EMERGING CRITICAL CHALLENGES AND RESPONSE OPTIONS FOR CROATIAN AGRICULTURE

Транскрипт

1 KLJUČNI IZAZOVI S PRIMJERIMA MOGUĆIH RJEŠENJA ZA HRVATSKU POLJOPRIVREDU Ovu prezentaciju je pripremio tim Grupacije Svjetske banke, kao prilog izradi Strategije razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj. Sadržaj ove prezentacije ne odražava nužno stajalište Grupacije Svjetske banke Europska unija SUFINANCIRANO SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ: EUROPA ULAŽE U RURALNA PODRUČJA

2 UZROCI KLJUČNI IZAZOV 1. MOGUĆA RJEŠENJA VISOKI POREZI I ADMINISTRATIVNO OPTEREĆENJE SMANJITI POREZE I POJEDNOSTAVITI REGULATORNI OKVIR 1 2 NEDOSTATAK KREDITA ZA MIKRO, MALA I SREDNJA PODUZEĆA NEDOSTATNA POTPORA ZA POSLOVANJE SUBJEKATA U RURALNIM PODRUČJIMA I MLADE PODUZETNIKE NEDOSTATAK KVALIFICIRANE RADNE SNAGE UNAPRIJEDITI PRISTUP KREDITIMA & FINANCIJSKIM RESURSIMA I POSLOVNOM OKRUŽENJU U POLJOPRIVREDNO - PREHRAMBENOM SEKTORU POMAGATI MIKRO, MALA I SREDNJA PODUZEĆA U PRISTUPU FINANCIJSKIM PROIZVODIMA I USLUGAMA POREZNE OLAKŠICE I TEHNIČKO/INVESTICIJSKA PODRŠKA POSL. SUBJEKTIMA U RURALNIM PODRUČJIMA I MLADIM START-UPOVIMA KVALITETNO OBRAZOVANJE, OBUKA, ZNANJE & INFORMACIJE PREMA POTREBAMA SEKTORA ZPP CILJEVI ADRESIRANI

3 KLJUČNA OPAŽANJA Postoje dostatna financijska sredstva i likvidnost ali je financiranje usmjereno na usjeve i stoku i veća gospodarstva Korist od jamstava i osiguranja uglavnom imaju veća komercijalna gospodarstva Postoje programi za manja gospodarstva i netradicionalne usjeve ali su sredstva ograničena obzirom na potencijalnu potražnju Manja gospodarstva nemaju pristup kapitalu radi nedostatka vlastitog kapitala i nedovoljnih kolaterala ili jamstava. Opaska: u svakoj je državi financiranje poljoprivrede derivat koji prati mogućnosti, prioritete i uvjete za investiranje u poljoprivredni sektor. Razvoj realnog sektora ima veliki utjecaj na pristup kapitalu.i obrnuto.

4 KLJUČNA OPAŽANJA Komercijalna poljoprivredna gospodarstva, kroz dobro organizirane vrijednosne lance, imaju pristup različitim financijskim uslugama i komercijalne banke prate one dobre odnosno nisko rizične. Lakše je pratiti poljoprivrednike i mala i srednja poduzeća iz poljoprivredno-prehrambenog sektora. Financiranje manjih, i manje komercijalnih poljoprivrednika, i netradicionalni vrijednosni lanci imaju sljedeća ograničenja: Neformalnost. Nedostatak financijskih podataka, poslovnih planova, nedostatak podataka o transakcijama Nedostatak ili slab kolateral. Pitanja vezana za vlasništvo nad zemljištem, katastar, građevinske dozvole, itd. Slaba povezanost s tržištima. Lošije organizirani vrijednosni lanci, slabo udruživanje/povezanost s većim otkupljivačima i ponuđačima

5 SJEME PROMJENE ZA FINANCIRANJE POLJOPRIVREDE Mladi poljoprivrednici i segment malih i srednjih poduzeća u poljoprivrednom sektoru, uključujući start-upove Žene su netaknuti potencijal u ovom segmentu Proizvodnja netradicionalnih poljoprivrednih proizvoda s naglaskom na prodajne prakse i povezivanje s visoko vrijednim tržištima i marketing Klimatske promjene i potreba investiranja s ciljem jačanja otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene, unaprjeđenje učinkovitosti (niži troškovi a veći prinosi), i manje emisije (od usjeva i stoke) Nove tehnologije u poljoprivredi (AgriTech) i financijskom sektoru (FinTech) mogu biti nositelji promjene igre

6 STVARANJE POTICAJNE KLIME ZA FINANCIRANJE POLJOPRIVREDE Poticati razvoj malih gospodarstava kako bi se stvorili uvjeti za njihovo financiranje: Unaprijediti povezivanje s tržištima (kroz investicije i tehničku pomoć) Mehanizmi za okrupnjivanje (npr. marketinške platforme, javna infrastruktura, itd.) Jačanje kolaterala adresiranjem pitanja vezanih za zemljište i jamstva Programi usmjereni na mala gospodarstva i podsegmente poput mladih poljoprivrednika (ovo već postoji), žene u poljoprivredi, poticanje novih vrijednosnih lanaca, i upoznavanje s klimatski pametnim poljoprivrednim praksama Jačanje svijesti, financijsko obrazovanje, tehnička pomoć u poslovnom planiranju, informacijski sustavi, širenje informacija o novim tehnologijama, itd.

7 RAZVOJ SEKTORSKIH FINANCIJSKIH INSTRUMENATA I RJEŠENJA Kombiniranje komercijalnog financiranja s darovnicama s ciljem stvaranja mješovitog financiranja (blended finance) za financiranje malih gospodarstava i podsegmenata (npr. investiranje u nove tehnologije, unaprjeđenje komercijalnog / prodajnog aspekta, itd.) Financiranje javne (ili javno-privatne) infrastrukture u ruralnim područjima za mala gospodarstva kao platforme za prodaju proizvoda i nabavu potrebnih inputa (npr. hladnjače, logistički centri, silosi, itd.)---kao dio programa ruralnog razvoja? Instrumenti za upravljanje rizicima, poput jamstava i polica osiguranja namijenjenih malim poljoprivrednicima (npr. prilagođavanje postojećih instrumenata kako bi postali dostupni i manjim poljoprivrednicima) Razvoj programa tehničke pomoći vezano za tehničko/poljoprivredna pitanja ali i poslovno planiranje i financije (npr. tvrtke koje pružaju usluge iz poslovnog razvoja) Korištenje digitalnih financijskih rješenja (npr. e-plaćanje, kombiniranje različitih izvora podataka, itd.)

8 UZROCI KLJUČNI IZAZOV 2. MOGUĆA RJEŠENJA USITNJENA PROIZVODNJA I SLABO ORGANIZIRANI PROIZVOĐAČI KOMERCIJALNO/ POLJOPRIVREDNO- PREHRAMBENA PARTNERSTVA I RAZVOJ DIGITALNIH (TRGOVINA) RJEŠENJA 1 2 NEDOVOLJNO RAZVIJENA INFRASTRUKTURA I USLUGE U POLJOPRIVREDNO- PREHRAMBENOM SEKTORU NEDOVOLJNI JAVNI I PRIVATNI STANDARDI KVALITETE (SIGURNOSTI HRANE, SFM, SLJEDIVOST, DOBROBIT ŽIVOTINJA, OZNAČAVANJE, ITD.) POVEZIVANJE PROIZVOĐAČA I POLJOPRIVREDNO -PREHRAMBENOG SEKTORA S TRŽIŠTEM STVARANJE KONKURENTNOG TRŽIŠTA ZA NAPREDNE LOGISTIČKE USLUGE JAČANJE NACIONALNIH SUSTAVA ZAŠTITE HRANE & SFM ZPP CILJEVI ADRESIRANI PROMJENE PONAŠANJA POTROŠAČA I TRŽIŠNA SEGMENTACIJA BOLJE INFORMIRANJE O TRŽIŠTU, DIFERENCIJACIJA: PRIKLADNOST, SUSTAVI KVALITETE, BRENDIRANJE 8 9

