_sheets.dvi
|
|
- Andrijana Mlakar
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, 28. studenog računalne i inteligentne sustave 2. me duispit iz Arhitekture računala 2, teorijski dio 1. Koja komponenta modernih računala nije bila prisutnau originalnoj Von Neumannovoj arhitekturi? (a) interna sabirnica (b) ožičena upravljačka jedinica (c) priručna instrukcijska memorija (d) aritmetičkajedinica 2. Za upravljačku jedinicu osaminstrukcijskog procesora vrijedi: (a) da podržava instrukcijski skup RISC (b) da se ne može izvesti mikroprogramiranjem (c) da se može izvesti poljem PLA (d) da je izvedena mikroprogramiranjem 3. U kakvom su odnosu MHz (radni takt procesora) i SPECint2000 (rezultat na SPEC-ovom testu)? (a) MHz je relevantniji pokazatelj performanse (b) MHz je čimbenik performanse, a SPECmark pokazatelj (c) SPECmark je čimbenik performanse, a MHz pokazatelj (d) SPECmark se odnosi na arhitekturu, MHz na tehnologiju 4. Resursni konflikt instrukcije load u jednostavnoj protočnoj arhitekturi tipa RISC može nastati oko sljedećeg resursa: (a) zbrajalo (b) memorija (c) registarskiskup (d) sklop za grananje 6. Neka w(r) označava broj bitova registra. Tada za osaminstrukcijski procesor vrijedi: (a) w(mar)>w(mdr) (b) w(mar)=w(mdr) (c) w(ir)+w(pc)=w(mdr) (d) w(ac)=w(pc) 7. Koncept protočnosti je koristan jer omogućava: (a) iskorištavanje instrukcijskog paralelizma (b) smanjivanje potrebnog broja registara (c) ublažavanje resursnih konflikata (d) istu performansu uz manji broj tranzistora 8. Slijedinstrukcijaload r5, 20(r1); addr2, r1,r5 može rezultirati: (a) hazardom tipa RAW (b) zakašnjelimgrananjem (c) hazardom tipa RAR (d) hazardom tipa WAR 9. Tipično, mikroprogram koji implementira fazu izvrši makroinstrukcije završava: (a) pozivom mikroprograma za fazu pribavi (b) prozivanjem nanoprogramske memorije (c) upisom rezultata u mikroprogramsku memoriju (d) upisom nove vrijednosti u programsko brojilo 10. Računanje odredišta relativnog grananja u arhitekturi MIPS odvija se: (a) usporedno s pristupom podatkovnoj memoriji (b) za vrijeme pribavljanja instrukcije (c) usporedno s dekodiranjem instrukcije (d) prije pribavljanja instrukcije 5. Koja od navedenih komponenata nije element puta podataka: (a) aritmetičko-logička jedinica (b) radnamemorija (c) skup registara (d) interna sabirnica 11. Ako je registar R s odvojenim izvodima za čitanje i pisanje spojen na dijeljenu sabirnicu, sklopovi s tristanja su: (a) nepotrebni i ometaju normalan rad (b) potrebni samo kod čitanja registra R (c) nepotrebni ali ne ometaju normalan rad (d) potrebni samo kod pisanja u registar R Grupa A Stranica 1
2 12. Instrukcije osaminstrukcijskog procesora: (a) nemaju memorijske operande (b) nemaju registarske operande (c) mogu imati najviše jedan memorijski operand (d) uvijek imaju sve operande u registrima 13. oja operacija se izvodi u segmentu EX arhitekture MIPS kod instrukcija upisa u memoriju? (a) pristup memoriji (b) odre divanje efektivne adrese (c) zbrajanje dvaju registara (d) upis pročitanog podatka u odredišni registar 14. Arhitektura MIPS u svakom ciklusu signala takta izvrši: (a) najviše dva memorijska pristupa (b) najviše jedan memorijski pristup (c) uvijek točno jedan memorijski pristup (d) uvijek točno dva memorijska pristupa 15. Koji nedostatak Von Neumannove memorijske organizacije je izbjegnut u Harvardskoj memorijskoj organizaciji? (a) jednistvena sabirnica za podatke i instrukcije (b) dugačko vrijeme pristupa (c) nedovoljni adresni protor (d) bajtna zrnatost 16. Adresa sljedeće µinstrukcije ne može se dobiti: (a) prijenosom adresnog polja mikroriječi (b) povećanjem µprog brojila za jedan (c) primjenom logike za uvjetno grananje (d) prijenosom usputne konstante makroinstrukcije 17. Za tipične horizontalne mikroinstrukcije vrijedi: (a) mogu nezavisno upravljati sklopovljem (b) zahtijevaju manju upravljačku memoriju od alternativnih pristupa (c) imaju sporiji odziv od alternativnih pristupa (d) instrukcijska riječ im je kraća od 16 bitova 18. Čitanje registarskih operanada u tipičnoj RISC arhitekturi odvija se: (a) usporedno s pristupom podatkovnoj memoriji (b) za vrijeme pribavljanja instrukcije (c) usporedno s dekodiranjem instrukcije (d) prije pribavljanja instrukcije 19. Svih pet segmenata osnovne arhitekture MIPS koriste se samo prilikom izvo denja: (a) instrukcija čitanja iz memorije (b) instrukcija pisanja u memoriju (c) instrukcija bezuvjetnog grananja (d) instrukcija uvjetnog grananja 20. Mikroprogramirani procesor s predavanja omogućava: (a) uvjetno µgrananje s obzirom (b) uvjetno µgrananje s obzirom na zastavicu C (c) samo bezuvjetno µgrananje (d) zakašnjeloµgrananje Grupa A Stranica 2
3 Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, 28. studenog računalne i inteligentne sustave 2. me duispit iz Arhitekture računala 2, teorijski dio 1. Ako je registar R s odvojenim izvodima za čitanje i pisanje spojen na dijeljenu sabirnicu, sklopovi s tristanja su: (a) nepotrebni i ometaju normalan rad (b) nepotrebni ali ne ometaju normalan rad (c) potrebni samo kod čitanja registra R (d) potrebni kod bilo kojeg prijenosa podataka u ili iz registrar 2. Koja komponenta modernih računala nije bila prisutnau originalnoj Von Neumannovoj arhitekturi? (a) radnamemorija (b) priručna instrukcijska memorija (c) ožičena upravljačka jedinica (d) aritmetičkajedinica 3. Svih pet segmenata osnovne arhitekture MIPS koriste se samo prilikom izvo denja: (a) instrukcija bezuvjetnog grananja (b) aritmetičkainstrukcije (c) instrukcija pisanja u memoriju (d) instrukcija čitanja iz memorije 4. Za upravljačku jedinicu osaminstrukcijskog procesora vrijedi: (a) da je izvedena mikroprogramiranjem (b) da se može izvesti poljem PLA (c) da podržava instrukcijski skup RISC (d) da se ne