ZAKON

ZAKON O LOVSTVU (Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 47/99) I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Lovstvo, u smislu ovog zakona, obuhvata uzgoj, zaštitu, lov i korišćenje divljači, kao dobra od opšteg interesa, koje uživa posebnu zaštitu i koristi se pod uslovima i na način propisan ovim zakonom. Divljač, u smislu ovog zakona, su sisari i ptice, koje žive slobodno u prirodi. Član 2. Lovstvo se može obavljati kao privredna, sportsko-rekreativna i djelatnost sa posebnom namjenom. Član 3. Zaštita i uzgoj divljači je djelatnost od opšteg interesa i u funkciji je zaštite i unapređenja životne sredine. Član 4. Lovstvom se mogu baviti pravna lica kojima je to osnovna djelatnost, pravna lica u oblasti šumarstva i poljoprivrede, lovačke organizacije i fizička lica, pod uslovima i na način utvrđen zakonom. Član 5. Lov zaštićene divljači može se vršiti samo u granicama prirodnog i vještačkog prirasta, u skladu sa ovim zakonom. Član 6. Lov zaštićene divljači ograničava se preduzimanjem mjera predviđenim ovim zakonom, kada to zahtijevaju interesi zaštite i uzgoja divljači. 6lan 7. Pravna lica kojima je lovište dato na gazdovanje (u daljem tekstu: korisnik lovišta) obezbjeđuju dio sredstava ostvarenih korišćenjem lovišta za zaštitu i uzgoj divljači, pod uslovima, na način i u visini utvrđenim ovim zakonom.

Država materijalno pomaže zaštitu, uzgoj divljači i unapređivanje lovstva. Član 8. Radi obezbjeđenja sprovođenja odgovarajućih mjera zaštite, uzgoja i racionalnog korišćenja divljači na određenom prostoru, koji čini prirodnu, geografsku i ekološku cjelinu, obrazuju se lovišta i donose lovne osnove i drugi planski dokumenti. Član 9. Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na nacionalne parkove, ako neka od pitanja uređenih ovim zakonom, u cilju zaštite nacionalnih parkova, posebnim zakonom nijesu drukčije uređena. Član 10. Upravni nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši ministarstvo nadležno za poslove lovstva. Član 11. Pojedini pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje: 1) zaštitom divljači se smatra preduzimanje mjera koje obezbjeđuju uslove za opstanak i razvoj populacije određene vrste divljači, kao i njenu zaštitu od protivzakonitog korišćenja; 2) zaštićenom divljači se smatra divljač za koju je lov trajno zabranjen ili je zabranjen u određenom periodu; 3) uzgojem divljači se smatra preduzimanje mjera koje obezbjeđuju obnavljanje, održavanje i povećanje broja i kvaliteta divljači, prema prirodnim i drugim mogućnostima lovišta; 4) vještačkim prirastom se smatra unošenje vještački uzgojene divljači u lovište; 5) rezervat je dio lovišta u kojem se preduzimaju posebne mjere gajenja i zaštite, radi obnavljanja (reprodukcije) divljači; 6) lovnim zabranom se smatra izdvojena površina u lovištu na kojoj je zabranjen lov; 7) lovostajem se smatra period u kojem je zabranjeno loviti, progoniti ili uznemiravati divljač; 8) pod gazdovanjem, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se: a) uzgoj divljači i podspješivanje prirodne reprodukcije i kvaliteta; b) zaštita divljači od bolesti, štetočina, elementarnih nepogoda, štetnog uticaja čovjeka (bespravni lov) i sl.;

c) zaštita staništa i gnijezdilišta divljači; d) lovljenje, hvatanje i korišćenje divljači; e) izgradnja i održavanje lovno-uzgojnih i lovno-tehničkih objekata (hranilišta, pojilišta, čeke, uzgajalište, prihvatilišta, skloništa-remize, volijeri, lovačke staze i lovačke kućice) i dr.; f) stavljanje u promet divljači, njenih djelova i drugih proizvoda od divljači, u skladu sa zakonom; g) utvrđivanje brojnog stanja divljači, donošenje lovne osnove i izrada planova i drugih planskih dokumenata. II. ZAŠTITA I UZGOJ DIVLJAČI Član 12. Zaštita divljači vrši se trajnom zabranom lova, zabranom lova u određenem periodu (lovostajem), skraćivanjem lovne sezone ili smanjenjem broja lovnih dana, čuvanjem lovišta, suzbijanjem nezakonitog lova, smanjenjem broja nezaštićene divljači, spasavanjem od elementarnih nepogoda, dopunskom prehranom i drugim mjerama predviđenim ovim zakonom i lovnom osnovom. Trajnom zabranom lova zaštićuju se: Član 13. 1) dlakava divljač: ris (Lynks lynks), hermelin (Mustela erminea), meče medvjeda (Ursus arktos) do dvije godine starosti, srna i njeno lane (Carpeolus), divokoza (Rupicapra) i njeno jare, košuta (Cervus) i njeno tele, i vidra (Lutra lutra); 2) pernata divljač: veliki tetrijeb (Tetrao urogallus), mali tetrijeb (Lyrurus tetrix), lještarka Tetrastes Bonasia), nesiti (Pelecan diae), čaplje (Ardeldae), poljska jarebica (Perdix perdix), kašikare (rod Spatula), raznjevi (Pelegadis), rode (Ciconiidae), labudovi (cygninae), utva zlatokrila (Tadorna ferruginae), utva morska (Tadorna tedorna), sve ptice grabljivice (Falconidae orlovi: sup, orlovi, lešinari, jastrebovi izuzev jastrebova kokošara, eje, lunje, sokolovi), sivi ždral (Grus grus), droplja (Otidiae), galebovi i čigre (por, deridae), sove (Strigidae), kormoran - vranac (Phalacrocorax), kreja (Nucrifraga), bukač (Botaurus), vivak (Vanellus), pozvizdač (Numenius), ronac (Megrus), gnjurac (Podiceps), barska kokoška (Ralus), zalarka (Calidiris), prutke (Tringa) i galica (Purrhocorax). Zabranom lova u određenom periodu - lovostajem (u daljem tekstu: lovostaj) zaštićuje se sledeća divljač: 1) dlakava divljač: jelen (Cervus), jelen lopatar (Dama dama), srndać (Capreolus capreolus), divojarac (Rupicapra rupicapra), muflon (Ovis musimon), kozorog (Capera ibex), zec (Lepuse uropeus), vjeverica (Sciurus vulgaris), puh veliki (Glis glis) i medvjed (Ursus arctos).