9 UZROCI KLJUČNI IZAZOV 3. MOGUĆA RJEŠENJA NEDOVOLJNE KAPITALNE INVESTICIJE PREFORMULIRATI POTPORE I CILJEVE, UNAPRIJEDITI OKRUŽENJE ZA INVESTICIJE 1 2 NEDOSTATNE PRAKSE UPRAVLJANJA OPREDIJELJENOST ZA PRIMARNU PROIZVODNJU, POLJOPRIVREDA NISKE VRIJEDNOSTI POVEĆANJE PROIZVODNOSTI KVALITETNO OBRAZOVANJE, OBUKA, ZNANJE & INFORMACIJE. UNAPRIJEDITI VJEŠTINE UPRAVLJANJA DIVERZIFICIRATI PROIZVODNE SUSTAVE NA RAZINI GOSPODARSTVA I POTICATI PROIZVODNJU PROIZVODA DODANE VRIJEDNOSTI ZPP CILJEVI ADRESIRANI NISKA TEHNOLOŠKA RAZINA POTICATI USVAJANJE TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA (UKLJUČUJUĆI DIGITALNA RJEŠENJA) 8 9

10 UZROCI KLJUČNI IZAZOV 4. MOGUĆA RJEŠENJA NEDOVOLJNO INVESTIRANJE U ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ, SLABA KOORDINIRANOST IZMEĐU SEKTORA I S VLADOM POBOLJŠATI FINANCIRANJE TEMELJNIH I PRIMIJENJENIH ISTRAŽIVANJA NA TEMELJU NACIONALNIH INOVATIVNIH STRATEGIJA 1 2 NEDOSTATNA ZASTUPLJENOST PROIZVOĐAČA, KONZULTANATA I AGRI-BIZNISA U ISTRAŽIVAČKIM I RAZVOJNIM PROJEKTIMA NEDOVOLJNO RAZVIJENE SPECIJALISTIČKE SAVJETODAVNE USLUGE PRIJENOS ZNANJA, INFORMACIJA, I TEHNOLOGIJA PROIZVOĐAČIMA I AGRI-BIZNISU OMOGUĆITI PROJEKTNO- INOVATIVNA PARTNERSTVA RAZVITI JAVNE I PRIVATNE SAVJETODAVNE USLUGE ZPP CILJEVI ADRESIRANI SLABA RAZMJENA ZNANJA, INFORMACIJA I PODATAKA IZMEĐU JAVNIH I PRIVATNIH SUDIONIKA U AKISU USPOSTAVITI CENTRALNU PLATFORMU ZA RAZMJENU ZNANJA, INFORMACIJA I PODATAKA 8 9

11

12 UZROCI KLJUČNI IZAZOV 5. MOGUĆA RJEŠENJA POGORŠANJE VODOOPSKRBNE INFRASTRUKTURE I NEDOVOLJNO NAVODNJAVANJE UNAPRIJEDITI VODOOPSKRBNU INFRASTRUKTURU I PROŠIRITI SUSTAVE NAVODNJAVANJA NA GOSPODARSTVU 1 2 NEOPTIMALNI PROIZVODNI SUSTAVI U POLJOPRIVREDNO- EKOLOŠKIM ZONAMA NEODRŽIVE POLJOPRIVREDNE PRAKSE UNAPRIJEDITI UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA VIŠE KORISTITI ALATE I MEHANIZME ZA PLANIRANJE UPRAVLJANJA ZEMLJIŠTEM NA SVIM RAZINAMA RADI BOLJEG USKLAĐIVANJA PROGRAMA PODRŽAVATI PRIJENOS ZNANJA, INFORMACIJA NA POLJOPRIVREDNIKE, POTICATI NAJBOLJE PRAKSE UPRAVLJANJA - KONZERVACIJSKA/ORGANSKA/ PRECIZNA POLJOPRIVREDA) ZPP CILJEVI ADRESIRANI OVISNOST POLJOPRIVREDNO- PREHRAMBENE PROIZVODNJE O FOSILNIM GORIVIMA POTICATI ENERGETSKU UČINKOVITOST & UPORABU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U VRIJEDNOSNIM LANCIMA I VALORIZIRATI SUPROIZVODE KAO ZAMJENU ZA FOSILNA GORIVA 8 9