može izvesti mikroprogramiranjem 5. Čitanje registarskih operanada u tipičnoj RISC arhitekturi odvija se: Grupa B (a) usporedno s dekodiranjem instrukcije (b) prije pribavljanja instrukcije (c) nakon dekodiranja operacijskog koda (d) za vrijeme pribavljanja instrukcije 6. Slijedinstrukcijaload r5, 20(r1); addr2, r1,r5 može rezultirati: (a) hazardom tipa RAW (b) hazardom tipa WAW (c) zakašnjelimgrananjem (d) hazardom tipa WAR 7. Arhitektura MIPS u svakom ciklusu signala takta izvrši: (a) uvijek točno jedan memorijski pristup (b) najviše dva memorijska pristupa (c) uvijek točno dva memorijska pristupa (d) najviše jedan memorijski pristup 8. Računanje odredišta relativnog grananja u arhitekturi MIPS odvija se: (a) prije pribavljanja instrukcije (b) usporedno s pristupom podatkovnoj memoriji (c) za vrijeme pribavljanja instrukcije (d) usporedno s dekodiranjem instrukcije 9. Adresa sljedeće µinstrukcije ne može se dobiti: (a) prijenosom operacijskog koda makroinstrukcije (b) prijenosom usputne konstante makroinstrukcije (c) prijenosom adresnog polja mikroriječi (d) povećanjem µprog brojila za jedan 10. Neka w(r) označava broj bitova registra. Tada za osaminstrukcijski procesor vrijedi: (a) w(ir)+w(pc)=w(mdr) (b) w(mar)>w(mdr) (c) w(mar)=w(mdr) (d) w(ac)=w(pc) 11. Za tipične horizontalne mikroinstrukcije vrijedi: (a) zahtijevaju manju upravljačku memoriju od alternativnih pristupa (b) mogu nezavisno upravljati sklopovljem (c) instrukcijska riječ im je kraća od 16 bitova (d) pobu duju po jednu µoperaciju Stranica1
4 12. Resursni konflikt instrukcije load u jednostavnoj protočnoj arhitekturi tipa RISC može nastati oko sljedećeg resursa: (a) zbrajalo (b) sklop za grananje (c) registarskiskup (d) memorija 13. Tipično, mikroprogram koji implementira fazu izvrši makroinstrukcije završava: (a) upisom rezultata u radnu memoriju (b) upisom rezultata u mikroprogramsku memoriju (c) upisom nove vrijednosti u programsko brojilo (d) pozivom mikroprograma za fazu pribavi 14. U kakvom su odnosu MHz (radni takt procesora) i SPECint2000 (rezultat na SPEC-ovom testu)? (a) SPECmark je čimbenik performanse, a MHz pokazatelj (b) MHz je čimbenik performanse, a SPECmark pokazatelj (c) SPECmark se odnosi na arhitekturu, MHz na tehnologiju (d) MHz je relevantniji pokazatelj performanse 15. Koji nedostatak Von Neumannove memorijske organizacije je izbjegnut u Harvardskoj memorijskoj organizaciji? (a) nedovoljni adresni protor (b) jednistvena sabirnica za podatke i instrukcije (c) bajtna zrnatost (d) loša propusnost 16. Koja od navedenih komponenata nije element puta podataka: (a) aritmetičko-logička jedinica (b) radnamemorija (c) interna sabirnica (d) priručna memorija podataka 17. Koncept protočnosti je koristan jer omogućava: (a) ublažavanje resursnih konflikata (b) CISC arhitekturama da se po performansi izjednače s RISC-om (c) istu performansu uz manji broj tranzistora (d) iskorištavanje instrukcijskog paralelizma 18. Mikroprogramirani procesor s predavanja omogućava: (a) relativnoµgrananje (b) uvjetno µgrananje s obzirom (c) na predznak podatka na glavnoj sabirnici (d) uvjetno µgrananje s obzirom na zastavicu C 19. oja operacija se izvodi u segmentu EX arhitekture MIPS kod instrukcija upisa u memoriju? (a) zbrajanje memorijskog operanda i izvornog registra (b) odre divanje efektivne adrese (c) zbrajanje dvaju registara (d) upis pročitanog podatka u odredišni registar 20. Instrukcije osaminstrukcijskog procesora: (a) nemaju memorijske operande (b) mogu imati najviše jedan memorijski operand (c) mogu imati sve operande u memoriji (d) nemaju registarske operande Grupa B Stranica2
5 Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, 28. studenog računalne i inteligentne sustave 2. me duispit iz Arhitekture računala 2, teorijski dio 1. Neka w(r) označava broj bitova registra. Tada za osaminstrukcijski procesor vrijedi: (a) w(mar)=w(mdr) (b) w(ac)=w(pc) (c) w(mar)>w(mdr) (d) w(ir)+w(pc)=w(mdr) 2. Koji nedostatak Von Neumannove memorijske organizacije je izbjegnut u Harvardskoj memorijskoj organizaciji? (a) bajtna zrnatost (b) loša propusnost (c) nedovoljni adresni protor (d) jednistvena sabirnica za podatke i instrukcije 3. Mikroprogramirani procesor s predavanja omogućava: (a) uvjetno µgrananje s obzirom na zastavicu C (b) na predznak podatka na glavnoj sabirnici (c) uvjetno µgrananje s obzirom (d) zakašnjeloµgrananje 4. Ako je registar R s odvojenim izvodima za čitanje i pisanje spojen na dijeljenu sabirnicu, sklopovi s tristanja su: (a) potrebni samo kod pisanja u registar R (b) nepotrebni ali ne ometaju normalan rad (c) potrebni kod bilo kojeg prijenosa podataka u ili iz registrar (d) potrebni samo kod čitanja registra R 5. Arhitektura MIPS u svakom ciklusu signala takta izvrši: (a) najviše dva memorijska pristupa (b) najviše jedan memorijski pristup (c) barem dva memorijska pristupa (d) uvijek točno dva memorijska pristupa 6. Svih pet segmenata osnovne arhitekture MIPS koriste se samo prilikom izvo denja: (a) instrukcija čitanja iz memorije (b) aritmetičkainstrukcije (c) instrukcija pisanja u memoriju (d) instrukcija uvjetnog grananja 7. Tipično, mikroprogram koji implementira fazu izvrši makroinstrukcije završava: (a) upisom rezultata u radnu memoriju (b) pozivom mikroprograma za fazu pribavi (c) upisom rezultata u mikroprogramsku memoriju (d) upisom nove vrijednosti u programsko brojilo 8. Resursni konflikt instrukcije load u jednostavnoj protočnoj arhitekturi tipa RISC može nastati oko sljedećeg resursa: (a) memorija (b) registarskiskup (c) sklop za grananje (d) zbrajalo 9. Koja komponenta modernih računala nije bila prisutnau originalnoj Von Neumannovoj arhitekturi? (a) radnamemorija (b) interna sabirnica (c) priručna memorija podataka (d) ožičena upravljačka jedinica 10. Za tipične horizontalne mikroinstrukcije vrijedi: (a) imaju sporiji odziv od alternativnih pristupa (b) instrukcijska riječ im je kraća od 16 bitova (c) mogu nezavisno upravljati sklopovljem (d) pobu duju po jednu µoperaciju 11. Instrukcije osaminstrukcijskog procesora: (a) nemaju registarske operande (b) mogu imati najviše jedan memorijski operand (c) uvijek imaju sve operande u registrima (d) mogu imati sve operande u memoriji Grupa C Stranica 1
