GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA ISSN GODINA XXI. BROJ 83. RUJAN rujna Mihoja

Транскрипт

1 GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA ISSN GODINA XXI. BROJ 83. RUJAN rujna Mihoja

2 S A D R Ž A J GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA GODINA XXI. BROJ 83. / RUJAN I M P R E S U M Izdavač Općina Malinska-Dubašnica Ul. Lina Bolmarčića 22, Malinska Tel. 051/ ; Faks Izvršni izdavač Glosa d.o.o. Rijeka, Kršinićeva 14 Za izdavača i glavni urednik Robert Anton KRALJIĆ Uredništvo Bernard CVELIĆ Katica CVELIĆ Marin DAŠEK Ivan DERMIČEK Danijel DRPIĆ Tomislav GALOVIĆ Iva JURASIĆ LONČARIĆ Robert Anton KRALJIĆ Daniel MANZONI Bojana MOROŽIN Petrica MRAKOVČIĆ Ivan PETRŠORIĆ Doris ŠABALJA Miroslav TOPIĆ Ivan TURČIĆ Nedeljka TURČIĆ Milena ŽIC Tehničko uređenje i priprema za tisak Tempora, Rijeka Tisak AKD d. o. o. Zagreb Naklada 1200 primjeraka Naši zvoni izlaze četiri puta godišnje List je besplatan. Naši zvoni mogu se preuzeti i na općinskom internetskom portalu: Na naslovnici: Zvonik i župna crkva sv. Mihovila arkanđela u Sv. Vidu Snimio Ivica BRUSIĆ BRUJO MIHOJA Bog na trajnom godišnjem odmoru?...3 DAN OPĆINE 25 godina od osnutka Općine...4 Bogat program za Dan Općine...6 Naš istaknuti mještanin...7 Ja sam valjda nemirni duh, stalno se guram naprijed...7 OPĆINA Susret mladih iz bratimljenih općina Slovačke, Francuske i Njemačke...9 Konstituirana vijeća mjesnih odbora...10 Uređena je pasara Božjan...11 TURIZAM Najbrojniji gosti su Nijemci...11 Središta okupljanja Trg branitelja, Jaz, Galerija sv. Nikole...12 Kakvu budućnost želimo?...13 GOSPODARSTVO Navodnjavanje Dubašljanskog polja prijeka je potreba današnjeg naraštaja za sigurniju budućnost...14 OKOLIŠ Novi sustav prikupljanja otpada dugoročno nudi pozitivne pomake...16 Okoliš i baština najvažniji su čimbenici slike o otoku Krku...17 VIJESTI Veselimo se novim članovima...18 Posjet udruzi iznajmljivača...18 Besplatna izobrazba za iznajmljivače obiteljskog smještaja...19 Pano za uspomenu iz Malinske...19 Malinska im je najveća ljubav...20 Tradicionalni susret dubašljanskih iseljenika...20 KULTURA Znanstveni skup Mostir svete Marije na Glavi Otoka...21 Fra Ignacij Radić najznamenitiji Svetovičanin-Miholjac u 20. stoljeću...22 ŠKOLA Snažnije kroz život...23 Obilježen je dan rođenja Branka Fučića...24 e-dnevnici zamijenili papirnate razredne knjige...24 Oproštaj osmaša prvašića u dva razreda...25 HUMORESKA Rabi promovirat!...26 SPORT Prvo mjesto za reprezentaciju Hrvatske...27 Andrej Krstinić drugi na svjetskoj rang listi...27 Upisi novih članova u Športski streljački klub Dub...27 Školu jedrenja prošlo 36 polaznika...28 Kvarner pliva...28 Nikola Jurić i Walter Marelja najbolji krstaši...29 Marino Čaljkušić najbolji ribolovac...29 Eli Znaor nagrada Općine za godinu...30 Upisi u Kickboxing klub Malinska...30 Trideset i treća Ljetna škola šaha...31 Mia Lukić osvojila prvo mjesto...31 Vjenčani, rođeni i umrli...31 KAMIČIĆI Z DUBAŠNICE (1) Smokve...32 NAŠI ZVONI 2

3 MIHOJA Uz 29. rujna Mihoju Bog na trajnom godišnjem odmoru? Piše Ivan TURČIĆ, župnik u Sv. Vidu Uto se zametnu rat u nebu koji je Mihael sa svojim anđelima morao voditi protiv Zmaja. Zmaj i njegovi anđeli prihvatiše borbu, ali je ne mogoše izdržati. I mjesta za njih više nije bilo u nebu. /Otk 12, 7-9/ Ratovi su izgleda, ovakvi ili onakvi, dio svakoga ljudskog života, a kršćanskog posebice. Ikonografija od visokoga srednjeg vijeka nadalje prikazuje Mihaela u suvremenoj vojničkoj opremi: u oklopu, kacigi, sa štitom i kopljem, a sv. Pavao u jednoj od svojih poslanica piše ovako: Zato uzmite i na se stavite bojnu opremu Božju da se mognete oduprijeti u zli dan i, kad sve nadvladate, održati se. Dakle, stojte čvrsto! Opašite svoje bokove istinom, obucite oklop pravednost, obujte noge spremnošću za radosnu vijest mir! U svemu uzmite veliki štit vjeru; njime ćete moći ugasiti sve goruće strijele Zloga! Prihvatite kacigu ono čim se spasava i mač Duha, to jest riječ Božju, sa svakovrsnom prošnjom i molitvom. Molite u jedinstvu s Duhom u svakoj prigodi, i k tome bdijte sa svom ustrajnošću i svakovrsnom molitvom za sve svete... /Ef 6, 13-19/ Ovaj me narod usnama časti, a srce mu je daleko od mene Vrijeme godišnjih odmora polako je iza nas, vratili smo se uobičajenom ritmu svakodnevice, ali naviru neka pitanja vezana uz to doba godine. Svakog mi je ljeta zanimljivo promatrati u našim župnim crkvama strukturu ljudi koji dolaze na sv. mise. Neki naši domaći kao da nestanu, a njihova mjesta u crkvi zauzmu nepoznati ljudi, koji očito i na godišnjem odmoru ne mogu bez Boga. Crkve su nam po ljeti pune ili prepune. Koliki je to postotak onih koji dolaze na godišnji i ne mogu bez Boga jer se moraju boriti protiv Zloga, ne znam. Broj naših koji su valjda poslali Boga na godišnji, ili misle da im Bog po ljeti nije potreban, ili nemaju vremena za Njega, dalo bi se približno prebrojiti. Uvijek se pitam što se to događa u našim glavama i kako to mislimo svojim ljudskim snagama pobijediti Zloga, ako na sebe ne stavimo bojnu opremu Božju? Ošamute li nas visoke temperature ili nešto drugo pa ne znamo više ni tko smo, ni što smo? Je li Mamon personifikacija lakomosti i neumjerene požude za bogatstvom jače božanstvo od našeg Boga? Čitajući najave slavlja naših kršćanskih svetkovina i blagdana u ljetnim mjesecima, ili izvješća nakon proslava, ostaje dojam da je proslava Boga na zadnjem mjestu, a u nekima ga nema ni tamo. Rad nedjeljom i blagdanom je priča za sebe. Tako se radovi na jednom novom trgovačkom centru nisu prekinuli ni na Veliku Gospu, crkvenu svetkovinu i državni blagdan i neradni dan, jer Mamon valjda mora u taj centar useliti što prije. Možda se i na našem narodu polako počinje ostvarivati davno prorokovanje Izaijino: Ovaj me narod usnama časti, a srce mu je daleko od mene. Uzalud me štuju naučavajući nauke uredbe ljudske. Kada je Isus citirao Izaiju proroka svome narodu, rekao im je da su licemjeri. Koja je pokojnikova obitelj? Još me je jedna pojava nakon ljeta navela na razmišljanje. Ne samo da šaljemo Boga na godišnji ili se od Njega odmaramo, nego kao da nam i na završetku našega života Njegovo milosrđe više nije potrebno. Naime, čitajući osmrtnice u novinama, sve je više obavijesti da će se pokojnika pokopati u krugu obitelji ili je već to tako učinjeno. Postavlja se pitanje, je li onda potrebna prisutnost svećenika na tom sprovodu ako on nije član obitelji? I sljedeće pitanje koje se nama vjernicima nameće je, koja je to u tom trenutku pokojnikova obitelj? Je li to samo ona s kojom je pokojnik bio rodbinski vezan ili je to župna zajednica koja će svojom brojnošću pokazati da, oboružana vjerom u prekogrobni život u tim trenutcima želi moliti za pokojnikovu dušu da joj se Bog smiluje i izbriše svaku zloću ako je koja još na njoj ostala? Tko smije uskratiti tu milost pokojniku i bi li se pokojnik s takvim sprovodom složio kad bi ga se moglo pitati? U nekim se, doduše, osmrtnicama navodi da je to bila pokojnikova želja, ali se onda postavlja i pitanje, je li ga njegova kršćanska obitelj poučila što je za spas njegove duše bolje? Nakon svega čini mi se da je svakomu od nas potrebno kompletirati Božju opremu na nama i vratiti Boga s godišnjeg odmora kako nam se ne bi dogodilo da izgubimo bitku protiv Zloga, i kako kaže sv. Ivan izgubimo mjesto u nebu. I zato: Sveti Mihaele arkanđele brani nas u boju, protiv pakosti i zasjeda đavolskih budi nam zaklon! Neka mu zapovijedi Bog, ponizno molimo, i ti, vojvodo vojske nebeske, Sotonu i duhove zlobne koji svijetom obilaze na propast duša božanskom jakošću u pakao protjeraj! Amen. NAŠI ZVONI 3

4 DAN OPĆINE 25 godina od osnutka Općine Piše Robert Anton KRALJIĆ, načelnik Općine Poštovani stanovnici Općine Malinska-Dubašnica, Ovog smo ljeta proslavili 25 godina od uspostave Općine koja se prvotno zvala Općina Malinska, da bi se godine ime preimenovalo u današnji oblik. Općinsko vijeće je na sjednici 12. srpnja donijelo Odluku o dodjeli javnih priznanja za godinu. Zahvalnice počasnim građanima gospođi Milici Hržić i gospodinu Milanu Radiću, kao i Posebno priznanje Općinskog vijeća gospodinu Miroslavu Lešku, gospodinu Friedrichu Bieglu i Udruzi Dubašnica Social Club iz New Yorka, dodijeljene su na svečanoj sjednici 19. lipnja u povodu Dana Općine Malinska-Dubašnica. Bila je to prilika da ovim putem izrazimo zahvalu svima za doprinos društvu i zajednici u proteklim vremenima, kao i sadašnjem ustrajnom zalaganju za prosperitet ovoga kraja. Turistička sezona približava se kraju, a ovog ćemo se ljeta, odnosno jednoga njegovoga kraćeg dijela sjećati prije svega po iznimno visokim temperaturama koje se niti noću nisu bitno smanjivale, a onda nam je nekako naglo stigla jesen. Ipak nadamo se nastavku lijepog vremena i produžetku turističke sezone. Lijepo je vrijeme važno i za početak ili nastavak većih građevinskih radova, koje su planirali Općina i privatni investitori. Naši su gosti na Polinarovi bili posada tradicijskog plovila iz Grada Krka bragoca Paulina. Posljedice apartmanizacije i izmjene Prostornog plana Izgradnja velikog broja apartmana, o kojoj se mnogo puta govorilo i pisalo, sve se više u praksi očituje u negativnom kontekstu. Točan broj ljudi u samoj špici turističke sezone u našoj Općini, zbog mnoštva neprijavljenih turista i posjetitelja, nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali prema nekim slobodnim procjenama moglo bi se raditi o brojci od 28 do 32 tisuće ljudi. Nije potrebno spominjati što ovakav broj ljudi u određenom razdoblju znači za malo područje poput naše Općine, za javne površine, parkirališta, promet, kupališta, odlagališta otpada, buku, itd. Problem postaje još veći kada nema dovoljno radne snage za odgovor ovakvom izazovu, s čime se sve više susreću i mnogi ostali poslodavci. Poučeni ovogodišnjim iskustvima, što skorije treba krenuti s pripremama za narednu turističku sezonu i kolikogod je moguće nastojati poboljšati sve ono što je kvalitetnom turizmu potrebno. Petim Izmjenama i dopunama Prostornog plana, čije je donošenje u postupku, na 500 m 2 bit će moguća izgradnja dvije stambene jedinice, za razliku od dosadašnjih šest, a na 1000 m 2 četiri stambene jedinice. Među ostalim korekcijama Plana, omogućit će se lakše uređivanje i građevinski zahvati na morskoj obali, a onemogućit će se daljnja izgradnja ravnih krovova. Budući da nam je dobar dio obale izgradnjom tisuća apartmana nepovratno uništen, na ovaj ćemo način pokušati spasiti što se spasiti dâ, a to su nam koliko-toliko očuvana sela naše još uvijek lijepe Općine. Neprestano se nameće pitanje, zašto se morala dogoditi ovakva izgrađenost? Što se tiče zahtjeva stanovnika za proširivanjem građevinskih područja kojih i dalje ima previše, o njima će se odlučivati u sveobuhvatnim izmjenama Prostornog plana koje će uslijediti nakon navedenih ciljanih izmjena. Nastavak radova Zbog zabrane radova u ljetnim mjesecima, niti Općina nije poduzimala opsežnije građevinske radove. Nakon izgradnje kanalizacije, tijekom lipnja je završeno asfaltiranje u Portu, Vantačićima i Sv. Vidu kako je i planirano; završeni su i radovi na dječjem igralištu u Sv. Antonu, te sanirane rupe na cestama. U pripremi su radovi na uređenju, odnosno završetku radova u Dubašljanskom drmuniću kako bi djeca mogla čim prije koristiti to područje za igru; podnijet je zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole obuhvata 3. (od novog trga do ugostiteljskog objekta Volta); pokrenut je postupak izrade projekta obuhvata 1. A. (Interpretativni centar kupalište Rupa), kao i obuhvata 5. (zgrada Turističkog ureda pored pošte). Od polovine rujna nastavlja se izgradnja EU projekta odvodnje fekalnih voda na području Porat Vantačići i Sv. Vid Maršići. Planira se u ovoj godini početak 1. faze uređenja sportskog parka Bogovići, te probijanje ceste u radnoj zoni K3 Barušići. Za cestu spoj Markat Jaz očekuje se izdavanje građevinske dozvole i početak radova najesen, a u fazi projektiranja je cesta Jaz Kvarnerska ulica. Cesta Markat Ulica N. Tesle i Markat more u fazi je projektiranja oborinske odvodnje. Izgradnja oborinske odvodnje planira se u ulicama braće Turčić i Ivana Zajca, N. Tesle, Branka Župana i Ulici R. Boškovića. Sredinom rujna NAŠI ZVONI 4

5 DAN OPĆINE trebalo bi se započeti s 1. fazom radova na cesti D 102 na području naselja Žgombići. Asfaltirana je neuređena cesta na području naselja Žgombići i za dio Maršića u smjeru Rasopasna. Na području Dražina završena je izgradnja nogostupa te je uređena i osvjetljena staza u Barušićima kod crkvice sv. Pavla. Kod doma u Milovčićima planira se uređenje i asfaltiranje. Nastavit će se i s postavljanjem javne rasvjete, posebice spoja Sv. Anton Sablići. Priprema se i preuređenje staroga dječjeg vrtića u Dom udruga, vrijednosti od oko 1,5 milijun kuna. Planiramo i sanaciju fasade na objektu mrtvačnice te nastavak projektiranja Zelene tržnice nakon legalizacije poslovne zgrade Markat. Otkupljeno i obnovljeno tradicijsko plovilo Uoči blagdana Polinarove, u pratnji limene glazbe, krčkog bragoca Paulina, brojnih jedrilica i ostalih plovila, na mulu u Malinskoj upriličen je doček obnovljenoga tradicijskog plovila Božjan koji je Općina Malinska-Dubašnica otkupila i dijelom obnovila u malinskarskom škveru. Time se i naša Općina pridružila brojnim gradovima i općinama na Jadranu koji njeguju i promiču tradicijsku brodogradnju kao dio maritimne kulture našeg podneblja, što je zasigurno zanimljivo i brojnim posjetiteljima naše Općine. Posebno zahvaljujem Krčanima koji su doplovivši svojim bragocom Paulina zajedno s malinskarskim jedriličarskim klubom uveličali ovaj događaj. Valja spomenuti da je, osim raznih projektiranja šetnica i plaža, produžena šetnica Rajske ceste u smjeru Čufa i Njivica za otprilike 200 metara, pa se ovom prigodom još jednom zahvaljujemo svim vlasnicima zemljišta na području od Bogovske zakote spod lokve do pročistača otpadnih voda, za ustupljenu služnost i mogućnost da se taj put kvalitetno uredi. Time je praktički ostalo još oko 50-ak metara do asfaltiranog puta koji vodi do spomenutog objekta i područja Općine Omišalj, točnije Kijca, što će se nastojati učiniti tijekom godine. Potkraj ove godine navršit će se stotinu godina od ustanovljenja Župe sv. Mihovila u Sv. Vidu, što ćemo tijekom godine obilježiti programom i prigodnom knjigom Antona Bozanića. Svim župljanima Župe Sv. Vid-Miholjice, u ime službenika Općine Malinska-Dubašnica i svoje osobno ime, čestitam Mihoju, blagdan zaštitnika i suzaštitnika Općine, sv. Mihovila. Produžena je šetnica Rajske ceste u smjeru Čufa i Njivica za otprilike 200 metara. Ovogodišnju su Polinarovu uveličala jedra Jedriličarskog kluba Malinska i krčkih tradicijskih plovila. NAŠI ZVONI 5

6 DANI OPĆINE Polinarova Bogat program za Dan Općine U povodu 25. obljetnice osnutka Općine Malinska-Dubašnica i blagdana sv. Apolinara, sveca zaštitnika Župe u Dubašnici, Dan Općine je i ove godine tradicionalno obilježen svečanom sjednicom Općinskog vijeća te bogatim programom Polinarove. Svečana sjednica Općinskog vijeća održana je uoči Dana Općine, 19. srpnja, u školskoj dvorani u Bogovićima, koju su svojom prisutnošću uveličali uzvanici, među kojima predsjednik Županijske skupštine Erik Fabijanić, čelnici susjednih općina i gradova, načelnik slovačke Općine Fulianka Miroslav Leško, nekadašnji i aktualni općinski vijećnici, crkveni vjerodostojnici, predstavnici udruga civilnog društva te brojni uvaženi gosti. Sjednica je započela mantinjadom u izvedbi domaćih sopaca, a potom i državnom himnom u izvedbi ženske klape Vejanke, koja je pjesmom u više navrata pratila svečanu sjednicu do završetka. Sjednicu je otvorila predsjednica Općinskog vijeća Mirjana Maršić, a prisutnima se obratio općinski načelnik Robert Anton Kraljić, koji je tom prigodom uzvanike podsjetio na događanja, projekte i obavljene radove unatrag 25 godina postojanja Općine Malinska-Dubašnica, kao i one koji predstoje u budućnosti. I ove su godine dodijeljena priznanja i novčane nagrade sportašima za ostvarena postignuća na državnim i međunarodnim natjecanjima u godini: Eli Znaor, članici Kickboxing športske udruge Dubašnica, Andrijanu Kovačiću, Nikoli Kovačiću, Pauli Kraljić i Danielu Dudi, članovima Šahovske škole Goranka, te Matiji Kosiću, Denisu Latinoviću i Patriku Špleharu, članovima Športskoga streljačkog kluba Dub Malinska. Zahvalnica počasnom građaninu pripala je Milici Hržić i dr. Milanu Radiću, koji su svojim dugogodišnjim javnim i društvenim radom pridonijeli ugledu i razvoju Općine. Posebno priznanje Općinskog vijeća pripalo je Dubašnica Social Clubu iz New Yorka za dugogodišnje okupljanje naših iseljenika i pružanje pomoći domovini, te Friedrichu Bieglu za doprinos u uspostavi prijateljskih odnosa između njemačke Općine Grosshabersdorf i Općine Malinska-Dubašnica. Također je posebno priznanje pripalo Miroslavu Lešku, načelniku Općine Fulianka za doprinos u uspostavi prijateljskih odnosa između slovačke Općine Fulianka i Općine Malinska-Dubašnica. Nastup Limene glazbe Krk Posebno priznanje Općinskog vijeća pripalo je Miroslavu Lešku, načelniku slovačke Općine Fulianka (lijevo) i Dubašnica Social Clubu iz New Yorka koje je primio Josip Žgombić (desno) (Snimio Milovan KIRINČIĆ) NAŠI ZVONI 6

7 DAN OPĆINE Dr. Milan RADIĆ, počasni građanin Općine Malinska-Dubašnica Naš istaknuti mještanin Milica HRŽIĆ, počasna građanka Općine Malinska-Dubašnica Ja sam valjda nemirni duh, stalno se guram naprijed Razgovarala Ivana MIŠKOVIĆ Milan Radić, Mirjana Maršić i Robert Anton Kraljić (Snimio Milovan KIRINČIĆ) Dr. Milan Radić, specijalist radiolog, se nakon završenog školovanja u Rijeci vratio u Malinsku te većinu svojega radnog vijeka proveo radeći u Domu zdravlja Krk. Aktualni je predsjednik Športsko-ribolovne udruge Lastavica, koja promiče sportski ribolov na moru te sudjeluje u brojnim natjecanjima, od klupskih, međuopćinskih do županijskih i državnih. Predsjednik je Udruge Povijesno društvo otoka Krka, koja promiče povijesnu baštinu otoka Krka. Aktualni je tajnik Filatelističkog društva Krk. Objavio je brojne stručne i znanstvene članke te knjige vezane uz temu turizam i povijest. Milan Radić je bio i prvi predsjednik tadašnjega Turističkog saveza općine Krk (današnje Turističke zajednice otoka Krka) nakon stvaranja Republike Hrvatske. Istaknuo se u radu Poglavarstva Općine Malinska- Dubašnica u prvom mandatu, bio je predsjednik vijeća nekadašnje Mjesne zajednice, te predsjednik Mjesnog odbora Malinska Bogovići. Sa sigurnošću se može reći da je istaknuti mještanin Malinske koji je do sada ostavio velik trag u medicini, sportu, turizmu i povijesti, te da kao zaljubljenik u sve navedeno svim srcem to čini i dalje. I. D. Na Dan Općine, 20. srpnja, program je započeo misom u župnoj crkvi sv. Apolinara, nakon koje su uzvanici uživali u nastupu zbora i folklora KUU Dubašnica uz prigodni domjenak. Program Polinarove, na 25. obljetnicu, nastavljen je u kasnoposlijepodnevnim satima na Velom mulu, gdje su prisutni čekali uplovljavanje tradicionalno obnovljene pasare Božjan u vlasništvu Općine, te Limene glazbe Krk na brodu Ciklon koji je plovio od Porta do Malinske, nakon čega je uslijedila i zdravica. Program je nastavljen modnom revijom djece iz Osnovne škole na rivi, svečanim vatrometom na lukobranu, te pučkom feštom uz nastup Maje Šuput i grupe D Beni band na školskom igralištu u Bogovićima. Ivana DUBROVIĆ Među ovogodišnjim dobitnicima posebnih javnih priznanja počasnim građanima Općine Malinska-Dubašnica, bila je i Milica Hržić. S posebnim zadovoljstvom i osjećajem duboke zahvalnosti za sve što je u svome životu postigla i za sva znanja koja je drugima prenijela, razgovaram danas s njom. Žena bogatog iskustva, vrijedna supruga, majka, baka i ponosna prabaka... Opišite nam ukratko svoje djetinjstvo u Korniću? Rođena sam u Korniću, od oca Mata Kremenića i majke Darinke Kremenić. Otac je bio stolar, a majka domaćica. Nakon pet godina dobila sam brata Antona. Vrijeme nam je prolazilo u dječjim igrama. Došlo je vrijeme talijanske okupacije i tada je sve krenulo po zlu. Izgubila sam djetinjstvo... Oca su Talijani odveli u logor, a ja sam morala pomagati majci oko brata i svega drugoga u svakodnevnom životu. Bilo je jako teško i nije se imalo od čega živjeti. Došlo je vrijeme za školu. Krenula sam u talijansku školu, u koju sam išla dva razreda. Potom sam školovanje nastavila još dvije godine u Korniću. Nakon rata ostala sam bez oca, strijeljali su ga Nijemci na Kozali, u Rijeci. Ja sam nastavila školovanjem u Gimnaziji u Krku i uspješno sam je završila. Svaki sam dan pješice išla iz Kornića u Krk i nazad. Tada je život bio jako težak. Svakodnevno sam pomagala majci, a išla sam s njom i u Rijeku prodavati rakiju, suhe smokve, vino i sol. Ljubav prema slasticama i slastičarstvu Za Ivana Hržića iz Barušića udali ste se godine i u braku dobili dvije kćeri. Nastavili ste živjeti u Kreme nićima? Majka se udala u Kremenićima godine za Nikolu Karabaića. Tako sam ja došla u Dubašnicu i tu smo malo bolje živjeli. Ovdje sam upoznala mladića, kasnije mojega supruga, Ivana Hržića, iz Barušića i vjenčali smo se godine. Dobili smo dvije kćeri, Ljubicu i Željku. Dobro smo živjeli. Suprug je radio u Rijeci; bio je privatni prijevoznik, a potom se zaposlio u DINI i tamo radio do kraja života. Nakon teške bolesti umro je godine. Od tada živim sama. U kojem vam se trenutku probudila ljubav prema slasticama i slastičarstvu, s obzirom na to da ste svoj radni vijek proveli kao slastičarka? NAŠI ZVONI 7

8 DAN OPĆINE Milica Hržić (u sredini) u društvu predsjednice Općinskog vijeća Mirjane Maršić i načelnika Roberta Antona Kraljića (Snimio Milovan KIRINČIĆ) U to vrijeme ja sam se najprije zaposlila u Dječjem odmaralištu Borovik, u Malinskoj. Radila sam kao kuharica, ali sam češće pripremala kolače i slastice. Preko zime su nas nekoliko, iz Odmarališta, slali na naukovanje slastičarstva u Rijeku. Radila sam u glavnoj slastičarnici koja je tada pekla kolače za cijelu Rijeku. Iduće zime radila sam u hotelu Kontinental, te sam položila ispit za slastičarku i kuharicu. Potom sam u Boroviku radila 10 godina, nakon toga kao slastičarka u odmaralištu Željezare Sisak. Do mirovine sam još radila u hotelu Palace i Hotelima Njivice. U to smo vrijeme imali natjecanje iz slastičarstva koji je uključivao cijeli Jadran i Crnu Goru. Na tom natjecanju, dvije godine zaredom, osvojila sam brončanu medalju (u Šibeniku i Puli). U Opatiji sam osvojila 4. mjesto. Sudjelovala sam i u natjecanju Jela otoka Krka i u izdavanju istoimene knjige. Umirovljenici idu godišnje na desetak izleta Sudjelovali ste sa suprugom, u organizaciji prvih poslijeratnih Dubašljanskih kolejana. Bili ste vrlo aktivni i za vrijeme Dubašljanskih kolejana 2014./2015. godine. Kroz povijest i iskustvo primjećeno je da su nošnje jedno od najviše uništavanih materijalnih kulturnih dobara. Njihova obnova, rekonstrukcija i restauracija problem je mnogih folklornih skupina, ali i pojedinaca. Vi ste i u tome sudjelovali? Davne godine složila se grupica ljudi, među njima moj suprug i ja, kako bismo obnovili običaj kolejana. Problem je bio u tome što nije nađena dobro sačuvana nošnja. Stoga smo nas četiri žene dale sebi obvezu naći bedenu. Našle smo dosta toga, ali sve je bilo uništeno, te je trebalo nanovo prešiti i ukrasiti. Morale smo i sašiti nove košulje. Od suknji smo napravile mušku nošnju. Najviše sam ja šivala, a ostale žene su mi pomagale. Išlo se u Trst po kurdele i ostale ukrase. Kalcete smo same plele i štikale. Muške kape nam je onda na šivaćem stroju radila Marija Kirinčić. Šivanje sam naučila sama, gledala sam stare fotografije i sama naučila šivati nošnju. Sada su obnovljene sve nošnje. Dali smo u Zagreb šivati djevojačke nošnje i nošnje za žene, te plesti marame (facoli). Napravili smo rećine (pinduni) od zlata, naručile smo i muške klobuke. Za ove zadnje kolejane napravilo se više od 100 nošnji. U Općini je sačuvano šest originalnih nošnji od bedene s rubima. Za ubuduće, trebalo bi više angažirati mlade. U tome se trude Danijel Ljutić i Ivona Bajčić, koji su zagriženi za te poslove i treba im pomoći. Od godine aktivna ste članica Udruge umirovljenika Malinske, gdje ste od do danas članica Odbora. Čime se Udruga bavi i na koji način sudjelujete u radu Udruge? Udruga umirovljenika Malinske ima oko 700 članova. Podijeljeni smo po područjima (Malinska-Dubašnica, Njivice, Omišalj i Dobrinjsko). Svako područje ima svoje vodstvo koje obavještava svoje članove o radu i planovima Udruge. Npr, imamo osobu zaduženu za kazalište, to je Slavica Lovrić. Ja sam za sport. Za dijeljenje paketa od Općine i suradnju s Općinom svi smo zaduženi. Što se tiče organizacije izleta, to se dogovorimo zajednički na sastanku. Dobro se slažemo, godišnje idemo na barem desetak izleta. Eto, to sam vam ja! Članica ste Udruge antifašističkih boraca. Najprije ste tri mandata bila predsjednica podružnice Malinska, a od do danas potpredsjednica. Od godine sudjelujete u organizaciji odavanja počasti i polaganju vijenaca na grobove i spomenike palim borcima, u povodu Dana antifašističkih boraca i Dana oslobođenja otoka Krka. Od do godine više ste puta za svoj rad, u podružnici, nagrađivani medaljama i poveljama na republičkoj i županijskoj razini. Odakle crpite tu silnu snagu? Da, aktivna sam i u Udruzi. Ja sam valjda nemirni duh, ja se stalno guram naprijed. Dok sam aktivna, znam da moram obaviti poslove i to me drži. Za vrijeme mojega mandata bili smo kao Udruga organizirano kod tadašnjega hrvatskog predsjednika Josipovića. Evo i jedne anegdote. Kada smo kao Udruga bili na manifestaciji Putovima Domovinskog rata u Gospiću, za vrijeme kratke stanke, mahnula sam tadašnjem ministru Darku Milinoviću, koji je kao gost kafića, za drugim stolom s društvom ispijao kavu. To se spontano mahanje pretvorilo u srdačan razgovor koji je završilo besplatnim objedom za naše članove iz dva autobusa u hotelu Gospić. Što se tiče priznanja, imam ih sva... osim najvišeg! Eto, to sam vam ja... Gospođo Hržić, zahvaljujem Vam na razgovoru. Uz želju da Vas zdravlje što dulje služi, želimo da svojom životnom energijom i umijećima postanete uzor mnogim naraštajima mladih Dubašnice, otoka pa i dalje. NAŠI ZVONI 8

9 OPĆINA Od 24. do 31. kolovoza Susret mladih iz bratimljenih općina Slovačke, Francuske i Njemačke Temeljem Povelje prijateljstva potpisane godine između općina Großhabersdorf iz Njemačke, Święciechowa iz Poljske, Aixe-Sur-Vienne iz Francuske i Malinska-Dubašnica, svake se godine održavaju susreti mladih koje organizira jedna od prijateljskih općina. Ove je godine čast pripala Općini Malinska-Dubašnica koje je ugostila srednjoškolce i njihove mentore. S mladima iz prijateljskih općina družili su se njihovi vršnjaci: Dora Šabalja, Ivana Milčetić, Josip Šime Zrilić, Anto Augustinović, Paula Kraljić i Mia Šimić. Kao domaćini susreta, koji je trajao od 24. do 31. kolovoza, pripremili smo bogat program prema kojemu su mladi imali priliku družiti se u primorskoj i gorskoj Hrvatskoj. Nakon dočeka u kasnim poslijepodnevnim satima u slovenskom odmaralištu Dub u Vantačićima, sljedeći dan smo program započeli s posjetom špilje Biserujke, te ronjenjem u organizaciji Maše Leštan, voditeljice doma u kojem su bili smješteni. Nakon toga su svi sudionici primili diplomu Certificate for discovery diving. Tijekom sedmodnevnog druženja posjetili smo akvarij tropskih i sredozemnih riba te terarij u Krku, bili na izletu brodom na otok Plavnik, kupali se u ljubavnoj špilji. Brodom smo posjetili Rab i Pag, kojom prilikom smo s vodičem razgledali stari dio grada Raba, a na Pagu posjetili lunske maslinike. U gorskom dijelu Lijepe Naše mladi su uživali u nacionalnom parku Plitvička jezera te sljedeći dan na adrenalinskoj vožnji raftingom u Brodu na Kupi. Nakon njihova odlaska iz Vantačića primili smo riječi zahvale na bogatom programu i organizaciji sedmodnevnog druženja, a mi smo sretni i zadovoljni što održavanjem ovoga tradicionalnog susreta omogućujemo mladima razmjenu jezika, kulture i tradicije, uz sport, zabavu i igru. Domaćin susreta mladih sljedeće godine bit će Aixe-Sur- Vienne od 23. do 30. kolovoza. Ivana DUBROVIĆ Mladi su uživali na raftingu na Kupi i posjetili Plitvička jezera. NAŠI ZVONI 9

10 OPĆINA Konstituirana vijeća mjesnih odbora Konstituirajuća sjednica vijeća mjesnih odbora održana je u općinskoj vijećnici. Konstituirajuća sjednica svih pet mjesnih odbora koji djeluju na području Općine Malinska-Dubašnica održana je 17. kolovoza u općinskoj vijećnici. Sukladno pravilima za izbor mjesnih odbora, sjednicu je sazvao općinski načelnik, a vijeća mjesnih odbora formalno su konstituirana izborom predsjednika vijeća. Sjednici su, osim većine predstavnika vijeća mjesnih odbora, prisustvovali općinski načelnik Robert Anton Kraljić i pročelnik Jedinstvenoga upravnog odjela Bernard Cvelić koji su prisutne upoznali s odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te odredbama Statuta Općine Malinska-Dubašnica u svezi s djelovanjem mjesne samouprave. Konstituirajućoj sjednici prethodili su izbori održani 1. srpnja. Na područjima svih mjesnih odbora na izborima je sudjelovala po jedna kandidacijska lista grupe birača, osim za područje Mjesnog odbora Poganka Sveti Anton gdje su na izborima sudjelovale dvije kandidacijske liste grupe birača. Kako je za četiri biračka odbora na izborima sudjelovala samo jedna kandidacijska lista, svi članovi s te liste izabrani su u sastav mjesnih odbora, dok je za područje Mjesnog odbora Poganka Sveti Anton sastav Vijeća mjesnog odbora podijeljen između dvije kandidacijske liste. Novoizabrani članovi mjesnih odbora jesu: Za predsjednika Vijeća Mjesnog odbora Sveti Vid-Miholjice, u kojem će u narednom četverogodišnjem mandatu djelovati Ivan Šop, Kristian Kirinčić, Josip Dvorničić, Nikola Jurić i Tonček Lesica (kao predstavnici kandidacijske liste nositelja Ivana Šopa), izabran je Ivan Šop. Za predsjednika Vijeća Mjesnog odbora Poganka Sveti Anton, u kojem će u narednom četverogodišnjem mandatu djelovati Ivica Faležić i Matija Kremenić (kao predstavnici kandidacijske liste nositelja Ivice Faležića) te Igor Hržić, Andrija Tavčar i Mijo Avgustinović (kao predstavnici kandidacijske liste nositelja Igora Hržića) izabran je Igor Hržić. Za predsjednika Vijeća Mjesnog odbora Porat Vantačići, u kojem će u narednom četverogodišnjem mandatu djelovati Nenad Šabalja, Josip Turčić, Stanko Justinić, Mateo Abramušić i Silvano Celebrini (kao predstavnici kandidacijske liste nositelja Nenada Šabalje), izabran je Nenad Šabalja. Za predsjednika Vijeća Mjesnog odbora Milčetići Turčići Zidarići, u kojem će u narednom četverogodišnjem mandatu djelovati Josip Milčetić, Petar Turčić, Ivica Krnčević, Josip Dujmović i Aleksandar Žuvić (kao predstavnici kandidacijske liste nositelja Josipa Milčetića), izabran je Petar Turčić. Za predsjednika Vijeća Mjesnog odbora Malinska Bogovići, u kojem će u narednom četverogodišnjem mandatu djelovati Ivica Bogović, Krešimir Orešković, Toni Kraljić, Nevio Malatestinić, Ivica Bogović, Stanislava Kauzlarić i Andrej Krstinić (kao predstavnici kandidacijske liste nositelja Ivice Bogovića), izabran je Ivica Bogović. Mjesni odbori, kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana, vode brigu o postupcima izrade i donošenja prostornih i ostalih planskih dokumenata Općine i ostalih akata od utjecaja na život i rad toga područja. Predlažu i mjere za razvoj komunalne infrastrukture i uređenja naselja, imenovanje ulica, javnih prometnih površina, parkova, i sl. Bernard CVELIĆ NAŠI ZVONI 10

11 TURIZAM U malinskarskom škveru Uređena je pasara Božjan Početkom mjeseca lipnja brodograđevnom je obrtu u Malinskoj povjeren zadatak djelomične obnove općinske barke Božjan te njezine prilagodbe za mogućnost prihvata oglavnog jedra i floka. S iznimnim zadovoljstvom, te uz pomoć lokalnih ljubitelja tradicijskih barki na jedra, ubrzo je pripremljena za obnovu. Nažalost, vremena nije bili mnogo pa smo se stoga odlučili za primarno, odnosno sezonsko bojanje te uklanjanje vidljivih oštećenja i dotrajalih elemenata na pasari, kao što je pojačavanje rebara, učavlavanje te zatvaranje prodora vlage u neželjene prostore. Nakon dodatnih dogovora s vlasnikom, Općinom Malinska-Dubašnica, oko nijansi bojanja Božjana, izradili smo jarbol, pik, pinune i baštun (kosnik), za što smo se prethodno obratili tvrtki Grego sails, ujedno izrađivaču jedara za pasaru Božjan, radi projektiranja / dimenzioniranja. Naravno, da bi barka dobro plovila i jedrila, morali smo izraditi uvećano kormilo s okovima od nehrđajućeg metala, a kako bi u izostanku vjetra bila u mogućnosti kretati se, izradili smo i vesla. Neopisivo zanimljiva je posljednjih nekoliko dana prije primopredaje Božjana bila montaža jarbola te postavljanje jedrilja (po starinskome armanje ili armat jedra), kada su do izražaja došla nekolicina domaćih specijalista za starinska jedra (naši Nikola, Željko, Anton, Nino i drugi...). Bez njih ne bi bilo moguće odraditi tako zahtjevan posao pijumbanja, vezivanja bigota, povezivanja sartiga, podizanja mura i gindaca, podešavanja drvenih bucela...; zaista mi mlađi imali smo što naučiti i na tome im hvala. Kao šlag na torti bilo je porinuće Božjana na Polinarovu, veslanje prema van kako bismo uhvatili povoljan povjetarac za probno jedrenje, te svečano uplovljavanje u malinskarsku luku. Franko KRALJIĆ Osvrt na glavnu turističku sezonu Najbrojniji gosti su Nijemci Glavna turistička sezona je iza nas. Iako po ukupnom dojmu i razgovoru s ugostiteljima sezona nije na razini prošlogodišnje, ukratko ćemo statistički proanalizirati za nas najvažniji dio godine, srpanj i kolovoz. U protekla dva mjeseca ostvareno je komercijalna noćenja, što je za noćenja više nego prošle godine, odnosno povećanje od 0,80 posto, a sa dolazaka bilježimo 200 dolazaka više nego lani. Od emitivnih tržišta, na prvom su mjestu tradicionalno gosti s njemačkog tržišta s ostvarenih noćenja. Oni ostvaruju udio od 29 posto ukupnih noćenja, odnosno porast od 4,6 posto u noćenjima u odnosu na prošlu godinu. Slijede Talijani s ostvarenih noćenja i udjelom od 13 posto ukupnih noćenja (pad od 1,7 posto), Austrijanci s ostvarenih noćenja i udjelom od 9,6 posto (pad od 5,5 posto), Slovenci s ostvarenih noćenja i udjelom od 9,1 posto (porast od 3,2 posto), te Mađari s ostvarenih noćenja i udjelom od 8,2 posto (porast od 8,2 posto). Hoteli bilježe pad u ostvarenim noćenjima od 8,5 posto, dok privatni smještaj i kamp bilježe porast od 2 posto, odnosno 4,5 posto. Na razini godine, veseli podatak da je s noćenjem od 2. na 3. rujna ostvareno 600 tisuća noćenja, što je tri dana prije nego prošle godine. Daniel MANZONI Uplovljavanje Božjana u malinskarsku luku na Polinarovu NAŠI ZVONI 11

12 TURIZAM Ljetna događanja Središta okupljanja Trg branitelja, Jaz, Galerija sv. Nikole Turistička zajednica općine Malinska-Dubašnica ove je sezone radila na kvalitetnijoj organizaciji turističke ponude, odnosno na stvaranju novih i poboljšanju postojećih manifestacija. U tome je veliku ulogu imao i novootvoreni Trg branitelja kojim je Malinska dobila idealnu novu lokaciju za održavanje kulturnih i zabavnih manifestacija. U ovoj je sezoni Trg ugostio Večeri hrvatskog folklora na kojima smo se upoznali s tradicijskim plesovima i glazbom uz kulturno-umjetnička društva, koncerte klapa, modnu reviju, projekcije filmova u suradnji s Motovun Film Festivalom, zabavu za najmlađe u obliku Mornarskog showa i mađioničarskih nastupa. Imali smo prigodu slušati koncerte vokalnih grupa, poput velikog koncerta Putokaza, jednog od najdugovječnijih sastava na hrvatskoj glazbenoj sceni. Gostovali su brojni umjetnici Jazz on Jaz, 8. kolovoza: Levačić, Golob & Čapeta Trio Osim Trga, lokacija koja je ove sezone bila domom brojnih događanja jest Jaz, na kojem se nastavila održavati sve popularnija manifestacija Jazz on Jaz, koju organizira Udruga Termen uz pomoć Turističke zajednice. Na Jazu smo tako uživali uz Serious Business Trio, Zoran Majstorović Loose Trio, Zvjezdana Ružića i Aruna Luthra te Levačić, Golob & Čapeta Trio. Uspjeh jazza u Malinskoj doživio je svoj vrhunac početkom mjeseca rujna kada se održao All That Jazz Art Festival, debitantski projekt Udruge Termen iz Malinske pod pokroviteljstvom Općine Malinska-Dubašnica i Turističke zajednice općine Malinska-Dubašnica. Trodnevni festival ugostio je najtalentiranije studente, diplomante jazz konzervatorija u Trstu i Grazu koji su u dva dana pokazali svoje glazbeno umijeće na više lokacija te konačno na velikom zajedničkom koncertu na Trgu. Festival je pratio i live art dvaju riječkih umjetnika, slikara Nevene Živić i Nika Bravarića, čiji su radovi izloženi u Galeriji sv. Nikole u Malinskoj. Galerija sv. Nikole ove je godine ugostila brojne umjetnike pa smo tako tijekom sezone mogli pogledati izložbu Svjetlost mojih puteva malinskarske umjetnice Mirjane Zirdum, Zapisi prirode slikarice Miljenke Šepić, izložbu akvarela i vinorela Saše Lončarića pod nazivom Tišina, te izložbu skulptura pod nazivom Koncertualna umjetnost, Porinom nagrađenog jazz glazbenika i slikara Vedrana Ružića. Umjetnost smo proširili i na otvoreni prostor te se tako na rivi mogla pogledati izložba iz ciklusa Prijatelji mora, ovoga puta pod nazivom Kao nekad. Kulturu su obilježila i događanja u samostanu sv. Marije Magdalene u Portu, gdje su tradicionalno održani koncerti klasične glazbe, uz priznate glazbenike, poput Tria Immersio, Maximiliana Raedlingera i Pedra Aguilara, Jorgea Luiza i druge... Sportska i gastro događnja Osim kulturnih i zabavnih, u sezoni smo imali i brojna sportska i gastro događanja. Organizirali smo Večer uličnog šaha, Projekcija filma prikazanog na Motovun Film Festivalu NAŠI ZVONI 12

13 TURIZAM natjecanje u udičarenju s obale u povodu Dana sv. Apolinara, plivački maraton za djecu i odrasle te jubilarnu dvodnevnu regatu krstaša, 20. Kup Dubašnice. Na rivi su vikendima posjetitelji uživali u Sajmu rukotvorina i domaćih proizvoda, a domaća krčka hrana tematika je i Krk Food Festa kojem su se pridružili i ugostitelji Malinske. Naravno, kao i svake sezone, organizirane su i sve već tradicionalne fešte. Proslavili smo Dan sv. Apolinara uz D Beni band te Maju Šuput i grupu Enjoy, a Malinskarske noći uz Xfinity Band, The Speen Band, Matiju Cveka i Whatta band, Trio Marinero te Maura Staraja & La Bandu. Uz sve spomenute manifestacije i događanja, Malinska je ove sezone pokazala kako je spremna raditi na unaprjeđenju i inovaciji te kako ima odličan potencijal za stvaranje dugovječnih manifestacija koje mogu udovoljiti najrazličitijim prohtjevima gostiju. Uz daljnji trud i zajedničke napore Turističke zajednice te lokalnih udruga i organizacija, uvjereni smo kako smo na dobrom putu za ostvarenje sve boljih rezultata u narednoj sezoni, za koju su pripreme, naravno, već počele. Daniel MANZONI Koncert klasične glazbe u Portu Komentar Kakvu budućnost želimo? Dolaskom jeseni u našoj Općini ostaju prazni stanovi i kuće za odmor, čekajući nove ljetne dane i novu turističku godinu, ostavljajući pomalo zastrašujući i hladan dojam naše Dubašnice. Kako smo nestankom Haludova postali apartmansko odredište, negativnosti nastale ovim konceptom turističkog razvoja koji se odvija u posljednja dva i pol desetljeća već se osjećaju, i bit će sve veće u budućnosti. Velike gužve, prometni kolapsi, opterećena infrastruktura, veća razina javnih ulaganja u infrastrukturu, održavanje čistoće mjesta, sigurnost... i to sve za nekoliko ljetnih mjeseci, zahtijevaju sve viša novaca iz javnih sredstava financiranja, koje u najvećem dijelu pada na pleća lokalne zajednice. Lokalna zajednica se s pravom pita da li je sve to održivo? No, mora se priznati i reći da smo u mnogome sami krivi za nastalu situaciju. Želja za brzom zaradom, bijegom od siromaštva ili neizvjesnosti, dovela je do odluke o prodaji svoje djedovine, ne misleći pritom dovoljno o budućnosti naše djece. I što im ostavljamo danas? Malinsku-Dubašnicu koja je postala tipično odredište masovnog turizma s ograničenim mogućnostima daljnjeg razvoja i umanjenom vrijednosti za poslovnu uspješnost. Gospodarska korisnost našega turističkog razvoja dosegnula je vrhunac i kreće se u negativnom smjeru. Tome svjedoče i niže cijene u privatnim apartmanima od konkurentskih turističkih odredišta u okruženju, a ona će unatoč naporima svih djelatnika u turizmu svake godine biti sve manja. Ukoliko želimo promijeniti nastale odnose, potrebno je radikalno promijeniti dosadašnji turistički razvoj, počevši od državne, regionalne pa sve do lokalne razine i okrenuti se razvoju alternativne turističke ponude. Ponuda temeljena na masovnosti, suncu i moru već se dugo pokazuje kao nedovoljna i zastarjela. Međutim, unatoč stalnim upozorenjima stručne javnosti, osim pojedinih inovativnih poduzetničkih projekata u turističkom gospodarstvu, i dalje se ustraje na istoj dotrajaloj paradigmi, gradeći koji apartman više, misleći da će zauvijek trajati sadašnja turistička potražnja, koja je i ove godine manja od lanjske nakon oporavka konkurentskih odredišta Turske i Grčke. Turistički razvoj treba u budućnosti temeljiti na raznovrsnijim sadržajima svih elemenata turističke ponude, prije svega razvojem zelenog i ekološki odgovornog turizma i zabranom, gdje god je to moguće daljnje izgradnje, osim obnove postojećih nekretnina, kako bi se u što većoj mjeri sačuvala postojeća resursna osnova koja je ozbiljno ugrožena dosadašnjim razvojem i izgradnjom. Turistima treba aktivno ponuditi sadržaje za kišne i hladne dane, te u donošenje odluka aktivnije uključiti javnost. Turizam utječe na očuvanje identiteta i razmjenu kultura, te je potrebno potaknuti one poduzetničke aktivnosti koje se temelje na očuvanju bogate materijalne i nematerijalne baštine Dubašnice. Razmislimo i zapitajmo se kakvu budućnost želimo i kojim smjerom moramo ići da bi je ostvarili s ciljem rasta zadovoljstva svih stanovnika i gostiju, te dragih prijatelja Općine Malinska- Dubašnica. Danijel DRPIĆ NAŠI ZVONI 13

14 GOSPODARSTVO Međuovisnost poljoprivrede i turizma Navodnjavanje Dubašljanskog polja prijeka je potreba današnjeg naraštaja za sigurniju budućnost Piše dr. sc. Zdenko CEROVIĆ Polazeći od povijesne činjenice da je Dubašljansko polje, koje ukupno ima 100 hektara površine, bila gospodarska osnova zapadnog dijela otoka Krka još iz rimskih vremena, navodi na pitanje: je li normalno da su danas ta polja pusta i napuštena i što s tim nekada plodnim i rodnim poljima, a danas zapuštenim poljima, šikarama i šumarcima? Dubašljansko je polje bilo središte jednoga od krčkih kaštela, sjedište dubašljanskog kaptola, s 12 sela (Dvorani, Selo, Draga Radićeva, Gomilica, Gromačina,...) oko današnjeg Starog groblja, nekadašnjeg središta župe i kaštela. Izvozna je luka do sredine 19 stoljeća bio Porat, a plodovi tog polja hranili su više od tri tisuće ljudi. Izvozilo se žito, ulje i drvo, itd, te je u takvim uvjetima i nastala luka Porat. Dubašljansko polje danas napušteno i bez ploda Turizam traži nove forme i sadržaje Turistička ponuda bez doživljaja, bez sadržaja koji nije utemeljen na lokalnom i neponovljivom događaju, nema perspektive. Ukoliko želimo zaustaviti bezglavi (nametnuti) opasni pravac našega turističkog razvoja koji će uništiti prostor, te uvođenje naše turističke ponude u monokulturu turističke ponude smještaja u bezličnim apartmanima bez doživljaja, moramo nešto pod hitno učiniti za nas same, ali još više za one koji će nas naslijediti u Općini Malinska-Dubašnica. Svi građani naše Općine žele zasigurno pobjeći od opasne spirale nepovratnog propadanja koje je planski uništio bezobzirni veliki kapital prometa nekretninama, koji je i u Malinskoj uhvatio štetno korijenje. Počelo je od rušenja Vrtače Željezare, zatim današnje naselje Dub, koje je bezobzirno realizirala tadašnja vlast od sredine 90- ih godina prošlog stoljeća, itd. Slična je bila i ideja s Haludovom, ali nije prošlo, za sada. Stoga čelništvo Općine Malinska-Dubašnica pritisnuto stvarnošću, a na temelju Studije razvoja Općine Malinska-Dubašnica, koju je usvojilo Općinsko vijeće godine, traži model i formu daljnjeg pravca razvoja. Sukladno tome, donijete su osnovne smjernice razvoja Općine: a) zaustaviti daljnju urbanizaciju prostora, b) zaustaviti izgradnju apartmana, c) zalagati se svim političkim i pravnim metodama za revitalizaciju i ponovnu komercijalizaciju Haludova, d) poticati svim raspoloživim demografsko-ekonomskim mjerama ostanak mladih ljudi na prostor Općine, e) poticati i ostvariti materijalnu osnovu za daljnji razvoj poljoprivrede obnovu, odnosno navodnjavanje Dubašljanskog polja, f ) produljiti turističku sezonu i poticati domaće obiteljsko i srednje poduzetništvo u turističkom gospodarstvu. Turizam kao društvena, ali i posebno gospodarska djelatnost, traži sigurnost i povezanost s više primarnih i sekundarnih djelatnosti, posebno s poljoprivredom (ratarstvo, voćarstvo, stočarstvo, itd.). Upravo uređeni prostori, polja, livade i pašnjaci, voćnjaci, postaju nezaobilazni dio turističke ponude u svim mjesecima, posebno u proljetnim i jesenskim. Plodovi poljoprivrede plasiraju se u domaćim ugostiteljskim objektima (restoranima, hotelima, itd.), i tako postaju dio izravne gospodarske koristi. Dodana vrijednost od uređenih polja, odnosno od kultiviranih prostora, donosi rezultate upravo turizmu. Uređeni i kultivirani prostori polja, postaju dio turističke ponude u mjerljivom gospodarskom, odnosno marketinškom smislu. Uređeni okoliš s povrtlarskim kulturama, voćnjacima, pašnjacima, postaju šetališta, prostori za razgled, uživanje, postaju brend. Poljoprivreda, prigoda razvoja kvalitete života u Općini Načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić potpisao je ugovor s Institutom za poljoprivredu i turizam iz Poreča o izradi studije Podloga za razvoj poljoprivredne proizvodnje na području polja Dubašnica. Studija je završena u studenome godine, i u njoj su utvrđene polazne osnove i mogućnosti revitalizacije poljoprivrede u Dubašljanskom polju. Učinjene su inventure prostora sa svim polaznim elementima za nastavak projekta koji se temelji na iskustvu naših poljoprivrednika. Polazeći od odluke Općinskog vijeća koje je prihvatilo navedenu studiju, obavljen je razgovor s direktorima Komunalnog društva Ponikve Krk Franom Mrakovčićem i potom NAŠI ZVONI 14

15 GOSPODARSTVO Današnje poljoprivredno gospodarstvo Ivana Šabalje u Portu Sad. Ovako bi moglo izgledati Dubašljansko polje za nekoliko godina kada se riješi navodnjavanje. Planirano zemljište za navodnjavanje Ivicom Plišićem. Studija i ideja o navodnjavanju dobile su podršku, pokrenuta je inicijativa prema Hrvatskim vodama koje bi iz europskih fondova financirale navodnjavanje Dubašljanskog polja, te se može očekivati izvedbeno rješenje (izvedbeni projekt) do proljeća godine. Ponikve bi u suradnji s Hrvatskim vodama osiguralo izvore financiranja za izgradnju sekundarne akumulacije od m 3 vode iz koje bi se onda spuštala voda za navodnjavanje u Dubašljansko polje. Idejom, studijom i prvim procjenama, obuhvatilo bi se 70 hektara plodne zemlje na kojoj bi se za nekoliko godina osigurala voda i osnovna agrotehnička sredstva za razvoj ratarstva poljoprivrede. Studija je dokazala da Dubašljansko polje ima idealne uvjete za sadnju rajčice, paprike, balancana, blitve, salate, mrkve, cikle, kupusnjača, i ostale ratarske kulture. Skeptici, a nažalost već ih ima, pitaju se: Zar ćemo opet kopati?, i odmah negativno dodaju: U vrijeme računala, ja neću kopati. Oni ne shvaćaju da se u današnje doba ručno ne kopa. Suprotno tomu, treba nabaviti modernu tehnologiju i s navodnjavanjem imat ćemo dovoljno vlastite hrane s minimalnim fizičkim radom. Stvorit ćemo potpuno novu sliku gospodarskih mogućnosti naše životne sredine. Dio naših sugrađana, nažalost, krivo razmišlja, ima nazadne ideje i porive te zaboravlja da je hrana bila i bit će osnova života. Moderni turizam može se razvijati u pravcu kvalitete, samo ako uz dobar smještaj možemo ponuditi vlastitu hranu, a k tome još i doživljaj prostora u koji je turist doputovao. Zamislite, bezbroj šetača, biciklista koji prolaze Dubašljanskim poljem, kroz plantaže povrća i mirisnog voća ili žutih plodova žitarica. Tada će turist doživjeti tu traženu novu turističku ponudu dodane vrijednosti - doživljaj, a domaći čovjek će na licu mjesta prodavati svoje proizvode. Studija je pokušala odgovoriti i na modele organizacije i povezivanja budućih poljoprivrednika-poduzetnika. Jer, činjenica je da su površine u Dubašljanskom polju u vlasničkom smislu relativno nepovoljne jer je u prosjeku po jednom vlasniku površina relativno mala, svega m². Međutim, to ne priječi NAŠI ZVONI 15

16 GOSPODARSTVO i ne stvara nepremostivi problem. Iskustva iz Italije nas uče da se veoma lako vlasništvo poveže u veće cjeline kada za to postoje tehnički preduvjeti kao što je: voda, cesta, ili tržište, a mi imamo ili ćemo ih uskoro imati, upravo sve te uvjete. Dosadašnji uspjesi dubašljanskih poljoprivrednika O opravdanosti takvih razmišljanja, mogu posvjedočiti dosadašnji dubašljanski mali poduzetnici u poljoprivredi i njihovi uspjesi. Prije svega misli se na maslinare udružene u Udrugu Drobnica koji postižu sjajne uspjehe. Dvije godine zaredom nagrada koju je u New Yorku dobio Branko Jud za najbolje ulje na svijetu, samo je potvrda da mi u Dubašnici možemo doći do najvećih uspjeha u poljoprivredi. Malo i amatersko navodnjavanje maslina u Portu Rudini, na lokaciji Režići Kitrići, poticaj je i potvrda da je čelništvo Općine krenulo dobrim putem. Obitelj Ivana Šabalje, sa svojim sjajnim uspjesima u obnovi povrtlarstva u Portu na lokaciji Sad, zasađenih 10 tisuća zelenih salata ili dvije tisuće rajčica, sa skromnijim oblicima navodnjavanja, daju podršku i poticaj odabranom putu za razvoj poljoprivrede. S tim ambicioznim uzgojem rajčice, salate, mrkve, paprike, pokrio je većinu potrebe navedenog povrća u svojim ugostiteljskim objektima, hotelu Margaret i restoranu Bracera. Obitelj Ivice i Josipa Turčića iz Porta, Branko Jud iz Vantačića, obitelj Mate Šegulje iz Porta u maslinarstvu, ili sjajni uspjesi Antona Cvelića u sadnji i odnjegovanoj mini plantaži aronije u Svetom Antonu, dokaz su da možemo sutra živjeti od poljoprivrede koja mora postati odlična nadopuna turističkom gospodarstvu. Voda će se osigurati Navedeni uspjesi poduzetnih Dubašljana nisu samo plod volje i ideje, već su rezultat odgovarajućih (vlastitih) rješenja u navodnjavanju. Plaćaju vodu iz sustava Ponikva po normalnim cijenama, uz ograničenja u potrošnji. Zamislimo da imaju vode koliko im treba i da onda mogu razviti poljoprivredne kulture na danas nezamislivih 30 ili čak 70 hektara. Tržište je osigurano, početna agrotehnička sredstva većina potencijalnih poduzetnika ima, ali nedostaju voda i radna snaga. Upravo pokrenutim planovima i idejama čelnih ljudi Općine Malinska-Dubašnica, osigurat će se voda, a onda s odgovarajućim vrednovanjem poljoprivrednih plodova, doći će do mogućnosti zapošljavanja većeg broja ljudi kojima se mora osigurati primjeren životni standard od rada u poljoprivredi. Svi skupa, građani Općine Malinska-Dubašnica, bili vlasnici zapuštenih polja ili imali dobru ideju, podržimo ove začetnike u obnovi poljoprivrede koji imaju već odlične rezultate. Podržimo ih, imat ćemo bogatiju životnu sredinu, kvalitetniju turističku ponudu, svi skupa živjeti ćemo bolje. Ne bježimo od posla, ne bježimo od odgovornosti, ne prodajmo zemlju, već ju čuvajmo i privedimo odgovarajućoj namjeni, čemu je stoljećima i služila. Hranila je naraštaje i tisuće ljudi, a sada u vrijeme kada budemo imali i vodu u Dubašljanskom polju, sigurno ćemo živjeti na razini odgovarajućeg standarda Toscane, Tirola, Ticina, ili Ligurie. Podržimo ideju, živimo na svojem, od svojega rada. Komunalno društvo Dubašnica Novi sustav prikupljanja otpada dugoročno nudi pozitivne pomake Početkom ljeta u Općini Malinska-Dubašnica prešlo se na novi sustav prikupljanja otpada Od vrata do vrata, radi unaprjeđenja učinkovitosti odvojenog prikupljanja i u konačnici smanjenja cijene odvoza za krajnje korisnike. Uklonjeni su svi setovi kanti s javnih površina, osim na nekim specifičnim lokacijama. Međutim, uklanjanjem javnih setova, koji su do tada gutali viškove smeća s javnih površina, ove smo sezone zaplivali u moru smeća koje se počelo odlagati kamo je tko stigao; na ulice, šumske putove, uz ceste, i u konačnici u male koševe uz plaže i šetnice koji svojim volumenom i izvedbom za to nisu predviđene. Posao koji je do tada bio povjeren Komunalnom društvu Ponikve, prebacio se novim sustavom u određenoj mjeri na Komunalno društvo Dubašnica. Računajući u pripremi sezone na to povećanje kućnog i ostalog smeća, povećali smo broj koševa na šetnicama i plažama. Dodali smo i 80 litarske kante (oko 100 komada) na najintenzivnije površine. Koševe u središtu Malinske i na plažama bliže središtu, praznili smo tri puta dnevno, nekad i češće. Pometačica je također bila uključena u čišćenje. Poseban je problem bio kako što brže i učinkovitije čistiti plaže nakon noćnih razbijanja na njima, opijanja i uriniranja; od posljedica ljetnih oluja i valova; fešta, vandalizama, te od smeća koje ostaje na plažama od jednodnevnih posjetitelja koji dolaze iz unutrašnjosti autobusima. Moram istaknuti da su djelatnici komunalnog poduzeća to rješavali brzo i uspješno, do te mjere da niti najraniji kupači nisu bili svjesni noćnog kaosa na plažama i posljedica (smeća, smrada, ) koje taj kaos za sobom ostavlja. U takvim smo uvjetima ove godine iskusili težinu uvođenja novog sustava prikupljanja otpada. Ipak, bogatiji za to iskustvo i osjećajući njegove posljedice kroz umor i stres, nadamo se da ćemo svi zajedno ozbiljno shvatiti probleme koje nam sezona donosi i prionuti njihovu rješavanju na svim razinama. Počevši od prvog stupnja koji činimo svi mi proizvođači smeća u svojim kućama i na javnim površinama, do zadnjeg stupnja koji čine djelatnici komunalnih poduzeća zajedno s komunalnim redarstvom. Usprkos tim ovogodišnjim negativnim iskustvima, smatramo da novi sustav prikupljanja otpada dugoročno nudi pozitivne pomake, ekološke i cjenovne, te operativno olakšava zbrinjavanje krajnjim korisnicima. Ivan PETRŠORIĆ NAŠI ZVONI 16

17 OKOLIŠ Sustav prikupljanja otpada Od vrata do vrata Okoliš i baština najvažniji su čimbenici slike o otoku Krku Odvoz otpada Od vrata do vrata Usprkos višekratnim dnevnim pražnjenjima i čišćenjem, svi smo često bili svjedocima pretrpanih neurednih uličnih setova. se sezona primiče kraju, a s njom i podjela kanti u Općini Malinska-Dubašnica. Tijekom proteklih šest Ljetna mjeseci djelatnici ekopatrole Ponikava dijelili su kante svim domaćinstvima. Osim posuda za odlaganje otpada, ekopatrola je svima dostavila edukativne materijale o odvajanju otpada i usmeno uputila korisnike na koji način se organizirati u kućanstvu kako bi se postiglo što kvalitetnije odvajanje otpada. Naime, otok je Krk prepoznat u svijetu kao ekološki osviješteno odredište pa je u skladu s time važno da svi predstavljamo otok kao mjesto gdje domaćini brinu o prirodi i okolišu. Slika koju otok Krk šalje u svijet pokazuje naš otok kao mjesto na kojem stanovništvo živi u energetski učinkovitim objektima, gdje kuće i zgrade proizvode energiju, otpad se odvojeno prikuplja i reciklira, a organski otpad kompostira i energetski iskorištava. Velike su brojke kada govorimo o posjetiteljima našeg otoka tijekom turističke sezone, kada se broj stanovnika poveća i do sedam puta. Svi svjedočimo gužvama na cestama, plažama, gradskim jezgrama, šetnicama, itd. Dolazak turista i gostiju veliki je pritisak na prirodu i okoliš. Postizanje održivog turizma zahtjeva motivaciju, odlučnost i sustavni pristup. To je pristup koji integrira zahtjeve okoliša i baštine za razvoj te upravljanje turističkim odredištem koje tada može zadovoljiti potrebe lokalne zajednice, okoliša i posjetitelja, danas i ubuduće. Promatrajući održivi turizam kao dugoročni razvojni cilj, okoliš i baština su, dakle, najvažniji čimbenici slike o otoku Krku. Upravo iz tih razloga njihove su vrijednosti i kvaliteta od bitne važnosti. Prema tome, odvajanje otpada kod kuće, odvojeno prikupljanje otpada, sortiranje otpada, kompostiranje i recikliranje kotačići su u mehanizmu održivog upravljanja otokom Krkom. Osim toga, tu su i prostorno planiranje, urbanizam, krajobraz, kulturna baština, itd. U svakoj od navedenih djelatnosti događa se promjena svijesti. To je današnja stvarnost, prihvaćanje novih navika je neizbježno. Kao domaćini svojim primjerom moramo pokazati gostima, turistima i posjetiteljima kako želimo da se ponašaju kada su na našem otoku. Sustav prikupljanja otpada Od vrata do vrata svakome omogućava da otpad odvaja na mjestu nastanka. Uspješni put odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada počinje kod kuće, u obitelji, vrtiću, školi, na poslu. Svaki se otpad može i mora iskoristiti. Jedan od osnovnih preduvjeta za iskorištavanje otpada je odvojeno prikupljanje pred kućnim pragom. To je preduvjet da se očuvaju sirovine, ponovno iskoriste, štedi energija, izbjegne odlaganje otpada, očuvaju prirodni resursi i smanji onečišćenje okoliša. Prikupljanjem otpada na ulici odgovornost nije ničija, svatko može odlagati otpad bez razvrstavanja. Pomiješaju li se različite vrste otpada u vrećici ili kanti, nastaje smeće, koje se vrlo teško, i to samo djelomično, može reciklirati uz vrlo visoke troškove razvrstavanja. Zato, u svakom domaćinstvu, na mjestu nastanka otpada, treba osigurati odvojeno odlaganje u posebne spremnike, a zatim i njihovo odvojeno prikupljanje. Sustav Od vrata do vrata pruža nam novi, bolji standard i kvalitetu turističkog odredišta. Turisti prepoznaju i cijene nastojanja Krčana da se na otoku svi brinu za okoliš i privlačno im je takvo ekološko odredište. Svaka nova promjena sa sobom nosi i određeno vrijeme prilagodbe, no rezultati su vidljivi odmah. Važno je da svi shvatimo i prihvatimo da je otpad koji proizvodimo mi i naši gosti, ponajprije naša odgovornost i odraz naše kulture, a tek onda odgovornost komunalnih poduzeća i ostalih institucija, te da se u skladu s time ponašamo. Pozivamo sve mještane da shvate ozbiljnost primjene novog sustava prikupljanja otpada te da educiraju i nadziru svoje goste za lijepu i čistu Malinsku. Iva LABAŠ NAŠI ZVONI 17

18 VIJESTI Kulturno-umjetnička udruga Dubašnica Veselimo se novim članovima Članovi Folklorne sekcije ovoga su ljeta turistima predstavljali običaje našega kraja. Na izletu u Gardalandu Izletom u zabavni park Gardaland u Italiji, početkom mjeseca travnja, nagradili smo polaznike Folklorne sekcije za njihov trud i želju za očuvanjem kulturne baštine Dubašnice jer upravo je to sekcija koja radi i tijekom ljetnih mjeseci. Naime, obilježavanje Dana Općine, Polinarove, kao i Magdalenjine, ne može proći bez folklornog nastupa. Tijekom ljetnih mjeseci nastupi Folklornog društva održavali su se prema potrebama Turističke zajednice općine Malinska-Dubašnica u Malinskoj na Trgu branitelja i na rivi u Portu. Nastupom su uveličali i Dan državnosti te feštu u Portu u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. Kao mladi čuvari identiteta svojega kraja, KUU Dubašnica, odnosno njezino Folklorno društvo pozvano je na 21. po redu manifestaciju Zeljarijada koju organizira KUD Vidovec od 21. do 23. rujna. Osim međunarodne smotre folklora, manifestacija nudi razne zabavne sadržaje, radionice za djecu, nagradne igre za posjetitelje, razne delicije od zelja i sa zeljem, promovira varaždinsko zelje koje je zaštićeno žigom izvornosti te žigom EU. Bit će ovo ujedno i nagradni izlet članovima folklora koji su i po najvećoj vrućini ovog ljeta oblačili dubašljansku narodnu nošnju i tancom predstavili običaje našeg kraja. Kako smo se proveli i što smo sve posjetili i vidjeli, doznat ćete u idućem broju Naših zvona. S početkom nove školske godine započet će i upis novih članova u sve naše sekcije: folklor, ritmika, škola sopela, likovno-kreativna radionica i mješoviti zbor. Ovisno o interesima i željama, veselimo se novim članovima. Doris ŠABALJA U pripremi je Posjet udruzi iznajmljivača Sljedeći sastanak članstva Udruge Mali dub planiran je poslije 15. listopada, isto kao i posjet jednoj drugoj udruzi iznajmljivača, koji će nam poslužiti za razmjenu informacija znanja i iskustva te povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti iznajmljivača i turizma. Suradnja sa sličnim udrugama služit će unaprjeđenju naše prakse, a time i na dobrobit svima u turističkim djelatnostima. Također je planiran tečaj talijanskog jezika prilagođen upravo turizmu. Pozivamo sve zainteresirane na sljedeći sastanak te očekujemo da s vašim doprinosom, idejama i prijedlozima ostvarimo još više uspješnih projekata koji će nam pridonijeti poboljšanju promidžbe i ponude našega turističkog odredišta. G. STANKOVIĆ NAŠI ZVONI 18

19 VIJESTI U hotelu Malin, 30. travnja održana je Besplatna izobrazba za iznajmljivače obiteljskog smještaja U suradnji Udruge Mali dub i Turističke zajednice općine Malinska-Dubašnica, 30. travnja, u hotelu Malin, prvi je put održana besplatna izobrazba za iznajmljivače obiteljskog smještaja, na koju su bili pozvani svi iznajmljivači, ali i sve turističke agencije naše Općine. Obrađivane su sljedeće teme: nove potrebe gostiju i kako im se prilagoditi, uređenje i prezentacija smještaja u skladu s novim trendovima, primjeri dobre prakse, priprema za poslovanje određivanje cijene, odgovori na upite, akontacija, komunikacija s gostima, poslovanje s turističkim agencijama, uspješni kanali oglašavanja, Udruga Mali dub Pano za uspomenu iz Malinske upravljanje komentarima, administrativno poslovanje i zakonske obveze iznajmljivača, vlasnika apartmana, kuća za odmor Nakon službenog dijela izobrazbe razgovaralo se s iznajmljivačima, te predstavnicima lokalnih turističkih agencija o temama koje ih zanimaju. Predavačica je bila Anamarija Cicarelli, voditeljica Savjetovalište za vlasnike obiteljskog smještaja Interligo d. o. o. i njezina suradnica Meri Kraljević. Na ovoj je izobrazbi bilo prisutnih 45 iznajmljivača, od kojih su bile i dvije turističke agencije. Povratne informacije iznajmljivača bile su sve vrlo pozitivne i pohvalne. Ovakve skupove održavat će se redovito svake godine prije početka sezone. Gordana STANKOVIĆ Šetajući Malinskom primijetili smo kako se mnogi posjetitelji fotografiraju pored ili ispred tabele Malinska ili ispod nama svima poznatog stabla na šetnici prema Haludovu, jer bi željeli imati uspomenu na naše mjesto. Stoga smo na jednom sastanku naše Udruge Mali dub i razmišljanjima došli na ideju osmisliti pano koji bi služio upravo za fotografiranje i uspomenu posjetiteljima na našu Malinsku-Dubašnicu, ali istodobno i za promidžbu našega turističkog odredišta. Posjetitelji na ovaj način, ne samo da će imati uspomenu, nego mogu i sebe vidjeti kako bi izgledali u narodnoj dubašljanskoj nošnji. Projekt smo predočili Općini, tj. načelniku Robertu A. Kraljiću, koji je odmah prepoznao njegovu vrijednost, te je Općina sve financirala. Stoga mu zahvaljujemo i nadamo se da će i u budućnosti podržavati naše projekte. Pano je postavljen 26. srpnja, u blizini Turističke zajednice, a čine ga djevojka i mladić obučeni u našu prekrasnu narodnu nošnju. Na ovaj način želimo promicati, upoznati i približiti gostima tradiciju i običaje našeg područja opisujući (kada učitaju QR-kod, koji će se naknadno postaviti) značenje narodne nošnje i sve ostalo vezano uz to, da se ne zaboravi naša starina i ovo bogatstvo koje su nam ostavili stariji. Gordana STANKOVIĆ NAŠI ZVONI 19

20 VIJESTI U režiji bračnog para Pichler Malinska im je najveća ljubav U svakom pogledu, uvijek je zadovoljstvo svjedočiti obilježavanju obljetnice od prvog dolaska dragih gostiju u našu Općinu. Ali kada ta brojka premaši i pola stoljeća, to je već čast i privilegija. Gospođa Christine i gospodin Alfred Pichler već 55 godina zaredom više puta godišnje dolaze u Malinsku. Sve je počelo godine kada je gospođa Christine prvi puta, još kao djevojčica, došla parobrodom sa svojom majkom i Bračni par Pichler (u sredini) s domaćinima sestrom iz Leibnitza, grada u Austriji, smještenog 15 kilometara do granice sa Slovenijom. Kao i svaka lijepa priča, i ova počinje anegdotom. Naime, s obzirom na to da je tadašnji hotel Marina (danas razvalina pored hotela Maestral), bio bez slobodnih soba, prvu noć odsjeli su u kući roditelja doktora Milana Radića, kojeg je kao tadašnjeg dječaka u dolasku iz noćnog izlaska neočekivano čekala poruka na vratima vlastite spavaće sobe Budi tiho, gosti su u sobi. U razdoblju od do Christine je s obitelji bila gošća istoimenog hotela, a godine dovela je i tadašnjeg dečka, gospodina Alfreda, te su zajedno nastavili dolaziti do godine. Od do bili su gosti Pera Bogovića Adova koji je u to vrijeme imao autokamp u pozadini današnje plaže kod restorana Portić. Nakon zatvaranja autokampa, za svoja ljetovanja u Malinskoj u naredne 22 godine izabrali su apartman Lucije i Pava Bogovića, gdje su postali dio obitelji. Gospođa Bogović obavijestila nas je o ovoj prekrasnoj obljetnici, a tom prigodom Općina je svih počastila objedom, a gostima Pichler uručen je prigodni poklon. Koliko vole Malinsku, svjedoči spoznaja da su dolazili i za vrijeme ratnih godina, a dokazuju i pomno čuvani promidžbeni materijali Malinske, razglednice, slike, stari primjerci glasila Naši zvoni, te mnoge pisane i slikane uspomene. Što njima znači Malinska, najbolje su izrekli sjećanjem da su bračno putovanje u Rim skratili i došli u Malinsku. Tijekom godina doveli su mnogo prijatelja i poznanika u Malinsku, medu kojima je bio i gradonačelnik Leibnitza. Na pitanje da li su naučili nešto iz hrvatskog jezika, kroz smijeh odgovaraju da nisu jer su u Malinskoj svi uvijek znali pričati njemački! Kao najdražu lokaciju i omiljeno mjesto za koje ih vežu mnoga lijepa sjećanja, ističu nekadašnju klupicu blizu pinije pored hotela Maestral, i danas najpoznatijeg stabla na malinskarskoj šetnici. Daniel MANZONI 17. kolovoza održan je Tradicionalni susret dubašljanskih iseljenika Zajednički susret protekao je u druženju i veselju Od godine Općina Malinska-Dubašnica organizira 17. kolovoza susret s dubašljanskim iseljenicima. Ideju o susretu potaknuo je sada već pokojni vlč. Bogumil Dabo. Ovogodišnji je susret započeo kao i uvijek misom u 8 sati, koju je slavio vlč. Marin Dašek, župnik Župe sv. Apolinara. Navečer, u Milovčićima, u restoranu Pod murvu, susrelo se oko 25 dubašljanskih iseljenika zajedno s načelnikom Robertom Antonom Kraljićem i suradnicima. Uživali smo u ukusnoj tradicionalnoj večeri i desertima. Vlč. Dašek je donio svoju gitaru i svi smo se pridružili pjevanju. Zahvaljujemo načelniku Robertu Antonu Kraljiću i Općini Malinska-Dubašnica za njihovu velikodušnost u organiziranju ove veoma ugodne i nezaboravne večeri. Nadamo se da ćemo se sastajati na ovaj način i idućih godina. Linda ŽGOMBIĆ NAŠI ZVONI 20

21 KULTURA Glavotok, 31. srpnja 1. kolovoza Znanstveni skup Mostir svete Marije na Glavi Otoka U dva dana, 31. srpnja i 1. kolovoza, u samostanu sv. Marije u Glavotoku održan je znanstveni skup Mostir svete Marije na Glavi Otoka, s podnaslovom Pet i pol stoljeća duhovnosti, povijesti, kulture i umjetnosti (druga pol. XV. stoljeća 2018.). Znanstveni skup o samostanu sv. Marije franjevaca trećoredaca glagoljaša u Glavotoku zamišljen je i organiziran u zajednici Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša i njezina samostana svete Marije u Glavotoku, sa Staroslavenskim institutom u Zagrebu i Znanstvenim centrom izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i njegovom Katedrom crkvene povijesti te Povijesnim društvom otoka Krka. Inicijalna ideja za ovakvim skupom potekla je od glavotočkog gvardijana fra Ante Garića, TOR. Otvaranju skupa nazočili su brojni gosti i prijatelji samostana, dok su pozdravne riječi uputili glavotočki gvardijan fra Anto Garić, pročelnik Katedre crkvene povijesti na KBF-u prof. Slavko Slišković OP, predsjednik Povijesnog društva otoka Krka dr. Milan Radić, ravnateljica Staroslavenskog instituta u Zagrebu dr. Vida Vukoja, gradonačelnik Grada Krka Darijo Vasilić, načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić, provincijal franjevaca trećoredaca glagoljaša o. fra Ivo Martinović, mons. dr. Ivica Petanjak, krčki biskup te uzoriti kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup. Prečasni o. dr. fra Nicholas Polichnowski, TOR, generalni ministar koji je doputovao iz Rima u Glavotok skupu se pridružio sutradan te je tada izrekao svoj pozdravni govor. Filatelističko društvo Krk tiskalo je prigodnu omotnicu s poštanskim žigom i time zabilježilo održavanje ovoga (prvoga) znanstvenog skupa o samostanu sv. Marije franjevaca trećoredaca glagoljaša u Glavotoku Prvoga dana, 31. srpnja, održano je 12 izlaganja o različitim temama iz povijesti samostana i redovničkoga života te povijesnim i filološkim temama. Drugoga dana, 1. kolovoza, održano je 11 izlaganja koja su obuhvatila područja povijesti arhitekture te kulturnu i umjetničku baštinu samostana. Zasebnu tematsku sekciju činila su predavanja o glavotočkom knjižnom blagu, dok su dva predavanja bila usmjerena k suvremenoj službi gostoprimstva, posebno iskustvima samostana u Glavotoku u duhovnom turizmu. Nakon znanstvenog dijela, znanstveno i vjersko okupljanje u Glavotoku završeno je euharistijskim slavljem na Porcijunkulu blagdan Blažene Djevice Marije Anđeoske, 2. kolovoza, kojem je predsjedao kardinal Vinko Puljić. Ivan BOTICA, Tomislav GALOVIĆ, fra Mirko MIŠKOVIĆ Sudionici znanstvenoga skupa u Glavotoku NAŠI ZVONI 21

22 KULTURA Fra Ignacij Radić najznamenitiji Svetovičanin-Miholjac u 20. stoljeću S otoka Krka ponikli su uistinu brojni intelektualci koji su svojim pisanim ili umjetničkim djelom te društvenim angažmanom ostavili velika traga, ne samo u svome zavičaju, veći i u nacionalnim i europskim okvirima. Dio je njih dobro poznat i priznat, dok postoji cijeli niz onih koji su zapravo zaboravljeni ili je spomen na njih potpuno iščezao. Jedan od takvih čije je djelo i život poznat samo uskom krugu znanstvenika i zajednici kojoj je tijekom svoga života pripadao, jest o. Ignacij(e) Radić, franjevac trećoredac glagoljaš i iznimno plodan pisac. Rođen je u Sv. Vidu-Miholjicama, 28. kolovoza godine, krsnim imenom Pavao, od oca Ivana (Iva) i majke Jelene ( Jele), r. Lesica. U Sv. je Vidu pohađao dva razreda pučke škole, a iduća dva razreda u Krku. Godine primljen je (posinovljen) u samostan u Glavotoku kao redovničko-svećenički pripravnik, gdje je položio privremene zavjete. Tu završava niže gimnazijsko školovanje, a više razrede gimnazije i studij filozofije u Krku. Svečane zavjete polaže u Zadru, gdje završava i studij teologije. Za svećenika je zaređen u Krku po rukama krčkog biskupa Antuna Mahnića. Prva mu je služba bila ona vjeroučitelja u Velom Lošinju. Nakon toga službuje kao gimnazijski profesor (lektor) u školama svoje trećoredske franjevačke Provincije na Školjiću (Galevcu) kod Preka na otoku Ugljanu i u Krku. Predavao je brojne predmete, kao što su filozofija, dogmatika, moralka, pastoralka i duhovno bogoslovlje. Navodi se i podatak da je jedno vrijeme na Bogoslovskom fakultetu u Zagrebu predavao staroslavenski jezik. Bio je gvardijan u samostanima na Školjiću, u Krku, Herceg-Novom i Ogulinu. Obavljao je vrlo odgovorne i visoke dužnosti u upravi svoje Provincije tako da je bio njezin tajnik i višegodišnji vijećnik, provincijski vikar, a potom od do godine provincijal. Rado slušani propovjednik U razdoblju Drugoga svjetskog rata (od 1942) bio je generalni povjerenik, tj. osobni delegat generalnog ministra u Rimu kao komisar na čelu komisarijata onih naših samostana koji su se tada našli pod talijanskom okupacijom: sv. Ante u Herceg- Novom, sv. Josip u Splitu, sv. Mihovil u Zadru, sv. Ivan pokraj Zadra, sv. Pavao na Školjiću, sv. Mihovil na Zaglavu, sv. Franjo u Krku, sv. Jeronim u Martinšćici, sv. Marija u Glavotoku i sv. Marija Magdalena u Portu. Radić je to prihvatio čisto iz poslušnosti, a naši su trećoredci smatrali taj čin nelegalnim jer je tada hrvatska trećoredska Provincija zapravo bila upravno i teritorijalno razdijeljena. U svibnju godine biva uhvaćen te odveden u logor u tvrđavi Mamula na ulazu u Boku kotorsku (potkraj srpnja iste godine oslobođen). Zanimljivo je napomenuti da je s talijanskim vlastima imao problema još i tijekom Prvoga svjetskog rata. Nakon rata bio je i generalni vizitator. Među franjevcima-trećoredcima, fra Ignacij bio je poznati i rado slušani propovjednik (na hrvatskom, ali i na talijanskom) te dugogodišnji ispovjednik franjevačkih novaka u Krku. Treba istaknuti da je za vrijeme službe provincijala radio na tome da se osnuje trećoredski samostan u Sisku te samostanska kuća u Vinkovcima. Nažalost, od toga nije bilo na koncu ništa, ali je zato bio otvoren samostan u Ogulinu (1937). Padre Ignacije, zasigurno najznamenitiji Svetovičanin-Miholjac u 20. stoljeću Fra Ignacij bio je jedan od najbližih i najpouzdanijih suradnika biskupa Mahnića i aktivni sudionik Hrvatskoga katoličkog pokreta. Biskup ga je odabrao i za osobnog ispovjednika (punih sedam godina). Prema ocjeni fra E. Hoška, dosljedan Mahnićevu načelu da Crkva mora pratiti cjelokupnu ljudsku djelatnost te vjernicima davati evanđeoske smjernice za život i formiranje kršćanskog nazora fra Ignacij je proučavao društvena kretanja u zemlji i svijetu, pisao tekstove filozofske, socijalne i ascetske tematike. Svojem biskupu i intimusu odužio se točno 20 godina po smrti potonjega, knjigom Doktor Antun Mahnić, biskup krčki (objavljena tada u Slavonskoj Požegi godine) kojom pruža iznimno svjedočanstvo, ne samo o posljednjim godinama biskupova života, već i o formiranju i djelovanju Hrvatskoga katoličkog pokreta. U tome je nastojanju skupio svjedočanstva važnih Mahnićevih suradnika, primjerice, Mata Polonija, Ivana Butkovića, Ante Alfirevića i Frana Biničkog. Treba ovdje spomenuti da je biskup Mahnić godinu dana prije svoje smrti fra Ignaciju rekao sljedeće: Pođite, pođite u Zagreb. Vi možete ondje s glagoljicom u svetim obredima donijeti velikih koristi Crkvi i narodu našem. I to se ubrzo i ostvarilo! Fra Ignacije svoju knjigu o biskupu Mahniću zaključuje pozivom: da dr Antun Mahnić bude uzdignut do časti oltara. Stoga je samo po sebi razumljivo da je biskupovo tijelo s Mirogoja preneseno i položeno u tada novosagrađenu kapelicu Gospe Lurdske unutar crkve sv. Franje Ksaverskoga na Ksaveru u Zagrebu, kojom od upravljaju franjevci trećoredci glagoljaši, prijatelji i veliki poštovatelji biskupa. NAŠI ZVONI 22

23 KULTURA Plodonosan pisac duhovne tematike Fra Ignacij Radić, taj strastveni ljubitelj knjige (o. fra N. Gregov), bio je uistinu plodonosan pisac poglavito duhovne tematike (ali i radova iz povijesti). Bio je čovjek molitve i klanjanja, voditelj duhovnih vježbi te razmatranja o molitvi. Glazbeno upućen, vodio je zborove (pa tako i talijanski zbor u Krku), bio je orguljaš, postavljao priredbe, i dr. Prema svjedočenju njegovih učenika, sabirao je materijale za planirani Provincijski muzej te skupljao fotografije subraće-redovnika. Ponajviše je brige posvećivao franjevačkoj mladeži i njezinoj duhovnoj formaciji. Bibliografija fra Ignacija Radića, koju je savjesno sastavio fra Anđelko Badurina godine, broji više od 200 bibliografskih jedinica. Od toga je čak 17 knjiga i brošura (dio je toga ostalo u rukopisu). Surađivao je u raznim listovima i časopisima (Hrvatska straža, Svećenička zajednica, Nova revija, Duhovni život, Vjesnik Počasne straže, Analecta TOR, Vjesnik Provincije Otaca Trećoredaca, Vjesnik Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, itd.). Ovo su naslovi nekih od njegovih knjiga: Stopama Bogorodice! (1932), Srce Isusovo u evanđelju (1934), Bog među nama (1935), Katolička djevojka (1937), Pred bračnim svetištem (1938), Kršćanski brak (1940), Marija. Razmatranja o životu Majke Božje (1943). Godine publicirana je fra Ignacijeva knjiga pod naslovom Kako postati pobožan. Od rukopisa posebno treba izdvojiti Mahnić u svojim zadnjim godinama (15 razmatranja) koje fra Ignacije drži svojim najvrjednijim djelom te u tri sveska Duhovne vježbe (Porat, I. 1950, II. 1956, III. 1957). Pisao je fra Ignacij o različitim temama koje i danas zainteresiranom čitatelju mogu biti itekako zanimljive, a napisane su prije jednog stoljeća (npr. Seksualna etika, Uspjesi i neuspjesi moderne psihologije, Politika, Crvena internacionala i katolička Crkva, Nudistički val na Jadranu, itd.). Znao se je u svojim prvim tekstovima potpisivati kao Katinov, što je bio nadimak njegove obitelji u Sv. Vidu-Miholjicama. Magister sacrae theologiae Veliku je čast fra Ignacij doživio prigodom proslave svoje zlatne mise ( ) kada ga je u ime Trećega franjevačkoga samostanskog reda generalni ministar, prečasni o. Joannes Bocella, počastio naslovom: Magister sacrae theologiae (tj. naučitelj ili doktor svete teologije). Doživio je fra Ignacij i dijamantnu misu koju je slavio 11. listopada godine. Fra Ignacij Radić preminuo je u 89. godini života (30. srpnja godine) od moždane kapi u samostanu sv. Marije Magdalene u Portu, ali kao član krčkog samostana. Pokopan je u samostanskom grobu u Glavotoku. Pogrebnu misu služio je u Portu provincijal o. Nikola Gregov, a nakon mise zadušnice od pokojnika se oprostio pomoćni biskup i apostolski administrator krčki dr. Karmelo Zazinović. Povodom smrti fra Ignacija, Vjesnik Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša (br. 4) iz u cijelosti je bio posvećen njemu u spomen. Umjesto zaključka danas možemo utvrditi da život i cjelokupno djelo franjevca o. Ignacija naučitelja Radića u svome rodnom kraju znana kao padre Ignacije zaslužuje opsežnu znanstveno-stručnu monografiju u kojoj bi podrobno bio vrjednovan jedan zaslužni franjevac trećoredac glagoljaš zasigurno najznamenitiji Svetovičanin-Miholjac u 20. stoljeću, te cijenjeni redovnik Trećega samostanskog reda sv. Franje u Hrvatskoj. Tomislav GALOVIĆ Ljeto u našoj Školi Snažnije kroz život Tijekom ljetnih praznika u našoj je Školi bilo veselo, radno i vrlo zanimljivo. Udruga Ti si ok, pod vodstvom naše drage suradnice Sonje Jarebice, socijalne pedagoginje u Osnovnoj školi Malinska-Dubašnica, započela je provoditi projekt Poboljšanje kvalitete života socijalno osjetljivih skupina djece Snažnije kroz život koji financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Radionice, koje se održavaju u sklopu ovoga projekta, započele su u srpnju, a trajat će do mjeseca listopada te uključuju 15-ak učenika. Cilj je projekta unaprijediti socijalne i emocionalne vještine, razvijati osjećaj prihvaćanja te ukupnu socijalnu integraciju u školskom okruženju. Putem brojnih likovno kreativnih i vrlo strukturiranih radionica, potiče se razvoj samopoštovanja, pozitivno vrednovanje samoga sebe, iskustvo učenja i potvrđivanja u grupi, učenja samoprezentiranja, prepoznavanje osobnih pozitivnih osobina, talenata i interesa. Radionice su osmišljene i putem učenja komunikacijskih vještina, tehnika rješavanja problema i sukoba, potreba izražavanja misli i osjećaja kroz slike i kreativne materijale. Na taj se način učenike potiče da oslobode potisnute osjećaje. Putem radionica poučava ih se načinima ponašanja i suradnje u konkretnom aktivnom slušanju te se razvija osjećaj pripadnosti grupi i zajedništva u radu. Potiče se djecu na postizanje zajedničkog cilja i uspjeha temeljem suradnje, uvažavanja drugih, tolerancije, prihvaćanja različitosti i brige jednih za druge. Omogućuje im se da u grupnom i individualnom radu zadovolje svoje potrebe, da budu snažniji i uključeni, primijećeni, shvaćeni i da ih se ozbiljno uzima kao člana grupe/društva koji mogu pridonijeti zajedničkom cilju. Naši su se učenici družili, zbližili i upoznali u jednom drugačijem svjetlu, a iz ovog projekta možemo vidjeti da rado dolaze u Školu te da ju vole i ljeti. To nam je svakako poticaj za organiziranjem ovakvih i sličnih radionica u budućnosti. Matea MRAKOVČIĆ KOSIĆ Tijekom ljetnih praznika u Školi je bilo veselo, radno i vrlo zanimljivo. (Snimila Sonja JAREBICA) NAŠI ZVONI 23

24 ŠKOLA 8. rujna Obilježen je dan rođenja Branka Fučića Neki motori idu na benzin, neki na naftu, moj motor ide na pogon znatiželje. Mene znatiželja sada u starosti još uvijek drži. Ja ću umrijeti onoga dana kada iscrpim znatiželju, kad budem blaziran, kad mi sve bude jasno i sve svejedno. Gotovo da je u odgoju moga vremena bilo, u djetinjstvu, da je znatiželja grijeh. Ma kakvi, to je najveći dar Božji koji možeš imati. Bez znatiželje si nitko i ništa, ti si mrtvo puhalo. Nema ničega, nema nauke, nema istraživanja, nema ljubavi, za boga miloga, nema nikakve ljudske aktivnosti bez znatiželje. Branko Fučić ( ) Učenici su posjetili grob Branka Fučića (Snimila Simona ŠAMANIĆ) Vječne riječi Branka Fučića mogle su se čuti na starome groblju sv. Apolinara u Dubašljanskome polju u petak, 7. rujna kada su pojedini učenici čakavske radionice Osnovne škole Malinska-Dubašnica zajedno s ravnateljicom Nedeljkom Turčić i učiteljicama nastavnog predmeta Hrvatski jezik, Petricom Mrakovčić, Simonom Šamanić i Marijom Iličić, posjetili grob Branka Fučića u povodu obilježavanja dana njegovoga rođenja, 8. rujna godine. Branko Fučić, u narodu odmila zvan barba Branko, svojom je riječju i djelom nadahnuo brojne naraštaje te zadužio Istru i čitav Kvarner stvorivši zapanjujući istraživački korpus bogate glagoljske ostavštine toga posebnog kraja. Hrvatski akademik, povjesničar umjetnosti i kulture, znanstvenik i esejist, stručnjak za srednjovjekovno slikarstvo Istre i hrvatsko-glagoljsku baštinu, samo su neke od Fučićevih titula od kojih bi se prosječan čovjek s pravom mogao uobraziti, no barba Branko bio je i ostao veličanstven u svojoj jednostavnosti. Životni ga je put odveo u istraživačke vode glagoljaških terena koje je uglavnom obilazio pješke, vođen njemu karakterističnim pogonom znatiželje: Slovim kao nekakav stručnjak za glagoljicu. Ja nisam slavist, nisam filolog, ali slušajte, ako vi na terenu najedamput otkrijete jedan novi glagoljski natpis, on vas goni da ga proučite. I ja sam morao tu materiju savladati naknadno. Najedamput vidite, izašli ste na teren da ulovite zeca, a ulovili ste jelena kapitalca ili medvjeda. Natpis koji vam govori da se radi o jedanaestom ili dvanaestom stoljeću! Terenski rad znači mnogo, mnogo uzbuđenja. Čime sam se bavio na terenu? To su s jedne strane srednjovjekovne freske, zidno slikarstvo, što je tipično, karakteristično za Istru (na jedno šezdesetak mjesta sam našao nove freske), i drugo, to su najstariji glagoljski natpisi. To je sve plod terena, to je mene učinilo stručnjakom i specijalistom Za kraj, umjesto klasičnoga zaključka, radije bismo podijelili barba Brankov zlatni savjet za buduće naraštaje terenskih istraživača: Na terenu, po selima ne smijete gubiti vrijeme nepotrebno. Stoga bih svakome savjetovao: nemaj posla s muškarcima, ako možeš kontaktirati sa ženama! Tebi treba da što prije dođeš do ključa one male crkvice koja je tamo na osami, da vidiš što je unutra, da si to zapišeš, fotografiraš i što prije odmagliš dalje. Tokom dana mogu obići još crkvica koje čekaju... I svagdje imam isto iskustvo! Ti dođeš u kuću koja ima ključ od crkvice. Gledaš, dolazi muškarac, mužjačina, gleda te ko bik. A ki ste vi, a ča ste vi, a ovo, a ono. Provjeri ti i legitimaciju. Onda dođe žena, šporka i nepismena, udalji muža i kaže: Hote nutar, vi ste gladan, vi ste žedan, popijte si i evo vam ključ. Vidite, žena uvijek skuži, žena ima intuiciju, a ova muška njuška nema. Zato žena bez intuicije, to je strava i strahota, to je prokletstvo Božje. A mužjak koji ima intuiciju, to je štrigun, supermen, čovječe Božji! On ima rendgenske oči. Zato vam govorim, na terenu treba imat samo sa ženama posla. Jer ona, premda nepismena, odmah stvori rentgensku sliku o tebi, vidi te iznutra. I dade ti ključ (Citati preuzeti iz Ogurlić, Dragan: Ljudi na prijelazu stoljeća, Izdavački centar Rijeka, Rijeka 2001.) Marija ILIČIĆ e-dnevnici zamijenili papirnate razredne knjige U novoj školskoj godini u Osnovnoj školi Malinska- Dubašnica papirnate razredne knjige zamijenili su e-dnevnici. To je mrežna (web) aplikacija za vođenje razredne evidencije u osnovnim i srednjim školama koju trenutno koristi oko tisuću škola u Republici Hrvatskoj. Uvođenjem e-dnevnika učinjen je veliki korak u modernizaciji i podizanju kvalitete odgojno-obrazovnog rada. Razrednicima ova aplikacija olakšava vođenje administracije i izrade svih izvješća. U odnosu na papirnate dnevnike, nudi brojne nove mogućnosti koje pruža uporaba informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Također, e-dnevnik omogućuje učenicima i roditeljima redovito praćenje ocjena, izostanaka, najavljenih ispita, te bilješki o učenju i vladanju. Kako bi primjena e-dnevnika suživjela, već prvog dana nastave, bilo je potrebno osigurati tehničke preduvjete u Školi. Stoga je ravnateljica Nedeljka Turčić s tim projektom krenula početkom ove godine. Nabavljena su računala i omogućen pristup internetu u svakoj učionici. Zahvalni smo Općini Malinska-Dubašnica koja je prepoznala vrijednost ovog projekta i novčano pomogla nabaviti računala. Učitelji su prošli izobrazbu korištenja e-dnevnika. Prvog dana nastave održano je i predavanje za roditelje na kojem su upoznati s mogućnostima i primjenom e-dnevnika za učenike i roditelje. Sigurni smo kako će računala u svakoj učionici, osim za e-dnevnike, svakako podići i razinu nastave koja će sada biti obogaćena uporabom digitalnih sadržaja. A. ŽUŽIĆ NAŠI ZVONI 24

25 ŠKOLA Osnovna škola Malinska-Dubašnica Oproštaj osmaša 28 prvašića u dva razreda U školskoj godini 2018./2019. svoj put prema prostranstvima novih znanja i vještina započinje 28 dubašljanskih prvašića. Prvi dan, 3. rujna, zasigurno će ostati u njihovom trajnom sjećanju. Učiteljice Ivona Dundović-Ljutić i Ana Marija Šviderski-Jurinjak, ravnateljica Nedeljka Turčić, psihologinja Matea Mrakovčić Kosić te načelnik Robert Anton Kraljić svečano su primili i pozdravili prvašiće i njihove roditelje. Nakon zajedničkog okupljanja i riječi dobrodošlice, učiteljice su svoje učenike povele do učionica. Razred 1. a, uz učiteljicu Ivonu Dundović-Ljutić, čine Monika Brnjić, Lucija Cvrtila, Vita Čutul, Matija Grahovac, Dorijan Horvat, Mate Jurasić, Lucas Keko, Korina Koči, Nika Lukić, Vid Mišković, Leona Petrović, Ivo Suhalj, Sara Škarpa i David Velcl. Društvo učiteljice 1. b razreda, Ane Marije Šviderski-Jurinjak, činit će Ivan Blažanović, Marija Bogović, Ema Dujmović, Antonio Franolić, Sara Fumić, Omar Dž. Hamiti, Leo Kraljić, Josip Linardić, Karlo Milčetić, Noa Milčetić, Katja Stulić, Jana Šimić, Marijana Špalj i Petra Turčić. Druženje je prvoga dana kratko trajalo; nakon upoznavanja, fotografiranja i niza najbitnijih informacija, dječaci i djevojčice svojim su domovima otišli prepuni dojmova. Tekst i fotografije Simona ŠAMANIĆ Zajednički snimak osmaša i profesora Dana 5. srpnja osmaši su se svečano oprostili od svojih učitelja i škole u kojoj su osam godina učili, družili se, zajedno rasli i koračali kroz školsku priču prepunu avantura i lijepih trenutaka. Program koji su pripremili bio je veseo i svečan, a izveli su ga pred prepunim školskim predvorjem u kojem su se okupili brojni dragi gosti, njihovi roditelji, učitelji, rodbina i prijatelji. Kroz svečanost su nas vodili Rafaela Čargonja i Noa Miš-Mešić. Učenice Antonia Dujmović i Leonarda Matković pročitale su, u ime svih osmaša, riječi zahvale učiteljima i roditeljima koji su ih u ovih osam godina pratili i podržavali. U svakom trenutku ove lijepe svečanosti osjetilo se zajedništvo koje je ovaj naraštaj osmaša tako lijepo njegovao svih osam godina. Uvijek su bili spremni pomoći jedni drugima i bili su posebno povezani, uvijek jedni drugima blizu. U najsvečanijem dijelu programa, razrednici Ljiljana Cuculić-Pavlić i Predrag Znaor podijelili su učenicima svjedodžbe. Učenike 8. b razreda iznenadila je Ana Marija Šviderski-Jurinjak, njihova učiteljica iz mlađih razreda, prezentacijom kojom ih je razveselila i izmamila osmijehe dok su se prisjećali svojih prvih školskih dana. Osmašima i njihovim roditeljima, prigodnim se riječima obratila i ravnateljica Nedeljka Turčić te uručila nagrade učenicama Luciji Vrgoč, Miji Šimić, Lurdi Kauzlarić i Paoli Kraljić koje su svih osam razreda završile s odličnim uspjehom. Svečani je program završio veselo, pjevačkim nastupom svih osmaša koji su zajedno izveli nekoliko njima najdražih pjesama. Na klaviru ih je pratio Davor Burlović. Svi učitelji svojim, sada već bivšim učenicima, od srca žele puno sreće u svemu što ih očekuje. Zasigurno ćemo se opet negdje sresti, popričati i nasmijati zajedno. Alenka ŽUŽIĆ Razred 1. a s učiteljicom Ivonom Dundović-Ljutić Razred 1. b s učiteljicom Anom Marijom Šviderski-Jurinjak NAŠI ZVONI 25

26 HUMORESKA Rabi promovirat! Pijetao Koko III. sokolskim je vidom spazio sunce i poput pravog alarma naznačio buđenje novog dana jednoga tjedna u rujnu, godine gospodnje Ipak, pustimo mi Koka III. pa pomoću nevjerojatne tehnike pripovijedanja kojima često pribjegavaju nemaštoviti humoristi ubrzajmo malo vrijeme sve do sam početak sastanka iznimno neslužbenog predsjedništva Našeg sela, sela naše Općine koje to već perad u kokošinjcu, ali i na grani zna daje najviše poduzetnika po glavi stanovnika. Svi nešto poduzimaju, pa je tako dano da se poduzme ovaj sastanak u štali Jura Lamarina, neslužbenog v. d. Zamjenika neslužbenog poglavara Našeg sela. Provirujemo malo u tu štalu, dosta je moderna, ima i šank. Takve sad sve moraju biti štale, obvezno imati šank i stolice na koje je već sjelo dosta sugrađana Našeg sela. Bumerang edukacija Jedan pogled Lamarina prema Neslužbenom poglavaru Našeg sela bio je, kao u onoj pjesmi koju pjeva Nina Badrić, dovoljan. To je bio znak da su se manje-više svi okupili i da se može početi s protokolom. Drdan, brlj-brljj, brlj-brlj! Drdan! čistio je grlo Neslužbeni poglavar Našeg sela taman prije još jednog u nizu povijesnih govora. Nan je on to rekal drdan?! zapitala se naglas Petrica Maurićeva koja je držala galeriju štale prenamijenjene u dvoranu za sastanke. Ma ni rekal drdan, mislin da samo čisti grlo. uzvratila je Anica, a na nju se nadovezala Mikica koja je ustanovila Ni to bilo drdan to je bilo dobar dan! D-d-dr-dan Dobar dan, to je! Dobar dan, moj lipi puče! Ovdika smo se sad skupili, aš rabimo nič važnog se dogovorit. A za početak ovog sastanka prvo bi se otil zahvalit Zlatku Daliću i našoj reprezentaciji ka je osvojila srebro protiv nadmoćnijeg suparnika. Nek im je slava! viknuo je Diogen. Ma ki ti je vrag, to se govori umrlima! opalio je Diogenu mesar Nedo Poštar jednu zidarsku. Mir, mir u štali ovoj! autoritativno će Neslužbeni poglavar Našeg sela Pušćajmo sad nogomet malo na bandu. (kad je tu rečenicu izjavio kao da se čuo uzdah olakšanja većeg dijela ženske publike osim Mikice, ona je toliko upućena u nogomet da bi komotno mogla zamijeniti svakoga reportera, a možda i hoće! op. I. D.) Judi moji, leto je pasalo i iako bilježimo rekordne brojke ča se tiče turizma, a škapulalo nas je to aš je naš turistički vizijonar Mirko napravil još dvi zgrade apartmana, svaka zi po šest lipih apartmani i jednin bazenon oli pijskih dimenzija. Ma nama fali promocije, svi ćemo moć boje delat ako se zna za nas! Nedo će moć prodavati svoje meso iz Bugarske. Goste valja educirati Rumunjske, Neslužbena ekscelencijo, Rumunjske! javio se ispravljajući netočni navod mesar Nedo Poštar. E, Bugarska-Rumunjska, Rumunjska-Bugarska, ča ti ja znan moj Nedo Kade san stal, da rabi nan judi moji nič ča će nas staviti na, kako se to govori, hartu naše Županije, a onda jednog dana i Hrvatske! To nan je cilj! To je nič ča su sanjali svi naši babe i dedi! Su vraga! čulo se iz začelja. Ki je to rekal?! Ki je to rekal?! Pokaži se vepru jedan, pokaži se! uzrujao se Poglavar kojeg je jedva uspio nekako primiriti njegov neslužbeni zamjenik Lamarin, a uslijedilo je zatim ono poznato Kade san stal? Aha, cilj nan je promocija, ma to će boje objasniti naš vizijonar Mirko. Mirko, dajen ti rič. Hvala gospodine Poglavaru, poštovani neslužbeni zamjeniče, tajnice poglavara, tajnice zamjenika, poštovani savjetniče za EU fondove, poštovana savjetnice za ćudoređe i moral, poštovani savjetniče za rude i minerale, te cijenjene sugrađanke i sugrađani. Kao što znate, turistički gledano bilježimo rekordnu sezonu, povećali smo kapacitete i sve nam je bilo puno. Jedini incident koji smo imali je kad su Osipićeve krave pobjegle na bazen piti vodu dok su gosti bili tamo, ali nije im za zamjeriti. Neki su gosti tada prvi put vidjeli kravu, a goste valja educirati, onda nam se tako educirani ponovo vraćaju. Ni ti gost bumerang da se lahko vraća! opet se začuo isti glas iz zadnjih redova. Ki je to rekal Ki je to rekal?! Ki je to rekal?! opet se zapjenio Neslužbeni poglavar. Ali, dame i gospodo Našeg sela, nama je bitna promocija! - nastavio je turistički vizionar Mirko Od koje naše gospodarstvo može profitirati pa bi zbog novčanog pritoka mogli i dovršiti onaj nedovršeni spomenik krčkoj pramenci. Je, moreš samo ti profitirati, a nama šipak! opet taj glas i opet Ki-je-to-rekal reakcija Poglavara. Ljudi, riječ je o tome da moramo se promovirati, a kako ćemo to učiniti? Kako? Kako? zapitali su se sada već zainteresirani pučani. Jednostavno, ima masu realitija na televiziji i tu vidim našu priliku! Trebamo jednostavno Pušćaj mene malo da in rečen, Mirko! ugurao se Neslužbeni poglavar našeg Sela Zač ovdika ne bi bila jubav na selu? Evo, Jivića Makaka moremo kandidirati i posuditi mu ku ovcu ili dvi da ne misle da su ovdika samo loši pastiri pa neka u svakoj drugoj reče Naše selo je najboje za to i to i evo ti promocije! Eto, Poglavar sela je rekao jedan dio plana, a drugi je da pokušamo aplicirati da budemo destinacija gdje će se snimati reality showovi. Veliki brotheri, onaj kulinarski šov, onaj drugi kulinarski šov, pa onaj šov u kojem ljudi besplatno rade poljuprivedne radnje, a smještaj im je baraka bez struje Ima potencijala! Ima samo jedna prepreka rekao je glas sa začelja. Ma kad vidin ki to govori i koči razvoj Našeg sela dobit će takvu trisku da će mu danima zvoniti! Kakova prepreka, govori, kakova prepreka?! zacrvenio se Neslužbeni poglavar Našeg sela. Prepreka je u tome da mi se čini da nan niš ne more garantirati da zi vami ovdika i nismo već finili u nikakovn rijaliti šouvu. Ivan DERMIČEK NAŠI ZVONI 26

27 SPORT 13. Europsko prvenstvo u samostrelu FIELD Prvo mjesto za reprezentaciju Hrvatske Od 27. lipnja do 3. srpnja u gradiću Pärnu u Estoniji održano je 13. Europsko prvenstvo u gađanju samostrelom FIELD. Strijelce iz Malinske i ovoga puta predstavljao je Andrej Krstinić nastupivši u konkurenciji seniora. Prvog dana Prvenstva održan je tradicionalni Kup domaćina koji natjecateljima i organizatorima služi kao generalna proba za službeni dio prvenstva. Ovogodišnji Kup gađao se prema novim, izmijenjenim pravilima. Novost je finalno gađanje u kojem su formirani parovi gdje su najbolji europski samostreličari dvobojima i sustavom ispadanja došli do prvaka. Pobjednik je bio hrvatski predstavnik Domagoj Pereglin, dok je Andrej Krstinić stigao do četvrtfinala gdje ga je porazio kasniji finalist, Nijemac Hillenbrand. Nakon dana odmora uslijedila su momčadska natjecanja. Natjecatelji muške seniorske momčadi Hrvatske u sastavu Domagoj Pereglin, Andrej Krstinić i Marijan Kajfeš pogodili su krug te su za 50 krugova nadmašili reprezentaciju Njemačke. Time su im uzvratili za prošlogodišnji poraz na Svjetskom prvenstvu održanom u Osijeku kada je poredak bio obrnut. Idućeg je dana nastavljeno prvenstvo u pojedinačnoj konkurenciji. Ostvarenim rezultatima pridodani su i oni iz momčadskog dijela te su bili poznati finalisti među kojima se našao i Krstinić. Posljednjeg dana natjecanja održana su finalna gađanja u kojima je Andrej ostvario ukupni rezultat od 1777 krugova što mu je bilo dovoljno za izvrsno sedmo mjesto na Europskom prvenstvu. Ostala dva člana reprezentacije, Domagoj Pereglin i Marijan Kajfeš, osvojili su zlatno, odnosno srebrno odličje. Prvaci Europe u samostrelu (slijeva nadesno): Marijan Kajfeš, Domagoj Pereglin i Andrej Krstinić Uz iskrene čestitke Krstiniću, spomenimo kako je reprezentacija Hrvatske i na ovom Europskom prvenstvu potvrdila svoju prevlast, osvojivši najveći broj medalja od svih sudionika, ukupno 10, od čega pet zlata, tri srebra i dvije bronce. Nediljko VUČETIĆ Streljaštvo Andrej Krstinić drugi na svjetskoj rang listi Andrej Krstinić, osvajač svjetskoga kupa u Češkoj Nedugo nakon Europskog prvenstva, u češkim Otrokovicama održan je 20. Bohemia world cup na kojem je nastupio i Andrej Krstinić. Andrej je gađao vrhunski te je nakon dva dana natjecanja osvojio prvo mjesto. Isto je napravio i u momčadskoj konkurenciji. Ovim rezultatom Andrej je izborio nastup na finalu Svjetskoga kupa koje će se održati u ruskom Orelu. Sva ovogodišnja ostvarenja Andreja Krstinića dovela su ga do drugog mjesta na svjetskoj rang listi samostreličara, odmah poslije Domagoja Pereglina. Ovo je uistinu još jedan vrhunski domet našega najboljeg strijelca. N. V. Upisi novih članova u Športski streljački klub Dub Početkom nove školske godine započeli su treninzi strijelaca i upisi novih članova u Športski streljački klub Dub. Vrata streljane otvorena su radnim danom od 17 do 20 sati. Tijekom nadolazećeg razdoblja, u suradnji s Osnovnom školom Malinska-Dubašnica, za učenike od 5. do 8. razreda, organizirat će se Škola streljaštva. O točnom terminu početka škole učenici će biti pravodobno informirani. Za sva dodatna pitanja može se kontaktirati trenera Deana Vignjevića (mob ili kluba sskdubmalinska@gmail.com). Nediljko VUČETIĆ NAŠI ZVONI 27

28 SPORT Jedriličarski klub Malinska Školu jedrenja prošlo 36 polaznika Dobra priprema i organizacija u Jedriličarskom klubu Malinska pridonijela je uspješnoj ovogodišnjoj jedriličarskoj sezoni. Brojni turisti, izletnici, prijatelji i domaći stanovnici, opet su uživali u bezbrojnim jedrima u malinskarskoj uvali. Svaki su dan promatrali svih devet jedara koja su krasila našu valu, od toga sedam Optimista i dva Lasera. Uz sve- Polaznici Škole jedrenja Jedrenje Kvarner pliva Članovi Jedriličarskog kluba Malinska bili su suorganizatori turističko sportske manifestacije Kvarner pliva, organizirane 25. kolovoza u uvali Haludovo. Osim našega Kluba, suorganizatori su bili Plivački klub Primorje iz Rijeke i Turistička zajednica općine Malinska-Dubašnica. Sudjelovalo je 58 plivača. Z. C. srdnu pomoć Općine Malinska-Dubašnica, Turističke zajednice općine Malinska-Dubašnica i Komunalnog društva Dubašnica, uspjeli smo i ove organizirati Školu jedrenja, i 20. regatu krstaša Kup Dubašnice. Vesela i veoma dobro organizirana Škola jedrenja na čelu sa Zdravkom Furlanom, trenerima Vidom Kraljićem i Sandrom Kraljić, te uz podršku brojnih suradnika, imala je upisanih 36 polaznika. Svoj doprinos u popularizaciji jedrenja kod mladih učenika dala je i ravnateljica Osnovne škole Nedeljka Turčić sa svojim suradnicama. Mladi jedriličari sudjelovali su na više lokalnih regata za klasu Optimist i Laser. Ovogodišnja jedriličarska sezona petnaesta je po redu. U toj pomalo već tradiciji dobre škole jedrenja, članovi Jedriličarskog kluba Malinska iznjedrili su na stotine mladih jedriličara koji su već stasali i u ozbiljnije jedriličare. Rukovodstvo Jedriličarskog kluba Malinska, zalagat će se i nadalje kako bi mladi i dalje učili jedriti u našoj uvali i s našim resursima. Smatramo da su jedra u našem dubašljanskom moru dio naše turističke ponude i dio imidža naše uvale. Godišnji budžet od 90 tisuća kuna koji se pokriva članarinama članova, donacijama, vlastitim radom i iz proračuna Općine Malinska- Dubašnica sa 70 tisuća kuna, smatramo opravdano investiranim novcem. Z. CEROVIĆ NAŠI ZVONI 28

29 SPORT Kup Dubašnice Nikola Jurić i Walter Marelja najbolji krstaši Tradicionalna regata krstaša Kup Dubašnice koja se boduje za Kup Hrvatskog primorja po opem premjeru i Kup Kvarnera po YARSTIC premjeru, održana je 18. i 19. kolovoza. Na ovogodišnjoj regati, dvadesetoj po redu, sudjelovalo je 26 krstaša koji su u dva plova svojim jedrima ukrasili horizont naše uvale. Pobjednici regate krstaša u dva plova bili su: Grupa 1 i 2: Lucija X, skiper Mladen Kraljić, JK Plav Krk Grupa 3: Bella nostra, skiper Diego Biljan, JK Opatija Grupa 4: Canarino furioso, skiper Boris Radolović, JK Uljanik Pula Grupa 5: Oštro, skiper Darko Jakovčić, JK Oštro Kraljevica Grupa 6: Reful II, skiper Mitja Velepić, JK Oštro Kraljevica Grupa 7: T8SC, skiper Robert Skomeršić, JK Plav Krk Grupa 8: Malinska, skiper Nikola Jurić, JK Malinska Grupa 9: Poranka, skiper Walter Marelja, JK Malinska Grupa 10: Plan B, skiper Srećko Deželin, JK Val Crikvenica Iz Jedriličarskog kluba Malinska na regati su sudjelovali: Malinska skiper Nikola Jurić Ivan skiper Zdenko Cerović Curica skiper Ivica Rošić Furlanka skiper Zdravko Furlan Lastavica skiper Boris Majcen Zdenko CEROVIĆ Polinarova i Malinskarske noći u režiji Lastavice Marino Čaljkušić najbolji ribolovac U subotu 21. srpnja održano je, u sklopu proslave Polinarove, Dana Općine Malinska-Dubašnica, 25. izdanje Trofeja svetog Apolinara. To je juniorsko natjecanje u udičarenju za djecu do 16 godina na kojem je ove godine sudjelovalo 24 natjecatelja iz sedam klubova s otoka Krka: Arbun iz Punta, Čavlena iz Poljica, Poteljan iz Brzca, Čikavica iz Šila, Lovrata iz Krka, Vela Sten iz Čižića i domaćin Lastavica iz Malinske. Nakon vaganja ulovljene ribe, proglašeni su pobjednici. Pobjednik natjecanja, s najviše ulovljene ribe bio je već iskusni naš Marino Čaljkušić. Drugo je mjesto pripalo Teu Đorđeviću iz Punta, dok je treće mjesto osvojio naš Tomas Lukarić. Što se tiče momčadskog poretka, Malinskari su također bili najuspješniji: momčad Marino Čaljkušić i Tomas Lukarić osvojila je prvo mjesto; momčad Arbuna iz Punta u sastavu Teo Đorđević i Lovro Babić osvojila je drugo mjesto, dok je brončana medalja pripala Lovrati 1 iz Krka koju su činili Gabrijel i Leon Bajčić. Pehare i medalje najboljima dodijelio je načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić. Za Malinskarske noći Lastavica je kao i inače organizirala druženje za svoje članove u večernjim satima ispred ribarske kućice na obali. Iako je naglasak bio na druženju, pripremala se i riba ulovljena na našem izletu barkama u uvalu Čavlena. Ovo druženje planiramo nastaviti i dogodine smatrajući to podsjet- nikom na neka prošla vremena, u sklopu manifestacije koju smo i sami pokrenuli. Sljedeće nam je u planu održati natjecanje Kup Čavlena s našim prijateljima iz Čavlene i Poteljana. Domaćinstvo natjecanja se svake godine izmjenjuje među tri kluba, a ove je red na nama. Nadamo se da će nas malinskarska vala nagraditi i podariti nešto ulova kako bismo još više mogli uživati u našim aktivnostima. Ivan ŠAMANIĆ Pobjednici ovogodišnjeg Trofeja svetog Apolinara (slijeva nadesno): Lovro Babić, Teo Đorđević, Tomas Lukarić, Marino Čaljkušić, Leon Bajčić, Gabrijel Bajčić) NAŠI ZVONI 29

30 SPORT Kickboxing Eli Znaor nagrada Općine za godinu Ela Znaor s priznanjem Općine Malinska-Dubašnica Upisi u Kickboxing klub Malinska Na svečanoj sjednici Općine Malinska-Dubašnica, 19. srpnja, već šestu godinu za redom, Ela Znaor kao najbolja mlada sportašica, primila je priznanje i novčanu nagradu za svoje natjecateljske uspjehe u prošloj godini. Ela je u godini u kickboxingu osvojila: ekipno zlato na Europskom kadetskom prvenstvu u Makedoniji, broncu na EP u pojedinačnoj konkurenciji u light contactu, zlato na Europskom kickboxing kupu u Karlovcu, dva srebra i dvije bronce na svjetskim kickboxing kupovima u Austriji, Mađarskoj i Italiji, četiri zlata na međunarodnim turnirima (dva na Croatia openu i dva na Czech openu), dva zlata na državnim prvenstvima u point fightingu i u light contactu, dva zlata na Prvenstvu Primorsko-goranske županije. Budući da je Ela i u prvoj polovini ove godine nastavila nizati slične natjecateljske rezultate, uvrštena je u Hrvatski juniorsku kickboxing reprezentaciju koja će u rujnu nastupiti na Svjetskom prvenstvu u Italiji. Ona će Hrvatsku zastupati u disciplini light contact u težinskoj skupini do 60 kilograma. P. Z. Većina članova Kluba vježbala je do sredine srpnja. Nakon toga je za njih uslijedila ljetna stanka, a s treninzima je nastavila samo Ela Znaor koja se dva puta dnevno pripremala za nastup na predstojećem Svjetskom prvenstvu. S početkom nove školske godine započeli su i treninzi u sportskoj dvorani. Od dvadesetak vježbača koji su bili proljetos aktivni, na prvi trening održan 3. rujna odazvalo se njih osmero. To su: iz Sv. Vida Ivo i Klara Kirinčić; iz Malinske Paola Ivana Medved, Mia Manestar, Veronica Morić i Vili Kršanac; iz Dobrinja Nora Crnčić; te iz Krka Leonard Depope. Od dosadašnjih članova još se očekuje dolazak Jakoba Daića iz Malinske, te Viktorije i Rebeke Šudić iz Njivica. Klub je upravo objavio poziv za upis novih članova. Treninzi se održavaju tri puta tjedno, ponedjeljkom, srijedom i petkom, a traju sat i pol vremena, od 16 do 17,30 sati. Svi koje zanima rekreacija, samoobrana, bolje zdravlje i kondicija, druženje, putovanja i natjecanja, dobro su došli, bez obzira na prethodno znanje i na starosnu dob ili spol! P. Z. Članovi i treneri na prvom treningu Kickboxing kluba Malinska NAŠI ZVONI 30

31 SPORT Šah Trideset i treća Ljetna škola šaha Kao i brojna ljeta do sada, ni ovo nije moglo proći bez šahovskih nadmetanja i već tradicionalne Ljetne škole šaha u Malinskoj, čak 33. po redu. Kada se spominju brojke i godine, važno je istaknuti da je ovo godina u kojoj Šahovska družina Malinska obilježava 25. obljetnicu djelovanja. Ljetna škola šaha održana je, kao i prijašnjih godina, u hladu maruna na placi ispred Osnovne škole i u školskoj zgradi. U rad škole uključilo se 40-ak polaznika iz zemlje i inozemstva, ipak najviše otočana, odnosno Dubašljana i Miholjaca. Uz stručan rad s polaznicima škole, odigrano je i prvenstvo škole u više kategorija. Rezultati naših šahista su: Međunarodni šahovski kamp u Crikvenici Mia Lukić osvojila prvo mjesto Ove je godine u kolovozu drugu godinu zaredom, u Crikvenici održan Međunarodni šahovski kamp za mlade u organizaciji Fondacije Garry Kasparov Adriatik. U sklopu turnira igralo se prvenstvo učenika osnovnih škola, gdje je nastupilo 45-ero učenika iz cijele zemlje. Šahisti iz Malinske-Dubašnice postigli su zapažene rezultate: Jakob Dajić 3. mjesto u kategoriji učenika do 9 godina Mia Lukić 1. mjesto u kategoriji učenica do 12 godina Hrvoje Turk 5. mjesto u kategoriji učenika do 12 godina Danijel Lončar 3. mjesto u kategoriji učenika do 15 godina Lorena Brnica 3. mjesto u kategoriji učenica do 15 godina. Poseban događaj ovog kampa je i simultanka koju je Garry Kasparov igrao na 17 ploča. Među izazivačima je bio i Dorijan Zec iz Omišlja. Dobiti priliku zaigrati protiv šahovske legende kao što je Kasparov, san je svakog šahista. Poseban uspjeh na međunarodnom kampu opet je ostvario Daniel Duda, bivši dugogodišnji član Šahovske družine Malinska, osvojivši prvo mjesto u konkurenciji 26 kadeta. Lidija KOVAČIĆ Početnice: 1. mjesto Nika Lukić i Katja Šepčić Mlađi učenici: 1. mjesto Nikola Kovačić Mlađe učenice: 2. mjesto Petra Turčić, 3. mjesto Ilina Lukić Stariji učenici: 1. mjesto Hrvoje Turk Starije učenice: 1. mjesto Mia Lukić, 3. mjesto Lorena Brnica Uz prvenstvo škole, odigran je i tradicionalni otvoreni turnir, na kojem je sudjelovalo 30 sudionika, a pobijedio je šahovski majstor Teo Tomulić iz Rijeke. Za vrijeme trajanja škole, tri večeri zaredom, igralo se Otvoreno prvenstvo otoka Krka u uličnom šahu, na trgu pored ureda Turističko informativnog centra u Malinskoj. Na prvenstvu je sudjelovalo više od 50 šahista iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Slovačke. Šahovske partije na ulici odigravane su pred brojnom publikom, čak do pola noći. Pobjednik i ovog turnira je Teo Tomulić, a treće mjesto je osvojio Zoran Ljutić. Ovaj je turnir, ujedno bio i poluzavršnica Otvorenog prvenstva Hrvatske, a završnica je odigrana u Crikvenici. L. K. Od 29. lipnja do 4. rujna Vjenčani, rođeni i umrli VJENČANI U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICA Jovana Marinković i Matija Sušić Lidija Lukačić i Vjeran Bakai Sarina Serdarević i Edin Đulović Astrid Pibernik i William Vičević Sabina Izabela Kowalowka i Maciej Adam Galja Diana Rupčić i Velimir Hunjak ROĐENI (U RIJECI) I UPISANI U MATIČNIM KNJIGAMA Luka Škarpa, sin Mihajle i Nikole iz Malinske Juraj Šulentić, sin Anite i Pavla iz Kremenića Leona Dragičević, kći Dilajle i Mladena iz Bogovića Klara Jemrić, kći Katarine i Marka iz Malinske Lovro Precca, sin Ane i Nikole iz Porta Maša Pavlić, kći Karmen i Vedrana iz Malinske Manuel Barbiš, sin Marijane i Kristiana iz Malinske UMRLI NA PODRUČJU OPĆINE MALINSKA- DUBAŠNICA I POKOPANI NA GROBLJIMA U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICA Birgit Claudia Sauter Porat, Njemačka* Darko Pražić Malinska, Zagreb* Marija Šimunec Malinska, Dugo Selo* Josip Mihalić Milohnići Malinska, Novo groblje Josip Matuč Rijeka Malinska, Staro groblje Josip Pranić Rijeka Malinska, Novo groblje Garry Kasparov i trener Zdenko Jurković u Crikvenici * preminuli u Malinskoj (u domovima za stare i nemoćne, turisti i sl.) pokopani izvan Općine Malinska-Dubašnica Izvor: Evidencija Matičnog ureda Malinska i grobne evidencije NAŠI ZVONI 31

32 Kamičići z Dubašnice (1) Piše Anton BOGOVIĆ JUROV Smokve Ded je posadil smokvu na kraj duplice u vrt. Gojil ju je, nastojal, okopal i pognjojil. I polil bi ju bil, da je bilo vode, ma dokle smo jimili vodu samo u gušternu, je bila kareštija od vode. Bog da je je bilo za fameju i za blago! Reče se: Sveti Lovro smokvu u usta. Je let kad na našu smokvu bude napišenic i pod sam kraj mandalenskoga miseca. Dobar frut Ded je od ranoga jutra štafarkal po vrtlu. Nabral je lipih belic, na dno od vrnjice je stavil nikulike velike pera od smokve i na njih složil žutozelene smokve. Mi smo na voltu jili pahuljice z mlikon. Vas srićan nan je nosil tu vrnjicu i klal ju na stol. Kad to pojite, malo se zasladite! Još nisu preteple, ma otvorite svaku prvo leh ju greste pojist! Za zlo bi mogla va nju bit osa, a da vas ona ubode u grlo to bi moglo bit veliko zlo. A more bit je ka već i kisela, pak ju hitite! Prvo leh san dosegla smokvu, san pogljedala na dno vrnjice. Zelo mi se je kako da je ded nasložil jedno veliko oko za prsten od dragoga kamika kolura naših smokav. Slatke su i s tekon smo jih pojili. Smokva je dobar frut pak smo svi jišći. Na post Lovrečeve je ded rekal da ćemo jutro rano poć pobirat smokve za sušit. On još jima jednu staru drvenu lesu. Splel ju je od frate. Ove druge četire su od žice z okviron od muralići. Ti si kako salatica spod barsa Na Lovrečevu jutrin smo se klali na duplicu i pobirali smokve: on, sestrica i ja. Kad smo nabrali jednu vrnjicu, je rekal: Počinut ćemo, i ću van nič reć. Poučit će nas kako i čuda puti. Na jenu pljočicu od kamika je stavil pet plodi od smokve i kaže nan: Ovo nezrelo, miće, tvrdo i teče mu mliko z repa je mokić. Kad leh malo omekne, kad on malo naraste, a još mu teče mliko z repa je nadujak. Kad nadujak malo naraste, omekne i postane svitlije zelena smokva, a kožica njoj malo povreska z bele crtice to je napišenica. Ona je dobra za jist. Rep njoj ne mliči. Kad još malo omekne, još bude malo veća i svitlija to je zrela smokva. E, to je sladak, šuštan frut! Ako ostane još na drvo, se za nikuliko dan počne sušit, zgubi vodu, otegne njoj se vrat pak se obisi za kiticu to je klepanica. Mi smo danaska pobirali zrele smokve i klepanice. Njih ćemo stavit sušit. Dede, baš je dobro da si posadil smokvu ovako krajen duplice da moremo od nje pobirat smokve, a ov drugi del smokve, ki je zgor zemlje, pride dobro kako hlad va koga posijemo salatu tako da ju ona čuva od prejakoga sunca da salata ne zgori i dobro raste i bude dobra za jist. Salatu je dobro sijat i pod baras, u hlad, zato mi ovdika i rečemo za divojčicu ka je kako vi, mlada i lešta i oćutljiva ti si kako salatica spod barsa. Ded nas vavik posvetuje kako vridi živit življenje. Od njega vavik lipa i pametna beseda, ustrpljivo i mirno delo.