/ Provedba i praksa
UVOD - Što je uopće eračun? Elektronički račun (eračun) predstavlja najrašireniju elektroničku ispravu u svijetu i zbog toga mu pripada središnja uloga u razvoju elektroničkog poslovanja te digitalnog gospodarstva općenito. eračun je račun izdan, prenijet i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom formatu koji omogućuje njegovu automatsku i strojnu obradu. Porezni obveznik obvezan je utvrditi na koji će način osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost eračuna. Navedeno se može ostvariti pomoću elektroničke razmjene podataka, elektroničkog potpisa ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa s isporukama dobara i usluga.
-NORMA ZA eračun Direktiva propisujući strukturu propisuje europski standard/normu za eračun Europska komisija je zatražila od Europskog odbora za normizaciju (CEN) izradu potrebnih normi za elektronički račun i prateće dokumente Javni i sektorski naručitelji, u skladu s Direktivom 2014/55/EU, imaju obvezu prihvaćanja elektroničkih računa prema EU normi o eračunu i sintaksama eračuna koje EU norma definira. CEN je normu objavio 28.6.2017, a 17.10.2017. objavljene su službenim novinama EK Uvođenjem europskog standarda stvara se mogućnost šire harmonizacije i ubrzanja procesa globalnog usvajanja eračuna u javnom sektoru, na nacionalnoj razini svake zemlje članice + uklonjene su prepreke prekograničnoj nabavi, ali i trgovini
Budući da su računi najčešći, a često i najvažniji poslovni dokument koji razmjenjuju poslovni partneri (B2B), uključujući i javne naručitelje (B2G), potpuno je smisleno u današnje doba globalne digitalizacije upravo digitalizirati i automatizirati procese fakturiranja DG CONNECT istraživanje: 90% radnih mjesta danas će trebati ili već treba digitalne vještine zaposlenih Digitalna transformacija nije opcija već dužnost EU ekonomije
Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, kojom je u potpunosti uređeno elektroničko izdavanje računa u postupcima javne nabave Zakon predstavljao i jednu od mjera Nacionalnog programa reformi Vlade Republike Hrvatske 2018., a glavni cilj mjere i Zakona je 100% izdavanje i zaprimanje eračuna u javnoj nabavi
KORISTI I PREDNOSTI Za izdavatelje eračuna su smanjeni administrativni troškovi pripreme, ispisa i kuvertiranja računa, eliminira se trošak poštarine, račun se isporučuje u puno kraćem vremenu, pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu Za primatelje eračuna ključna je brzina zaprimanja i obrade računa, minimalizira se mogućnost ljudske greške, osigurava se brže plaćanje eračun omogućuje i kvalitetnije upravljanje financijskim poslovanjem, utječe na povećanje produktivnosti rada te potpunu transparentnost fiskalnog učinka u javnoj nabavi
AKTIVNOST Prosječno trajanje u minutama Štampanje računa Kuvertiranje Upis u evidenciju zaprimljene / isporučene pošte PAPIRNATI RAČUN min / po računu E-RAČUN min / po računu 1 0 1 0 Alociranje troška 4 1 Obrada priloga 1 0 Razvrstavanje 1 0 Upravljanje greškama, iniciranje korektivnih akcija 6 1 Proces odobravanja 5 min do 15 dana 0,5 Uputstvo za plaćanje 0,5 0 Arhiviranje 1,5 0 UKUPNO 21 2,5
JAVNA NABAVA Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave mogu se ostvariti maksimalni efekti i uštede o Elektronička objava nadmetanja (EOJN) o Elektroničko podnošenje ponuda (EOJN) o Elektronički nadzor izvršenja ugovora o e-račun o e-plaćanje enabavom prema procjenama uštede iznose prosječno 6% do 13% ukupnog iznosa javne nabave, a to za Republiku Hrvatsku znači više od 2,6 milijarde kuna. (ukupna vrijednost javne nabave u 2017. godini iznosila je 40.451.227.766 kn bez PDV-a, a ukupna vrijednost evidentirane nabave male vrijednosti, koja je također obuhvaćena Zakonom, iznosi 9.411.012.494 kn bez PDV-a, odnosno cca 23%)
Što se uvodi zakonom? OBVEZA ZAPRIMANJA E-RAČUNA U POSTUPCIMA JAVNE NABAVE OD 1.12.2018. OBVEZA IZDAVANJA E-RAČUNA U POSTUPCIMA JAVNE NABAVE OD 1.7.2019.
