Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Politologija Struktura i organizacija doktorskog studija Plan i program 1 NASTAVNI PLAN ZA AK. GODINE 2015/2016. i 2016/2017. Raspored obveznih i izbornih predmeta po semestrima Prvi semestar - zimski semestar ak. god. 2015/2016. NOSITELJ NAZIV PREDMETA BR. SATI BR. Zoran Kurelić The European Union as an Anti- Totalitarian Project SMJER(OVI) 13+17 7 Europska politika/ Europa i Hrvatska / Politička teorija Dejan Jović Croatian Foreign Policy 13+17 7 Europska politika: Europa i Hrvatska / Međunarodni odnosi Doc. dr. sc. Tonči Kursar Transformacija političkih pojmova i povijesni "lomovi" Doc. dr. se. Hrvoje Cvijanović Interpretative Problems in Political Theory 13+17 7 Politička teorija/ Hrvatska politika 13+17 7 Politička teorija Doc. dr. sc. Krešimir Petković Zdravko Petak Luka Brkić Public Policy Theories 13+17 7 Javne politike i razvoj Politička ekonomija razvoja 13+17 7 Javne politike i razvoj Prof.dr. sc. Smiljana Leinert-Novosel Diplomacija i diplomatsko komuniciranje 13+17 7 Međunarodni odnosi Siniša Tatalović Globalna sigurnost 13+17 7 Međunarodni odnosi Doc. dr. sc. Marijana Grbeša Dražen Lalić Teorije političkog komuniciranja 13+17 7 Mediji i politika Izborne kampanje: teorije, pojmovi i metode istraživanja 13+17 7 Mediji i politika/hrvatska politika Izborni kolegij iz drugih 7 doktorskih programa Potreban broj upisanih obveza 39 + 51 21 1 Izrazi koji se koriste u ovom dokumentu, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškome ili ženskome rodu, obuhvaćaju na jednak način i muški i ženski rod. 1
Drugi semestar - ljetni semestar ak. god. 2015/2016. NOSITELJ NAZIV PREDMETA BR. SATI BR. SMJER(OVI) Doc. dr. sc. Zlatan Krajina Perspectives on Politics and Culture in Contemporary Europe 13+17 7 Europska politika/mediji i Tamara Ćapeta Methodology of the EU Law 13+17 7 politika Europska politika: Europa i Hrvatska Doc. dr. sc. Nebojša Blanuša Doc. dr. sc. Luka Ribarević Danica Fink- Hafner Doc. dr. sc. Simona Kustec Lipicer Katarina Ott Dr. sc. Vjekoslav Bratić Livia Kardum Luka Brkić Zrinjka Peruško Mirna Velčić Canivez Političko nesvjesno 13+17 7 Hrvatska politika/ Politička teorija Moderna politička teorija 13+17 7 Politička teorija Javnopolitičke mreže 13+17 7 Javne politike i razvoj Politika oporezivanja i javne potrošnje 13+17 7 Javne politike i razvoj Povijest međunarodnih odnosa XX. stoljeća 13+17 7 Međunarodni odnosi Globalna politička ekonomija i razvoj 13+17 7 Međunarodni odnosi Demokracija i mediji 13+17 7 Mediji i politika Semiologija medijskog teksta 13+17 7 Mediji i politika Izborni kolegij iz drugih 7 doktorskih programa Potreban broj upisanih obveza 39 + 51 21 2
Treći semestar - zimski semestar ak. god. 2016/2017. NOSITELJ NAZIV PREDMETA BR. SATI BR. Economic and Institutional Aspects of Višnja Samardžija Enlargement Nenad Zakošek Democratic Transition and Consolidation of Democracy in Croatia in Comparative Perspective SMJER(OVI) 13+17 7 Europska politika: Europa i Hrvatska 13+17 7 Europska politika: Europa i Hrvatska / Hrvatska politika Doc. dr. sc. Goran Čular Političke stranke, stranačko natjecanje i demokracija 13+17 7 Hrvatska politika Doc. dr. sc. Enes Kulenović Zdravko Petak Pekka Kettunen Suvremene teorije ljudskih prava 13+17 7 Politička teorija European Public Policy 13+17 7 Javne politike i razvoj / Europska