13 UZROCI KLJUČNI IZAZOV 6. MOGUĆA RJEŠENJA NEODRŽIVE POLJOPRIVREDNE PRAKSE i NJIHOV DOPRINOS RANJIVOSTI ili POVEĆANJU EMISIJA POTICANJE SU-BENEFITA, PRILAGODBA I NISKE EMISIJE/ORGANSKA/ NA SUŠU/ ŠTETNIKE OTPORNA PROIZVODNJA 1 2 NISKO ILI SLABO KORIŠTENJE TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA NEDOSTATNI INSTRUMENTI ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA OD KATASTROFA i KLIMATSKIM SU- BENEFITIMA UPRAVLJANJE KLIMATSKIM RIZICIMA I POTICANJE NISKOUGLJIČNE PROIZVODNJE POTICANJE PRIMIJENJENIH ISTRAŽIVANJA KLIMATSKI PAMETNE POLJOPRIVREDE I USVAJANJE NAPREDNE TEHNOLOGIJE UKLJUČUJUĆI PRECIZNU POLJOPRIVREDU RAZVOJ INSTRUMENATA OSIGURANJA U POLJOPRIVREDI ZPP CILJEVI ADRESIRANI NEDOSTATAN PRISTUP PODACIMA O KLIMI I PROCJENI UTJECAJA i ALATIMA ZA DONOŠENJE ODLUKA PROIZVOĐAČIMA PRUŽATI KLIMATSKE SERVISE I AGROKLIMATSKE PODATKE I ALATE 8 9

14 Poljoprivrednici: upravljaju nacionalnim prirodnim resursima BIODIVERZITET CIKLUS HRANIVA Poljoprivredne aktivnosti mogu pomoći održanju, unaprjeđenju ili uništenju prirodnih resursa VODE TLO/ZEMLJIŠTE Poljoprivredni proizvodni sustavi ovise o prirodnim resursima Lokalni prirodni resursi u kombinaciji s upravljačkim proizvodnim sustavima utječu na proizvodnost

15 Poljoprivrednici: upravljaju nacionalnim prirodnim resursima KLIMA BIODIVERZITET CIKLUS HRANIVA How farming is carried out can help maintain, improve or deteriorate these resources VODE TLO/ZEMLJIŠTE Poljoprivredni proizvodni sustavi ovise o prirodnim resursima VARIJABILNOST & PROMJENA The existing local natural resources combined with production management systems impact productivity

16 PROCJENA PROIZVODNOSTI ZEMLJIŠTA U SVRHU KLIMATSKI PAMETNOG PLANIRANJA Kako je zemljište različitog proizvodnog potencijala i ograničenja raspoređeno u Hrvatskoj? Koji se usjevi mogu uzgajati na različitim tipovima tala i različitim lokacijama? Kako se prinos razlikuje po lokacijama, godinama, proizvodnim sustavima i sezonama? Je li uravnotežena potreba za zemljištem s jedne strane i njegova dostupnost s druge strane u određenim područjima, i kako se to odražava na unaprjeđenje inputa ili upravljanja? Koji su vjerojatni bio-fizički rizici i opasnosti za proizvodnju i gdje?

17 PROCJENA PROIZVODNOSTI ZEMLJIŠTA U SVRHU KLIMATSKI PAMETNOG PLANIRANJA Zemljište kao resurs Klima Prakse Zahtjevi usjeva Trošak proizvodnje & prihod Poljoprivredno-ekološka pogodnost Production Potential Poljoprivredno-ekološka pogodnost, Comparative Economic Performance

18 Klimatski pametno planiranje na razini poljoprivredne površine Koji se usjevi uzgajaju? Povećanje površine pod pšenicom i krumpirom Credit: EO4SD Agriculture Cluster (eleaf/fao WaPOR) 18

19 Početak i kraj sezone Vrijeme uzgoja određenih usjeva? početak kraj Sezona krumpira: travanj/svibanj-srpanj sezona pšenice: prosinac-lipanj Prema: EO4SD Agriculture Cluster (eleaf/fao WaPOR)

20 Proizvodnja nadzemne biomase Koliko biomase proizvedu ovi usjevi? Prema: EO4SD Agriculture Cluster (eleaf/fao WaPOR) 20