Koje postupke nabava obuhvaća Zakon? Zakon će obuhvatiti veći volumen eračuna, budući je područje primjene po Direktivi prošireno i na postupke nabave male / bagatelne vrijednosti, odnosno ispod pragova 200.000,00 kn za nabave roba i usluga te nabavu radova ispod 500.000,00 kn
Na koje se postupke nabava Zakon odnosi? članak 1. Zakona propisuje: Ovaj se Zakon primjenjuje na elektroničke račune koji su izdani na temelju ugovora o javnoj nabavi ili okvirnih sporazuma sklopljenih sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje javna nabava. Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na elektroničke račune koji su izdani na temelju ugovora proizašlih iz postupka nabave robe i usluga te provedenih projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 200.000,00 kuna te radova procijenjene vrijednosti manje od 500.000,00 kuna.
Na koje se postupke nabava Zakon odnosi? Zakon se odnosi na cjelokupnu javnu nabavu pa i na tzv. nabavu preko narudžbenica, ukoliko narudžbenica ima sva obilježja ugovora (PRIMJER: catering usluge za ministarstvo cca 5.500,00 kuna od 1.7.2019., će pružatelj catering usluga obvezno izdati eračun ) Gotovinska plaćanja npr. službena kartica državnog dužnosnika koju koristi ad hoc za plaćanje ručka, cestarina, taxi-ja i sl. nije javna nabava u smislu ovoga zakona te je to područje uređeno Zakonom o fikalizaciji u prometu gotovinom
Na što se još Direktiva/Zakon NE odnosi? Zakon se ne primjenjuje niti na eračune izdane po izvršenju ugovora o javnoj nabavi, ako su nabava i izvršenje ugovora proglašeni tajnima ili moraju uključivati posebne sigurnosne mjere u skladu sa zakonima i drugim propisima te na ugovore koji su izuzeti od primjene odredbi Zakona o javnoj nabavi članci npr. 29., 30., 31., 36., 37. Fakturiranje zakupa poslovnih prostora i najma stanova u vlasništvu JLS pravnim osobama npr. sportska dvorana koju škole iznajmljuju klubovima nije u smislu ovog Zakona javna nabava pa ne morate izdavati eračune Fakturiranja komunalne naknade pravnim/fizičkim osobama Fakturiranja komunalnih usluga pravnim/fizičkim osobama (odvoz smeća, opskrba vodom ) Fakturiranja stambene pričuve za gradske stanove od strane zgrade, a posredstvom upravitelja (npr. Sisak Stan prema Gradu Sisku, GSKG prema Zagrebu) Fakturiranja JLS-u posla zbog koje je JLS osnovala neko trgovačko društvo (npr. fakturiranje održavanja cesta koje 'Ceste Jastrebarsko' fakturiraju svom osnivaču gradu Jastrebarsko) Fakturiranje školarina fizičkim/pravnim osobama Prodaju zemljišta fizičkim i pravnim osobama jer se tad ne radi o javnoj nabavi već o kupoprodaji, gdje u ulozi kupca nije javni/sektorski naručitelj već fizička ili pravna osoba Prefakturiranje režijskih (struja, voda) troškova prema korisnicima u npr. Gradskoj upravi (Porezna uprava, Ured državne uprave) Naknada 10% za uređenje voda prema npr. Hrvatskim vodama Prefakturiranje materijalnih troškova (za papir, kuverte, poštarinu) prema npr. javnom/sektorskom naručitelju
Također niže nabrojani primjeri NE podliježu odredbama Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi: Izdavanje dozvola za izvanredni prijevoz Osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti Davanje nekretnina u zakup A što je s koncesijama? ukoliko se koncesija dodjeljuje javnom ili sektorskom naručitelju i ako je postupku davanja koncesije prethodio postupak javne nabave onda se svakako primjenjuju odredbe Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.
