1.4: Učitavanje stvarne konfiguracije u programiralicu Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 36/58 Zadatak Stvarna konfiguracija, tj. ona koja je trentuno u memoriji PLC-a, treba se ponovno učitati u projekt. Š učiniti 1. Odaberite korjenski direkrij projekta i pom opciju Upload Station. 2. U dijaloškom prozoru koji se otvara odaberite s koje adrese na MPI mreži želite povući podatke. Rezultat U projektu je stvoren novi objekt stanice u kojem je sklopovlje konfigurirano čno kao i u memoriji PLC-a. Prim se u direkriju CPU\S7 Program\Blocks može naći i sve korisničke blokove koji su trentuno prisutni u memoriji PLC-a.
Vrste programskih blokova Operacijski sustav Ciklus DB DB Vrijeme Proces OB Organizacijski blok FC FB SFC Greška FB FC SFB Legenda: OB = Organization Block FB = Function Block FC = Function SFB = System Function Block SFC = System Function DB = Data Block FB FB s pridruženim DB Najveća moguća dubina gniježđenja: S7-300: 8 (16 za CPU 318) S7-400: 24 (za svaku klasu prioriteta, 2 do 4 dodatne razine za OB-ove za obradu greške) Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 37/58
Struktura programa Linearni program Program razbijen u manje cjeline Strukturirani program Recept A OB 1 OB 1 Recept B OB 1 Crpka Mješalica Prikaz Prikaz Sve se instrukcije nalaze u jednom bloku (obično je organizacijski blok OB 1) Instrukcije za pojedine funckcionalnosti programa nalaze se u individualnim blokovima. OB 1 poziva te blokove jednog za drugim. Univerzalne, ponovno iskoristive funkcije smještene su u individualne blokove. OB 1 (ili drugi blokovi) poziva te blokove pri čemu im predaje podatke s kojima oni trebaju raditi. Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 38/58
Slike procesa S 1 K 1 I 2.0 Q 4.3 Byte 0 Byte 1 Byte 2 : : : PII CPU memorijsko područje 1 Korisnički program : : A I 2.0 = Q 4.3 : : : : Byte 0 Byte 1 Byte 2 : : : PIQ 1 CPU memorijsko područje Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 39/58
Cikličko izvršavanje programa Startup blok (OB 100) Izvođenje jednom, npr. nakon uključenja napajanja Pokretanje nadzornog vremena ciklusa Ulazni modul Čitanje stanja signala s modula i njihovo spremanje u sliku procesnih ulaza (PII) CPU ciklus Izvođenje programa u OB1 (cikličko izvršavanje) Događaji (time-of-day prekid, sklopovski prekid itd.) poziv drugih OB-ova, FB-ova, FC-ova, itd. Blok OB 1 A I 0.1 A I 0.2 = Q8.0 Pisanje slike procesnih izlaza (PIQ) na izlazne module Izlazni modul Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 40/58
Umetanje S7 bloka Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 41/58
LAD/STL/FBD Edir Tablica deklaracija Odjeljak za kôd Prozor s detaljima Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 42/58
STEP 7 programski jezici STL FBD A I0.0 A I0.1 = Q8.0 I0.0 I0.1 & Q8.0 = LAD I0.0 I0.1 Q8.0 Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 43/58
Odabir programskog jezika Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 44/58
Programiranje u LAD/FBD Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 45/58
Programiranje u STL Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 46/58
Spremanje bloka Trenutni direkrij projekta s imenom bloka Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 47/58
Pozivanje bloka iz OB1 Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 48/58
Prebacivanje blokova u PLC Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 49/58
Memorijski koncept S7-300 nakon lispada 2002. Micro Memory kartica (CPU Mem. za učitavanje) Blokovi: Logički blokovi (OB,FC,FB) Komentari Simboli Blokovi: Logički blokovi (OB,FC,FB) Podatkovni blokovi (DB) Podatkovni blokovi (DB) Sistemski podaci Load Radna memorija: Dijelovi logičkih blokova podatkovnih blokova bitni za izvršavanje Isključenje napajanja Topli restart nakon uključenja napajanja Blokovi: Logički blokovi (OB,FC,FB) Podatkovni blokovi (DB) Sistemska memorija: PII, PIQ Lokalni podaci retentivni M, T, C ne reten. Uključenje napajanja Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 50/58
Prebacivanje i spremanje promijenjenih blokova Otvori offline Spremi Otvori online Prebaci Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 51/58
Vježba 1-1.5: Aktiviranje digitalnog izlaza PLC-a (FC16) I 0.2 I 0.3 Q 4.5 I 0.2 I 0.3 Q4.5 I 0.2 I 0.3 Q 4.6 I 0.2 I 0.3 Q4.6 Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 52/58 Zadatak Š učiniti Koristeći digitalni ulaz I 0.2, trebate moći aktivirati digitalni izlaz PLC-a Q 4.5. Koristeći digitalni ulaz I 0.3, trebate moći aktivirati digitalni izlaz PLC-a Q 4.6. Ako se oba digitalna ulaza aktiviraju isdobno, tada niti jedan od navedenih digitalnih izlaza ne smije biti aktivan (blokada!). 1. U SIMATIC Manager-u ubacite novi blok FC16. Odaberite direkrij Blocks -> Insert -> S7 Block -> Function -> u Properties dijaloškom prozoru odaberite LAD kao jezik za stvaranje bloka Blok unesite u S7 program direkrij pridružen CPU modulu unutar objekta stanice gdje ste konfigurirali sklopovlje. Sve ostale direkrije stanica i programa koje imate u projektu izbrišite. 2. Pokrenite LAD/STL/FBD Edir dvostrukim klikom na FC 16 objekt 3. Pokrenite preglednik programskih elemenata pomoću Overviews ikonice 4. Uredite Network 1 bloka FC16 (vidi slide gore), koristeći drag & drop funkciju miša kopirajte željeni element iz preglednika programskih elemenata na željeno mjes u odjeljku za kôd bloka -> pridružite adresu logičkoj naredbi 5. Ubacite novu mrežu koristeći i analogno programirajte Network 2. 6. Spremite blok offline (tj. na tvrdi disk) koristeći 7. Prebacite blok na CPU koristeći 8. Provjerite alam PLCSim obavlja li PLC ono š ste isprogramirali. Prebacivanje između programskih jezika Također promatrajte vaš blok u preostalim Step7 programskim jezicima. Iz LAD/STL/FBD Edir-a odaberite opcije izbornika View -> te pom željeni programski jezik (LAD,STL ili FBD)
Vježba 1-1.6: Pozivanje FC 16 iz OB 1 Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 53/58 Zadatak Pozovite blok FC16 iz OB1. Š učiniti 1. Otvorite blok OB1 LAD/STL/FBD Edir-om 2. Prebacite još uvijek prazni OB1 na PLC te provjerite je li možete aktivarati pripradne digitalne izlaze PLC-a zahtjevu prošlog zadatka. 2. Otvorite preglednik programskih elemenata koristeći 7. U pregledniku otvorite "FC Blocks" direkrij te koristeći drag & drop funkciju miša, prevucite FC16 blok u Network 1 bloka OB1. 8. Spremite blok offline koristeći 9. Prebacite OB1 na PLC koristeći 10. Testirajte rad funkcije FC 16 koristeći aplikaciju PLCSim.
Postavke Edir-a: kartice "Sources/Source Text" Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 54/58
Tablica simbola Dvostruki klik Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 55/58
Vježba 1-1.7: Uređivanje simbola u LAD/STL/FBD Edir-u Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 56/58 Uređivanje simbola Opcija Edit Symbols, omogućuje vam da naknadno dodijelite simboličke nazive apsolutnim adresama. Dodijeljeni se nazivi aumatski ubacuju u tablicu simbola. Zadatak Korištenjem Edit Symbols opcije dodijelite simbolička imena memorijskim lokacijama koje ste do sada upotrijebili u programu. Š učiniti Posje dva načina kako doći do opcije Edit Symbols iz LAD/STL/FBD Edir-a: označite jedno adresno polje i odaberite Edit -> Symbols ili desni klik mišem na adresno polje i odaberite Edit Symbols... Unesite simboličko ime, tip podatka i komentar koji želite pridružiti označenoj adresi i potvrdite s OK. Napomena Ako unesete ime koje već posji u tablici simbola, ono će biti prikazano drugom bojom. Ista imena ne mogu se višekratno korisititi u tablici simbola.
Arhiviranje projekta Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 57/58
Učitavanje arhiviranog projekta Praktikum aumatizacije ak.g. 2009/2010 LB1-1 58/58