GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2019 Sberbank BH d.d.

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2019 Sberbank BH d.d.

Sadržaj O publikaciji Izdavač: Sberbank BH, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; Tel: +387 33 294 700; Web stranica: www.sberbank.ba Online verzije godišnjih izvještaja dostupne su na stranici: www.sberbank.ba Napomena: Izradi ove publikacije i provjeri podataka posvećena je najveća pažnja. Bez obzira na to, ne mogu se isključiti greške kod zaokruživanja iznosa, te štamparske greške. Godišnji izvještaj je sastavljen na bosanskom jeziku, dok je engleska verzija izvještaja prijevod bosanskog izvornika, te jedina mjerodavna verzija jeste verzija napisana na bosanskom jeziku. O Sberbank...5 Obraćanje Predsjednika Uprave...6 Obraćanje Predsjednika Nadzornog odbora...8 Makroekonomsko okruženje u 2019... 10 Upravljanje rizicima... 15 Ključni pokazatelji... 21 Poslovanje sa pravnim licima sektora Korporativnog bankarstva... 22 Poslovanje sa stanovništvom... 26 Marketing i komunikacije... 28 Upravljanje ljudskim resursima... 30 Operacije... 32 Sektor za podršku bankarskom poslovanju (GBS)... 34 Finansijski izvještaj 2019 Sberbank BH d.d... 39 Odgovornost Uprave i Nadzornog odbora Banke za pripremu i odobravanje godišnjih finansijskih izvještaja...40 Izvještaj nezavisnog revizora Dioničaru Sberbank BH d.d. Sarajevo... 42 Organi upravljanja u 2019...129 Mreža poslovnica... 130 Sberbank Europe AG...132 Organizaciona struktura u 2019... 134 2 3

O Sberbank Sberbank je jedna od najstabilnijih finansijskih institucija u svijetu sa tradicijom od 179 godina poslovanja koja nudi proizvode i usluge zasnovane na najvišem kvalitetu i najsavremenijim tehnologijama. Sberbank BH je članica Sberbank Europe AG koja je prisutna na osam tržišta centralne i istočne Evrope: Austriji, Bosni i Hercegovini (Sarajevo i Banja Luka), Češkoj Republici, Hrvatskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Sloveniji i Srbiji. Banka ima preko 3.900 zaposlenika, posluje sa svojih 188 ogranaka i uslužuje preko 740.000 klijenata (status: kraj 2019). Konstantno radimo na unapređenju naše ponude proizvoda kako bismo pružili vrhunsku uslugu zasnovanu na potrebama klijenata u skladu sa posljednjim trendovima u bankarstvu. Nama je izazov da u svakom trenutku našim klijentima možemo ponuditi što bolje i raznovrsnije finansijske proizvode, i na tom izazovu radimo u kontaktu sa svakim pojedinačnim klijentom. Bankari njeguju individualni pristup svakom klijentu, pružajući im uslugu koja je posebno kreirana da odgovori na njihove jedinstvene potrebe i očekivanja. Naš cilj je da gradimo trajne, harmonične odnose sa našim klijentima na način da posvećujemo pažnju njihovim potrebama. Kao Sberbank BH, nastojimo da postanemo banka koja nikada ne prestaje da razvija sebe i svoje poslovanje za dobrobit naših klijenata. Indeks snage Sberbank brenda je 93,1 poena, dok vrijednost brenda iznosi 13,2 milijardi dolara, što je povećanje za 870 miliona dolara u odnosu na prethodnu godinu. Međunarodna agencija Brand Finance je objavila rangiranje vodećih brendova za 2019. godinu, pri čemu je Sberbank prepoznata kao najsnažniji bankarski brend u svijetu. 4 5

Obraćanje Predsjednika Uprave Jasmin Spahić, Predsjednik Uprave Dame i gospodo, poštovani klijenti, cijenjeni dioničari i partneri, drage kolegice i kolege Godina iza nas je bila poslovno uspješna za Sberbank BH. Ostvaren je rekordan rezultat zahvaljujući održivim prihodima i učinkovitom upravljanju troškovima. Zabilježen je rast u svim segmentima poslovanja, praćen rastom broja klijenata. Istraživanja koja kontinuirano sprovodimo pokazuju visok stepen zadovoljstva naših korisnika na što smo jako ponosni. Banka ima stabilnu kapitalnu poziciju te dostatan potencijal za kreditnu aktivnost. Samostalno, ali i kroz sinergijske nastupe sa ostalim partnerima, vodili smo računa da budemo podrška najznačajnijim infrastrukturnim projektima u Bosni i Hercegovini. Pravnim licima smo nastojali pružiti cijelokupnu finansijsku podršku dok smo uslijed pozitivnih trendova na tržištu uspjeli ostvariti rast i u dijelu kreditiranja stanovništva. Stepen povjerenja klijenata je u stalnom porastu. U 2019. godini zabilježili smo snažan trend rasta depozita, dok je udio loših plasmana, historijski posmatrano, na najnižoj razini. Banka kontinuirano vrši usklađivanje politika i praksi te iste primjenjuje po savremenim metodama struke, striktno vodeći računa da upravlja svakom vrstom rizika. Uslijed nepovoljnih demografskih trendova, posebnu pažnju smo posvetili mladima. Prošle godine Sberbank BH je dobila posebno priznanje za doprinos mladima Zlatni BAM. Ovo priznanje dolazi kao rezultat snažne opredjeljenosti da podržimo studentsku populaciju kako kroz dizajniranje posebnih bankarskih servisa prilagođenih ovoj populaciji tako i kroz podršku nezaobilaznih edukativnih događaja i programa. Inovacije i uvođenje novih digitalnih servisa nastavljeno je i u 2019. godini. Prvi na tržištu, klijentima pravnim licima, omogućili smo novi servis u vidu digitalnih garancija. Osim toga kreirali smo mobilnu aplikaciju mtoken koja klijentima omogućava brži, lakši i sigurniji pristup internet bankarstvu, bilo gdje u svijetu. Godinu ćemo pamtiti i po tome što smo prvi na tržištu uveli beskontaktne bankomate. Naše mobilno bankarstvo smo obogatili novim partnerima gdje jednim klikom klijenti mogu platiti režijske račune. Uveden je i novi kanal komunikacije Viber, a samim klijentima je omogućeno otvaranje računa putem mobitela uz samo jedan dolazak u poslovnicu. Banka tradicionalno razvija i segment kartičnog poslovanja. Protekle godine obogatili smo ponudu za korisnike kartičnih proizvoda kroz novi program Sberbank srijeda kada korisnici kartica ostvaruju značajne popuste plaćajući kod odabranih trgovaca. Kao i prethodnih godina, Sberbank BH je i ove godine organizovala niz zanimljivih programa, a najsretnije klijente nagradila je putovanjem na atraktivne turističke destinacije. Sretni smo da je posvećenost Sberbank BH prema zaposlenicima prepoznata u javnosti, te je tokom 2019 godine Banka potvrdila svoju čvrstu poziciju kao jedan od najpoželjnijih poslodavaca na tržištu Bosne i Hercegovine. Posebnu pažnju smo posvetiti zahtjevima i potrebama naših zaposlenika. Ovo se ogleda i u razvojnim programima koji su bili prilagođeni današnjem vremenu. Vodeći se svjetskim primjerima najboljih praksi, zaposlenicima smo ponudili znanja i vještine koje će ih učiniti još boljima. Na kraju, Sberbank BH ne bi mogla ostvariti uspješne rezultate bez zalaganja svojih zaposlenika, bez podrške i povjerenja dioničara, poslovnih partnera, te lojalnih klijenata, zbog kojih postoji i na čemu im se zahvaljujemo. Srdačno, Jasmin Spahić Predsjednik Uprave 6 7

Obraćanje Predsjednika Nadzornog odbora Sberbank BH iza sebe ima izuzetno uspješnu godinu i sve poslovne jedinice su dale pozitivan doprinos sveukupnom učinku Banke. Ovo je bio najbolji rezultat Banke od pokretanja našeg poslovanja prije sedam godina. Neto prihod iznosi 10,6 milliona BAM. Dodatno, ovu godinu su obilježili omjer prihoda i troškova (CIR) koji iznosi 58%, te omjer kredita i depozita (LDR) koji iznosi 78%. Posebno je posljednji podatak značajan jer ukazuje na likvidnost i stabilnost Banke, nivo povjerenja naših klijenata i snagu brenda na tržištu. Ponosan sam što smo protekle godine osvojili nekoliko nagrada. Banka je ponijela Zlatni BAM za nesebičan doprinos obrazovanju mladih i našla se među tri najpoželjnija poslodavca iz finansijskog sektora u izboru posjetilaca vodećeg portala za zapošljavanje u državi. Pokrećući nove disruptivne proizvode tokom 2019. godine demonstrirana je jaka posvećenost da se postane najinovativnija i najmodernija banka na tržištu. Upućujem zahvalnost svim zaposlenicima Sberbank BH za njihov angažman i posvećenost ukupnom rezultatu. Osjećam se privilegovan što radim sa izuzetno talentovanim i kreativnim timom. Predsjednik Nadzornog odbora Arndt Röchling Iako na kraju, ali jednako bitno, posebno se zahvaljujem našim klijentima. Njihovo povjerenje u naše usluge i proizvode čini nas boljima u svakodnevnom obavljanju posla. Rast koji smo imali proteklih godina je ostvaren upravo zbog naših klijenata, koji vjerno podržavaju naše poslovanje. Cijenimo njihovo povjerenje i učinit ćemo maksimalan napor da našim klijentima nastavimo nuditi najbolje finansijske usluge. Srdačno, Arndt Röchling, Predsjednik Nadzornog odbora 8 9

Makroekonomsko okruženje u 2019. Privreda u Bosni i Hercegovini je u značajnoj mjeri osjetljiva na promjene ekonomskih prilika izvan BiH. U drugoj polovini 2019. godine došlo je do usporavanja globalnog, američkog i evropskog ekonomskog rasta. Do usporavanja je došlo zbog povećane neizvjesnosti nakon kulminacije tenzija između Kine i SAD-a i pada aktivnosti u industriji, što je posebno pogodilo njemačke industrijske proizvođače predvođene autoindustrijom. Preliminarni podaci o rastu BDP-a najveće evropske ekonomije Njemačke ukazuju na sporiji rast po značajno manjoj stopi u poređenju sa ranijim godinama od oko 0,6% 2019. godine. Takav rezultat predstavlja značajan podbačaj u odnosu na očekivanja. Italijanska ekonomija nastavila se kolebati na rubu recesije, oko nulte stope rasta, a nešto dinamičnija francuska ekonomija počela je pokazivati znakove usporavanja prema kraju 2019. godine. Glavne uzroke evropskog ekonomskog usporavanja treba tražiti u usporavanju rasta Kine koja je ključno tržište za njemačke industrijske proizvođače, nakon toga su unutrašnji problemi autoindustrije, povezani sa emisijskim standardima i tehnološkim promjenama, te na kraju u Brexitu, koji već duže vrijeme ima negativno djelovanje na evropsku ekonomiju. Proizvodnja i izvoz Tokom cijele 2019. godine bilježi se pad obima industrijske proizvodnje na godišnjem nivou. Kontinuirano smanjenje proizvodnje je rezultat slabije inostrane potražnje i prestanaka rada pojedinih strateških preduzeća. Posmatrajući period januar-novembar 2019. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, bilježi se pad industrijske proizvodnje od 5,4%. Djelatnosti proizvodnje i distribucije električne energije i plina, te rudarstvo bilježe značajan pad proizvodnje, s tim da najznačajniji doprinos smanjenju industrijske proizvodnje ima prerađivačka industrija. Izvoz se na godišnjem nivou smanjio za više od 3%. Sve glavne izvozne kategorije krajem godine bilježe zanačajno smanjenje vrijednosti izvoza. Tako se izvoz proizvoda mineralnog porijekla smanjio za jednu četvrtinu, s tim da je čitavu godinu obilježilo smanjenje proizvodnje u slučaju proizvoda mineralnog porijekla zbog remonta Rafinerije nafte Brod. Izvoz baznih metala smanjio se za gotovo jednu trećinu, što je posljedica kretanja cijena željezne rude na svjetskom tržištu, dok se i zatvaranje glavnog proizvođača aluminija negativno odrazilo na izvoz ove grupe proizvoda, gdje je izvoz aluminija smanjen za jednu polovinu. Prosječna plata Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini u decembru 2019. godine iznosila je 951 BAM i za 2,5% je veća u odnosu na decembar 2018. Kreditni rejting Međunarodna rejting agencija Standard and Poor s (S&P) poboljšala je izglede sa B stabilnih na B pozitivne, što je bilo prvo poboljšanje u izgledima za dugoročni S&P rejting BiH od 2012. godine. Pozitivni izgledi se zasnivaju na očekivanju analitičara ove agencije da će se ekonomski izgledi BiH poboljšati formiranjem stabilne vlasti koja će regulisati status programa s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), ubrzati reforme i omogućiti pristup izvorima finansiranja za važne infrastukturne projekte. Politička stabilizacija i implementacija reformi odredit će da li će rejting rasti ili padati. Bankarski sektor Bankarski sistem u Bosni i Hercegovini je likvidan, dobro kapitaliziran i profitabilan. U toku 2019. nastavljen je trend rasta depozita i kredita u uslovima ekonomskog rasta i visoke likvidnosti, kao i trend smanjenja kamatnih stopa i poboljšanja kvalitete aktive banaka. Bankarski sistem i tradicionalni pristup bankarstvu glavno su obilježje finansijskog sistema u BiH. Iako su dosadašnji efekti tehnološkog razvoja očigledni, primjena novih tehnologija u budućnosti može imati značajan uticaj na poslovne modele banaka i dati šansu novim učesnicima na tržištu. Stabilnost i razvoj bankarskog sistema BiH nije bila upitna i pored povremenih naglašenih lokalnih i regionalnih političkih nestabilnosti. U bankarskom sistemu se izdvajaju banke sa sjedištem u EU i kao takve imaju značaj kod formiranja regionalnih ekonomskih veza i veza sa EU. Mehanizmi koji se vežu za EU imaju ulogu kod održavanja sveukupne stabilnosti. 10 11

Moguće mjere koje će se provoditi od strane entitetskih agencija za bankarstvo ovise o daljnjim procjenama rizika i izazova. Pored stalnog usklađivanja regulatornog okvira u svim oblastima upravljanja rizicima, izloženost cyber rizicima, rizici koji se odnose na platne sisteme i SPNIFTA dobivaju još više na značaju i razmatraju se intenzivnije. Kartice i digitalno bankarstvo Tokom 2019. godine došlo je do smanjenja ukupnog broja aktivnih kartica za 14.742 kartice te sada u Bosni i Hercegovini ima ukupno 2.138.604 aktivnih kartica. U ukupnoj strukturi aktivnih kartica došlo je do smanjenja broja debitnih i kreditnih kartica, ali je porastao broj izdatih kartica s odgođenim plaćanjem. Nastavlja se trend porasta broja i vrijednosti kartičnih transakcija. U 2019. godini izvršene su kartične transakcije u vrijednosti od oko 11 milijardi BAM, od čega je većina (70%) obavljena putem podizanja novca, 29% transakcija je obavljeno putem POS uređaja, a 1% plaćanja obavljeno je putem Interneta. Došlo je do blagog smanjenja vrijednosti pojedinačne transakcije, a istovremeno do porasta broja transakcija, što govori u prilog tome da bh. građani sve više usvajaju bezgotovinsko plaćanje kao preferiranu metodu plaćanja. U 2019. godini, na ATM i POS uređajima banaka u inostranstvu, vlasnici kartica izdatih u Bosni i Hercegovini realizovali su transakcije u vrijednosti od 595 miliona BAM, dok je karticama izdatim u inostranstvu na ATM i POS uređajima bh. banaka u 2019. godini realizovana vrijednost transakcija 2,5 milijarde BAM. Izražen je trend povećanja broja klijenata koji koriste usluge digitalnog bankarstva od 14,6% u odnosu na prethodnu godinu. Gledano po strukturi usluge, 57% otpada na mobilno bankarstvo, dok 43% na internet bankarstvo. Kod odlučivanja na tip usluge, pravna lica se uglavnom (96%) odlučuju na internet bankarstvo, dok se dvije trećine građana opredijelilo za mobilno bankarstvo. Tokom godine obavljeno je više od 24 miliona transakcija u iznosu od oko 92 milijarde BAM. Osnovni pokazatelji poslovanja bankarskog sektora u FBiH U FBiH na dan 31.12.2019. godine poslovalo je 15 komercijalnih banaka, sa 533 organizaciona dijela, u kojima je bilo zaposleno ukupno 6.659 lica. Ukupna neto aktiva na nivou bankarskog sektora u FBiH sa 31.12.2019. godine iznosi 24,2 milijarde BAM i za 2,1 milijardu BAM ili 9,6% je veća u odnosu na 31.12.2018. godine. Ukupni kapital banaka u FBiH na dan 31.12.2019. godine iznosi 3,1 milijardu BAM, što je za 160,3 miliona BAM ili 5,4% više u odnosu na kraj 2018. godine, od čega dionički kapital iznosi 1,3 milijarde BAM. Učešće ukupnog kapitala u izvorima na nivou bankarskog sektora FBiH iznosi 13%. Krediti, sa učešćem od 62,8% u strukturi ukupne aktive, zabilježili su rast u odnosu na kraj 2018. godine u iznosu od 895,1 milion BAM ili 6,2%, tako da na dan 31.12.2019. godine iznose 15,2 milijarde BAM. Rast kredita sa 31.12.2019. godine u odnosu na kraj 2018. godine ostvaren je kod kredita odobrenih stanovništvu, privatnim preduzećima, javnim preduzećima, bankarskim institucijama i nebankarskim finansijskim institucijama, a smanjeno je kreditiranje vladinih institucija i ostalih sektora. Krediti odobreni pravnim licima ostvarili su rast za 348,8 miliona BAM ili 4,7%, tako da na dan 31.12.2019. godine iznose 7,8 milijardi BAM, sa učešćem u ukupnim kreditima od 51,4%. Krediti dati stanovništvu, u istom periodu, imaju rast za iznos od 546,3 miliona BAM ili 8%, sa učešćem u ukupnim kreditima od 48,6% i na dan 31.12.2019. godine iznose 7,4 milijarde BAM. Učešće NPL-a je smanjeno sa 8,5% na 7,6%, kao rezultat kreditnog rasta, aktivnosti na naplati i izvršenog otpisa. Učešće NPL-a pravnih lica u odnosu na ukupne kredite pravnim licima iznosi 9,4%, što je za 1,2 procentna poena manje u odnosu na kraj 2018. godine, a učešće NPL-a kod stanovništva u odnosu na ukupne kredite stanovništvu iznosi 5,7%, što je za 0,5 procentnih poena manje u posmatranom periodu. Depoziti, kao najznačajniji izvor finansiranja banaka dostigli su iznos od 19,4 milijarde BAM, uz ostvareni rast u iznosu od 1,8 milijardi BAM ili 10,3%, sa učešćem od 80,2% u ukupnoj pasivi. Posmatrajući osnovne pokazatelje likvidnosti, kvalitativne i kvantitativne zahtjeve, kao i druge faktore koji utječu na poziciju likvidnosti banaka, Agencija za bankarstvo FBIH zaključuje da je zadovoljavajuća likvidnost bankarskog sektora u FBiH sa 31.12.2019. godine. Na nivou bankarskog sektora u FBiH, prema izvještajnim podacima banaka sa 31.12.2019. godine, iskazan je pozitivan finansijski rezultat - dobit u iznosu od 273,9 miliona BAM, što je za 17,7 miliona BAM ili 6,9% više u odnosu na isti period 2018. godine. Sve banke, osim jedne, iskazale su dobit u poslovanju. 12 13

Upravljanje rizicima Proces identifikacije i procjene kreditnog rizika, tržišnog rizika, operativnog rizika, rizika likvidnosti i ostalih rizika je bio u fokusu Sberbank BH d.d. i tokom 2019. godine. Banka obuhvata identifikaciju svih rizika s kojima se susreće i procjenu njihove materijalnosti. Polazeći od opsežnog preliminarnog popisa rizika Grupe, popis je prema tome prilagođen uzimajući u obzir strukturu Banke i okruženje u kojem Banka djeluje (zakonski i ekonomski), obogaćen dodatnim pojedinačnim rizicima ukoliko je potrebno. 1. Pokazatelji procjene rizika (trenutni položaj i izgledi) Sa 31.12.2019.godine, Sberbank BH d.d. ima obim rizika u iznosu od 1.684.989 hiljada BAM (uključujući izloženost prema klijentima, bankama, vanbilans (akreditive, garancije, neiskorištene iznose po kreditima) i vrijednosne papire). Od toga, bilansna izloženost po osnovu kreditnih zaduženja fizičkih i pravnih lica iznosi 1.031.539 hiljada BAM, te je veća za 2,95% odnosu na 31.12.2018. Neprihodujući krediti sudjeluju u iznosu od 54.723 hiljada BAM ili 5,30% izloženosti po osnovu kreditnih zaduženja fizičkih i pravnih lica i manju su za 19,31% u usporedbi s 31.12.2018 ( 6,77%). Ukupni kreditini portfolio 14 15

S aspekta Kreditnog rizika, za izračun kreditne sposobnosti klijenata, Sberbank BH d.d. koristi rejting alate u procesu kreditiranja kao postupak provjere kvalitete kako bi se omogućila rana identifikacija mogućih promjena u kreditnoj sposobnosti klijenata, tj. za izračunavanje vjerovatnoće nastupanja defaulta. Ocjene za sve klijente podliježu redovnoj reviziji. Shodno navedenom, Banka je završila 2019. godinu sa pozitivnim pokazateljem rizika tj. stabilna rejting distribucija ukupnog kreditnog portfolia Banke u kategoriji nizak i srednji rizik što je iskazano ukupnim procentom od 87,30% (veće za 7,21% u odnosu na 2018. godinu). grupama povezanih lica i njihovoj izloženosti prema različitim regulativama (lokalna, Basel itd.). Ovaj alat omogućuje praćenje, upravljanje i odgovarajuće izvještavanje o koncentraciji rizika. Vezano za ispravke vrijednosti, Banka primjenjuje MSFI 9 i koristi centralizirani alat za izračun podržan od strane Sberbank Grupe, baziran na temelju parametara rizika razvijenih na osnovu lokalnih historijskih podataka. Shodno navedenom, u najznačajnije aktivnosti tokom 2019. godine ubrajamo i usklađivanje sa Odlukom o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka, Uputstvom za klasifikaciju i vrednovanje finansijske aktive i Odlukom o izmjenama i dopunama odluke o izračunavanju kapitala banke, pri čemu je Banka uspješno definisala način raspoređivanja finansijske aktive u nivoe kreditnog rizika i utvrđivanja očekivanih kreditnih gubitaka, a na osnovu lokalne regulative koja je u primjeni od 1. januara 2020. godine. Konzistentnom primjenom politika i procedura omogućuje se Banci pravovremeno utvrđivanje gubitaka koji proističu uslijed neispunjenja ugovornih obaveza od strane klijenata, a sve u cilju zaštite kapitala Banke u periodu kada gubitak bude identifikovan i realizovan. Također, izdvajamo učešće Banke u Nadzornom testiranju otpornosti na stres, koje je Agencija za bankarstvo FBiH provela u cilju uspostave analitičkog okvira za dosljednu usporedbu i procjenu otpornosti banaka na stres, odnosno procjenu adekvatnosti pozicije kapitala Banke u stresnim okolnostima. 3. Okvir za upravljanje i kontrolu Navedeno treba posmatrati u svjetlu izazovnog političkog okruženja, vanjskog deficita i visoke nezaposlenosti. 2. Metode za mjerenje rizika Sberbank BH d.d. uglavnom primjenjuje Standardne modele za mjerenje rizika temeljene na lokalnoj i ECB regulativi. U segmentu fizičkih lica, Banka primjenjuje postupak odobrenja za sve proizvode s automatiziranom kreditnom odlukom (upravljanje strategijom uključuje jedinstvene kriterije za analizu minimalnih kriterija za odbijanje, izloženost u Sberbank BH d.d. i drugim bankama, izračun kreditne sposobnosti, prihvatljivu neosiguranu izloženost). Takav model mjerenja rizika značajno ubrzava sam proces kreditiranja (smanjuje vrijeme donošenja odluke) i smanjuje operativni rizik koji proizlazi iz ručnog unosa podataka u više paralelnih sistema, tj. potencijalno izostavljanje važnih faktora ili njihov pogrešan unos. Nadalje, postoji alat koji podržava i omogućuje Banci da održava podatke o 2019. godinu obilježila je implementacija novog regulatornog okvira u FBiH, odnosno analiza i priprema za predstojeće regulatorne izmjene, koje se odnose na upravljanje kreditnim rizikom i utvrđivanje očekivanih kreditnih gubitaka. Dodatno, definisan je apetit za rizik, pri čemu su uvedeni novi pokazatelji za praćenje rizika. Na taj način Banka je odredila svoju ciljanu strukturu rizika kojima je izložena, te spremnost za preuzimanje rizika. Skup sistemskih kontrola i struktura limita je uspostavljen, a izloženost u odnosu na limite je predmet redovne kontrole od strane menadžmenta. Sberbank BH d.d. prati i kontroliše kolateralizaciju portfolija primjenjujući Sistem upravljanja kolateralima (CMS). CMS omogućava parametrizaciju alokacije kolaterala na jedan ili više plasmana s obzirom na vrstu potraživanja, vrstu osiguranja i odgovarajući redoslijed, regulatornu prihvatljivost, kvalitetu, predefinirani odbitak od tržišne vrijednost (haircut) itd. Banka aktivno koristi kolaterale kao tehniku ublažavanja kreditnog rizika (CRM). Kontrola i upravljanje kvalitetom kolaterala su podložni stalnom praćenju i nadzoru. 16 17

Pravna lica podliježu redovnom monitoring procesu. Način sprovođenja monitoringa ovisi o segmentu i veličini pravnih lica. Primarni cilj monitoringa je prepoznati rane signale upozorenja, s ciljem utvrđivanja strategije prema klijentima i sprečavanja potencijalnih gubitaka za Banku. Zone koje se, po određenim kriterijima, dodijele klijentima su istovremeno i parametar za dodjelu faze 2 i faze 3 u okviru izačuna rezervisanja prema MSFI 9. Banka poduzima mjere smanjenja rizika maksimizacijom automatizacije procesa, unaprijeđenjem procedura i procesa u smislu definiranja konkretnih, jasnih i nedvosmislenih radnih uputa. 4. Procjena materijalnosti rizika Metodološki okvir za procjenu materijalnosti rizika je uspostavljen u okviru interne smjernice za identifikaciju i procjenu materijalnosti rizika. Sva razmatranja se zasnivaju na analizi niza kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja rizika. Od svih rizika reguliranih Basel III regulativom, kreditni rizik ima najznačajnije učešće. Učešće rizikom ponderisane aktive (RWA) za kreditni rizik u ukupnom RWA iznosi 87,63%, pa je ocijenjen kao Visok nivo rizika. Organizacione jedinice u okviru Sektora Upravljanje rizicima kontinuirano mjere, nadziru i kontrolišu rizik stalnim razvojem alata koji omogućuju visok nivo automatizacije, analize i kvalitete podataka. Rizik kreditiranja u drugim valutama procjenjuje se kao nizak rizik, budući da je većina ove vrste plasmana denominirana u EUR valuti, pri čemu je lokalna valuta fiksirana na EUR prema aranžmanu valutnog odbora po kursu 1 BAM: 0,51129 EUR. Također, ova vrsta rizika za finansijske derivate (forward transaakcije) je kontrolisana uslovima pod kojima će se obaviti razmjena gotovine, te unaprijed dogovorenom kursu (uračunata volatilnost valutnog para koji se razmjenjuje na dogovoreni rok, koji po tržišnoj praksi ne prelazi 6 mjeseci), te je rizik kreditiranja u drugim valutama nematerijalan za ove vrste transakcija 5. Razmatranje u okviru ICAAP-a/ILAAP-a U najznačajnije aktivnosti tokom 2019. godine u području upravljanja rizicima, kao i na nivou Banke, ubrajamo uspješnu koordinaciju i implementaciju Internog procesa procjene adekvatnosti kapitala (ICAAP), kao i sačinjavanje Plana oporavka Banke. Osnovni cilj ICAAP-a je zaštita kapitala Banke s ciljem osiguranja dovoljnog nivoa za pokriće svih preuzetih i potencijalnih rizika. S obzirom na to da se najveći dio kapitala alocira za pokriće kreditnog rizika, primarni fokus stavljen je na optimizaciju rizikom ponderisane aktive, prije svega podizanjem svijesti o različitim nivoima rizičnosti koje nose planirane nove izloženosti. Aktivan pristup razmatranju rizika koje nosi svaka transakcija minimalni je preduslov održivosti ciljanog profila rizika. Zaključak Kao i prethodnih godina, upravljanje rizikom i odgovarajuća analiza postojećeg portfolija, kao i planirane akvizicije i kreditiranje, uzimajući u obzir sve gore navedeno, ostat će i dalje prioritet za Banku. Pored unutrašnjih faktora, i makroekonomski faktori igraju značajnu ulogu u kvalitetu i kvantitetu portfolija. Niska stopa nataliteta, praćena sve značajnijim trendom iseljavanja mladih i obrazovanih građana BiH, stvara pritisak na tržištu rada i smanjuje potencijal ekonomije BiH te utiče na kreditnu sposobnost klijenata. Prognoza trenda u sljedećih nekoliko godina, što se tiče iseljavanja, glasi da će doći do porasta zbog labavljenja regulacije zapošljavanja stranaca u zemljama Evropske unije. Isto će uticati na ukupnu demografsku sliku i na razvoj dalje strategije kreditiranja Banke. Stoga, Sberbank BH d.d. kontinuirano uvodi nove pokazatelje za praćenje rizika i na taj način Banka će odrediti svoju ciljanu strukturu rizika kojima je izložena, te spremnost za preuzimanje rizika. U 2019. godini OJ Tržišni rizik preimenovan je u OJ Tržišni i rizik likvidnosti, te su određene teme vezane za likvidnost postale ključne, a prije svega izvještavanje o pokazatelju likvidnosne pokrivenosti, LCR-u. a u fokusu je i priprema za godišnju internu procjenu likvidnosti, ILAAP. 18 19

Ključni pokazatelji U hiljadama BAM 2019. 2018. 2017. 2016. 2015. Ukupni krediti 1.031.539 1.001.998 925.012 927.120 879.400 Ukupni depoziti 1.242.737 1.156.389 951.081 767.706 674.884 Ukupna aktiva 1.486.396 1.434.198 1.337.494 1.101.537 1.006.003 Dobit prije oporezivanja 11.501 8.402 6.432 9.511 6.919 Dobit poslije oporezivanja 10.695 7.130 5.400 8.192 6.207 Kapital 184.564 173.528 173.586 168.186 159.994 CIR (%) 57,90% 64,07% 58,8% 67,6% 67,1% 2019. 2019. 2019. 2019. 20 21

Poslovanje sa pravnim licima sektora Korporativnog bankarstva U segmentu poslovanja sa pravnim licima 2019. godina je zabilježena kao jedna od uspješnijih poslovnih godina uz rast volumena kredita, depozita i rast operativnih i ostalih poslovnih prihoda uz održavanje kvaliteta portfolia i pored prisutnih izazova na tržištu u vidu nastavka pada kamatnih stopa, ali i visoku likvidnost bankarskog sektora. Sektor za Korporativno bankarstvo je u 2019. godini bio prvenstveno usmjeren na rast kreditnog i depozitnog portfolia, ali i unaprjeđenje njegovog kvaliteta, te jačanje poslovnog odnosa sa svojim klijentima, što je rezultiralo povećanjem volumena kvalitetne aktive za 21,6 miliona BAM i smanjenjem volumena nekvalitetne aktive za 4,76 miliona BAM ili 16,63% u odnosu na prethodnu godinu. Sektor za Korporativno bankarstvo kontinuirano radi na uspostavljanju i očuvanju dugoročne poslovne saradnje sa postojećim klijentima, te poduzima aktivnosti na akviziranju i uspostavljanju saradnje sa potencijalnim klijentima kroz različite projekte, ali i uspješnu saradnju sa ostalim članicama Sberbank Grupacije pružajući podršku i na taj način našim klijentima. U Sektoru za Korporativno bankarstvo krediti konstantno rastu uz održavanje kvaliteta portfolia kroz adekvatno upravljanje rizicima. NPL % na kraju 2019. je iznosio 5,1% i manji je od prosjeka tržišta. Volumen garancija, zahvaljujući kvalitetu i brzini realizacije naših usluga, na dan 31.12.2019. godine iznosi 108,66 miliona BAM. 120 100 80 60 44 57 78 77 109 109 Garancije (u milionima bam) Krediti (u milionima bam) Sektor za Korporativno bankarstvo i u 2019. godini je bio usmjeren na razvijanje sveobuhvatnog kvalitetnog odnosa sa svojom bazom klijenata, kroz intenzivan angažman na promociji kreditnih proizvoda, proizvoda finansiranja trgovine i dokumentarnog poslovanja, te konstantno proširenje ponude sa posebnim naglaskom na digitalne kanale poput digitalnih garancija. Omjer troškova i prihoda Korporativnog bankarstva se značajno smanjio tokom 2019. godine i jednak je 47,26% što predstavlja jednu od ključnih mjera učinkovitosti. Kreditni portfolio je u toku 2019. godine imao konstantni rast, te je na kraju godine iznosio 470,30 miliona BAM što predstavlja porast od 4,82% u odnosu na kraj pret hodne godine. 40 20 0 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Povjerenje klijenata u našu Banku i sigurnost poslovanja doprinijelo je rastu depozitne baze. Oročeni depoziti bilježe stalni rast što je trend koji nastavljamo u posljednjih nekoliko godina. Ukupna vrijednost depozita iznosila je 607,16 miliona BAM, što je rast od 6,68% u odnosu na prethodnu godinu. 700 600 500 443 569 607 Depoziti (u milionima bam) 400 291 290 300 229 200 100 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 0 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 22 23

Ukupna vrijednost oročenih depozita iznosila je 326 miliona BAM, što je rast od 11,57% u odnosu na 2018. godinu. SME/Corporate oročeni depoziti (u milionima bam) 400 300 292 326 240 200 185 197 171 100 0 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Veliko povjerenje i stabilnost između Banke i klijenata ogleda se i kroz stalni rast broja aktivnih klijenata koji su u 2019. godini veći za 3% u odnosu na prethodnu godinu. Povjerenje i očekivanja naših klijenata nastojat ćemo opravdati stalnim poboljšanjem kvaliteta naših usluga i pružanjem novih proizvoda (projektno finansiranje nekretnina, projektno finansiranje obnovljivih izvora energije, digitalne garancije, Click Pay), uz visok nivo profesionalnosti i stručnosti svog osoblja. 24 25

Poslovanje sa stanovništvom 600 500 473 515 532 544 553 561 Retail krediti u milionima BAM 400 300 200 U segmentu poslovanja sa stanovništvom kada su u pitanju krediti godinu su obilježile akcije gotovinskih kredita pod nazivom: Kuća časti i Jesen stiže, kamate su niže. Također, klijenti su mogli podići stambeni i hipotekarni nenamjenski kredit, a pored atraktivnih kamatnih stopa na poklon su dobivali i aparat za kafu, kao simboličan poklon za useljenje. 100 0 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. U prethodnoj godini posebne pogodnosti smo pripremili i za studente koji su prilikom otvaranja tekućeg računa dobivali Top-up (dopunu) mobilnog kredita u vrijednosti od 10 BAM. Za povećavanje broja i iskorištenosti kreditnih kartica poduzete su redovne aktivnosti na godišnjem nivou kao što su: SMS obavijesti, Viber obavijesti, personalizirane ponude, Sberbank srijeda, i CRM kampanje. U domenu korištenja digitalnih kanala, kao što su internet i mobilno bankarstvo, bilježimo stalan rast. U odnosu na 2018. godinu došlo je do povećanja od 39%. Na kraju godine više od 10% klijenata aktivno koristi digitalne usluge. Pored povećanja broja aktivnih korisnika mobilnog bankarstva, godinu smo obilježili i inovacijama u ovom domenu. Tako je prva inovacija koja je obilježila prošlu godinu bila upravo ona o pristupanju mobilnom bankarstvu putem praktične identifikacije prepoznavanja lica ili otiska prsta. Sberbank BH kontinuirano prati i implementira trendove digitalnog bankarstva, pa smo tako bili prva banka u Bosni i Hercegovini koja podržava tehnologiju prepoznavanja lica (Face ID) i otiska prsta (Finger ID). 700 600 500 400 300 200 100 0 306 2014. 404 2015. 500 2016. 527 2017. Naredna funkcionalnost bila je platforma koja korisnicima omogućava da na jednostavniji način postanu klijenti Banke i da sa njom ostanu u dugoročnom kontaktu. Platforma je povezana sa službenim Viber kanalom koja kroz veselu i digitalnu komunikaciju klijente poziva na otvaranje tekućeg računa putem selfie fotografije. I treća, ali ništa manje važna inovacija se odnosi na uvođenje nove generacije bankomata koji nude uslugu beskontaktnog podizanja gotovine. Biometrijska identifikacija otiskom prsta i prepoznavanjem lica unutar aplikacije mobilnog bankarstva, otvaranje tekućeg računa putem Vibera što je i sam Viber iskoristio kao studiju slučaja za potrebe regionalnog predstavljanje, te uvođenje beskontaktnih bankomata nisu puki noviteti na bh. tržištu, već predstavljaju projekte koji su po prvi put implementirani u nekoj od članica Sberbank Europe grupacije. Segment poslovanja sa stanovništvom i dalje ostaje neiscrpni izvor inovativnih i kreativnih ideja kako klijentima učiniti poslovanje sa bankama ne samo jednostavnijim i učinkovitijim, već i zabavnim. 587 2018. 645 2019. Selfie koji banka lajka! Fakat možeš otvoriti račun tako što ćeš napraviti selfie, a fotka možda bude dobra i za Instagram. Retail depoziti u milionima BAM Sberbank BH Public Account 26 27

Marketing i komunikacije Proteklu godinu obilježila su tri značajna projekta. Ljeto 2019. ćemo sigurno pamtiti po Havani (Kuba), kada smo zajedno sa našim partnerima Mastercard i Turkish Airlines po treći put zaredom organizovali nagradnu igru. Nakon evropske i afričke destinacije došao je red na Latinsku Ameriku, pa je tako naš najsretniji klijent odabran metodom slučajnog uzorka otputovao na nezaboravno putovanje u Havanu, grad koji odiše kolonijalnom arhitekturom, bogatim noćnim životom, i spojem prošlosti i budućnosti. U okviru promocije nagradne igre Sektor za marketing i komunikacije organizovao je koncert grupe Cubismo na trgu Sarajevo City Centra. Ljubitelji zavodljivih taktova salse i latino jazza, oldtajmera, i čarobne Havane uživali su uz fantastični Cubismo. Na prepunom trgu Sarajevo City Centra uz muziku, ples i druženje uživale su sve generacije. Koncert je bio poklon gradu. Naše sada već tradicionalno sponzorstvo Sarajevo Sberbank polumaratona obilježile su dvije činjenice. Jedna, da je to bio najbolje organizovani događaj do sada, sa najvećim brojem učesnika, i druga da su neke od naših kolega istrčale svoj prvi polumaraton. Četrnaesto izdanje Sarajevo Sberbank polumaraton planirano je za 20.09.2020. Posebno smo ponosni na nagradu Zlatni BAM za poseban doprinos edukaciji mladih koju je dodijelio finansijski magazin Banke i Biznis. Nagrada dolazi kao rezultat dugoročnog stateškog ulaganja u razvojne projekte posebno dizajnirane za srednjoškolce i studente. Među mnogobrojnim projektima, posebno se izdvaja CEO konferencija gdje je Sberbank BH suorganizator Ekonomskom fakultetu u Sarajevu u organizaciji najznačajnijeg motivacionog događaja za mlade. Društvena odgovornost Godinu smo završili društveno odgovornim projektom kroz koji smo klijentima dali priliku da vode računa o budućnosti svoje djece, i da istovremeno pomognu razvoj bh. preduzetništva. Tako smo našu akciju štednje produžili i ponudili limitirano izdanje maskote dječje štednje Zmajzi, ručno ispletenog u BH Craftsu. Raza, Esma i Amira samo su neke od vrijednih žena koje su ručno plele 200 maskota u šest boja. One su dio humanitarnog projekta o inkluziji žene iz Bosne i Hercegovine, posebno one sa lošijom socio- ekonomskom pozadinom u radni angažman proizvodnje bh. rukotvorina, striktno poštujući standarde pravedne trgovine. Na ovaj način smo podržali plemenitu misiju BH Craftsa, a i našim klijentima dali priliku da i sami budu dio ovog projekta, dok istovremeno misle na budućnost svoje djece. Pored toga, tradicionalno smo podržali projekte Fondacije Tuzlanske zajednice, učestvovali u prikupljanju sredstva za oboljelu djecu, pridružili se radnim akcijama u okviru zaštite okoliša, te promovirali korporativnu filantropiju. Društvene mreže Vodeći računa o neophodnosti održavanja kvalitetne komunikacije sa postojećim i potencijalnim klijentima, Sberbank BH je otvorila Instagram kanal, te dodatno osnažila komunikaciju putem LinkedIna i Facebooka. Ove platforme nisu samo korištenje za promociju usluga i proizvoda banke, već i za dijeljenje savjeta o upravljanju novcem, pozitivnih priča iz našeg okruženja, kao i promociju filantropije. Dodatno, putem ovih platformi pratioci su imali priliku da se upoznaju sa istaknutim zaposlenicima banke što je dovelo do podizanja nivoa razumijevanja i povjerenja. Kada je u pitanju mjerenje lojalnosti klijenata metrikom Net Promoter Score (NPS), na našem tržištu smo u samom vrhu. Prosjek na tržištu je 24, a naš rezultat je 37. Imamo značajno veći broj promotera i značajno manji broj ogovarača u odnosu sa ključne banke sa kojima se poredimo. Jedna banka ima bolji odnos ogovarača i promotora na našem tržištu. Na nivou grupacije nalazimo se među top tri banke. S druge strane, spontana prepoznatljivost brenda iznosi 46% za Q4, dok prosjek za 2019. iznosi 44%. To je bolji rezultat u odnosu na 2018. kada je prosjek bio 39% ili pak 2017. kada je prosjek bio 34%. 28 29