Što se još uvodi zakonom? ULOGA FINAe CIP eračuna za državu Određivanje FINE kao informacijskog posrednika za javne naručitelje proračunske korisnike svoje utemeljenje nalazi u Zakonu i Uredbi o CDU te Odluci Vlade Republike Hrvatske o zaprimanju strukturiranih računa u elektroničkom obliku i pratećih isprava za tijela državne uprave/proračunske korisnike državnog proračuna iz 2015. godine. svi drugi javni naručitelji (JLRS i s njima povezana društva), sektorski naručitelji i gospodarski subjekti dobavljači mogu birati bilo kojega informacijskog posrednika na tržištu Poznati IP - Fina, Moj eračun/elektronički računi, Omnizone Redok, Hrvatski telekom, mstart, Hrvatska pošta, EDITEL, OPTIM IT
Što se još uvodi zakonom? TKO SU INFORMACIJSKI POSREDNICI? pravne osobe koje, u skladu s europskom normom, pružaju usluge zaprimanja i slanja elektroničkih računa i pratećih isprava, odnosno koje obavljaju elektroničku razmjenu računa između izdavatelja eračuna i primatelja eračuna, a koji mogu obavljati i usluge upravljanja cjelokupnim poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja, slanja i arhiviranja eračuna SISTEMSKI INTEGRATORI usluge sistemske integracije - međusobnog povezivanja hardverskih komponenata u jednu cjelinu zajedno s implementiranim softverskim komponentama čineći zajedno informacijski sustav
CENTRALNA PLATFORMA ZA RAZMJENU eračuna! Dosadašnja situacija na tržištu IP: godinama djeluje nekoliko informacijskih posrednika nemaju javno objavljene registre korisnika eračuna(osim FINE) registri korisnika eračuna ne povezani protokoli za razmjenu informacija o korisnicima nisu standardizirani ne postoji centralni registar u kojeg bi svi informacijski posrednici bili obvezni upisivati svoje korisnike, a koji je dobra praksa drugih država članica i temeljem čega je primjena eračuna u porastu Posljedica: neuređeno tržište informacijskih posrednika, zatvaranje pružatelja usluga informacijskog posredništva i zatvoreni registri, nekim posrednicima ne mogu se poslati računi vlastitih korisnika jer nema interkonekcije informacijskih posrednika,
CENTRALNE PLATFORME ZA RAZMJENU eračuna! Prakse drugih država članica temeljem čega je primjena eračuna u porastu: Austria- Federal Service Portal (Unternehmensserviceportal USP Slovenia - Uprava za Javna Plačila eračun Italy - Exchange system (Sistema di Interscambio) Denmark NemHandel Belgium - Mercurius: central gateway between private and public sector Czech Republic - Národní elektronický nástroj (NEN) Estonia - Omniva AS, Telema AS, Fitek, Edisoft, E-arveldaja, Amphora
Centralna platforma uloga: omogućiti komunikaciju između različitih IP Poznati modeli razmjene: direktna veza/p2p, 3corner, 4corner M O D E L P2P (peer to peer) direktna razmjena u kojoj dobavljač I naručitelj razmjenjuju račune direktno (obično putem EDI-ja) T H E 3 - C O R N E R M OD E L Kada dobavljač i naručitelj imaju istog IP.
ODLUKA = Hibrid 3 i 4 corner modela, prema kojem bi svi računi razmijenjeni u sustavu javne nabave prolazili kroz pristupnu točku Centralnu platformu. Na pristupnoj točki - CP će biti spojeni svi: javni naručitelji (direktno), sektorski naručitelji (direktno), informacijski posrednici - sa svojim sektorskim naručiteljima Ovim načinom će svi sudionici morati komunicirati prema pristupnoj točki čime će se propisati i jedinstveni protokol kojeg bi primjenjivali svi, a svi sudionici će morati obaviti registraciju u sustav, čime će se stvoriti jedinstvena evidencija, pa pošiljatelj računa neće morati voditi računa gdje i kako da isti pošalje već bi on podatke dostavljao pristupnoj točki, a proces rutanja će pristupna točka obaviti samostalno na osnovu dostavljenih podataka javnih i sektorskih naručitelja odnosno njihovih informacijskih posrednika.
Ovakav model CP omogućava: povezivanje svih sudionika isključivo s jednom vezom, a to je veza s pristupnom točkom čime se značajno štede resursi potrebni za integracije standardiziranje protokola za razmjenu jer svi ostvaruju konekciju prema samo jednom mjestu jedinstvenu evidenciju svih sudionika uz jednostavan prelazak sektorskih naručitelja od jednog informacijskog posrednika do drugog evidenciju i jedinstvenu statističku obradu nad svim zaprimljenih porukama/računima bez obzira kojeg informacijskog posrednika se nalazi sektorski naručitelj što čini snažan alat za nadzor nepravilnosti
Rokovi za prilagodbu 1.12.2018. 1.7.2019. OBVEZNICI Prekršajne odredbe Javni naručitelji kao primatelji/javni naručitelji kao izdavatelji (sektorski HP, INA) + informacijski posrednik ako pruža usluge zaprimanja i slanja elektroničkih računa i pratećih isprava, koji nisu u skladu s europskom normom prvi u postupanju prema gospodarskim subjektima - dobavljačima/izdavateljima eračuna, koji nisu obuhvaćeni Zakonom, ne kažnjava ih se, ali su praktično onemogućeni u nepostupanju sukladno odredbama Zakona
MINGPO donosi 2 provedbena akta - pravilnike iz članka 5. stavka 3. i članka 6. stavka 8. Zakona Pravilnici su objavljeni u NN br: 32/19 Tehnički pravilnik i pravilnik kojim će se propisati visine naknada za usluge zaprimanja i slanja elektroničkih računa (kuna/lipe) U prijelaznom razdoblju, do stupanja na snagu članka 6. stavka 1. i članka 7. ovoga Zakona, zaprimanje i izdavanje računa dovršit će se sukladno ugovorenim načinima plaćanja računa koji ugovori su proizašli iz postupaka javne nabave (nije potrebno raskidati ugovore, aneksirati, FINU se ne ugovara samo pristupa i registrira )
Connecting Europe Facility Instrument za povezivanje Europe Projekti & Natječaji
CEF Instrument &Projekti Instrument za povezivanje Europe (CEF) je financijski instrument za razvoj infrastrukture Namijenjen je razvoju infrastrukture u području energetike (CEF Energy), transporta (CEF Transport) i telekomunikacija (CEF Telecom). MINGPO nacionalni koordinator za CEF Telecom CEF telekom je usmjeren poticanju i potpori projekta od zajedničkog interesa koji se odnose na razvoj i rad infrastruktura digitalnih usluga. U projektne konzorcije CEF eračuna okupljali smo one Partnere koji su prepoznali važnost automatizacije poslovnih procesa i implementacije elektroničkog fakturiranja u svoje poslovanje, čime je Republika Hrvatska do sada uspješno završila 2 projekta te započela s trećim na temu eračuna te s prvim na temu epotpisa Ukupna vrijednost projekta iznosi približno 9,7 milijuna kuna. Glavnu svrhu Projekata predstavlja osiguranje spremnosti državne i javne administracije i javnih naručitelja za primitak i obradu strukturiranih računa u elektroničkom obliku te daljnjeg razvoja elektroničkog poslovanja tijela javne vlasti i gospodarskih subjekata, što predstavlja prioritet i na razini Europske unije.
CEF Instrument &Projekti / no 1 Prvi CEF Projekt eračuna - B2A - 2016. godine, kada smo ga u svrhu povećanja korištenja elektroničkog računa u državnoj i javnoj upravi te gospodarskom sektoru kao koordinator hrvatskog konzorcija u veljači uspješno prijavili na natječaj raspisan u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Cilj projekta: uspostava tehničkih i organizacijskih preduvjeta u svrhu omogućavanja prekogranične razmjene elektroničkih računa između poslovnog sektora i javne uprave, čime se proširila središnja platforma za razmjenu eračuna uspostavljena krajem 2015. godine. Projekt je započeo krajem svibnja 2016. godine i završio krajem svibnja 2017. godine. Nositelj i koordinator projekta bilo je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, a projektni PARTNERI su bili: Fina, Grad Pula, HEP d.d., IN2 d.o.o. i mstart d.o.o. Implementaciju projekta sufinancirala je Europska unija u iznosu od 251.328,00 EUR-a
CEF Instrument &Projekti / no 2 Drugi CEF Projekt eicpa - einvoicing For Croatian Public Authorities iz 2017. godine za cilj je imao poticanje i promocija korištenja elektroničke razmjene računa s javnom upravom, u smislu integracije novih tijela javne uprave (županije, gradovi, općine, javne tvrtke), prilagodbe formata razmjene eračuna sukladno novom standardu Europske unije te nadogradnje tehnološke osnove sa edelivery komponentom PARTNERI: IN2, FINA, Zagrebačka županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Istarska županija, Općina Kamanje, Općina Petrijanec, Vodovod i kanalizacija Split, a Projekt smo uspješno završili u rujnu ove godine. EU sufinanciranje u iznosu od ukupno: 264.201,00 EUR-a.
CEF Instrument &Projekti / no 3 Naš najveći CEF Projekt In-LoRe ili Croatian einvoicing for Local and Regional Authorities, prijavili smo u rujnu 2017. godine s ciljem poticanja i ubrzanja korištenja strukturiranog elektroničkog računa od strane javne uprave, nacionalno i prekogranično, kroz osiguravanje tehničkih i operativnih preduvjeta tijela javne uprave za integraciju sa središnjom platformom eračun za državu Najveći konzorcij CEF Telekom Instrumenta s 80 Partnera + MINGPO koordinator PARTNERI: JLRS općine, gradovi, županije, ministarstva, središnji državni uredi te Zagrebački holding i FINA. Ugovor o darovnici potpisan u kolovozu 2018. godine, odobreno sufinanciranje u iznosu od 75% ukupnih troškova, odnosno 765.769,00 EUR-a.
CEF Instrument: PROGRAM CEF TELEKOM OPĆI CILJEVI pridonijeti potpori projekata s europskom dodanom vrijednošću i značajnim društvenim dobrobitima koje tržište ne financira na adekvatan način ukupni proračun CEF Telecom programa iznosio: cca 1 mlrd Novi VFO od 2021-2027 = cca 3 mlrd Cyber Security (5) edelivery ehealth eidentification and esignature (1) einvoicing eprocurement (1) etranslation European e-justice Portal Europeana Online Dispute Resolution Generic Services (ODR) (1) Public Open Data Safer Internet
CEF provedba Executive Agency INEA Innovation and Networks Agencija Europske komisije nadležna za provedbu CEF programa sa sjedištem u Bruxelessu Službeno započela s radom 01.01.2014. godine Dionicima pruža stručnost i visoku kvalitetu upravljanja infrastrukturnim, istraživačkim i inovacijskim projektima iz područja prometa, energije i telekomunikacija te promiče njihovu sinergiju u svrhu gospodarskog rasta i koristi za građane EU
CEF Radni program 2019 TRENUTNO OTVORENI NATJEČAJI: ROK za prijave projekata do 15. svibnja 2018. # Automatizirani prijevod 4 mil. EUR # eid i epotpis 5 mil. EUR # Elektronička preporučena pošta 1 mil. EUR # eračun 6.2 mil. EUR # Europeana 2 mil. EUR # EU studentska ekartica 1 mil. EUR
CEF Radni program 2019 Financirat će se projektni prijedlozi koji se odnose na jedan ili više od sljedeća tri cilja: 1. Prihvaćanje rješenja za razmjenu eračuna u skladu s EU normom za eračun od strane javnih tijela (središnje države, regionalne i lokalne samouprave) u zemljama koje zaostaju u pogledu zrelosti razmjene eračuna Očekuje se da će projektni prijedlozi koji se financiraju u okviru ovog cilja povećati nacionalnu spremnost za prihvaćanje i obradu faktura sukladnih s EN Svi prijedlozi podneseni u okviru ovog cilja trebali bi uključivati relevantna nacionalna ili regionalna javna tijela odgovorna za provedbu Direktive o eračunu (2014/55/EU) 2. Ažuriranje postojećih rješenja za razmjenu eračuna (koje pružaju javni i/ili privatni pružatelji usluga) kako bi se postigla usklađenost s EN 3. Implementirati inovativna rješenja koja omogućuju napredne funkcionalnosti einvoicinga/eprocurement-a koristeći EN. Ovaj cilj može uključivati (ali nije ograničen na) projektne prijedloge koji imaju za cilj potpuno digitalizirati procese od narudžbe do plaćanja, koristeći AI/robotiku ili druga inovativna rješenja kao što je razmjena e-računa/ eizvješćivanje u stvarnom vremenu kako bi se kompletno pratio učinak ugovora
ZAKLJUČAK o MINGPO je u svrhu povećanja korištenja elektroničkog računa u državnoj i javnoj upravi te gospodarskom sektoru od 2012. godine kontinuirano ulagao napore i provodio pilot projekte razmjene eračuna zajedno sa javnom upravom, gospodarskim subjektima i znanstvenom zajednicom o Zakon donesen na 9. sjednici Hrvatskoga Sabora 12.10.2018., objavljen u NN 24.10.2018., na snazi od 1.11.2018. o Želja nam je kroz ovaj Zakon i daljnje projekte ostvariti cilj koji je Europska komisija postavila u Digitalnoj Agendi za 2020. godinu, a to je da i Republika Hrvatska do 2020. bude država članica u kojoj će dominantan način izdavanja računa biti upravo elektroničko izdavanje strukturiranih računa sa svim svojim prednostima, uštedama i transparentnošću
Informacije
Informacije
Informacije
Hvala! kontakt: Maja Radišić Žuvanić Služba za digitalno gospodarstvo maja.radisic-zuvanic@mingo.hr e-poslovanje@mingo.hr