6 12. U kakvom su odnosu MHz (radni takt procesora) i SPECint2000 (rezultat na SPEC-ovom testu)? (a) MHz je relevantniji pokazatelj performanse (b) SPECmark je čimbenik performanse, a MHz pokazatelj (c) MHz je čimbenik performanse, a SPECmark pokazatelj (d) SPECmark se odnosi na arhitekturu, MHz na tehnologiju 13. Adresa sljedeće µinstrukcije ne može se dobiti: (a) prijenosom usputne konstante makroinstrukcije (b) povećanjem µprog brojila za jedan (c) prijenosom operacijskog koda makroinstrukcije (d) primjenom logike za uvjetno grananje 14. Koncept protočnosti je koristan jer omogućava: (a) CISC arhitekturama da se po performansi izjednače s RISC-om (b) smanjivanje potrebnog broja registara (c) ublažavanje resursnih konflikata (d) iskorištavanje instrukcijskog paralelizma 15. oja operacija se izvodi u segmentu EX arhitekture MIPS kod instrukcija upisa u memoriju? (a) zbrajanje memorijskog operanda i izvornog registra (b) upis pročitanog podatka u odredišni registar (c) zbrajanje dvaju registara (d) odre divanje efektivne adrese 16. Računanje odredišta relativnog grananja u arhitekturi MIPS odvija se: (a) za vrijeme pribavljanja instrukcije (b) usporedno s dekodiranjem instrukcije (c) usporedno s pristupom podatkovnoj memoriji (d) prije pribavljanja instrukcije 17. Koja od navedenih komponenata nije element puta podataka: (a) skup registara (b) aritmetičko-logička jedinica (c) radnamemorija (d) interna sabirnica 18. Čitanje registarskih operanada u tipičnoj RISC arhitekturi odvija se: (a) nakon dekodiranja operacijskog koda (b) usporedno s dekodiranjem instrukcije (c) prije pribavljanja instrukcije (d) za vrijeme pribavljanja instrukcije 19. Slijedinstrukcijaload r5, 20(r1); addr2, r1,r5 može rezultirati: (a) hazardom tipa WAR (b) hazardom tipa RAW (c) zakašnjelimgrananjem (d) hazardom tipa RAR 20. Za upravljačku jedinicu osaminstrukcijskog procesora vrijedi: (a) da je izvedena mikroprogramiranjem (b) da se može izvesti poljem PLA (c) da podržava instrukcijski skup RISC (d) da zahtijeva poseban poluvodički tehnološki proces Grupa C Stranica 2
7 Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, 28. studenog računalne i inteligentne sustave 2. me duispit iz Arhitekture računala 2, teorijski dio 1. Čitanje registarskih operanada u tipičnoj RISC arhitekturi odvija se: (a) nakon dekodiranja operacijskog koda (b) prije pribavljanja instrukcije (c) usporedno s dekodiranjem instrukcije (d) za vrijeme pribavljanja instrukcije 2. oja operacija se izvodi u segmentu EX arhitekture MIPS kod instrukcija upisa u memoriju? (a) pristup memoriji (b) upis pročitanog podatka u odredišni registar (c) odre divanje efektivne adrese (d) zbrajanje dvaju registara 3. Računanje odredišta relativnog grananja u arhitekturi MIPS odvija se: (a) prije pribavljanja instrukcije (b) usporedno s pristupom podatkovnoj memoriji (c) za vrijeme pribavljanja instrukcije (d) usporedno s dekodiranjem instrukcije 6. Adresa sljedeće µinstrukcije ne može se dobiti: (a) prijenosom adresnog polja mikroriječi (b) prijenosom usputne konstante makroinstrukcije (c) povećanjem µprog brojila za jedan (d) prijenosom operacijskog koda makroinstrukcije 7. Instrukcije osaminstrukcijskog procesora: (a) mogu imati sve operande u memoriji (b) nemaju memorijske operande (c) uvijek imaju sve operande u registrima (d) mogu imati najviše jedan memorijski operand 8. Koncept protočnosti je koristan jer omogućava: (a) smanjivanje potrebnog broja registara (b) CISC arhitekturama da se po performansi izjednače s RISC-om (c) iskorištavanje instrukcijskog paralelizma (d) istu performansu uz manji broj tranzistora 9. Slijedinstrukcijaload r5, 20(r1); addr2, r1,r5 može rezultirati: (a) zakašnjelimgrananjem (b) hazardom tipa RAW (c) hazardom tipa WAR (d) hazardom tipa RAR 4. Resursni konflikt instrukcije load u jednostavnoj protočnoj arhitekturi tipa RISC može nastati oko sljedećeg resursa: (a) memorija (b) registarskiskup (c) zbrajalo (d) sklop za grananje 5. Mikroprogramirani procesor s predavanja omogućava: (a) uvjetno µgrananje s obzirom (b) na predznak podatka na glavnoj sabirnici (c) zakašnjeloµgrananje (d) uvjetno µgrananje s obzirom na zastavicu C 10. Arhitektura MIPS u svakom ciklusu signala takta izvrši: (a) uvijek točno jedan memorijski pristup (b) najviše jedan memorijski pristup (c) barem dva memorijska pristupa (d) najviše dva memorijska pristupa 11. Ako je registar R s odvojenim izvodima za čitanje i pisanje spojen na dijeljenu sabirnicu, sklopovi s tristanja su: (a) nepotrebni ali ne ometaju normalan rad (b) potrebni samo kod čitanja registra R (c) potrebni kod bilo kojeg prijenosa podataka u ili iz registrar (d) nepotrebni i ometaju normalan rad Grupa D Stranica 1
8 12. U kakvom su odnosu MHz (radni takt procesora) i SPECint2000 (rezultat na SPEC-ovom testu)? (a) vrijednost SPECmarka ne ovisi o vrijednosti MHz-a (b) MHz je relevantniji pokazatelj performanse (c) SPECmark je čimbenik performanse, a MHz pokazatelj (d) MHz je čimbenik performanse, a SPECmark pokazatelj 13. Za upravljačku jedinicu osaminstrukcijskog procesora vrijedi: (a) da podržava instrukcijski skup RISC (b) da se ne može izvesti mikroprogramiranjem (c) da se može izvesti poljem PLA (d) da je izvedena mikroprogramiranjem 14. Koji nedostatak Von Neumannove memorijske organizacije je izbjegnut u Harvardskoj memorijskoj organizaciji? (a) jednistvena sabirnica za podatke i instrukcije (b) dugačko vrijeme pristupa (c) bajtna zrnatost (d) loša propusnost 15. Koja komponenta modernih računala nije bila prisutnau originalnoj Von Neumannovoj arhitekturi? (a) aritmetičkajedinica (b) priručna memorija podataka (c) interna sabirnica (d) radnamemorija 16. Svih pet segmenata osnovne arhitekture MIPS koriste se samo prilikom izvo denja: (a) instrukcija uvjetnog grananja (b) instrukcija pisanja u memoriju (c) instrukcija čitanja iz memorije (d) instrukcija bezuvjetnog grananja 17. Tipično, mikroprogram koji implementira fazu izvrši makroinstrukcije završava: (a) upisom nove vrijednosti u programsko brojilo (b) pozivom mikroprograma za fazu pribavi (c) prozivanjem nanoprogramske memorije (d) upisom rezultata u radnu memoriju 18. Neka w(r) označava broj bitova registra. Tada za osaminstrukcijski procesor vrijedi: (a) w(mar)>w(mdr) (b) w(ac)=w(pc) (c) w(mdr)-w(pc)=w(mar) (d) w(ir)+w(pc)=w(mdr) 19. Koja od navedenih komponenata nije element puta podataka: (a) interna sabirnica (b) aritmetičko-logička jedinica (c) priručna memorija podataka (d) radnamemorija 20. Za tipične horizontalne mikroinstrukcije vrijedi: (a) mogu nezavisno upravljati sklopovljem (b) instrukcijska riječ im je kraća od 16 bitova (c) pobu duju po jednu µoperaciju (d) imaju sporiji odziv od alternativnih pristupa Grupa D Stranica 2
Algoritmi i arhitekture DSP I
Univerzitet u Novom Sadu Fakultet Tehničkih Nauka Katedra za računarsku tehniku i međuračunarske komunikacije Algoritmi i arhitekture DSP I INTERNA ORGANIACIJA DIGITALNOG PROCESORA A OBRADU SIGNALA INTERNA
Edukacioni racunarski sistem
ТРАНСЛАЦИЈА ИНСТРУКЦИЈА 1. Разматра се рачунарски систем у коме се извршавање одређене инструкције одвија у 6 фаза помоћу измењеног процесора са стандардном проточном обрадом (слика 1.). У процесор са
Logicko projektovanje racunarskih sistema I
POKAZNA VEŽBA 10 Strukture za računanje Potrebno predznanje Urađena pokazna vežba 8 Poznavanje aritmetičkih digitalnih sistema i aritmetičko-logičkih jedinica Osnovno znanje upravljačkih jedinica digitalnih
Nastavna cjelina: 1. Jezik računala Kataloška tema: 1.1. Bit 1.2. Brojevi zapisani četvorkom bitova Nastavna jedinica: 1.1. Bit 1.2. Brojevi zapisan
Nastavna cjelina: 1. Osnove IKT-a Kataloška tema: 1.6. Paralelni i slijedni ulazno-izlazni pristupi računala 1.7. Svojstva računala Unutar računala podatci su prikazani električnim digitalnim signalima
ИСПИТНА ПИТАЊА (ОКВИРНИ СПИСАК) УОАР2 2018/19 ПРВИ ДЕО ГРАДИВА 1. Написати истинитоносне таблице основних логичких везника (НЕ, И, ИЛИ). 2. Написати и
ИСПИТНА ПИТАЊА (ОКВИРНИ СПИСАК) УОАР2 2018/19 ПРВИ ДЕО ГРАДИВА 1. Написати истинитоносне таблице основних логичких везника (НЕ, И, ИЛИ). 2. Написати истинитоносне таблице изведених логичких везника (НИ,
P11.3 Analiza zivotnog veka, Graf smetnji
Поједностављени поглед на задњи део компајлера Међурепрезентација (Међујезик IR) Избор инструкција Додела ресурса Распоређивање инструкција Инструкције циљне архитектуре 1 Поједностављени поглед на задњи
23. siječnja od 13:00 do 14:00 Školsko natjecanje / Osnove informatike Srednje škole RJEŠENJA ZADATAKA S OBJAŠNJENJIMA Sponzori Medijski pokrovi
3. siječnja 0. od 3:00 do 4:00 RJEŠENJA ZADATAKA S OBJAŠNJENJIMA Sponzori Medijski pokrovitelji Sadržaj Zadaci. 4.... Zadaci 5. 0.... 3 od 8 Zadaci. 4. U sljedećim pitanjima na pitanja odgovaraš upisivanjem
Drugi kolokvij iz predmeta Operacijski sustavi 2. srpnja Napomene: PISATI ČITKO! Zadatke 7-10 rješavati na ovom papiru ili uz njih napisati "na
Drugi kolokvij iz predmeta Operacijski sustavi 2. srpnja 2019. Napomene: PISATI ČITKO! Zadatke 7-10 rješavati na ovom papiru ili uz njih napisati "na papirima". 1. (2) Opisati pristupni sklop za izravni
Техничко решење: Софтвер за симулацију стохастичког ортогоналног мерила сигнала, његовог интеграла и диференцијала Руководилац пројекта: Владимир Вуји
Техничко решење: Софтвер за симулацију стохастичког ортогоналног мерила сигнала, његовог интеграла и диференцијала Руководилац пројекта: Владимир Вујичић Одговорно лице: Владимир Вујичић Аутори: Велибор
AR2019
ARHITEKTURA RAČUNARA (pregled principa i evolucije) Miroslav Hajduković Žarko Živanov NOVI SAD, 2019. PREDGOVOR Cilj ove knjige je da stvori funkcionalno zaokruženu sliku o radu računara. Zbog toga je
P1.2 Projektovanje asemblera
ПРОЈЕКТОВАЊЕ АСЕМБЛЕРА Асемблер Модули асемблера 1 Дефинисање новог лингвистичког нивоа превођењем Потребан преводилац алат који преводи програм написан на једном језику (на једном лингвистичком нивоу)
OPIS RAČUNARSKOG SISTEMA Računarski sistem se sastoji od procesora, operativne memorije, tajmera i terminala. Sve komponente računarskog sistema su me
OPIS RAČUNARSKOG SISTEMA Računarski sistem se sastoji od procesora, operativne memorije, tajmera i terminala. Sve komponente računarskog sistema su međusobno povezane preko sistemske magistrale. Tajmer
Programiranje 1 3. predavanje prošireno Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2018, 3. predava
Programiranje 1 3. predavanje prošireno Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2018, 3. predavanje prošireno p. 1/120 Sadržaj proširenog predavanja
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Interni materijal
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Interni materijal za predavanja iz predmeta Operacijski sustavi Autor:
Увод у организацију и архитектуру рачунара 1
Увод у организацију и архитектуру рачунара 2 Александар Картељ kartelj@matf.bg.ac.rs Напомена: садржај ових слајдова је преузет од проф. Саше Малкова Увод у организацију и архитектуру рачунара 2 1 Секвенцијалне
Logičke izjave i logičke funkcije
Logičke izjave i logičke funkcije Građa računala, prijenos podataka u računalu Što su logičke izjave? Logička izjava je tvrdnja koja može biti istinita (True) ili lažna (False). Ako je u logičkoj izjavi
Zbirka resenih zadataka iz arhitekture racunara
Ј. ЂОРЂЕВИЋ, З. РАДИВОЈЕВИЋ, М. ПУНТ, Б. НИКОЛИЋ, Д. МИЛИЋЕВ, Ј. ПРОТИЋ, А. МИЛЕНКОВИЋ АРХИТЕКТУРА И ОРГАНИЗАЦИЈА РАЧУНАРА ПРЕКИДИ, МАГИСТРАЛА И УЛАЗ/ИЗЛАЗ ЗБИРКА РЕШЕНИХ ЗАДАТАКА Београд 2013. i САДРЖАЈ
Programiranje 1 3. predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2017, 3. predavanje p. 1/1
Programiranje 1 3. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2017, 3. predavanje p. 1/132 Sadržaj predavanja Osnovni tipovi podataka u računalu
Prikaz znakova u računalu
PRIKAZ ZNAKOVA U RAČUNALU Načini kodiranja ASCII 1 znak 7 bitova Prošireni ASCII 1 znak 8 bitova (1B) UNICODE 1 znak 16 bitova (2B) ZADATCI S MATURE ljetni rok, 2014., zadatak 11 Koliko se različitih znakova
Microsoft Word - Projekat iz MIPS-a - simCPU.doc
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET KATEDRA ZA ELEKTRONIKU MIKROPROCESORSKI SISTEMI simcpu Mentor Prof. dr. Mile Stojčev Marko Ilić 9921 Nebojša Pejčić 9738 Aleksandar Stojadinović 10085 Bojan Janićijević
Satnica.xlsx
ПОНЕДЕЉАК 17.06.2019 2Б-УПС Електрична кола 24 Б-УПС Електрична кола 1 УПС Теорија кола 2 2Б-ЕЕН Електрична кола у електроенергетици 8 Б-ЕЕН Електрична кола 1 ЕЕН Теорија електричних кола 1 А1 2Б-ЕЛК Дигитална
Microsoft Word - Smerovi 1996
ИСПИТНИ РОК: СЕПТЕМБАР 2018/2019 СТАРИ НАСТАВНИ ПЛАН И ПРОГРАМ (1996) Смер: СВИ Филозофија и социологија 20.08.2019 Теорија друштвеног развоја 20.08.2019 Програмирање 20.08.2019 Математика I 21.08.2019
Microsoft Word - Master 2013
ИСПИТНИ РОК: ЈУН 2018/2019 МАСТЕР АКАДЕМСКЕ СТУДИЈЕ (АКРЕДИТАЦИЈА 2013) Студијски програм: ЕЛЕКТРОЕНЕРГЕТИКА Семестар 17.06.2019 Статички електрицитет у технолошким процесима Електронска кола за управљање
Vezbe_AOR1_2014_V1.0
АРХИТЕКТУРА И ОРГАНИЗАЦИЈА РАЧУНАРА 1 Верзија 2014 1.0 САДРЖАЈ Садржај... 3 Кеш меморија (Cache Memory)... 5 Задатак 1.... 5 Задатак 2.... 6 Задатак 3.... 9 Задатак 4.... 12 Задатак 5.... 15 Задатак 6....
Microsoft Word - Master 2013
ИСПИТНИ РОК: СЕПТЕМБАР 2018/2019 МАСТЕР АКАДЕМСКЕ СТУДИЈЕ (АКРЕДИТАЦИЈА 2013) Студијски програм: ЕЛЕКТРОЕНЕРГЕТИКА Семестар 19.08.2019 Електромагнетна компатибилност у електроенергетици Управљање дистрибутивном
Zadatak T=5: Jedinica WBSD propušta vred Potiče iz polja Rwb.LMD Signal Rwb.WRLMD izaziva propuštanje ove vrednosti 2. Vrednost 0000
Zadatak 2.1 1. T=5: Jedinica WBSD propušta vred 0000 0003 Potiče iz polja Rwb.LMD Signal Rwb.WRLMD izaziva propuštanje ove vrednosti 2. Vrednost 0000 0003 koja je pročitana u taktu 5 (prethodno pitanje)
PuTTY CERT.hr-PUBDOC
PuTTY CERT.hr-PUBDOC-2018-12-371 Sadržaj 1 UVOD... 3 2 INSTALACIJA ALATA PUTTY... 4 3 KORIŠTENJE ALATA PUTTY... 7 3.1 POVEZIVANJE S UDALJENIM RAČUNALOM... 7 3.2 POHRANA PROFILA KORISNIČKIH SJEDNICA...
PowerPoint Presentation
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Fakultet prometnih znanosti Zavod za inteligentne transportne sustave Vukelićeva 4, Zagreb, HRVATSKA Računalstvo Operatori, pisanje izraza i osnove pseudokôda Izv. prof. dr. sc. Edouard
Tutoring System for Distance Learning of Java Programming Language
Deklaracija promenljivih Inicijalizacija promenljivih Deklaracija promenljive obuhvata: dodelu simboličkog imena promenljivoj i određivanje tipa promenljive (tip određuje koja će vrsta memorijskog registra
Microsoft PowerPoint Tema 1. Osnovni informaticki pojmovi (4 casa)
INFORMATIKA 1. razred Tema 1: Osnovni informatički pojmovi (4 časa) Šta je informatika? Informatika je nauka o informacijama. Njen je zadatak da izučava oblik informacije, načine pamćenja, obradu i upotrebu
PROGRAMIRANJE Program je niz naredbi razumljivih računalu koje rješavaju neki problem. Algoritam je postupak raščlanjivanja problema na jednostavnije
PROGRAMIRANJE Program je niz naredbi razumljivih računalu koje rješavaju neki problem. Algoritam je postupak raščlanjivanja problema na jednostavnije korake. Uz dobro razrađen algoritam neku radnju ćemo
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA DIPLOMSKI RAD br Implementacija algoritma očuvanja radne anvelope vjetroagregata pot
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA DIPLOMSKI RAD br. 1535 Implementacija algoritma očuvanja radne anvelope vjetroagregata potpomognuta programirljivim logičkim poljima Josip Kovačević
Državna matura iz informatike
DRŽAVNA MATURA IZ INFORMATIKE U ŠK. GOD. 2013./14. 2016./17. SADRŽAJ Osnovne informacije o ispitu iz informatike Područja ispitivanja Pragovi prolaznosti u 2014./15. Primjeri zadataka po područjima ispitivanja
P9.1 Dodela resursa, Bojenje grafa
Фаза доделе ресурса Ова фаза се у литератури назива и фазом доделе регистара, при чему се под регистрима подразумева скуп ресурса истог типа. Додела регистара променљивама из графа сметњи се обавља тзв.
Završni ispit iz predmeta: Sustavi za rad u stvarnom vremenu Odgovarati kratko, jasno i čitko nečitki odgovori su krivi. 1. [1 bod] Koji
Završni ispit iz predmeta: Sustavi za rad u stvarnom vremenu 27. 6. 2019. Odgovarati kratko, jasno i čitko nečitki odgovori su krivi. 1. [1 bod] Koji postupak raspore divanja nazivamo optimalnim? Navesti
1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija Programiranje 1.6. Semestar Nositelj kolegija dr.sc. Bruno Trstenjak, v. pred Bodovna vrijednost
1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija Programiranje 1.6. Semestar. 1.. Nositelj kolegija dr.sc. Bruno Trstenjak, v. pred. 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 7 1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave
13E114PAR, 13S113PAR DOMAĆI ZADATAK 2018/2019. Cilj domaćeg zadatka je formiranje petlje softverske protočnosti za minimalni broj ciklusa.
13E114PAR, 13S113PAR 29.04.2019. DOMAĆI ZADATAK 2018/2019. Cilj domaćeg zadatka je formiranje petlje softverske protočnosti za minimalni broj ciklusa. U okviru svake grupe data je doall ili doacross petlja
Satnica.xlsx
ПОНЕДЕЉАК 10.06.19 2Б Алгоритми и програмирање - КОЛОКВИЈУМ 64 А3 2Б Алгоритми и програмирање - КОЛОКВИЈУМ 46 Ч1 2Б Алгоритми и програмирање - КОЛОКВИЈУМ 70 Ч2 2Б Алгоритми и програмирање - КОЛОКВИЈУМ
Slide 1
OSNOVNI POJMOVI Naredba je uputa računalu za obavljanje određene radnje. Program je niz naredbi razumljivih računalu koje rješavaju neki problem. Pisanje programa zovemo programiranje. Programski jezik
Vektorski procesori Najveći izvor paralelizma su DoAll petlje kako je već definisano u poglavlju o paralelizaciji petlji. Paralelizam tih petlji, ako
Vektorski procesori Najveći izvor paralelizma su DoAll petlje kako je već definisano u poglavlju o paralelizaciji petlji. Paralelizam tih petlji, ako se razmatraju samo zavisnosti po podacima, je srazmeran
PROMENLJIVE, TIPOVI PROMENLJIVIH
PROMENLJIVE, TIPOVI PROMENLJIVIH Šta je promenljiva? To je objekat jezika koji ima ime i kome se mogu dodeljivati vrednosti. Svakoj promenljivoj se dodeljuje registar (memorijska lokacija) operativne memorije
RAČUNALO
RAČUNALO HARDVER + SOFTVER RAČUNALO HARDVER strojna oprema računala tj. tvrdi, materijalni, opipljivi dijelovi računala kućište i sve komponente u njemu, vanjske jedinice SOFTVER neopipljivi dijelovi računala
Državno natjecanje / Osnove informatike Srednje škole Zadaci U sljedećim pitanjima na odgovore odgovaraš upisivanjem slova koji se nalazi ispred
Zadaci. 8. U sljedećim pitanjima na odgovore odgovaraš upisivanjem slova koji se nalazi ispred točnog odgovora, u za to predviđen prostor. Odgovor Ako želimo stvoriti i pohraniti sliku, ali tako da promjenom
Microsoft PowerPoint - ARS_Ch_6 - IO sustavi.ppt
Organizacija i arhitektura računala Poglavlje 6 Input/Output sustavi I/O problemi... Velika raznovrsnost periferije Raznovrsne brzine prijenosa podataka Na raznim komunikacijskim brzinama U različitim
Pojačavači
Programiranje u fizici Prirodno-matematički fakultet u Nišu Departman za fiziku dr Dejan S. Aleksić Programiranje u fizici dr Dejan S. Aleksić, vanredni profesor Kabinet 307 (treći sprat), lab. za elektroniku
P1.3 Projektovanje makroasemblera
ПРОЈЕКТОВАЊЕ МАКРОАСЕМБЛЕРА Макроасемблер Потребна проширења асемблера 1 МАКРОАСЕМБЛЕР Макроасемблер преводи полазни програм написан на макроасемблерском језику у извршиви машински програм. Приликом израде
RASPORED
Satnica polaganja ispita u Junskom ispitnom roku školske 0/0. godine za period od. do.0.0. godine Datum:.0.0. godine Vreme: 09,00 sati N aziv predm eta Grupa B r. II kolokvijum iz predmeta Mikroračunarski
РЕПУБЛИКА СРБИЈА МИНИСТАРСТВО ПРИВРЕДЕ ДИРЕКЦИЈА ЗА МЕРЕ И ДРАГОЦЕНЕ МЕТАЛЕ Београд, Мике Аласа 14, ПП: 34, ПАК: телефон: (011)
РЕПУБЛИКА СРБИЈА МИНИСТАРСТВО ПРИВРЕДЕ ДИРЕКЦИЈА ЗА МЕРЕ И ДРАГОЦЕНЕ МЕТАЛЕ 11000 Београд, Мике Аласа 14, ПП: 34, ПАК: 105 305 телефон: (011) 32-82-736, телефакс: (011) 21-81-668 На основу члана 192. став
LAB PRAKTIKUM OR1 _ETR_
UNIVERZITET CRNE GORE ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET STUDIJSKI PROGRAM: ELEKTRONIKA, TELEKOMUNIKACIJE I RAČUNARI PREDMET: OSNOVE RAČUNARSTVA 1 FOND ČASOVA: 2+1+1 LABORATORIJSKA VJEŽBA BROJ 1 NAZIV: REALIZACIJA
Satnica.xlsx
САТНИЦА ПОЛАГАЊА ИСПИТА У ИСПИТНОМ РОКУ СЕПТЕМБАР 2018/2019 ПОНЕДЕЉАК 19.08.2019 Објектно оријентисано програмирање 41 2Б-ТЕЛ Методе преноса у телекомуникационим системима 1 2Б-ТЕЛ Моделовање и симулација
Microsoft PowerPoint - 1.DE.RI3g.09.Uvod
Дејан Јокић Миломир Шоја Предмет: ДИГИТАЛНА ЕЛЕКТРОНИКА Број кредита: 6 Седмично часова: 2+2+12+1 (П+АВ+ЛВ) Укупно часова: 30+45 Пун назив ДИГИТАЛНА ЕЛЕКТРОНИКА Скраћени назив Статус Семестар ЕСПБ Фонд
Mentor: Ružica Mlinarić, mag. inf. Računalstvo Usporedba programskih jezika Sabirnice Operacijski sustav Windows 10 Operacijski sustav ios Osnovna gra
Mentor: Ružica Mlinarić, mag. inf. Računalstvo Usporedba programskih jezika Sabirnice Operacijski sustav Windows 10 Operacijski sustav ios Osnovna građa računala Ulazni uređaji Informacijski sustavi Multimedijalne
Техничко решење: Метода мерења реактивне снаге у сложенопериодичном режиму Руководилац пројекта: Владимир Вујичић Одговорно лице: Владимир Вујичић Аут
Техничко решење: Метода мерења реактивне снаге у сложенопериодичном режиму Руководилац пројекта: Владимир Вујичић Одговорно лице: Владимир Вујичић Аутори: Иван Жупунски, Небојша Пјевалица, Марјан Урекар,
Generated by Foxit PDF Creator Foxit Software For evaluation only. Operativni sistem U računarstvu, operativni sistem (OS
Operativni sistem U računarstvu, operativni sistem (OS) je kompleksan programski sistem koji kontroliše i upravlja uređajima i računarskim komponentama i obavljanje osnovne sistemske radnje. Operativni
Орт колоквијум
Испит из Основа рачунарске технике - / (6.6.. Р е ш е њ е Задатак Комбинациона мрежа има пет улаза, по два за број освојених сетова тенисера и један сигнал који одлучује ко је бољи уколико је резултат
P2.1 Projektovanje paralelnih algoritama 1
Projektovanje paralelnih algoritama I Uvod Osnove dinamičke paralelizacije 1 Primer: Fibonačijev niz Primer rekurz. računanja Fibonačijevih brojeva: F 0 = 0; F 1 = 1; F i = F i -1 + F i -2 za i 2 Algoritam
Programiranje 1 IEEE prikaz brojeva sažetak Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2018, IEEE p
Programiranje IEEE prikaz brojeva sažetak Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog 208, IEEE prikaz brojeva sažetak p. /4 Sadržaj predavanja IEEE standard
INF INFORMATIKA INF.27.HR.R.K1.20 INF D-S INF D-S027.indd :50:41
INF INFORMATIKA INF.7.HR.R.K..indd 7.7.6. 3:5:4 Prazna stranica 99.indd 7.7.6. 3:5:4 OPĆE UPUTE Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih. Ne okrećite stranicu i ne rješavajte zadatke dok to ne odobri
Računarski softver Da bi računarski sistem mogao da radi, pored hardvera mora biti opremljen i odgovarajućim programima koji će njime upravljati.ova k
Računarski softver Da bi računarski sistem mogao da radi, pored hardvera mora biti opremljen i odgovarajućim programima koji će njime upravljati.ova komponenta računarskog sistema se zove SOFTVER(software
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA SEMINAR Gumstix u ronilicama Marin Bek Voditelj: Prof.dr.sc. Zoran Vukić Zagreb, svibanj 2
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA SEMINAR Gumstix u ronilicama Marin Bek Voditelj: Prof.dr.sc. Zoran Vukić Zagreb, svibanj 2010. Sadržaj 1. Uvod 1 2. Matični moduli 2 2.1. Overo
kriteriji ocjenjivanja - informatika 8
8. razred Nastavne cjeline: 1. Osnove informatike 2. Pohranjivanje multimedijalnih sadržaja, obrada zvuka 3. Baze podataka - MS Access 4. Izrada prezentacije 5. Timska izrada web stranice 6. Kritički odnos
Microsoft PowerPoint - 10 PEK EMT Logicka simulacija 1 od 2 (2012).ppt [Compatibility Mode]
ij Cilj: Dobiti što više informacija o ponašanju digitalnih kola za što kraće vreme. Metod: - Detaljni talasni oblik signala prikazati samo na nivou logičkih stanja. - Simulirati ponašanje kola samo u
Razvoj programa, Code::Blocks, struktura programa, printf, scanf, konverzioni karakteri predavač: Nadežda Jakšić
Razvoj programa, Code::Blocks, struktura programa, printf, scanf, konverzioni karakteri predavač: Nadežda Jakšić projektni zadatak projektovanje programa (algoritmi) pisanje programskog koda, izvorni kod,
Test ispravio: (1) (2) Ukupan broj bodova: 21. veljače od 13:00 do 14:00 Županijsko natjecanje / Osnove informatike Osnovne škole Ime i prezime
Test ispravio: () () Ukupan broj bodova:. veljače 04. od 3:00 do 4:00 Ime i prezime Razred Škola Županija Mentor Sadržaj Upute za natjecatelje... Zadaci... Upute za natjecatelje Vrijeme pisanja: 60 minuta
2_Arhitektura racunara
Архитектура рачунара Садржај Типови података Формати инструкција Скуп инструкција Програмски доступни регистри Начини адресирања 2 Типови података Најчешће коришћени типови података су: целобројне величине
Matematicke metode fizike II - akademska 2012/2013.g.
Besselove funkcije y(x) = m=0 a m x m+σ, x 2 y + xy + (x 2 ν 2 )y = 0 σ 2 = ν 2 (1 ± 2ν)a 1 = 0; n(n ± 2ν)a n + a n 2 = 0 za n 2. J ν (x) = n=0 Besselove funkcije prve vrste reda ν. ( 1) n ( x ) ν+2n n!γ(ν
JMBAG Ime i Prezime Mreže računala Završni ispit 16. veljače Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter.
Mreže računala Završni ispit Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati, uvid u ispit i upis ocjena:... Zadatak
Р273 Пројектовање база података Примери питања за колоквијум 1. Навести најважније моделе података кроз историју рачунарства до данас. 2. Објаснити ос
Р273 Пројектовање база података Примери питања за колоквијум 1. Навести најважније моделе података кроз историју рачунарства до данас. 2. Објаснити основне концепте мрежног модела 3. Објаснити основне
Microsoft Word - Svrha projekta.doc
S V E U Č I L I Š T E U Z A G R E B U FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Zavod za elektroničke sustave i obradbu informacija FER 2 program, 1. godina diplomskog studija Kolegij: Sustavi za praćenje
GODIŠNJI KALENDAR ISPITA Inženjerski menadžment (OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE) ŠKOLSKA 2018/2019. GODINA Rbr
GODIŠNJI KALENDAR ISPITA Inženjerski menadžment (OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE) ŠKOLSKA 2018/2019. GODINA Rbr 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Predmet Godina Januarski rok Februarski
Microsoft PowerPoint - 2_hw [Compatibility Mode]
HISTORIJSKI RAZVOJ RAČUNARA Historijski razvoj računara Prahistorija računarstva Von Neumannova arhitektura računara Razvoj savremenih računara Vrste savremenih računara Prahistorija računarstva Abacus
Microsoft Word - Raspored ispita Jun.doc
FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA KONAČAN RASPORED ISPITA ZA JUNSKI ISPITNI ROK 8. GODINE Predmet Od. P/U Datum Sale Napomena Akcionarstvo i berzansko poslovanje ME U 21/06/8---- Arhitektura računara i oper.
Računarski praktikum I - Vježbe 03 - Implementacija strukture string
Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu RAČUNARSKI PRAKTIKUM I Vježbe 03 - Implementacija strukture string v2018/2019. Sastavio: Zvonimir Bujanović Stringovi u C-u String
Р220 - Увод у архитектуру рачунара Саша Малков [Р220] Увод у архитектуру рачунара 10 Саша Малков Универзитет у Београду Математички факултет 2013/2014
[Р220] Увод у архитектуру рачунара 10 Универзитет у Београду Математички факултет 2013/2014 [Р271] Увод у архитектуру рачунара Тема 11 Улазно / излазни уређаји (наставак) [Р220] Увод у архитектуру рачунара
Satnica.xlsx
ПОНЕДЕЉАК 01.07.2019 А1 А2 2Б 2Б Математика 2 Математика 2 64 46 Дискретна математика Дискретна математика 50 40 2Б Математика 2 40 Дискретна математика 13 Б-РИИ Дискретна математика 6 2М-УПС Рачунарски
PASCAL UVOD 2 II razred gimnazije
PASCAL UVOD 2 II razred gimnazije Upis-ispis 1. Upis Read(a,b); --u jednom redu Readln(a,b); -- nakon upisa prelazi se u novi red 2. Ispis Write(a,b); -- u jednom redu Writeln(a,b); --nakon ispisa prelazi
Microsoft Word - Akreditacija 2013
ОСНОВНЕ АКАДЕМСКЕ СТУДИЈЕ (АКРЕДИТАЦИЈА 2013) Модул: СВИ Година I Од II до IV Семестар I II IV-VII 18.09.2017 Алгоритми и програмирање 19.09.2017 Математика 1 20.09.2017 Математика 2 21.09.2017 Увод у
Microsoft Word - Akreditacija 2013
ИСПИТНИ РОК: ОКТОБАР 2 2017/2018 ОСНОВНЕ АКАДЕМСКЕ СТУДИЈЕ (АКРЕДИТАЦИЈА 2013) Модул: СВИ Година I Од II до IV Семестар I II IV-VIII Лабораторијски практикум - Алгоритми и програмирање Лабораторијски практикум
Microsoft Word - Akreditacija 2013
ИСПИТНИ РОК: СЕПТЕМБАР 2018/2019 ОСНОВНЕ АКАДЕМСКЕ СТУДИЈЕ (АКРЕДИТАЦИЈА 2013) Модул: СВИ Година I Од II до IV Семестар I II IV-VII Лабораторијски практикум Физика Лабораторијски практикум - Увод у рачунарство
Microsoft Word - Akreditacija 2008
ОСНОВНЕ АКАДЕМСКЕ СТУДИЈЕ (АКРЕДИТАЦИЈА 2008) Модул: СВИ Година I Од II до IV Семестар I II IV-VII 18.09.2017 Алгоритми и 19.09.2017 Математика I 20.09.2017 Математика II 21.09.2017 Увод у рачунарство
Fortran
FORTRAN Uvod Računala su samo strojevi: neznaju ništa, ne razmišljaju ni o čemu, ali mogu izuzetnom brzinom i vrlo točno, slijediti precizno napisane upute. Takve upute moraju se napisati u posebnom jeziku
Precesor Intel 8086
Precesor Intel 8086 Uvod Procesor 8086 jedan je od najvažnijih u istoriji računarstva, rodonačelnik Intelove 80x86 familije kojoj pripadaju: 8086, 80286, 80386, 80486, Pentium, Pentium II itd. Familija
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ZAVRŠNI RAD br Autonomno kretanje virtualnih objekata Marin Hrkec Zagreb, lipanj 201
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ZAVRŠNI RAD br. 6404 Autonomno kretanje virtualnih objekata Marin Hrkec Zagreb, lipanj 2019. iii SADRŽAJ 1. Uvod 1 2. Korišteni alati i tehnologije
Numerička matematika 1. predavanje dodatak Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb NumMat 2019, 1. pre
Numerička matematika 1. predavanje dodatak Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb NumMat 2019, 1. predavanje dodatak p. 1/102 Sadržaj predavanja dodatka
Informacijski sustav organizacije
Sveučilište u Rijeci ODJEL ZA INFORMATIKU R. Matejčić 2, Rijeka Akademska 2018./2019. godina INFORMACIJSKI SUSTAV ORGANIZACIJE Studij: Diplomski studij informatike (PI, IKS izborni kolegij) Godina i semestar:
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU UVOD U ELEKTRONIKU - 13E041UE LABORATORIJSKA VEŽBA Primena mikrokontrolera
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU UVOD U ELEKTRONIKU - 13E041UE LABORATORIJSKA VEŽBA Primena mikrokontrolera CILJ VEŽBE Cilj ove vežbe je da se studenti kreiranjem
(Microsoft Word - S1-MTS-Primjena ra\350unala u poslovnoj praksi -Breslauer N)
1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija Primjena računala u poslovnoj praksi 1.6. Semestar 1 1.. Nositelj kolegija Nenad Breslauer, v. pred. 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5 1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja
knjiga.dvi
1. Vjerojatnost 1. lgebra dogadaja......................... 1 2. Vjerojatnost............................. 9 3. Klasični vjerojatnosni prostor................. 14 4. eskonačni vjerojatnosni prostor...............
Sadržaj 1 Diskretan slučajan vektor Definicija slučajnog vektora Diskretan slučajan vektor
Sadržaj Diskretan slučajan vektor Definicija slučajnog vektora 2 Diskretan slučajan vektor Funkcija distribucije slučajnog vektora 2 4 Nezavisnost slučajnih vektora 2 5 Očekivanje slučajnog vektora 6 Kovarijanca
Elementi i kriteriji ocjenjivanja
Srednja škola Ivanec Elementi i kriteriji ocjenjivanja PREDMETI: INFORMATIKA, OSNOVE RAČUNALSTVA šk. god. 2018./2019. 0 U nastavnom predmetu INFORMATIKA pratit će se dva elementa ocjenjivanja: 1. Usvojenost
Elektronika 1-RB.indb
IME I PREZIME UČENIKA RAZRED NADNEVAK OCJENA Priprema za vježbu Snimanje strujno-naponske karakteristike diode. Definirajte poluvodiče i navedite najčešće korištene elementarne poluvodiče. 2. Slobodni
POSLOVNI INFORMACIONI SISTEMI I RA^UNARSKE
ZNAČAJ RAČUNARSKIH KOMUNIKACIJA U BANKARSKOM POSLOVANJU RAČUNARSKE MREŽE Računarske mreže su nastale kombinacijom računara i telekomunikacija dve tehnologije sa veoma različitom tradicijom i istorijom.
PowerPoint Presentation
Prof. dr Pere Tumbas Prof. dr Predrag Matkovid Identifikacija i izbor projekata Održavanje sistema Inicijalizacija projekata i planiranje Implementacija sistema Dizajn sistema Analiza sistema Faze životnog
IV Spekulativno I predikatsko izvršavanje
Instrukcijski nivo paralelizma 42 Spekulativno izvršavanje 4. Spekulativno izvršavanje Pod spekulativnim izvršanjem podrazumevamo izvršavanje operacije, koja možda nije uopšte morala da se izvrši. Pritom,
1. Vremensko ograničenje Memorijsko ograničenje ulaz izlaz 0,1 s 64 MB standardni ulaz standardni izlaz Banka želi da upozori kupce na sumnjive aktivn
1. Vremensko ograničenje Memorijsko ograničenje ulaz izlaz 0,1 s 64 MB standardni ulaz standardni izlaz Banka želi da upozori kupce na sumnjive aktivnosti na njihovom računu. Prilikom svake transakcije
Računalne mreže Osnove informatike s primjenom računala
Računalne mreže Računalne mreže Računalnu mrežu čine komunikacijskim kanalima povezani mrežni uređaji i računala kako bi dijelili informacije i resurse Svaku računalnu mrežu sačinjavaju osnovni elementi:
atka 26 (2017./2018.) br. 102 NEKE VRSTE DOKAZA U ČAROBMATICI Jadranka Delač-Klepac, Zagreb jednoj smo priči spomenuli kako je važno znati postavljati
NEKE VRSTE DOKAZA U ČAROBMATICI Jadranka Delač-Klepac, Zagreb jednoj smo priči spomenuli kako je važno znati postavljati prava pitanja. U Jednako je važno znati pronaći odgovore na postavljena pitanja,
Osnove inženjerske informatike II. Uvod u programiranje Vaš prvi program K. F. & V. B.
Osnove inženjerske informatike II. Uvod u programiranje Vaš prvi program K. F. & V. B. The only way to learn a new programming language is by writing programs in it. Kernighan & Ritchie... and it is well
Испит из Основа рачунарске технике OO /2018 ( ) Р е ш е њ е Задатак 5 Асинхрони RS флип флопреализован помоћу НИ кола дат је на следећ
Испит из Основа рачунарске технике OO - 27/2 (9.6.2.) Р е ш е њ е Задатак 5 Асинхрони RS флип флопреализован помоћу НИ кола дат је на следећој слици: S Q R Q Асинхрони RS флип флопреализован помоћу НИ
(Microsoft Word - S1 -OR- Osnove ra\350unarstva)
1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija Osnove računarstva 1.6. Semestar 1 1.. Nositelj kolegija Nenad Breslauer, v.pred. 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5 1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj