PowerPoint Presentation

Транскрипт

1 Terenski rad Terenska karta Terenski dnevnik Skice

2 Razine opažanja: 1. Regionalni kontekst Dobro poznavanje osnovnih značajki terena na širem prostoru (npr. stratigrafski odnosi, strukturni sklop) može olakšati shvaćanje lokalnih opažanja na izdanku - uz dobro predznanje vrlo brzo možemo zaključiti da li se neki izdanak i opažanja uklapaju u kontekst općih geoloških karakteristika terena Poznavanje općih značajki terena je još važnije ako otkrivenost terena i kvaliteta izdanka nije idealna Ovdje dolazi do izražaja odgovarajuća priprema za terensko kartiranje analiza postojećih radova i karata, aviosnimaka, rekognisciranje, itd.

3 2. Izdanak Osnovi izvor geoloških informacija na terenu su izdanci

4 3. Uzorak Ciljano uzorkovanje slijedi tek nakon detaljnog pregleda i opisa čitavog izdanka

5 Osnovni formati podataka pri terenskom kartiranju: Terenska karta Terenski dnevnik Pisane bilješke i natuknice Skicirane karte užeg područja Skica izdanka Stup Profil ZAPAMTITE: Bilo koji format podataka koji producirate na terenu mora biti jasan i čitljiv bilo kojem drugom geologu; to nisu samo osobne bilješke!

6 Terenska karta Topografska osnova na koju se ucrtavaju: a) informacije o stijenskim jedinicama koje ste izravno uočili i izmjerili na izdancima b) indirektne pokazatelje (npr. pokrivenost terena, vegetacija, geomorfologija, itd) c) dokumentacijske podatke te vrste informacija treba međusobno jasno razaznati Svaki list terenske karte treba sadržavati neke opće informacije: Naslov (npr. područje koje se kartira) Mjerilo i smjer sjevera Legenda korištenih boja Legenda nestandardnih simbola Ime(na) autora Datum izrade Referenca na terenski dnevnik gdje se nalaze dodatne bilješke

7 Vrsta informacije Izdanci stijena Strukturni podaci Glavni kontakti između jedinica Što se može crtati/upisivati Točkasta lokacija, razmjer izdanka ako je prikladno; vrsta izdanka (npr. zasjek, prirodni klif ); kratke natuknice o vrsti stijene ili facijesu, i bilo koje druge relevantne informacije (npr. fosil, indeks mineral, teksture) Simboli i mjerenja (smjer/kut nagiba) za slojevitost, folijaciju, lineaciju, osi bora, orijentaciju pukotina, itd. Primarni (litološki) i sekundarni (tektonski); punom linijom gdje su vidljivi, crtkanom gdje su predviđeni Terenska karta Završna karta

8 Vrsta informacije Oznake točaka opažanja Lokaliteti uzorkovanja Fotografije, skice Što se može crtati/upisivati Jasno označiti lokacije za koje imate bilješke u terenskom dnevniku Naznačiti lokacije gdje su uzimani uzorci, što je najbolje povezati točkama opažanja Označiti lokacije dodatnih fotografija ili skica ako nisu sa lokaliteta opisanih u terenskom dnevniku Terenska karta Završna karta

9 Vrsta informacije Dodatni dokazi Površinski sedimenti Otkrivenost Hazardi Što se može crtati/upisivati Topografske/morfološke pojave, hidrografska mreža (npr. izvori, ponori), vrsta tla, sekundarni fragmenti stijena u tlu, karakteristična vegetacija, itd. Na primjer aluvij, glacijalni/fluvioglacijalni materijal, pijesak, riječna terasa, močvara, itd. Komentari o kvaliteti i kvantiteti otkrivenosti stijena, trošenju, pokrivenosti tlom, itd. Bilješke o hazardima (npr. klizišta) Terenska Završna karta Izvor: Coe, 2010

10 Karta mora biti uredna, crtati se mora jasnim linijama Ne smije sadržavati previše bilješki da postane nepregledna, za detaljne bilješke služi terenski dnevnik Razina detalja će ovisiti o mjerilu, svrsi kartiranja i raspoloživom vremenu Terenska karta

11 Terenski dnevnik Sadrži glavninu podataka koje prikupimo na terenu Iako ne postoje striktna pravila kako terenski dnevnik mora biti organiziran, postoje neke opće smjernice i sugestije koje je vrijedno slijediti ili prilagoditi vlastitim potrebama Prvenstveno mora biti dobro organiziran tako da odgovara vašim potrebama i omogućuje vam sistematično i efikasno bilježenje podataka Neke opće sugestije (Coe, 2010): Numerirajte stranice u terenskom dnevniku tako da možete referirati na njih unutar bilješka Koristite naslove i podnaslove, specifične vrste podataka uvijek istaknite na isti način (npr. zaokružite, ocrtajte kvadratom, podcrtajte specifičnom bojom) Ostavljajte prostora između zapisa tako da možete kasnije dodavati bilješke u slučaju da se vratite na isti lokalitet zbog dodatnih mjerenja ili uzimanja uzoraka

12 Uvodne stranice: Na korice napišite ime, prezime, adresu, broj mobitela i adresu u slučaju da je izgubite Korisno je ostaviti nekoliko praznih stranica na početku dnevnika za tablicu sadržaja i druge korisne priloge poput kopije dijagrama za klasifikaciju stijena, tekstura, strukture kopije geoloških ili topografskih karata kontakt informacije (npr. upravitelja kamenoloma, šumarija), itd.

13 Opis terenskog projekta: Kada započinjemo novi terenski projekt ili novi radni dan na terenu treba započeti sa par uvodnih informacija, npr: (Kada?) Datum i dan terenskog rada (Gdje?) Naslov koji opisuje područje ili lokalitet koji posjećujemo/kartiramo (Zašto?) Cilj terenskog rada ili sažetak osnovne hipoteze koju planiramo testirati na terenu (Tko?) Ime ili imena kolega sa kojima zajedno radite na terenu Sitne bilješke o vremenu i detalji koji će vam pomoći da se prisjetite specifičnog terenskog dana

14 Opisi točaka opažanja: Opisi točaka će činiti glavninu zapisa unutar terenskog dnevnika, a sastojati će se uglavnom od: Identifikacije, opisa izgleda i lokacije točke opažanja Pisanih bilješki Natuknica i sistematiziranih podataka mjerenja Raznih vrsta skica 1. Prije svega svakoj točci opažanja treba pridodati broj ili šifru koje se ne smiju ponavljati praktično je da su te šifre specifične tako da nam se ne miješaju oznake lokaliteta od različitih terenskih projekata PREPORUKA: Uzorke koje uzimamo je korisno označavati šiframa koje u sebi sadrže šifru lokaliteta gdje su uzeti, umjesto korištenja zasebnih oznaka 2. Treba opisati izgleda izdanka i gdje je točno lociran npr. 2m visok dobro otkriven zasjek uz desni zavoj ceste, 20m od raskrižja itd.

15 3. Zatim treba zapisati geološki opis izdanka koji je korisno popratiti skicom Dolaskom na izdanak, pogotovo na veliki kompleksni izdanak, susrećemo se sa pitanjem kako pristupiti opisu, opažanjima, mjerenjima i bilježenju podataka Jedan način je da sa udaljenosti i sa pregledom čitavog izdanka započnemo sa opažanjima sitnijeg mjerila, a tek kasnije se pobliže koncentriramo na specifične pojave Prvo što možemo napraviti na izdanku je podijeliti ga na zasebne segmente (2-10) ovisno o očitim, vidljivim razlikama poput litologije, tekstura, boje, trošenja, itd.

16 Zatim možemo napraviti skicu, te razmotriti i opisati karakteristike izdvojenih segmenata i njihovih kontakata: Dalje te segmente možemo koristiti da lakše organiziramo detaljnija opažanja i preglednije rasporedimo bilješke

17 Kakvi su kontakti? gradacijski, oštri, planarni, neravni Da li postoje lateralne promjene debljine? naznači gdje i kolika je promjena, te koji segmenti mijenjaju debljinu a koji su urezani

18 Da li postoje odnosi presijecanja? npr. magmatska tijela koja presijecaju starije naslage, erozijsko usijecanje kanala ili kutna diskordancija Da li postoje dokazi o smicanju i deformaciji? uoči boranje i rasjedanje, njihovu opću orijentaciju i razmjer struktura

19 Kakvo je trošenje pojedinih segmenata izdanka? Da li su neki segmenti izbočeni/udubljeni u odnosu na ostale Da li su neki segmenti masivni bez tekstura Da li se neki segmenti odlamaju pločasto ili se mrve Da li se promjene u vegetaciji mogu povezati sa promjenama litologije

20 U sljedećem koraku detaljno sa blizine proučimo karakteristike pojedinih segmenata, radimo mjerenja i bilježimo odgovarajuće podatke i opažanja Podatke mjerenja i opažanja je praktično zapisivati u obliku natuknica i korištenjem skraćenica (npr. pješčenjak=pš) za riječi koje se često ponavljaju Ako se na lokalitetu uzima veći broj mjerenja korisno ih je strukturirati u obliku tablice ili popisa Lokaciju uzorka ili mjerenja je također korisno identificirati na skici ili stupu izdanka Uvijek pregledajte iste stijene na različitim dijelovima izdanka, neke plohe ovisno o presjeku ili trošenju mogu biti kvalitetnije ili otkrivati drugačije pojave (npr. sedimentne teksture se katkada bolje uočavaju na trošnim površinama izdanka nego na svježe odlomljenom dijelu stijene razmislite i pregledajte izdanak prije nego što krenete lupati čekićem!)

21 Ukoliko neke pojave ne možete odmah razjasniti, bilo zbog neiskustva ili zbog lošeg izdanka, opišite objektivno ono što vidite, skicirajte i fotografirajte pa kasnije te pojave identificirajte kroz literaturu ili konzultacije sa iskusnijim geologom Neke pojave vam možda postanu jasnije tek nakon što ste pregledali veći broj izdanaka Osim isključivo opisnih podataka, korisno je odmah na terenu napisati kratku interpretaciju opažanja sa izdanka, iznijeti ideje ili glavne točke diskusije ako postoji više mišljenja Tek nakon detaljnog pregleda izdanka i tumačenja osnovnih odnosa i tipova stijena se može početi sa uzimanjem uzoraka (ukoliko je to potrebno)

22 4. Uzorkovanje Prije uzimanja uzorka treba razmotriti da li će lupanje čekićem previše uništiti površinu izdanka, provjerite da li postoje već labavi uzorci koji se lako mogu odvojiti a koji nisu previše trošni Treba razmotriti osnovne osobine dijela izdanka koji proučavamo prije nego što izaberemo mjesto gdje uzeti reprezentativni uzorak, a nekada je također važno uočiti promjene unutar istog segmenta izdanka i po potrebi uzorkovati ga na više mjesta Često različiti dijelovi izdanka predstavljaju stijene koje su na neki način genetski povezane, tako da je pogodno u bilješkama istaknuti razlike između uzoraka

23 Skice Skice čine nezaobilazni dio geoloških bilješki To mogu biti: skice čitavih izdanaka skice specifičnih pojava (npr. pojedinog ihnofosila, sedimentne teksture, strukturnog elementa itd.) skicirane karte specifičnog užeg područja skicirani profili i skice idejnih interpretacija Skice su jedan od najboljih načina bilježenja i komunikacije terenskih geoloških podataka: Pružaju brži način bilježenja i komunikacije podataka nego pisani opis Često se na terenu susrećemo sa nepravilnim granicama i nepravilnim geometrijama geoloških tijela, te nizom detalja koje je puno lakše nekome prenijeti skicom Sama izrada skice zahtjeva detaljno opažanje pojava, jedinica i odnosa među njima, i geolog mora istaknuti ključne geološke informacije što čini skicu bitno drugačijom od fotografije Fotografija nikako nije zamjena za skicu jer fotografija nije selektivna i ne uključuje opažanja geologa

24 ?

25

26

27 Neki osnovni savjeti kod skiciranja: Crtajte olovkom osim što možete brisati pogreške, olovkom je lako naglasiti linije različitom debljinom i sjenčati Prostor lakše je crtati u što krupnijem mjerilu, tako da je često korisno predvidjeti čitavu punu stranicu za skicu; ali pri tome uvijek ostavite dovoljno prostora oko skice za natuknice, oznake, mjerilo i druge bilješke Mjerilo svaka skica mora imati mjerilo, te različiti dijelovi skice moraju biti crtani u istom mjerilu; kod skiciranja većih izdanaka, nakon što ste odredili mjerilo za jedan manji dio izdanka (npr. na temelju visine osobe), koristite to kao referenca za ostatak skice Orijentacija mora se naznačiti orijentacija, npr. pružanje zasjeka

28 Kutovi i geometrije na skici treba prikazivati realne kutove linijskih elemenata sa izdanka (slojne plohe, kosa slojevitost, rasjedi) za što može poslužiti klinometar na kompasu kojim sa daljine možemo procijeniti iznos nagiba u stupnjevima Okvir često postoje specifičnosti na izdanku koje nije prikladno detaljno prikazivati na istoj skici u mjerilu gdje prikazujemo čitavi izdanaka, već je korisno okvirom referirati na dodatnu detaljniju skicu ili fotografiju Boje bojom je korisno istaknuti dijelove izdanka, npr. zelenom bojom vegetaciju, čime se jasno ističu dijelovi izdanka koji su prekriveni

29 Boje se mogu iskoristiti za naglašavanje (npr. vegetacija) Orijentacija Jasan naslov Kratke oznake tako da ne prekrivaju skicu Jednostavne šrafure za bolju identifikaciju jedinica/slojeva/litol ogije Sjenčanje za prikaz tamnijih slojeva Mala količina interpretacije Mjerilo Korisnost različitih debljina linija Rub skice je jasno naznačen Okvir služi da bi se pokazao položaj dodatne detaljnije skice ili položaj fotografija

30

31

32 1. Prvo provedite malo vremena promatrajući izdanak, pri čemu odredite glavne segmente izdanka, kontakte, te odredite reprezentativni dio izdanka za skicu (ili cijeli izdanak) 2. Zatim upišite naslov na vrh te iscrtajte okvir područja skice - npr. vrh zasjeka, dno zasjeka, bočne granice, te površine prekrivene vegetacijom koje će vam služiti kao dobar orijentir.

33 3. Iscrtajte glavne kontakte između segmenata koje ste izdvojili, obraćajući pažnju na karakteristike kontakta (oštri, gradacijski, ravni, neravni). Za oštre granice koristite deblju liniju, za gradacijske tanju i svjetliju. Koristite klinometar tako da ga držite u ispruženoj ruci za procjenu kutova nagiba sa daljine. ; Lisle et al., 2011

34 4. Laganijim i tanjim linijama iscrtajte kontakte bilo kojih segmenata nižeg reda. Dodajte bilo koje dodatne popratne elemente poput dijelova prekrivenih odlomljenim blokovima, siparima i slično. Sa strane možete linijom nacrtati profil izdanka tako da naznačite horizonte koji strše ili su udubljeni.

35 5. Proučite svaki izdvojeni segment posebno i osjenčajte dijelove koji su tamnije boje; detalje unutar pojedinih segmenata poput tanjih slojeva ili sedimentnih tekstura docrtajte laganim linijama. Pazite da vam su vam granice između glavnih segmenata izdanka i dalje jasno istaknute u odnosu na detalje.

36 6. Dodajte mjerilo, oznake orijentacije, imenujte jedinice (ime/broj/šifra) kako bi mogli dalje u bilješkama referirati na njih, te dodajte oznake/anotacije kako bi naznačili dodatna opažanja ili istaknuli detalje koje je teško prikazati trenutnim crtežom.

37 Skicirane karte To su skice bez topografske osnove, većeg mjerila od topografske osnove koju koristimo pri kartiranju Služe za lakše ponovno lociranje više točaka opažanja na užem prostoru ili kako bi bolje opisali lateralni odnos različitih pojava koje nije praktično zahvatiti jedinstvenom skicom izdanka Često se zbog raspoloživog vremena crta u približnom mjerilu, koliko god je to precizno moguće; nije potrebno reproducirati detaljnu topografiju, već istaknuti samo relevantne elemente poput rubova zasjeka, klifova, obale mora, cesta, puteva, objekata itd. Na takvu skicu se dodaju reference na daljnje bilješke, točke opažanja i mjesta uzimanja uzoraka, itd.

38 Karta koja prikazuje položaje snimanih stupova uz zasjek rijeke

39 JAR Rudnik kimberlita 400mx400m

40 Kombinacija nekoliko skiciranih profila i skicirane karte kako bi se opisao 3D karakter bora koje tonu u smjeru mora

41

42 Ako se radi o vrlo interesantnom i važnom izdanku, te se raspolaže sa dovoljno vremena, može se napraviti i vrlo detaljno kartiranje izdanaka tako da se njegova površina podjeli pomoću pravilne mreže Danas se takva detaljno kartiranje izdanaka može izrađivati uz pomoć naprednih geodetskih, digitalnih metoda Izvor slika: Lisle et al., 2011

43

44

45

46