21 UZROCI KLJUČNI IZAZOV 7. MOGUĆA RJEŠENJA OPREDIJELJENOST ZA PRIMARNU PROIZVODNJU, POLJOPRIVREDA NISKE VRIJEDNOSTI DIVERZIFIKACIJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE, POTICANJE PROIZVODNJE PROIZVODA DODANE VRIJEDNOSTI, RAZVOJ VRIJEDNOSNIH LANACA 1 2 NEGATIVNA PERCEPCIJA POLJOPRIVREDNO- PREHRAMBENOG SEKTORA I RURALNOG STILA ŽIVOTA NEDOVOLJNA PODRŠKA POSLOVANJU U RURALNIM PODRUČJIMA I MLADIM PODUZETNICIMA POTICATI INVESTIRANJE, OTVARANJE RADNIH MJESTA I OSTANAK MLADIH U RURALNIM PODRUČJIMA POTICANJE NOVIH MOGUĆNOSTI KROZ OBRAZOVANJE I OBUKU, JAVNE KAMPANJE, USVAJANJE NOVIH (DIGITALNIH) TEHNOLOGIJA POREZNE OLAKŠICE I TEHNIČKA/INVESTICIJSKA PODRŠKA POSLOVNIM SUBJEKTIMA U RURALNIM PODRUČJIMA & MLADIM START-UPOVIMA ZPP CILJEVI ADRESIRANI SLABA POVEZANOST I KOORDINACIJA VLADE I SEKTORA U RURALNIM PODRUČJIMA USKLADITI JAVNE INVESTICIJE U GOSPODARSKU INFRASTRUKTURU I STRATEŠKE VRIJEDNOSNE LANCE (AGRO-TURIZAM, IKT, BIOEKONOMIJA) U RURALNIM PODRUČJIMA 8 9

22 UZROCI KLJUČNI IZAZOV 8. MOGUĆA RJEŠENJA MANJAK STRATEŠKOG FOKUSIRANJA I ODSUTNOST STRATEŠKOG PARTNERSTVA IZMEĐU DIONIKA U POLJOPRIVREDI OCJENA RAZVOJNIH PRIORITETA, USKLAĐIVANJE KRITERIJA PRIHVATLJIVOSTI ZA SEKTOR/POTREBE PROIZVOĐAČA, JAČANJE PARTNERSTVA 1 2 VISOKA RAZINA I NERAVNOMJERNA RASPODJELA IZRAVNIH PLAĆANJA NEDOSTATNA POTPORA INVESTIRANJU U RURALNA PODRUČJA I SLOŽENI POSTUPCI ZA MEKE MJERE RURALNOG RAZVOJA JAČANJE RAZVOJNE DIMENZIJE UTJECAJA JAVNE POTROŠNJE NA POLJOPRIVREDU U OKVIRU ZPP-A SNAŽNIJA PRERASPODJELA I UVOĐENJE GORNJE GRANICE ZA IZRAVNA PLAĆANJA PO GOSPODARSTVU USREDOTOČITI SE NA INVESTICIJSKU POTPORU I POJEDNOSTAVLJENJE POSTUPAKA ZA RURALNE MJERE KOJE POTIČU SURADNJU ZPP CILJEVI ADRESIRANI NEDOSTATNO PRAĆENJE MJERENJA UČINAKA POLITIKE I VISOKI TROŠAK JAVNIH USLUGA SUSTAVNO PROVODITI ANALIZE JAVNIH IZDATAKA U POLJOPRIVREDI 8 9

23 Poljoprivredno zemljište jedan od ključnih izazova usklađivanja hrvatske politike s politikom ZPP Više od 68% ukupne potpore u Hrvatskoj je temeljeno na zemljištu: što nakon 2020? Koliko imamo poljoprivrednog zemljišta? Zašto je nepoklapanje zemljišnih knjiga i katastra najveće u poljoprivredi? Vječna dilema: Koji je najbolji način za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta? Stup I Izravna plaćanja CMO mjere Državna pomoć Stup II IAKS ruralne mjere Investicijska potpora Ostale mjere RR