2) pernata divljač: fazan (Phasianus colchicus), prepelica (Coturnix coturnix), jarebica kamenjarka (Alectrois graeca), guske (Anser), patke (Anas sp.), šljuke (Scolopax, Capella - bekasina), liske (Fulica sp) i golubovi (Columbia sp.). Lovostaj se može utvrditi i za drugu divljač, ako bi na određenom području bio ugrožen njen opstanak (nezaštićena divljač), i to za: 1) dlakavu divljač: vuka (Canis lupus), šakala (Canis aureus), lisicu (Vulpes vulpes), divlju mačku (Felis silvestris), jazavca (Meles meles), tvora (Putorius putorius), malu lasicu (Mustela nivalis), kunu (Martes sp.) i divlju svinju (Sus scrofa). 2) pernatu divljač; vranu (Corvus ap.), svraku (Pica pica) i sojku (Garrulus grandarius). Skraćivanje lovne sezone, odnosno lovnih dana može se uvesti, ako u lovištu nastane smanjenje brojnog stanja neke vrste lovostajem zaštićenje divljači ispod prirodnog kapaciteta. Propis o lovostaju i skraćivanju lovne sezone, odnosno lovnih dana donosi ministarstvo nadležno za poslove lovstva. Član 14. Ako u lovištu nastane osjetnije smanjenje brojnog stanja određene vrste lovostajem zaštićene divljači, korisnik lovišta je obavezan da zabrani lov te divljači kao i da preduzme sve mjere (unošenje divljači i dr.) radi uspostavljanja brojnog stanja divljači utvrđenog lovnom osnovom. Unošenje u lovište nove vrste divljači ili divljači stranog porijekla vrši se po prethodno obavljenoj zdravstvenoj kontroli i po prethodnom odobrenju ministarstva nadležnog za poslove lovstva. Član 15. O divljači koja se nalazi van lovišta stara se vlasnik, odnosno korisnik zemljišta, vode i šume na kojoj se divljač zadržava. Pod staranjem, u smislu stava 1. ovog člana, smatra se zaštita divljači od lova, proganjanja ili uznemiravanja. Član 16. Zabranjeno je uništavanje, hvatanje i prisvajanje mladunaca, oštećivanje i uništavanje gnijezda, legla i jaja zaštićene divljači. Kad to zahtijevaju potrebe nauke, nastave, zooloških vrtova i muzeja, korisnik lovišta može, uz prethodnu saglasnost ministarstva nadležnog za poslove lovstva, dozvoliti hvatanje i prisvajanje mladunaca, legla i jaja zaštićene divljači. Zabranjeno je trovanje divljači. Član 17.

Član 18. Zabranjeno je svim licima kretanje kroz lovište sa puškom, lovačkim psima i drugim sredstvima za lov, kao i kretanje van puteva koji služe opštoj upotrebi bez odobrenja korisnika lovišta, izuzev pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova i Vojske Jugoslavije za službenim naoružanjem. Član 19. Za ulov pojedinih vrsta divljači, koja nanosi štetu lovištu, imovini pravnih lica i građanima, može se ustanoviti nagrada. Aktom o ustanovljavanju naknade utvrđuje se naročito: vrsta divljači za koju se ustanovljava nagrada, uslovi, visina i način dodjeljivanja nagrade. Član 20. Korisnik lovišta je dužan nezaštićenu divljač, pse i mačke lutalice i ostale štetočine u lovištu svesti na brojno stanje kojim se neće ugrožavati zaštićena divljač i domaće životinje. Član 21. Pravo gazdovanja lovišta može se prenijeti samo na korisnike lovišta koji obezbijede da stručne poslove uzgoja, zaštite i organizovanja lova divljači obavljaju lica sa najmanje završenom srednjom školom: šumarske, veterinarske, biološke ili poljoprivredne struke - stočarskog smjera. Član 22. Korisnik lovišta je dužan da obezbijedi i organizuje službu čuvanja lovišta, u skladu sa propisom koji donosi Ministarstvo nadležno za poslove lovstva. Čuvar lovišta može biti lice koje je završilo srednju školu, ima položen lovački ispit i koje ispunjava uslove za nošenje oružja. Čuvar lovišta vrši službu čuvanja lovišta u službenom odijelu, naoružan i ima službenu legitimaciju. Bliže propise o službenom odijelu, službenom naoružanju i legitimaciji čuvara lovišta donosi Ministarstvo nadležno za poslove lovstva. Čuvar lovišta je ovlašćen da: Član 23. 1) od lica zatečenog sa sredstvima za lov ili lovačkim psima u lovištu zahtijeva da pokaže lične isprave i dozvolu za lov kojima se utvrđuje njegov identitet;

2) izvrši pregled vozila za koje postoji osnovana sumnja da prevozi ulovljenu divljač i njene djelove, kao i da vrši kontrolu u cilju pronalaženja sredstava kojima je izvršen prekršaj ili krivično djelo koje se odnosi na lovstvo; 3) zahtijeva lične isprave od lica zatečenog u vršenju prekršaja ili krivičnog djela koje se odnosi na lovstvo i od lica za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo prekršaj ili krivično djelo; 4) pregleda ulov i sredstva za lov kao i da utvrdi da li je lov obavljen u skladu sa propisima; 5) privremeno oduzme ulov, sredstva za lov, kao i vozila i druge predmete, ako postoji osnovana sumnja da su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela ili prekršaja koji se odnosi na lov ili da su nastali ili pribavljeni izvršenjem takvog krivičnog djela ili prekršaja; 6) o utvrđenim nepravilnostima odmah obavijesti nadležni inspekcijski organ; 7) preduzima druge mjere i radnje za koje je zakonom i drugim propisima ovlašćen. Čuvar lovišta je dužan da licu od koga su oduzeta sredstva za lov i drugi predmeti izda potvrdu. U slučajevima iz stava 1. ovog člana, lice koje je zatečeno sa sredstvima za lov u lovištu dužno je da na zahtjev čuvara lovišta pokaže dozvolu za lov, oružni list i ličnu ispravu kojom se utvrđuje identitet, kao i da omogući pregled ulova, sredstava za lov, vozila i drugih transportnih sredstava. III. GAZDOVANJE LOVIŠTEM 1. Lovište Član 24. Lovišta se ustanovljavaju na površinama zemljišta, voda i šuma, bez obzira na svojinu koje predstavljaju prirodnu i zaokruženu lovno-privrednu cjelinu i na kojima postoje prirodni i drugi uslovi za uspješan razvoj lovstva. Lovišta mogu biti: lovišta sa posebnom namjenom, privredna i sportsko-rekreativna. Lovišta ne obuhvataju: naselja, groblja, javne puteve, gradske parkove, objekte za liječenje i rekreaciju, aerodrome; dvorišta seoskih domaćinstava, stambenih zgrada, fabričkih i industrijskih objekata; površine koje služe za vojne, naučne i nastavne potrebe; ograđene prostore u kojima se divljač vještački uzgaja, kao i površine mora i ribnjaka. Član 25. Lovište ustanovljava Vlada Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), na predlog ministarstva nadležnog za poslove lovstva. Prije utvrđivanja prijedloga akta iz stava 1. ovog člana, ministarstvo pribavlja mišljenje saveza u koji se udružuju lovačke organizacije, u skladu sa propisima o udruživanju građana (u daljem tekstu: Lovački savez).

Aktom o ustanovljanju lovišta određuju se: kategorija lovišta, naziv, granice i površina lovišta, rezervati i zabrani, vrste i broj divljači i lovni objekti u lovištu. 2. Prenošenje prava gazdovanja Član 26. Lovište se daje na gazdovanje pravnim licima iz člana 4. ovog zakona, koja ispunjavaju uslove iz čl. 21. i 22. ovog zakona, na vrijeme od 10 godina. Član 27. Postupak davanja lovišta na gazdovanje pokreće se na osnovu javnog konkursa koji raspisuje Vlada. Konkurs iz stava 1. ovog člana sadrži bliže uslove o davanju lovišta na gazdovanje. Član 28. Zahtjev za dodjelu lovišta na gazdovanje podnosi se ministarstvu nadležnom za poslove lovstva. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana podnose se dokazi o ispunjenosti zakonom i konkursom predviđenih uslova. Član 29. Akt o davanju lovišta na gazdovanje donosi Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove lovstva. Član 30. Ako se na objavljeni konkurs ne javi zainteresovani subjekat, odnosno ako niko od prijavljenih ne ispunjava uslove konkursa, Vlada privremeno, uz naknadu, daje lovište na gazdovanje preduzeću ovlašćenom za gazdovanje šumama na području na kome se nalazi lovište. Član 31. Odnosi u gazdovanju lovištem uređuju se ugovorom, koji zaključuju Vlada i korisnik lovišta. Ugovor iz stava 1. ovog člana sadrži: uslove korišćenja lovišta, mjere koje je korisnik dužan da preduzme u cilju unapređenja lovišta, procjenu brojnog stanja divljači po vrstama, uslove raskida ugovora i dr. Član 32. Za davanje pojedinih lovišta na gazdovanje može se predvidjeti plaćanje godišnje naknade. Sredstva od naknade iz stava 1. ovog člana prihod su budžeta Republike.

Visina i način plaćanja nakande iz stava 1. ovog člana utvrđuje se ugovorom iz člana 31. ovog zakona. Član 33. Pravo gazdovanja lovištem korisnik lovišta ne može ustupiti drugom pravnom licu, niti izdati u zakup. Član 34. Korisnik lovišta je dužan da, po potpisivanju ugovora iz člana 31. ovog zakona, u roku od tri mjeseca vidno obilježi granice lovišta, zabrana i rezervata i da ih trajno održava. Član 35. Pravo gazdovanja lovištem Vlada može oduzeti, ako korisnik lovišta: 1) ne gazduje u skladu sa ovim zakonom i ugovorom o prenosu prava gazdovanja; 2) ne sprovodi mjere predviđene lovnom osnovom; 3) sredstva ostvarena gazdovanjem lovišta ne koristi u svrhe određene ovim zakonom. U slučaju oduzimanja prava gazdovanja lovištem, korisnik lovišta je dužan da naknadi nastalu štetu. 3. Program razvoja lovstva Član 36. U cilju planiranja gazdovanja, razvoja i unapređivanja lovstva u Crnoj Gori, Vlada donosi program razvoja lovstva za period od najmanje 10 godina. Program razvoja lovstva sadrži: prikaz sadašnjeg stanja lovstva, prirodne i druge uslove za razvoj lovstva, stanje fonda divljači, ciljeve gazdovanja i mjere za ostvarenje tih ciljeva, mjere zaštite divljači, mjere za sprečavanje šteta od divljači, lov divljači, ekonomsko-finansijske osnove gazdovanja i dr. 4. Lovna osnova Član 37. Za svako lovište donosi se lovna osnova za period od 10 godina. Lovnu osnovu donosi korisnik lovišta, uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove lovstva.

Lovna osnova se donosi najkasnije tri mjeseca prije isteka važnosti prethodne lovne osnove za gazdovanje lovištem. Lovna osnova sadrži naročito: prikaz stanja lovišta, ciljeve gazdovanja lovištem i mjere za ostvarenje tih ciljeva, plan obnavljanja i prirasta divljači, plan uređivanja i održavanja lovišta, plan ishrane i zaštite divljači, plan korišćenja divljači i ekonomsko-finansijsku osnovu gazdovanja. Član 38. Lovnom osnovom se, radi stvaranja što povoljnijih uslova za reprodukciju divljači, izdvaja pod zabran najmanje 1/4 lovno-produktivne površine lovišta. Na izdvojem dijelu lovno-produktivne površine iz stava 1. ovog člana zabranjen je lov zaštićene divljači u trajanju od najmanje tri uzastopne lovne godine. Član 39. Vlasnici, odnosno korisnici zemljišta i voda na kojima se prostire lovište dužni su dozvoliti vršenje svih radnji i mjera koje su predviđene lovnom osnovom tog lovišta. Član 40. O ostvarivanju mjera utvrđenih lovnom osnovom, Lovački savez podnosi svoje nalaze i ocjene ministarstvu nadležnom za poslove lovstva, najmanje jedanput godišnje. Član 41. Bliže propise o sadržini i načinu izrade lovne osnove donosi ministarstvo nadležno za poslove lovstva. 5. Lovni plan Član 42. Za sprovođenje lovne osnove korisnik lovišta donosi godišnji lovni plan koji sadrži sve vrste radova i mjera po obimu, mjestu i vremenu koje treba preduzeti u lovištu u toj godini. Korisnik lovišta vodi evidenciju izvršenih radova i sprovedenih mjera predviđenih lovnim planom i dužan je da, o izvršenim radovima i preduzetim mjerama u prethodnoj godini, dostavi izvještaj ministarstvu nadležnom za poslove lovstva, najkasnije do 15. aprila tekuće godine. Godišnji lovni plan mora biti u skladu sa lovnom osnovom. 6. Katastar lovišta Član 43. Za svako lovište ustanovljava se i vodi katastar lovišta.

Katastar lovišta ustanovljava i vodi korisnik lovišta i podatke dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove lovstva. Bliže propise o izradi, načinu vođenja i dostavljanja podataka katastra donosi ministarstvo nadležno za poslove lovstva. IV. LOV I KORIŠĆENJE DIVLJAČI Član 44. Lov divljači obuhvata: odstrijel, hvatanje i sakupljanje odstrijeljene divljači. Lovostajem zaštićena divljač može se loviti samo u lovištima. Nezaštićena divljač može se loviti na površinama van lovišta, ako na njima nije zabranjen lov. Član 45. Korisnik lovišta svojim opštim aktom utvrđuje: uslove za lov i vrijeme trajanja lova, pravo lovaca u korišćenju ulovljene divljači i njihovih djelova, kontrolu lova divljači, iznos nagrade za ulovljenu divljač, uslove i način izdavanja i oduzimanja dozvole za lov, propisuje naknade za učinjenu štetu i mjere bezbjednosti u korišćenju lovišta, odnose sa lovačkim udruženjima i dr. Na akt iz stava 1. ovog člana saglasnost daje ministarstvo nadležno za poslove lovstva. Član 46. Divljač mogu loviti lica koja imaju lovačku dozvolu izdatu od korisnika lovišta i lovnu kartu izdatu od Lovačkog saveza. Dozvola za lov i lovna karta se izdaje licu koje ima položen lovački ispit i odobrenje za nošenje lovačkog oružja. Ministarstvo nadležno za poslove lovstva donosi bliži propis o uslovima i načinu izdavanja lovne karte. Član 47. Lovački ispit polaže se pred stručnom komisijom od najmanje tri člana, koju obrazuje Lovački savez, uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove lovstva. Program, način i uslove polaganja lovačkog ispita utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove lovstva. Troškovi polaganja lovačkog ispita padaju na teret kandidata. Član 48.

Stranim državljanima korisnik lovišta, u skladu sa svojim opštim aktom, može odobriti lov na divljač koja se vještački uzgaja, nezaštićenu divljač, kao i na određene vrste zaštićene divljači čija brojnost obezbjeđuje prirodnu ravnotežu u lovištu, uz prethodnu saglasnost ministarstva nadležnog za poslove lovstva. Prije izdavanja saglasnosti iz stava 1. ovog člana, ministarstvo nadležno za poslove lovstva je dužno pribaviti mišljenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite životne sredine. Član 49. Na poljoprivrednom zemljištu u lovištu, ako je zasađeno ili zasijano određenim kulturama, ministarstvo nadležno za poslove lovstva, na predlog korisnika lovišta, zabraniće lov u vrijeme kada bi to štetilo tim kulturama. Član 50. Divljač se lovi lovačkim oružjem: puškom sačmaricom i lovačkim karabinom. Divljač je zabranjeno loviti: Član 51. 1) ako je ugrožena požarom, poplavom, sniježnim nanosima, poledicom i drugim elementarnim nepogodama; 2) upotrebom reflektora (farova), baklji i drugih svjetlosnih izvora, ogledala, gramofona, magnetofona, vještačkih i živih mamaca i omamljujućih sredstava; 3) hrtovima, poluhrtovima, nerasnim i neobučenim psima; 4) gađanjem iz motornih vozila, motornih čamaca i drugih sredstava na motorni pogon, kao i gaženjem motornim vozilima; 5) poluautomatskom lovačkom puškom sa više od dva metka, poluautomatskim lovačkim karabinom, vojničkim oružjem i vojničkom municijom; 6) otrovom, omčama, zamkama, klopkama, gvožđima, mrežama, električnim uređajima ili drugim sredstvima za masovno hvatanje, odnosno uništavanje; 7) papkastu divljač puškom sačmaricom, pomoću psa i skupnim lovom; 8) nelovnim danima u toku lovne sezone i u vrijeme lovostaja; 9) na udaljenosti manjoj od 200 metara od naselja ili objekta za stanovanje. Izuzetno od odredbi stava 1. ovog člana, ministarstvo nadležno za poslove lovstva može korisniku lovišta odobriti hvatanje određenog broja divljači mrežama, klopkama ili omamljujućim sredstvima, ali samo u naučne svrhe, za vještački uzgoj, prenošenje u drugo lovište, zoološke vrtove ili izvoz.

Član 52. Ako od zaštićene divljači nastupi neposredna opasnost po život ljudi i imovinu, zaštićena divljač može se odstrijeliti, odnosno njen broj smanjiti i bez obzira na vrijeme lovostaja. Odobrenje za odstrijel divljači iz stava 1. ovog člana izdaje ministarstvo nadležno za poslove lovstva, na zahtjev korisnika lovišta. Član 53. Ulovljena divljač i trofeji divljači mogu se iznijeti iz lovišta i staviti u promet samo ako je za njih izdata popratnica, odnosno trofejni list. Trofejima divljači, u smislu ovog zakona, smatraju se: rogovlje svih vrsta jelena i srndaća, rogovi muflona i divojarca, zubi (kljove) divljeg vepra, lobanja i krzno medvjeda, vuka i divlje mačke, kao i preparirana divljač i njeni preparirani djelovi. Propratnicu, odnosno trofejni list izdaje na propisanom obrascu korisnik lovišta. Ministarstvo nadležno za poslove lovstva donosi propis o obrascima trofejnog lista i propratnica, njihovoj sadržini, načinu izdavanja i evidenciji. Član 54. Zabranjeno je da se iznose iz zemlje trofeji od divljači čija je vrijednost izražena u poenima prema važećoj formuli koju je utvrdio Međunarodni savjet za lov i očuvanje divljači, veća od: 1) za jelena 248 poena, 2) za srndaća 185 poena 3) za divojarca 120 poena 4) za muflona 242 poena 5) za medvjeda 582 poena 6) za vepra 142 poena 7) za lobanju medvjeda 65 poena Preparirana divljač i njeni preparirani djelovi (kao trofeji) mogu se iznijeti iz zemlje samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove lovstva, o čemu se vodi posebna evidencija. Ne mogu se iznijeti iz zemlje preparirani djelovi divljači (glava sa rogovljem, rogovi, kao i kljove vepra) čiji trofeji prelaze broj propisanih poena u stava 1. ovog člana. V. SPREČAVANJE I NAKNADA ŠTETE Član 55. Korisnik lovišta dužan je da preduzima mjere za sprečavanje štete koju zaštićena divljač može pričiniti ljudima ili njihovoj imovini. Vlasnici stoke i zemljišta na kojima se prostire lovište ili koja su u blizini lovišta, dužni su da na tom zemljištu i objektima preduzimaju sve mjere za sprečavanje štete od divljači.

Bliže propise o mjerama iz stava 1. i 2. ovog člana i načinu i postupku za ostvarivanje naknade štete od zaštićene divljači donosi ministarstvo nadležno za poslove lovstva. Član 56. Za štetu koju pričini lovostajem zaštićena divljač odgovoran je korisnik lovišta. Pravo na naknadu štete iz stava 1 ovog člana prirada vlasniku, odnosno korisniku zemljišta samo pod uslovom da je preduzeo propisane mjere za sprečavanje štete od divljači. Član 57. Fizička i pravna lica koja pričine štetu u lovištu bespravnim lovom ili na bilo koji drugi bespravan način, dužni su da korisniku lovišta naknade štetu. Naknada štete iz stava 1. ovog člana obračunava se po odštetnom cjenovniku, koji donosi ministarstvo nadležno za poslove lovstva. VI. SREDSTVA ZA ZAŠTITU I UZGOJ DIVLJAČI I UNAPREĐIVANJE LOVSTVA Član 58. Sredstva za zaštitu, uzgoj divljači i unapređivanje lovstva obezbjeđuju se iz: 1) prihoda korisnika lovišta ostvarenih gazdovanjem lovištem u visini od najmanje 30% tog prihoda; 2) sredstava koja korisnik lovišta ostvari po osnovu naknade štete; 3) sredstava obezbijeđenih u budžetu Republike za podsticanje razvoja lovstva; 4) ostalih izvora. Član 59. Sredstva iz čl. 58. st. 1. tač. 1 i 2 ovog zakona utvrđuje korisnik lovišta i posebno ih evidentira. O izdvajanju i utrošku sredstava iz stava 1. ovog člana, korisnik lovišta je dužan da obaviještava ministarstvo nadležno za poslove lovstva, najmanje jedanput godišnje. Član 60. Sredstva iz čl. 58. st. 1. tač. 3 ovog zakona koriste se za: nabavku i unošenje divljači u lovište, ograđivanje lovišta, intenzivno gajenje divljači, podizanje lovno-tehničkih objekata u lovištu, izradu lovnih osnova, stručno obrazovanje čuvara lovišta i drugih radnika u lovstvu, naučnoistraživački rad, zimsku prehranu i drugo, u skladu sa programom podsticajnih mjera za unapređenje zaštite i uzgoja divljači, koji donosi ministarstvo nadležno za poslove lovstva, uz saglasnost Vlade.

Raspodjelu sredstava za realizaciju programa iz stava 1. ovog člana vrši ministarstvo nadležno za poslove lovstva, na osnovu oglasa, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Pravo na dodjelu sredstava imaju korisnici lovišta koji se bave unapređenjem lovstva, ako obezbijede sopstveno učešće od najmanje 50% predračunske vrijednosti radova na projektu. O korišćenju podsticajnih sredstava, ministarstvo nadležno za poslove lovstva sa korisnikom lovišta zakljužuje ugovor. VII. INSPEKCIJSKI NADZOR Član 61. Inspekcijski nadzor u oblasti lovstva vrši ministarstvo nadležno za poslove lovstva. Poslove iz stava 1. ovog člana vrše lovni inspektori. Lovni inspektor ima obavezu i ovlašćenje da vrši kontrolu: 1) propisanih uslova koje korisnik lovišta mora ispunjavati za gazdovanje lovištem; 2) sprovođenja lovnih osnova i godišnjeg izvođačkog plana; 3) poslovnih knjiga i ostale dokumentacije, kada je to potrebno radi uvida u korišćenje sredstava, primjenu propisa i mjera koje se odnose na divljač i lovišta; 4) lovljenja divljači, dozvola za lovljenje divljači, propratnica i trofejnih listova za ulovljenu divljač; 5) objekata u lovištu i radova koji se izvode u lovištu; 6) izdvajanja, obračuna, evidentiranja i korišćenja sredstava iz člana 58. ovog zakona; 7) mjera za sprečavanje štete od divljači. Član 62. U vršenju poslova iz člana 61. ovog zakona, lovni inspektor je, pored ovlašćenja utvrđenih Zakonom o inspekcijskoj kontroli, obavezan da: 1) privremeno zabrani lov i druge radnje koje su protivne odredbama ovog zakona i propisa donijetih na osnovu njega; 2) privremeno oduzme protivpravno ulovljenu ili protivpravno prisvojenu uginulu divljač ili njene djelove, odnosno protivpravno stavljenu divljač ili njene djelove u promet, kao i sredstva i predmete kojima su izvršene te radnje;

3) naredi preduzimanje odgovarajućih mjera i radnji radi otkljanjanja utvrđenih nepravilnosti; 4) zabrani obavljanje lovne djelatnosti ili pojedinih poslova za određeno vrijeme, ukoliko se ta djelatnost, odnosno poslovi obavljaju suprotno ovom zakonu i propisima donijetim na osnovu njega; 5) obavještava nadležne organe o zapaženim nepravilnostima za čije otklanjanje je nadležan drugi organ. VIII. KAZNENE ODREDBE Član 63. Pravno lice kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od pedesetostrukog do dvjestapedesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici, ako: 1) za vrijeme trajne zabrane lova, lovostaja ili skraćivanja lovne sezone, odnosno lovnih dana dozvoli lov zaštićene odnosno nezaštićene divljači (čl. 13. st. 1. - 3.); 2) ne zabrani lov određene vrste lovostajem zaštićene divljači, ako u lovištu nastane osjetnije smanjivanje brojnog stanja te divljači ili ne preduzme sve mjere (unošenje divljači i dr.), radi uspostavljanja brojnog stanja te divljači (član 14. st. 1.); 3) vrši trovanje divljači (član 17); 4) ne obezbijedi da stručne poslove uzgoja, zaštite i organizovanja lova divljači obavljaju lica sa odgovarajućom školom (član 21.) ili ne obezbijedi ili organizuje službu čuvanja lovišta na propisan način (član 22. st. 1.); 5) lovište koje mu je dato na gazdovanje ustupi drugom pravnom licu ili ga izda u zakup (član 33.); 6) lovištem gazduje bez lovne osnove (član 37. st. 1.) ili lovnu osnovu ne donese u određenom roku iz člana 37. st. 3. ili člana 70. st. 2. ovog zakona; 7) ne izdvoji pod zabran najmanje 1/4 lovno-produktivne površine lovišta radi stvaranja što povoljnijih uslova za reprodukciju divljači (član 38. st. 1.) ili dozvoli lov zaštićene divljači na izdvojenom dijelu lovno-produktivne površine lovišta u roku iz člana 38. st. 2. ovog zakona; 8) lovnu osnovu sprovodi bez godišnjeg lovnog plana (član 42. st. 1.) ili ako godišnji lovni plan nije u skladu sa lovnom osnovom (član 42. st. 3.); 9) dozvoli stranim državljanima lov protivno odredbama člana 48. ovog zakona; 10) dozvoli iznošenje iz zemlje trofeja divljači čija je vrijednost izražena u poenima veća od utvrđene vrijednosti u članu 54. ovog zakona;

11) ne utvrđuje ili posebno ne evidentira sredstva za zaštitu, uzgoj divljači i unapređivanje lovstva (član 59.) ili podsticajna sredstva obezbijeđena u budžetu Republike koristi protivno članu 60. st. 1. ovog zakona; 12) privremeni godišnji plan gazdovanja lovištem ne donese u roku iz člana 71. ovog zakona. Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Član 64. Pravno lice kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici, ako: 1) unosi u lovište nove vrste divljači stranog porijekla bez prethodne zdravstvene kontrole ili bez prethodnog odobrenja ministarstva nadležnog za poslove lovstva (član 14. st. 2.); 2) postupi protivno zabrani iz člana 16. st. 1. ovog zakona ili dozvoli hvatanje i prisvajanje mladunaca, legla i jaja zaštićene divljači bez prethodne saglasnosti ministarstva nadležnog za poslove lovstva (član 16. st. 2.); 3) nezaštićenu divljač, pse i mačke lutalice i ostale štetočine u lovištu ne svede na brojno stanje kojim se neće ugrožavati zaštićena divljač i domaće životinje (član 20.); 4) za čuvara lovišta postavi lice koje ne ispunjava uslove iz člana 22. stav 2. ovog zakona ili za čuvara lovišta ne obezbijedi službeno odijelo, naoružanje i legitimaciju, u skladu sa propisom ministarstva nadležnog za poslove lovstva iz člana 22. st. 4. ovog zakona; 5) gazduje lovištem, a ne ispunjava uslove iz člana 26. ovog zakona; 6) u određenom roku, po potpisivanju ugovora o gazdovanju lovištem, ne izvrši vidno obilježavanje granica lovišta, zabrana i rezervata i trajno ih održava (član 34.); 7) godišnji lovni plan nije izrađen u skladu sa članom 42. st. 1. ovog zakona ili ako ne vodi evidenciju izvršenih radova i sprovedenih mjera predviđenih godišnjim lovnim planom, odnosno ne dostavi izvještaj ministarstvu nadležnom za poslove lovstva o tim radovima i mjerama, u roku određenom članom 42. st. 2. ovog zakona; 8) ne ustanovi i ne vodi katastar lovišta (član 43. st. 1.) ili podatke katastra ne dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove lovstva u propisanom roku (član 43. st. 2.); 9) dozvoli ili vrši lov lovostajem zaštićene divljači van lovišta (član 44. st. 2.), odnosno dozvoli ili vrši lov nezaštićene divljači na površinama van lovišta, ako je na njima zabranjem lov (član 44. st. 3.); 10) svojim opštim aktom ne utvrdi prava, uslove i druga pitanja vezana za lov (član 45. st. 1.);

11) dozvoli lov divljači protivno članu 46. st. 1. ovog zakona ili izda dozvolu za lov i lovnu kartu protivno stavu 2. ovog člana; 12) dozvoli lov divljači protivno članu 51. ovog zakona; 13) dozvoli odstrijel zaštićene divljači protivno članu 52. ovog zakona; 14) dozvoli iznošenje iz lovišta i stavljanje u promet trofeja divljači za koje nije izdata propratnica, odnosno trofejni list (član 53. st. 1.) ili ne izdaje propratnicu, odnosno trofejni list na propisanom obrascu (član 53. st. 3.); 15) ne preduzme propisane mjere za sprečavanje šteta koju može nanijeti divljač (član 55.). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od trostrukog do petnaesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici. Član 65. Fizičko lice kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od trostrukog do petnaesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici, ako: 1) za vrijeme trajne zabrane lova, lovostaja ili skraćivanja lovne sezone, odnosno lovnih dana ili zabrane lova određene vrste lovostajem zaštićene divljači lovi, progoni ili namjerno uznemirava zaštićenu ili nezaštićenu divljač (čl. 13. i čl. 14. st. 1.); 2) se kao vlasnik, odnosno korisnik zemljišta, vode i šume ne stara o divljači koja se na njima zadržava, a nalaze se van lovišta (član 15.); 3) postupi protivno zabrani iz člana 16. ovog zakona; 4) vrši trovanje divljači (član 17); 5) se neovlašćeno kreće sa puškom, lovačkim psima ili drugim sredstvima za lov kroz lovište ili van puteva koji služe opštoj upotrebi bez odobrenja korisnika lovišta (član 18.); 6) na zahtjev čuvara lovišta postupi protivno članu 23. st. 3. ovog zakona; 7) na izdvojenom dijelu lovno-produktivne površine lovi zaštićenu divljač dok su te površine pod zabranom (član 38. st. 2.); 8) kao vlasnik, odnosno korisnik zemljišta i vode na kojima se prostire lovište ne dozvoli radnje i mjere predviđene lovnom osnovom (član 39.); 9) lovi zaštićenu divljač van lovišta (član 44. st. 2.) ili lovi nezaštićenu divljač protivno članu 44. st. 3. ovog zakona; 10) lovi divljač protivno članu 46. st. 1. ovog zakona; 11) kao strani državljanin lovi protivno članu 48. st. 1. ovog zakona;

12) na poljoprivrednom zemljištu u lovištu koje je zasijano ili zasađeno određenim kulturama lovi u vrijeme kada bi to štetilo tim kulturama (član 49.); 13) lovi divljač protivno čl. 50. ili 51. ovog zakona; 14) iz lovišta iznese i stavi u promet trofej divljači za koji nije izdata propratnica, odnosno trofejni list (član 53. st. 1.). Član 66. Za prekršaje iz člana 65. st. 1. tač. 5, 6, 8. i 12. ovog zakona ovlašćeno lice od fizičkog lica naplaćuje novčanu kaznu na lice mjesta u dvostrukom iznosu minimalne zarade u Republici. Član 67. Za prekršaje iz člana 65. st. 1. tač. 1, 3, 4, 7, 9, 10, 11, 13 i 14. ovog zakona fizičkom licu će se pored kazne izreći i zaštitna mjera oduzimanja sredstava i predmeta koji su upotrijebljeni ili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili su nastali prekršajem. Za prekršaje iz člana 65. st. 1. tač. 1, 3, 5, 6, 7, 9, 13 i 14. ovog zakona fizičkom licu će se izreći i zaštitna mjera oduzimanja lovačke dozvole. Zaštitnom mjerom oduzimanja lovačke dozvole učiniocu prekršaja zabranjuje se lov u trajanju do jedne godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana upisa u lovačku dozvolu. Upis mjere u lovačku dozvolu vrši izdavalac mjere. Član 68. Privremeno oduzimanje sredstava, predmeta i proizvoda iz člana 67. ovog zakona vrše čuvari lovišta, lovni inspektori i radnici policije. O privremeno oduzetim sredstvima, predmetima i proizvodima, lica iz stava 1. ovog člana dužna su izdati potvrdu sa tačnim naznačenjem sredstava, predmeta i proizvoda i nalog za njihovo čuvanje. O izvršenom privremenom oduzimanju sredstava, predmeta i proizvoda, lica iz stava 1. ovog člana dužna su da odmah obavijeste organ nadležan za pokretanje postupka zbog učinjenog prekršaja. IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 69. Lovišta će se ustanoviti u roku od 6 mjeseci od dana stupannja na snagu ovog zakona. Član 70.

Program razvoja lovstva donijeće se u roku od 6 mjeseci od dana ustanovljenja lovišta u smislu člana 69. ovog zakona. Lovne osnove donijeće se u roku od 6. mjeseci od dana donošenja programa iz stava 1. ovog člana. Član 71. Do donošenja lovne osnove iz člana 70. stav 2. ovog zakona, lovištem će se gazdovati na osnovu privremenog godišnjeg plana gazdovanja koji izrađuje i donosi korisnik lovišta, najkasnije u roku od mjesec dana od dana dobijanja lovišta na gazdovanje, a odobrava ga ministarstvo nadležno za poslove lovstva. Član 72. Organizacija koja je gazdovala lovištem do dana stupanja na snagu ovog zakona gazdovaće tim lovištem do ustanovljenja i predaje lovišta na gazdovanje po ovom zakonu. Član 73. Bliži propisi, na osnovu ovlašćenja iz ovog zakona, donijeće se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Do donošenja propisa na osnovu ovlašćenja iz ovog zakona primjenjivaće se propisi koji su donijeti na osnovu ovlašćenja iz Zakona o lovstvu ("Sl. list SRCG", br. 15/80, 36/83, 39/89 i "Sl. list RCG", br. 46/91 i 59/92), ukoliko nijesu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. Član 74. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o lovstvu ("Sl. list SRCG", br. 15/80, 36/83, 39/89 i "Sl. list RCG", br. 46/91 i 59/92). Član 75. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sl. listu Republike Crne Gore".