politika: Europa i Hrvatska Maja Seršić Prof. dr. sc Davorin Lapaš Lidija Čehulić Vukadinović Tihomir Cipek Vera Turković Međunarodno javno pravo 13+17 7 Međunarodni odnosi Zajednička vanjska i sigurnosna politika Europske Unije 13+17 7 Međunarodni odnosi Politička propaganda u 13+17 7 Mediji i politika totalitarnim režimima Vizualna komunikacija i politika 13+17 7 Mediji i politika Izrada završnog nacrta doktorske disertacije 9 Svi i obrana pred stručnim povjerenstvom Izborni kolegij iz drugih doktorskih programa 7 Potreban broj upisanih obveza 39 + 51 30 Četvrti semestar- ljetni semestar ak. god. 2016/2017. NOSITELJ NAZIV PREDMETA BR. SATI BR. SMJER(OVI) Više nositelja Doktorski metodološki seminar 20 + 20 10 Svi Obuhvatni doktorski ispit 15 Svi 3
Peti i šesti semestar - zimski i ljetni semestri ak. god. 2017/2018. 1. Ako student nema objavljeni znanstveni članak tematski vezan uz doktorsko istraživanje mora ga objaviti ili imati prihvaćenog za objavljivanje u međunarodno recenziranoj publikaciji do obrane doktorske disertacije. 2. Izrada i obrana doktorske disertacije (60.000-65.000 riječi ili 250-300 kartica) 60 Tijekom doktorskog studija studenti moraju prikupiti minimalno 180 bodova izvršavanjem obveznih i izbornih aktivnosti. Cjelovit i podroban pregled obveznih i izbornih aktivnosti te njihova bodovanja izložen je u sljedećoj točki: Obvezne i izborne aktivnosti i njihovo bodovanje Obvezne aktivnosti Izabrani predmeti nastava i seminar 27+36 63 Doktorski metodološki seminar 10 Obuhvatni doktorski ispit iz politologije 15 Izrada završnog nacrta teme doktorske disertacije i obrana pred stručnim 9 povjerenstvom Izrada i obrana doktorske disertacije (60.000-65.000 riječi ili 250-300 60 kartica) Objavljivanje autorskoga ili koautorskog rada u znanstvenom časopisu ili 10 drugoj znanstvenoj publikaciji Ukupno 167 Izborne aktivnosti Sudjelovanje na znanstvenom skupu s vlastitim izlaganjem u Hrvatskoj Sudjelovanje na znanstvenom skupu s vlastitim izlaganjem u inozemstvu Sudjelovanje u znanstvenom istraživanju u okviru znanstvenoistraživačkog projekta koji financira Ministarstvo znanosti, Sveučilište u Zagrebu, Europska unija i sl. Sudjelovanje u radu ljetnih škola ili tečajeva iz politologije 10 15 10 4-15 U ispunjavanju navedenih izbornih aktivnosti, studenti su u tijeku doktorskog studija dužni prikupiti barem 13 bodova. Studenti sami biraju načine na koji će steći potrebne bodove. Tako stečeni bodovi mogu se prenositi iz semestra u semestar, tako da se eventualni višak bodova u jednom semestru uračunava u kvotu bodova koju moraju prikupiti u sljedećem semestru. Do obrane doktorske disertacije studenti moraju objaviti znanstveni rad u međunarodno recenziranoj publikaciji. 4
Ritam studiranja i obveze studenata Prvi semestar U prvom semestru studenti mogu prikupiti 30 bodova. To podrazumijeva da polože ispite iz tri izabrana predmeta, dva iz odabranog smjera i jedan izborni iz nekog od drugih smjerova ili drugih doktorskih programa (21 ) i da ispune neku od predviđenih izbornih aktivnosti. Za prijelaz u drugi semestar student je dužan prikupiti najmanje 21. Studenti koji studiraju s dijelom radnog vremena (part-time) mogu ispuniti izborne aktivnosti u kasnijim semestrima (od sedmog do desetog semestra). Drugi semestar U drugom semestru studenti mogu prikupiti 30 bodova. To podrazumijeva da polože tri izabrana predmeta po istim uvjetima kao i u prvom semestru (21 ) i da ispune neku od izbornih aktivnosti. Za prijelaz u treći semestar polaznik je dužan prikupiti najmanje 21 (s prvim semestrom ukupno 42). Tijekom semestra studenti koji studiraju u punom radnom vremenu (full-time) dužni su obaviti proširene konzultacije s mentorom. Studenti koji studiraju s dijelom radnog vremena (part-time) mogu ispuniti izborne aktivnosti u kasnijim semestrima (od sedmog do desetog semestra). Treći semestar U trećem semestru studenti moraju prikupiti svih 30 bodova. To podrazumijeva da polože tri izabrana predmeta po istim uvjetima kao i u prvom semestru (21 ) i javno obrane temu doktorata kao što nalaže Pravilnik o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu (12 ). Studenti koji studiraju s dijelom radnog vremena (part-time) moraju obraniti temu doktorata u petom semestru. Četvrti semestar U četvrtom semestru studenti moraju prikupiti 30 bodova. To podrazumijeva da polože obuhvatni doktorski ispit iz politologije (15 ), pohađaju doktorski metodološki seminar (10 ) te polože eventualne zaostatke iz prethodnih semestara ili realiziraju neku od izbornih aktivnosti (10-15 ). Doktorski ispit bit će u pisanom obliku, pri čemu je student od ponuđenih devet (9) pitanja dužan odgovoriti na tri, po svom izboru. Ispit traje tri dana za vrijeme vikenda (od petka popodne do ponedjeljka ujutro), a od kandidata se očekuje da, uz pomoć literature, napiše tri kratka eseja (1200-1500 riječi po pitanju). Doktorski ispit je eliminacijski ispit i studenti koji ga ne polože ne mogu nastaviti studij. Doktorski metodološki seminar jedinstvena je istraživačka radionica nastavnika i studenata doktorskog studija, na kojoj se izlažu rezultati najnovijih istraživanja sudionika analize u glavnim domenama političke znanosti. Peti semestar U petom semestru studenti moraju prikupiti 30 bodova radom na doktorskoj disertaciji. Šesti semestar U šestom semestru studenti moraju prikupiti 30 bodova radom na doktorskoj disertaciji. Studenti koji nemaju objavljen znanstveni rad moraju ga objaviti ili imati prihvaćenog za objavljivanje u međunarodno recenziranoj publikaciji do obrane doktorske disertacije. 5
U sažetku, režim je studiranja sljedeći: Polaznici su dužni prikupiti 63 u nastavi i doktorskim seminarskim skupinama (prva tri semestra). Da bi se polaznik upisao u viši semestar mora prikupiti propisani broj bodova za svaki semestar. Studenti mogu u jednom semestru prikupiti i veći broj bodova od propisanih. U tom slučaju, višak bodova prenose u sljedeći semestar studija. Ako polaznici tijekom tri semestra ne prikupe traženi broj bodova, dužni su to učiniti tijekom četvrtog semestra. Nepodmirivanje obveza u roku rezultira prekidom studija. U trećem semestru svi studenti s punim radnim vremenom (full-time) brane temu doktorske disertacije. Studenti s dijelom radnog vremena (part-time) dužni su to učiniti u petom semestru. Nakon polaganja obuhvatnog doktorskog ispita iz politologije, polaznici se mogu posvetiti pisanju disertacije. Full time studenti dužni su na završetku šestog semestra prikupiti najmanje 180 bodova. Part time studenti moraju prikupiti 180 bodova do kraja desetog semestra. Mogućnost izvedbe programa doktorskog studija na engleskom jeziku Gotovo svaki predmet može se izvoditi na engleskom jeziku, ovisno o zanimanju studenata i o izraženoj potrebi za suradnjom na međunarodnoj razini. Čitav smjer "Europska politika: Europa i Hrvatska" izvodi se isključivo na engleskom jeziku, radi poticanja međunarodne mobilnosti. Popis predmeta koji će se izvoditi na engleskom jeziku: 1. Economic and Institutional Aspects of Enlargement 2. Democratic Transition and Consolidation of Democracy in Croatia in Comparative Perspective 3. Perspectives on Politics and Culture in Contemporary Europe 4. European Public Policy 5. The European Union as an Anti-Totalitarian Project 6. Methodology of the EU Law 7. Croatian Foreign Policy Dva predmeta izvode se na engleskom jeziku na smjerovima Javne politike i razvoj i Politička teorija: 8. Public Policy Theories 9. Interpretative Problems in Political Theory Predmeti koje studenti mogu odabrati s drugih doktorskih programa Studenti imaju pravo, uz suglasnost voditelja smjera i uz pomoć studentskih savjetnika, izabrati po jedan izborni predmet po semestru na bilo kojem srodnom programu Sveučilišta u Zagrebu (do 18 ). Isto tako, mogu prikupiti do 30 na nekom od programa znanstvenih institucija s kojima Fakultet političkih znanosti ima dogovorenu studentsku razmjenu (npr. Lund, Lyon, Bologna). Kriteriji i uvjeti prijenosa bodova Studentima se omogućuje i priznaje stjecanje do 18 bodova upisom izbornih predmeta iz drugih doktorskih programa, koji se izvode na drugim fakultetima u zemlji i inozemstvu. Prijenos bodova s drugih studija odobrava Vijeće studija, na prijedlog mentora, na temelju vrednovanja kvalitete predmeta o kojima je riječ. Budući da ovaj doktorski studij ima šest smjerova, broj potencijalnih predmeta s drugih doktorskih programa iz društvenih i humanističkih znanosti je prevelik i ovdje ga nema smisla navoditi. O upisivanju predmeta na drugim doktorskim studijima odlučuju kandidat i mentor 6
zajedno. Studenti, diplomirani politolozi, koji su završili predbolonjski magistarski studij na Fakultetu političkih znanosti mogu prenijeti najviše do 27 bodova što je ekvivalent mogućoj već odslušanoj nastavi na predbolonjskom magistarskom studiju. Pri tome ih se ne može osloboditi obveze istraživanja koja se ostvaruje u seminarima i diskusijskim skupinama. Studentima koji su završili predbolonjski magistarski studij na srodnim fakultetima društvenih i humanističkih znanosti, na Sveučilištu u Zagrebu i drugim europskim sveučilištima, može se priznati najviše do 15 bodova. U primjeni bodovnog sustava uvažavaju se priznati sveučilišni kriteriji i mjerodavna tumačenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (usp. Europski sustav prijenosa bodova (), Ministarstvo znanosti, obrazovanja o športa, Zagreb, 2005). Prilikom upisa kandidatima se priznaju bodovi sa specijalističkih i tzv. znanstvenih magistarskih studija: 1. Kandidatima sa znanstvenim magisterijem iz polja politologije (predbolonjski magisterij) se priznaje ukupno 30 bodova 4 predmeta (28 bodova), te 2 boda izbornih nenastavnih sadržaja koje realiziraju u dogovoru s voditeljem smjera. 2. Kandidati sa znanstvenim magisterijem (predbolonjski magisterij) iz drugih društveno-humanističkih znanosti ne moraju polagati ispite razlike, ali im se ne priznaju dodatni bodovi. 3. Kandidatima sa završenim poslijediplomskim specijalističkim studijem iz polja politologije priznaje se ukupno 30 bodova 3 predmeta (21 bod) i 9 bodova izbornih nenastavnih sadržaja koje realiziraju u dogovoru s voditeljem smjera. 4. Kandidati koji nisu diplomirali politologiju, a završili su poslijediplomski specijalistički studij iz polja politologije ne moraju polagati ispite razlike, ali im se ne priznaju dodatni bodovi. 5. Kandidati koji imaju bolonjski master ili predbolonjsku diplomu iz drugih društvenohumanističkih znanosti moraju upisati po 1 dodatni predmet po semestru i to na način da uvijek upisuju različiti smjer (3 predmeta na 3 smjera). Razlikovni predmeti dogovaraju se s voditeljem smjera i studija i ne naplaćuju se dodatno. 6. Kandidati koji su završili bolonjski diplomski studij novinarstva ili stari, predbolonjski studij novinarstva moraju upisati po 1 dodatni predmet po semestru i to na način da uvijek upisuju različiti smjer (3 predmeta na 3 smjera). Razlikovni predmeti dogovaraju se s voditeljem smjera i studija i ne naplaćuju se dodatno. Organizacija studija u punom radnom vremenu (full-time) i studija s dijelom radnog vremena (part-time) Od doktorskih kandidata koji studiraju u punom radnom (full-time) vremenu se očekuje da izvrše sve obveze koje proizlaze iz nastave, doktorskog seminara i doktorskog ispita te obrane prijedlog teze u dvije godine (četiri semestra). Obrana teze je u trećem, a doktorski ispit u četvrtom semestru. Nakon toga se očekuje da, ako nisu prije, objave znanstveni članak te u godinu dana napisu i obrane doktorsku disertaciju. Doktorski studij u punome radnom vremenu u pravilu traje tri godine, a iz opravdanih razloga, o kojima odlučuje Vijeće doktorskog studija, može se, uz obrazloženje, produžiti do pet godina. Studij s dijelom radnog vremena (part-time) traje najviše pet godina, a iz opravdanih razloga, o kojima odlučuje Vijeće doktorskog studija, može se, uz obrazloženje, produžiti do sedam godina. Po isteku osam godina od upisa, doktorand gubi pravo obrane doktorskog rada. 7
Opis sustava savjetovanja i vođenja doktoranada kroz doktorski studij Sustav savjetovanja čine studentski savjetnici i voditelji smjerova. Studenti savjetnici upoznaju mlađe kolege s uvjetima, mogućnostima, pravima i dužnostima studenata. Voditelji smjerova savjetnici su polaznicima smjerova i pomažu im u svim aspektima studija, a posebice pri odabiru mentora. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij očituje se kao mentorski rad sa studentima. Mentorski rad započinje od kraja trećeg semestra i odvija se tijekom cijelog studija. Mentor redovito prati i usmjerava napredovanje studenta za cijelo vrijeme studija i o tome podnosi izvješća Vijeću studija. Prava i obveze doktoranada, mentora i nositelja studija Prava i obaveze doktoranada, mentora i nositelja studija utvrđeni su Pravilnikom o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu. Temeljem sveučilišnih propisa, Vijeće doktorskog studija donijelo je Pravilnik o sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju Politologija. Institucijsko rukovođenje doktorskim programom Doktorskim programom rukovodi Vijeće doktorskog studija, u sastav kojega ulaze voditelji studijskih smjerova, prodekan za znanost, jedan doktorski kandidat koji zastupa interese studenata i tajnik studija. Vijećem predsjedavaju voditelj studija koji se bira na tri godine i prodekan za znanost u svojstvu zamjenika voditelja studija. To je Vijeće odgovorno za funkcioniranje doktorskog studija. Voditelj studija Zoran Kurelić 8