24 UZROCI KLJUČNI IZAZOV 9. MOGUĆA RJEŠENJA NEUREĐEN STATUS ZEMLJIŠTA RADI NEUSKLAĐENOSTI ZEMLJIŠNIH KNJIGA I KATASTRA OBJEDINITI I UNAPRIJEDITI ZEMLJIŠNI INFORMACIJSKI SUSTAV 1 2 NEUČINKOVITA I KATKADA DVOJBENA DODJELA DRŽAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA SVE VIŠE IDE U SMJERU NEPROIZVODNE NAMJENE POTICANJE PROIZVODNE UPORABE DRŽAVNOG I PRIVATNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA POVEĆATI TRANSPARENTNOST I MONITORING U POSTUPCIMA DODJELE DRŽAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA UNAPRIJEDITI SUSTAV POTPORA IZ PRVOG I DRUGOG STUPA ZPP U SMJERU STVARANJA VEĆE DODANE VRIJEDNOSTI ZPP CILJEVI ADRESIRANI SUB-OPTIMALNI PROIZVODNI SUSTAVI U POLJOPRIVREDNO- EKOLOŠKIM PODRUČJIMA I NEDOSTATAK REGIONALIZACIJE JAČATI MEHANIZME I ALATE ZA BOLJE PLANIRANJE I UPRAVLJANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 8 9

25 Prioriteti broj odgovora* Preliminarni rezultati ankete (na dan 25. ožujka 2019.) Ključni izazovi za hrvatsku poljoprivredu (prvih 6) anketi) (*8 prioriteta prikazani prema broju sudionika u Povećanje razine proizvodnosti u poljoprivredno-prehrambenom sektoru Unaprjeđenje poslovnog okruženja za proizvođače i mala i srednja poduzeća u agro-biznisu Poticanje jačeg korištenja inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru Povećanje proizvodnje usjeva visoke vrijednosti Poticati širenje i integraciju tržišta za hrvatske poljoprivredno-prehrambene proizvode Jačati povezivanje malih proizvođača i malih i srednjih poduzeća koja se bave agro-biznisom u izlasku na domaće i strano tržište Upravljati ranjivosti i izloženosti poljoprivredno-prehrambenog sektora rastućim rizicima od klimatskih promjena Smanjiti nastajanje otpada i emisije stakleničkih plinova u sektoru poljoprivrede Održavati tla zdravima i zaštiti vodne resurse Poticati rast i zapošljavanje u slabije razvijenim ruralnim krajevima Poticati mlade da ulaze u poljoprivredno-prehrambeni sektor Unaprijediti tehničku podršku i savjetodavnu službu koja pruža usluge poljoprivrednim proizvođačima i malim i srednje velikim poduzećima koja se bave agro-biznisom Poticati proizvodnu uporabu poljoprivrednog zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu

26 Spol Broj odgovora Grupiranje prema primarnoj Broj odgovora aktivnosti Poljoprivredna proizvodnja 136 Prerada hrane 19 Distribucija hrane (veleprodaja, maloprodaja, logistika) Udruženja proizvođača hrane ili trgovaca 24 Sveučilište i istraživačke 6 ustanove Javna uprava 14 Konzultanti 29 Nevladine organizacije ili lokalne akcijske grupe 9 15 Ostalo 21 Muški 129 Ženski 57 Dob Broj odgovora < 40 godina godina 58 > 60 godina 5 Iskustvo Broj odgovora < 5 godina godina 36 > 10 godina 94

27 DODATNE PREPORUKE OD STRANE DIONIKA KLJUČNI IZAZOV POSLOVNO OKRUŽENJE IZLAZ NA TRŽIŠTE PROIZVODNOST AKIS OKOLIŠ & KLIMA TERITORIJALNI RAZVOJ ZPP ZEMLJIŠTE PREPORUČENA RJEŠENJA STROŽI NADZOR UVOZA KAKO BI SE SPRIJEČIO NEDOZVOLJENI UVOZ; OZNAČAVANJE HRANE STVARANJE JAKOG NACIONALNOG BRENDA HRVATSKI PROIZVOD STVARANJE KONKURENTNIJEG TRŽIŠTA NA STRANI ULAZNIH TROŠKOVA KAKO BI SE ISTI SMANJILI JAČA UKLJUČENOST VODEĆIH POLJOPRIVREDNIKA & STUDENATA U PRIMIJENJENA ISTRAŽIVANJA PROMIDŽBA ORGANSKE, REGENERATIVNE POLJOPRIVREDE, PERMAKULTURE, BIODINAMIČKE POLJOPRIVREDE RAZVOJ POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH KLASTERA REGIONALIZACIJA ZPP STRATEŠKOG PLANA S CILJEVIMA SPECIFIČNIM ZA ODREĐENI USJEV POREZ NA NEKORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE