LJETOPIS GRADA VELIKE GORICE / GODINA XIV., BROJ 15

LJETOPIS GRADA VELIKE GORICE / GODINA XIV., BROJ 15

BIBLIOTEKA ALBATROS Ljetopis Grada Velike Gorice Urednik Miljenko Muršić Redakcija Anastazija Komljenović, Dražen Kurilovčan, Mirjana Marković, Mario Mikulčić, Anita Pišković i Snježana Špehar Časopis su poduprli Grad Velika Gorica i Zagrebačka županija

Ljetopis GRADA VELIKE GORICE Nakladnik: PUČKO OTVORENO UČILIŠTE VELIKA GORICA, Odjel za kulturu Velika Gorica, ožujak 2019.

Dario Drvodelić

Ljetopis GVG 18 6

Ljetopis GVG 18 Mirjana Marković GRADSKI PROJEKTI GRADSKI BAZEN I KRUŽNI TOK Naš grad svake godina dobiva nešto novo. Godinu 2018. obilježilo je otvaranje gradskog bazena te novog kružnog toka na jednom od najfrekventnijih križanja u gradu. TKO ČEKA, DOČEKA Dugo su Velikogoričani čekali bazen, puna tri desetljeća, još od Univerzijade održane 1987. godine. Nekada su se kupali u brojnim jezerima u okolici ili u samom gradu, ali to se s vremenom promijenilo: pojedina su jezera zatrpana, u drugima se vadi šljunak pa je kupanje zabranjeno, a tamo gdje bi se eventualno i mogli osvježiti kupači polako gube bitku sa sve većim brojem ribiča. Ljeti se lakše snaći, ali zimi su ljudi željni ovog vida rekreacije trebali potegnuti do zagrebačkih bazena ili se zaputiti u toplice koje baš i nisu blizu. Brojni su građani upravo zbog toga puno puta isticali da je bazen jedan od projekata kojem bi se najviše radovali i koristili ga. Izgradnja ovog vrijednog i značajnog sportskog objekta vrijednog 39,5 milijuna kuna dugo je i pomno planirana. Nakon idejnog projekta i pribavljanja sve potrebne dokumentacije, sami radovi započeli su u prosincu 2016. godine, trajali su 19 mjeseci, a samo otvorenje odlagalo se dok nije sve bilo potpuno uređeno do najsitnijeg detalja. Bazen je otvoren u prosincu 2018., a koliko je to velik i važan projekt vidljivo

je i po tome što je svečanom otvorenju, uz gradske čelnike i brojne Velikogoričane, prisustvovala i predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović. Gorički bazen nalazi se u Ulici Stjepana Tomaševića 21, uz Srednjoškolski centar. Ideja je bila da bude smješten blizu drugih sportskih objekata, na prostoru u kojem živi najveći broj građana koji pješice mogu do bazena. Objekt ima tri etaže podrum, prizemlje i kat. Tu su dva unutarnja bazena, veći dimenzija 25 x 16 m i dubok 1,8 2,4 m te manji bazen za neplivače veličine 10 x 16 m, a dubine 60 do 130 cm. Uz bazene, svlačionice i sanitarne čvorove, kompleks će imati popratne sadržaje poput ugostiteljskog objekta, dvorane i SPA centra, a za sve posjetitelje osigurano je prostrano parkiralište. Temperatura vode bit će između 25 i 28, s tim da je u velikom bazenu voda uvijek hladnija nego u malom. Voda se stalno izmjenjuje s obzirom na to da se radi o protočnom sistemu s filtrima, a jednom godišnje nužno je napraviti kompletan servis. Bazeni će se tom prilikom morati u potpunosti isprazniti te potom ponovno napuniti, za što će trebati nekoliko dana, jer je samo za potpuno punjenje velikog bazena potrebno milijun litara vode. Bazen je otvoren za sve dobne skupine jer je plivanje važno za pravilan psihofizički razvoj djece, ali i za rekreaciju svih građana, a konačno je omogućen i razvoj vodenih sportova u našem gradu. Naši će osnovnoškolci i vrtićka djeca od ove godine u svom gradu, u svom gradskom bazenu pohađati školu plivanja, a nakon naučenog moći će se nastaviti baviti plivanjem, bilo profesionalno bilo rekreativno. Radnim danima plivati se može od 6 do 22 sata, dok će subotom, nedjeljom i praznicima bazen biti otvoren od 9 do 19 sati. Cijena ulaznice za građane je 20 kn radnim danima, 25 kn vikendom, mjesečna karta košta 250 kn, a tromjesečna 600 kn. Za djecu stariju od tri godine, osobe s invaliditetom i umirovljenike ulaznica je 10 kn, vikendom 15 kn, dok će za mjesečnu kartu izdvojiti 150 kn, a za tromjesečnu 350 kn. 8

Kako je najavljeno, na ovome se neće stati. Ove godine trebalo bi krenuti s izgradnjom vanjskog olimpijskog bazena, a uz kompleks bazena i postojeće sportske dvorane planirano je otvoriti još nekoliko rekreativnih i sportskih borilišta te tako sportašima i rekreativcima ponuditi nove sadržaje. OTVOREN NOVI KRUŽNI TOK Sve veći broj stanovnika, ali i onih koji vozilima samo prolaze kroz naš grad, posljednjih je godina, čak desetljeća, uzrokovao velike prometne gužve na gorički prometnicama. Velika Gorica smještena je na sjecištu putova te kroz nju prolazi državna cesta kojom prema metropoli prometuju stanovnici Siska, Petrinje, Lekenika i ostalih mjesta. Unazad nekoliko godina bila je to jedna od najopterećenijih prometnica u Hrvatskoj kojom je prosječno dnevno prolazilo više od 45000 vozila. Situacija se unazad desetak godina ipak poboljšala. U proljeće 2006. u Kušancu je započela izgradnja autoceste Zagreb Sisak, tri godine kasnije puštena je u promet 9 km duga dionica između Velike Gorice i Buševca, nastavna dionica do Lekenika otvorena je u travnju 2015., a krajem iste godine i 11 km dug dio između Jakuševca i Velike Gorice. Dio od Lekenika do Siska još nije napravljen, a problem je što nisu sve dionice oslobođene naplate cestarine pa ih mnogi izbjegavaju i koriste stare pravce. Kako bi se tranzitni promet izmjestio iz centra grada, oko Velike Gorice napravljene su brze obilaznice koje koristi dobar dio stanovnika izvangradskih naselja. Unatoč naprecima, promet je središtem grada i dalje izuzetno gust te se, posebno za vrijeme špica, stvaraju velike gužve, a kao najbolje rješenje pokazali su se kružni tokovi. Iako su napravljeni manji kružni tokovi u Kurilovcu i Gradićima, Velikogoričani uglavnom spominju dva veća, onaj na križanju Kolarove i Matice hrvatske dovršen 2016. te rotor na križanju Ulice kneza Ljudevita Posavskog, Matice Ljetopis GVG 18

hrvatske i Kolodvorske koji je u promet pušten ujesen 2018. Ovaj posljednji veliki projekt vezan uz prometnu infrastrukturu iznosio je 4,5 milijuna kuna i bio je puno zahtjevniji od rotora na križanju Matice hrvatske i Kolarove. Kolnička je konstrukcija bila šira, a rok znatno kraći. Djelatnici VG Komunalca na novom su rotoru radili 53 radna dana, a dnevno ih je tu bilo 50-ak. Rok je probijen za svega tri dana, a osim nekoliko kišnih dana bili su tu i radovi van troškovnika koje je zatražio investitor. Izmijenjene su sve podzemne instalacije, oborinska i fekalna kanalizacija te vodovod. Napravljeno je 2500 četvornih metara asfalta kolničke konstrukcije te dvije tisuće kvadrata pješačko-biciklističkih staza, uz promjenu kompletne rasvjete i DTK mreže, postavljeno je 730 metara malih i 930 metara velikih rubnjaka. Promet između dva postojeća kružna toka na Ulici Matice hrvatske za sada se odvija jednosmjerno, no planirano je da uskoro prometna komunikacija bude dvosmjerna, a tada će se ponajbolje vidjeti svrsishodnost ovih projekata. Ovaj kružni tok ima i zanimljivo arhitektonsko rješenje samog središta. Simboličan je to prikaz Turopolja i Vukomeričkih gorica s brežuljcima, dolinama i potocima, a tu je i žir, odnosno list hrasta lužnjaka. Javnost je, kao i kod većine kapitalnih projekata, podijeljena. Zagovornici kružnih tokova ističu kako kružni tokovi osiguravaju bolju propusnost, smanjuju vrijeme čekanja na privozima te omogućavaju veći stupanj sigurnosti, kako za vozače, tako i za pješake. Ujedno kraće čekanje na križanju rezultira manjom bukom i emisijom ispušnih plinova iz motornih vozila. Protivnici će reći da je prometno rješenje 11

Mario Žilec

Ljetopis GVG 18 trebalo drugačije osmisliti jer su gužve kroz grad i dalje prisutne. Nekultura vozača, izlazak iz kružnog toka bez signalizacije skretanja ili ubacivanje u desnu traku već pred samim rotorom tu, dakako, igraju važnu ulogu, ali mnogi će pred tim zatvoriti oči i zaključiti kako su rotori besmisleni i nepotrebni. Prema reakcijama i najavama struke, uskoro će biti još rotora na goričkim križanjima. Gorica je u velikoj građevinskoj ekspanziji te se u našem gradu, između ostalog, gradi novi logistički centar Hrvatske pošte, tu su i novi poslovni objekti koji niču u Poduzetničkoj zoni Vukovinsko polje, a ne treba zaboraviti niti blizinu Zračne luke koja je na našem području. Sve to podrazumijeva dolazak velikog broja zaposlenika, ali i teretni promet prema tim objektima, što će generirati nova prometna zagušenja. Rade se analize koji bi rotor trebao biti prioritet, a kao jedno od mogućnosti nameće se križanje na samom ulazu u grad iz smjera Zagreba. No uz Grad Veliku Goricu u to se prometno rješenje trebaju uključiti i Zagrebačka županija, Hrvatske ceste i sama država, jer se radi o važnom prometnom pravcu prema Zračnoj luci koji ima svoje zakonitosti. 14

Ljetopis GVG 18 Marija Zagorc, Ljubica Muršić, Jadranka Križanić, Renata Kokorović DJECA I SVETI MARTIN....135 Nada Mihoković-Kumrić OD ZEMLJANA, CRVENOG I CRNOG, DO I ONDA SE PONOVNO ZALJUBILA....141 Ana Katulić MOJ ŽIVOT U UMJETNOSTI....147 Krešimir Starčević UZBUDLJIV GLAZBENI ŽIVOT....157 Snježana Špehar MALA DVORANA ZA VELIKU GLAZBU....163 Tomislav Špoljar UOČI 13. VELIKOGORIČKOG BRASS FESTIVALA....173 Vesna Gjurković KINO GORICA FILMSKE MATINEJE ZA UMIROVLJENIKE....177 Filip Margić SRCE MU JE U DRVETU, ALI NE OD DRVETA....181 Miljenko Muršić GRAFIČKI DAŠAK PROŠLIH VREMENA....191 Miroslav Grahovac TAMBURE KATULIĆ... 193 Zdenka Mlinar ZLATNA POVELJA OGRANKU MATICE HRVATSKE U VELIKOJ GORICI.... 197 KNJIŽEVNA NAGRADA ALBATROS 2018.... 205 NOVE KNJIGE U BIBLIOTECI ALBATROS 2018./2019..... 211 TUROPOLJSKI VICEVI....215 LITERARNI PRILOZI.... 225 IZ KULTURNE POVIJESTI....247 IN MEMORIAM....251 254

Dario Drvodelić

LJETOPIS GRADA VELIKE GORICE 2018. Za nakladnika Anita Pišković Grafički urednik Mario Mikulčić Lektura Anastazija Komljenović Naklada 400 primjeraka Tisak Grafika Markulin Lukavec