Upravljanje ljudskim resursima Ljudski kapital predstavlja noseći stub intelektualnog kapitala i osnovnu vrijednost Sberbank BH. Osim znanja, ljudski kapital uključuje i razvojni potencijal, motiviranost, spremnost na timski rad i spremnost na prilagođavanje promjenama. Stoga, upravljanje ljudskim resursima je fokusirano na sveobuhvatan i sistemski pristup u odnosa sa zaposlenicima u cilju ostvarenja najvećeg stepena poboljšanja performansi Banke. Godina 2019. je za Sberbank BH kao poslodavca bila veoma uspješna. Sa 31.12.2019. godine banka je zapošljavala ukupno 434 zaposlenika, 68% žena i 32% muškaraca. Prosječna starosna struktura zaposlenika banke bila je 39 godina starosti. Prilikom novih zapošljavanja, pored eksternih kandidata, razmatraju se interno dostupni ljudski resursi u cilju podržavanja razvoja karijere postojećih zaposlenika. Sberbank BH ima pozitivnu kulturu organizacije koja cijeni i njeguje kreativnost, inovativnost te okruženje u kojem postoji mogućnost rasta i razvoja. U toku 2019. godine intenzivno smo radili na razvoju karijere, te omogućili zaposlenicima banke da dokažu svoje sposobnosti na novim radnim mjestima. Neizostavni dio i ove godine bile su aktivnosti kojima smo radili na unaprijeđenju korporativne kulture i korporativnih vrijednosti banke. Zdrav način života je nešto što potičemo među zaposlenicima. Pored Sberbank polumaratona i učešća naših zaposlenika na istom, Sberbank BH je prvi put nakon pet godina učestvovala i u Bankarskim igrama. Priznanja u 2019 godini: Sberbank BH je sudjelovala u najvećem istraživanju Najpoželjniji poslodavac 2019 u organizaciji vodećeg portala www.posao.ba i ušla je u TOP 3 najpoželjnija poslodavca u finansijskom sektoru. Kao i prethodnih godina, velika pažnja je posvećena i našem vizuelnom identitetu, kao i prisustvu na društvenim mrežama, kao što su LinkedIn i Facebook. I dalje aktivno nastavljamo djelovati na unaprijeđeniju sistema upravljanja i razvoja ljudskih resursa, te na tržištu rada biti prepoznati kako poslodavac koji podržava društvenu korporativnu odgovornost. Banka je tokom 2019. godine dodatno zapošljavala visokoobrazovane, motivirane osobe željne profesionalnih izazova koji preuzimaju inicijativu, ali istovremeno su spremni i za timski rad. Banka je u skladu sa svojim potrebama pružila mogućnost i ambicioznim studentima obavljanje studentske prakse u banci, te im je na taj način omogućila da svoja teoretska znanja nadograde praktičnim znanjem iz bankarstva. Banka kontinuirano radi na kreiranju radnog okruženja u kojem se njeguje pružanje povratne informacije u domenu realizacije jasno uspostavljenih ciljeva, razvoja željenih kompetencija i razvoja u karijeri. Gradeći kulturu pružanja povratne informacije težimo da ostvarimo našu ambiciju da budemo kompanija koja je orijentirana ka ostvarenju rezultata. Banka je dodijelila priznanja Extra zaposlenicima koji su se istakli u ostvarenju zadatih ciljeva i promociji korporativnih vrijednosti Banke. Razumijevajući važnost stalnog usavršavanja i napredovanja, Sberbank BH je u okviru ciklusa Sberbank Akademije 2018/2019 omogućila učešće zaposlenicima na raznolikim internim i stručnim eksternim edukacijama. Prateći tržišne trendove, u okviru Sberbank Akademije zaposlenici su imali priliku slušati interesantne predavače i treninge, a koji će im pomoći da se dodatno unaprijede za rad u svim poslovnim prilikama. 68% 32% Spolna struktura zaposlenih U 2019. godini Banka je organizovala stratešku radionicu za B-1 rukovodioce. Cilj radionice bio je potaknuti kreativnost i timski duh. Koncept je bio vrlo izazovan, ali ujedno i prilika za promociju najboljih ideja. 30 31

Operacije Sektor Operacija učestvovao je u značajnim aktivnostima koje su pomogle da se ostvari rekordan rezultat u 2019. godini. U nastavku donosimo pregled ključnih projekata. Implementacija SEPA i dorada RTGS formata (IBAN): Sberbank BH je u potpunosti ispunila regulatorne zahtjeve koji se odnose na reformu platnog sistema. Prvi regulatorni zahtjev podrazumijeva prelazak na novi SEPA standard u dijelu procesiranja žirokliring transakcija. Novi žirokliring sistem je usklađen sa pravilima SEPA (Single Euro Payment Area) koji se koristi u Evropskoj Uniji i sa standardom ISO 20022, što predstavlja značajan korak u modernizaciji platnih sistema i daljoj integraciji u platne sisteme EU. Drugi regulatorni zahtjev predstavlja implementaciju IBAN formata računa u procesiranju transakcija u RTGS platnom sistemu. Ubrzanje obrade naloga: povećanje efikasnosti i ubrzanje obrade papirnih i elektronskih naloga unaprijeđenjem i doradom aplikacija za obradu naloga. Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje (UINO): Odjel Platni sistemi je imao jednu od ključnih uloga u uspješnom izboru Banke na tenderu za otvaranje računa UINO, kroz uspješnu realizaciju u testnom periodu. To znači da klijenti Banke mogu na jednostavniji, brži i cjenovno prihvatljiviji način vršiti uplate javnih prihoda koje naplaćuje UINO putem unutarbankarskih transakcija. Migracija klijenata na elektronske kanale Banke: Aktivna uloga u akviziciji klijenata s ciljem aktivacije elektronskih usluga koje nudi Banka i prelazak s papirnih naloga na elektronske naloge. Jedna od značajnijih inovacija jeste ugovaranje posebnog načina rada sa špediterima. Plaćanje velikog broja taksi klijenata-špeditera vrši se kroz razmjenu elektronskih file-ova, što je u značajnoj mjeri doprinijelo povećanju udjela elektronskih transakcija u ukupnim transakcijama Banke, ali i unaprijedilo efikasnost. Digitalne garancije: u toku 2019. završen je projekt digitalne garancije, tako da pravna lica koja su klijenti Sberbank BH d.d. Sarajevo, mogu na jednostavan i siguran način podnijeti zahtjev za izdavanje garancije kroz aplikaciju internet bankarstva. Otvaranje novog USD korespondentnog računa: U saradnji sa sektorom Globalna tržišta postignut je dogovor o otvaranju novog USD korespondentnog računa za komercijalna plaćanja klijenata kod Sberbank Europe. Ovo podrazumijeva jednostavnije procesiranje USD transakcija klijenata Banke, obzirom da je USD korespondent Sberbank Europe Citibank New York, koja ima veoma dobro rasprostranjenu mrežu banaka, budući da je prisutna u preko 71 zemalja i ima korespondentne odnose sa preko 3.000 banaka. Krajem avgusta 2019. Sberbank BH je na svojoj mreži bankomata implementirala novu funkcionalnost - beskontaktno podizanje gotovine. Sberbank BH je prva banka u Bosni i Hercegovini koja je uvela novu generaciju bankomata koji nude uslugu beskontaktnog podizanja gotovine. Ova inovativna usluga osim klijentima Sberbank BH, dostupna je i klijentima drugih banaka koji posjeduju karticu za beskontaktno plaćanje. Bankomati najnovije generacije omogućavaju brže i lakše izvršavanje transakcija podizanja gotovine bez fizičkog ubacivanja kartice u bankomat. Kartica je sve vrijeme u rukama klijenta, te klijent nema bojazan da će mu bankomat zadržati karticu. Svaka beskontaktna transakcija se mora verificirati unosom PIN-a, čime je zadovoljen i sigurnosni aspekt transakcije. Kartica će biti automatski blokirana ukoliko se pogrešan PIN unese tri puta, te u tom slučaju vlasnik kartice treba posjetiti svoju banku da odblokira karticu. Klijenti koji nemaju beskontaktnu karticu mogu podizati gotovinu i provjeravati stanje na računu na uobičajen način kao i ranije. U oktobru 2019. Sberbank BH se uspješno certificirala kod kartične organizacije Mastercard za implementaciju nove verzije dual interface čipa (DI chip) na svoje kartice. Radi se o čipu najnovije generacije koji omogućava upotrebu Mastercard kartica za kontaktno i beskontaktno plaćanje. Ova najnovija tehnologija čipa omogućava čitačima kartica da dobiju identifikacijske informacije kartice upotrebom samo jednog čipa što ih čini jednostavnijim i bržim kod obrade plaćanja. 32 33

Podrška bankarskom poslovanju (GBS) Organizacija, upravljanje projektima i procesima Tokom 2019. godine, Odjel Organizacija, upravljanje projektima i procesima najveći doprinos je ostvario kroz implementaciju i ponovno pokretanje Lean programa. Lean program u Sberbank BH nastao je kao rezultat osluškivanja potreba naših kolega, saradnika i klijenata, a ima za cilj da se uočeni problemi u procesima kontinuirano unapređuju, što u konačnici rezultira bržim i produktivnijim procesima. U 2019. godini nominovano je i implementirano ukupno sedam Lean inicijativa: 1. Evidencija i popis osnovnih sredstava implementacija novog modula za osnovna sredstva 2. Instant aktivacija mobilnog bankarstva implementacija mbankme aplikacije za aktivaciju 3. Izrada informativnog obračuna za zatvaranje paketa proizvoda 4. Upravljanje ATM mrežom 5. Upravljanje IT zahtjevima 6. Uspostava besplatnog kontakt centra za fizička i pravna lica 7. Upravljanje sefovima građana Operativna podrška i nabavka Za OJ Operativna podrška i nabavka protekla 2019. godina bila je obilježena građevinskim radovima u pogledu adaptacija i investicionog održavanja poslovnica s ciljem unapređenja izgleda poslovne mreže kako bi klijentima pružili ugodniji boravak i poboljšano korisničko iskustvo. Od značajnijih projekata u protekloj godini u pogledu građevinskih ulaganja svakako bi izdvojili slijedeće: Relokacija poslovnice Tuzla 2 - Na atraktivnoj lokaciji, robna kuća Tuzlanka koja predstavlja jedan od simbola grada Tuzle, poslovnica Tuzla 2 poželjela je dobrodošlicu klijentima u mjesecu avgustu. Zadovoljstvo novim izgledom poslovnice koji se ogleda u prostranosti, udobnosti i funkcionalnosti nije izostalo na licima kako zaposlenika tako i klijenata Banke. Kao Banka koja osluškuje potrebe klijenata, za premium doživljaj bankarskog poslovanja u Flagship poslovnici Stari Grad otvoren je Premium ured koji pored osnovnih bankarskih usluga omogućava personaliziraniji i prilagođeniji pristup premium klijentima. U projektnom portfoliju u toku 2019 godine realizovano je ukupno sedam projekata i to: 1. MS Office 365 2. Selfie otvaranje računa / Viber bot 3. Zamjena ASA IPS uređaja 4. Zamjena storage-a 5. RWO digitalizacija 6. Digitalne garancije 7. EU Benchmark regulation pre study Najznačajniji implementirani projekti u 2019. godini bili su završetak implementacije MS Office 365 obzirom da je Sberbank BH prva banka na tržištu koja je dobila saglasnost regulatora za lokalnu implementaciju ovog servisa, te digitalne garancije, što je također prva usluga ove vrste na našem tržištu i projekt koji je u cijelosti implementiran internim razvojem. U dijelu organizacije i upravljanja internim aktima, 2019. godina obilježila je uvođenje novog kataloga procesa, kao i mapiranje ključnih biznis procesa. Aktivno upravljanje procesima i optimizacija nastavit će se i u narednim godinama. 34 35

U pogledu projekata u kojima je aktivno učestvovala OJ Operativna podrška i nabavka ističemo nabavku i implementaciju modula za efikasno i pouzdano vođenje evidencije osnovnih sredstava u skladu sa zakonskim propisima koji regulišu navedenu oblast. U dijelu nabavki u 2019. godini realizovan je ukupno 31 nabavni proces i to: 22 alternativna procesa nabavke 3 nealternativna procesa (dobri nealternativni tenderi) 6 procesa direktnih pregovora U toku 2019. godine tenderskim procesom realizovano je ukupno 6,2 miliona BAM nabavki sa ostvarenom uštedom u iznosu od 23%. Kao jedan od značajnijih nabavnih procesa istakli bi nabavku CBS servera koji se ogleda u izvanrednom pristupu koji uključuje detaljnu pripremu i analizu potreba Banke, saradnja OJ Banke (IT) kao i saradnja na nivou Grupacije, a koja je rezultirala uštedom od 18%. U toku 2019. godine Odbor za Upravljanje troškovima i investicijama aktivno je radio na optimizaciji troškova i realizovao je ukupno 13 sjednica te odobrio troškove/investicije ukupne vrijednosti 1,4 miliona BAM uključujući i one koji su odobreni elektronskim glasanjem. Sigurnost Početkom 2019. godine Odjel Sigurnost dobio je poziv za učešće na najvećoj tehnološkoj konferenciji u organizaciji kompanije Microsoft, a tema je bila Digitalna transformacija Sberbank BH sa posebnim osvrtom na MS Office 365 i sigurnosne aspekte digitalizacije. Predavači ispred Banke bili su Direktor Sektora GBS i Voditelj odjela Sigurnost. Tokom 2019. godine Odjel Sigurnost je kontinuirano radio na unapređenju sigurno snih postavki, sa sve većim osvrtom na izazove cyber sigurnosti. Tokom 2019. godine implementirana su Microsoft cloud integrisana sigurnosna rješenja. 36 37

FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ 2019 Sberbank BH d.d. 38

Odgovornost Uprave i Nadzornog odbora Banke za pripremu i odobravanje godišnjih finansijskih izvještaja Uprava je odgovorna da Nadzornom odboru podnese godišnji izvještaj Banke, koji uključuje godišnje finansijske izvještaje. Nadzorni odbor je dužan da odobri godišnje finansijske izvještaje te ih podnese Skupštini dioničara Banke na usvajanje. Finansijski izvještaji prikazani na stranicama od 48 do 129 odobreni su od strane Uprave 3. aprila 2020. godine za podnošenje Nadzornom odboru te ih, potvrđujući ovo, potpisuju: U ime i za Sberbank BH d.d.: Jasmin Spahić Enver Lemeš Jasmina Dobrača Predsjednik Uprave Član Uprave Član Uprave Uprava Banke dužna je pripremiti finansijske izvještaje za svaku poslovnu godinu, koji daju istinit i objektivan prikaz finansijskog položaja Banke, te rezultata njezina poslovanja i novčanih tokova, u skladu s važećim računovodstvenim standardima, te ima odgovornost za vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija koje u sva kom trenutku omogućuju pripremanje finansijskih izvještaja. Uprava ima opštu odgovornost za poduzimanje koraka koji su joj u razumnoj mjeri dostupni kako bi joj omogućili očuvanje imovine Banke, te sprječavanje i otkrivanje prijevara i ostalih nepravilnosti. Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s važećim zakonskim propisima i za njihovu dosljednu primjenu, donošenje razumnih i razboritih pretpostavki i procjena, te pripremanje finansijskih izvještaja temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena. 40 41

Izvještaj nezavisnog revizora Dioničaru Sberbank BH d.d. Sarajevo Naše mišljenje Prema našem mišljenju, finansijski izvještaji u svim značajnim aspektima prikazuju realno i objektivno finansijski položaj Sberbank BH d.d. Sarajevo ( Banka ) na dan 31. decembra 2019. godine, kao i rezultate poslovanja i novčane tokove za godinu završenu na taj dan, u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja ( MSFI ). Predmet revizije Finansijski izvještaji Banke obuhvataju: izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu završenu na dan 31. decembra 2019.; izvještaj o finansijskom položaju na dan 31. decembra 2019. godine; izvještaj o promjenama u kapitalu za godinu završenu na dan 31. decembra 2019.; izvještaj o novčanim tokovima za godinu završenu na dan 31. decembra 2019.; i bilješke uz finansijske izvještaje, koji uključuju značajne računovodstvene politike i druga objašnjenja. Osnova za mišljenje Našu reviziju obavili smo u skladu sa Međunarodnim standardima revizije (MRevS). Naše odgovornosti u skladu s tim standardima detaljnije opisane su u sekciji Odgovornosti revizora za reviziju finansijskih izvještaja. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dovoljni i adekvatni da osiguraju osnovu za izražavanje našeg mišljenja. Nezavisnost Nezavisni smo u odnosu na Banku u skladu sa Kodeksom etičkog ponašanja za profesionalne računovođe izdatim od strane Odbora za međunarodne standarde etike za računovođe ( IESBA Kodeks ), kao i etičkim zahtjevima Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji su relevantni za našu reviziju finansijskih izvještaja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ispunili smo i naše ostale etičke odgovornosti u skladu sa IESBA Kodeksom i etičkim zahtjevima Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine. 42 43

Odgovornosti Uprave i onih koji su zaduženi za nadzor za finansijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje finansijskih izvještaja koji daju istinitu i fer prezentaciju u skladu sa MSFI, kao i za one interne kontrole za koje Uprava utvrdi da su neophodne za sastavljanje finansijskih izvještaja koji ne sadrže značajno pogrešno prikazivanje, nastalo bilo uslijed prevare ili greške. Prilikom pripreme finansijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenu sposobnosti Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, za objavljivanje okolnosti vezanih uz vremensku neograničenost poslovanja, ako je to primjenjivo, te za korištenje vremenske neograničenosti poslovanja kao računovodstvene osnove, osim ako Uprava namjerava likvidirati Banku ili prestati sa poslovanjem ili nema realnu alternativu nego da to učini. Oni koji su zaduženi za nadzor odgovorni su za nadgledanje procesa finansijskog izvještavanja Banke. Odgovornosti revizora za reviziju finansijskih izvještaja Naši ciljevi su da dobijemo razumno uvjerenje o tome da li finansijski izvještaji u cjelini ne sadrže značajno pogrešno prikazivanje, nastalo bilo uslijed prevare ili greške, te da izdamo revizorski izvještaj koji uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visok nivo uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu sa MRevS uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje, ako ono postoji. Pogrešna prikazivanja mogu nastati uslijed prevare ili greške i smatraju se materijalnim, pojedinačno ili zbirno, ako se može razumno očekivati da utiču na ekonomske odluke korisnika donesenih na osnovu ovih finansijskih izvještaja. Donosimo zaključak o adekvatnosti primjene koncepta vremenske neograničenosti poslovanja kao računovodstvene osnove od strane Uprave, i na osnovu pribavljenih revizijskih dokaza, donosimo zaključak o tome da li postoji značajna neizvjesnost u pogledu događaja, odnosno stanja koji može da podstakne značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ukoliko zaključimo da postoji visok stepen neizvjesnosti, dužni smo da u našem revizijskom izvještaju skrenemo pažnju na odgovarajuća objavljivanja u finansijskim izvještajima, odnosno da, u slučaju neadekvatnih objavljivanja, modifikujemo naše mišljenje. Zaključke donosimo na osnovu revizijskih dokaza pribavljenih do datuma našeg revizorskog izvještaja. Ipak, budući događaji, odnosno stanja mogu dovesti do toga da Banka prekine s vremenski neograničenim poslovanjem. Ocjenjujemo sveukupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj finansijskih izvještaja, uključujući i objavljivanja da li finansijski izvještaji prikazuju transakcije i događaje na način koji obezbjeđuje realnu i objektivnu prezentaciju. Između ostalog, mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za nadzor o planiranom obimu i vremenu revizije i značajnim nalazima revizije, uključujući bilo kakve značajne nedostatke sistema internih kontrola uočene tokom naše revizije. PricewaterhouseCoopers d.o.o. Sarajevo, Bosna i Hercegovina Mirza Bihorac Direktor i ovlašteni revizor 3. april 2020. godine Kao sastavni dio revizije u skladu sa MRevS, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tokom revizije. Mi također: Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikazivanja u finansijskim izvještajima, nastalog bilo uslijed prevare ili greške, kreiramo i sprovodimo revizijske procedure kao odgovor na spomenute rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji predstavljaju dovoljan i adekvatan osnov za izražavanje mišljenja. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikazivanja nastalog uslijed prevare veći je od rizika neotkrivanja značajnog pogrešnog prikazivanja nastalog uslijed greške, budući da prevara može uključiti tajne sporazume, falsifikovanje, namjerne propuste, pogrešno prikazivanje podataka ili zaobilaženje sistema internih kontrola. Stičemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo kreirali revizijske procedure koje su primjerene u datim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o efektivnosti sistema internih kontrola Banke. Ocjenjujemo adekvatnost primijenjenih računovodstvenih politika i opravdanost računovodstvenih procjena i objavljivanja izvršenih od strane Uprave. 44 45

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti Za godinu koja je završila 31. decembra Bilješka 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Prihod od kamata 6 53.817 54.724 Rashod od kamata 7 (13.628) (14.748) Neto prihod od kamata 40.189 39.976 Prihod od naknada i provizija 8 21.813 20.244 Rashod od naknada i provizija (4.101) (2.632) Neto prihod od naknada i provizija 17.712 17.612 Neto gubici od umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke 10 (13.820) (12.315) Gubitak od prestanka priznavanja finansijske imovine vrednovane po amortizovanom trošku 10 (93) (683) Prihod od dividendi 35 32 Neto dobici i gubici od kupoprodaje valuta 9A 3.483 3.308 Ostali poslovni prihodi 9B 2.563 1.745 Troškovi zaposlenih 11 (17.013) (17.377) Amortizacija (6.074) (3.403) Ostali operativni troškovi 12 (15.481) (20.486) Dobit prije poreza 11.501 8.409 Trošak poreza na dobit 13 (1.233) (1.037) Neto dobit za godinu 10.268 7.372 Ostala sveobuhvatna dobit Stavke koje mogu biti naknadno reklasifikovane kroz bilans uspjeha: Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Stavke koje ne mogu biti naknadno reklasifikovane kroz bilans uspjeha: 454 (493) Ponovno mjerenje obaveza za otpremnine (27) (75) Ostala sveobuhvatna dobit za godinu, neto od poreza 427 (568) Ukupna sveobuhvatna dobit za godinu 10.695 6.804 Računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama od 8 do 87 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja. U ime i za Sberbank BH d.d.: Izvještaj o finansijskom položaju Aktiva Bilješka 31.12.2019. 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM Gotovina i ekvivalenti gotovine 14 266.317 233.721 Obavezna rezerva kod Centralne banke 15 121.906 119.055 Dati krediti i potraživanja od banaka 16 64.542 101.703 Dati krediti i potraživanja od komitenata 18 973.371 937.190 Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 17 32.915 21.031 Ostala aktiva 19 6.936 6.907 Ulaganja u nekretnine 20 123 1.120 Nekretnine i oprema 21 8.891 10.122 Nematerijalna imovina 22 2.978 2.898 Imovina sa pravom korištenja 23 8.417 - Ukupno aktiva 1.486.396 1.433.747 Obaveze Tekući računi i depoziti banaka 24 13.589 55.237 Tekući računi i depoziti komitenata 25 1.242.737 1.145.798 Primljeni krediti i subordinirani dug 26 9.779 29.342 Obaveze po osnovu najma 27 8.578 - Obračunata kamata i ostale obaveze 28 27.255 26.859 Rezervisanja za obaveze i troškove 29 1.601 1.925 Odgođena poreska obaveza 30 63 167 Obaveze za porez na dobit 230 69 Ukupno obaveze 1.303.832 1.259.397 Kapital Dionički kapital 31 76.337 76.337 Dionička premija 27.773 27.773 Rezerve za kreditne gubitke formirane iz dobiti - 24.815 Ostale rezerve 486 59 Zadržana dobit 77.968 45.366 Ukupno kapital 182.564 174.350 Ukupno obaveze i kapital 1.486.396 1.433.747 Računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama od 8 do 87 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja. Jasmin Spahić Enver Lemeš Jasmina Dobrača Predsjednik Uprave Član Uprave Član Uprave 46 47

Izvještaj o promjenama u kapitalu Izvještaj o novčanom toku Za godinu koja je završila 31. decembra Stanje na dan 1. januara 2018. godine DIONIČKI KAPITAL DIONIČKA PREMIJA REZERVE ZA KRE- DITNE GUBITKE FORMIRANE IZ DOBITI OSTALE REZERVE ZADRŽANA DOBIT 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 76.337 27.773 24.815 627 37.994 167.546 Dobit za godinu - - - - 7.372 7.372 Ostala sveobuhvatna dobit za godinu Ukupno sveobuhvatna dobit za godinu Stanje na dan 31. decembra 2018. godine Stanje na dan 1. januara 2019. godine UKUPNO - - - (568) - (568) - - - (568) 7.372 6.804 76.337 27.773 24.815 59 45.366 174.350 76.337 27.773 24.815 59 45.366 174.350 Dobit za godinu - - - - 10.268 10.268 Neto promjena u fer vrijednosti dužničkih instrumenata po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Neto promjena u umanjenju vrijednosti dužničkih instrumenata po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - - - 121-121 - - - 333-333 Aktuarski gubici - - - (27) - (27) Ukupno sveobuhvatna dobit za godinu - - - 427 10.268 10.695 Prenos na zadržanu dobit (22.334) 22.334 - Obaveza za porez na dobit (2.481) (2.481) Stanje na dan 31. decembra 2019. godine 76.337 27.773-486 77.968 182.564 Računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama od 8 do 87 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja. Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti Bilješka 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Dobit prije oporezivanja 11.501 8.409 Usklađenja za: Amortizaciju 21, 22, 23 6.074 3.403 Neto gubitke od umanjenja vrijednosti i rezervacija 10 13.820 12.258 Umanjenje vrijednosti stečene aktive 19 305 1.031 Umanjenje vrijednosti ulaganja u nekretnine 20-660 Otpis potraživanja po kreditima 10 93 683 Neto dobit od prodaje ostale aktive 9B (1.294) (293) Pozitivna razlika na otuđenim i rashodovanim stalnim sredstvima 9B (74) 224 Rashodi od kamata po najmu 7, 27 287 - Ostali prihodi 23 (33) - Promjene u poslovnoj imovini i obavezama Promjene obavezne rezerve kod Centralne banke 15 (2.878) (8.603) Promjene datih kredita i potraživanja od banaka 16 37.161 (65.521) Promjene datih kredita i potraživanja od komitenata 18 (50.211) (31.424) Promjene ostale imovine 19 (704) (2.397) Promjene tekućih računa i depozita banaka 24 (41.648) (81.187) Promjene tekućih računa i depozita komitenata 25 96.939 194.717 Promjene ostalih obaveza 28 (1.912) 2.059 Promjene odloženog poreza na dobit (104) (156) Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije poreza 67.322 28.156 Plaćeni porez na dobit 13 (1.233) (335) Neto gotovinski tok iz poslovnih aktivnosti 66.089 27.821 Novčani tok iz ulagačkih aktivnosti Nabavka nekretnina i opreme 21 (651) (1.399) Nabavka nematerijalne imovine 22 (1.213) (665) Priliv od prodaje nekretnina i opreme 1.300 486 Priliv od prodaje ostale aktive 1.563 2.171 Neto promjena finansijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (11.763) (455) Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti (10.764) 138 Neto novčani tokovi iz finansijskih aktivnosti Otplata uzetih kredita i subordiniranog duga 26 (19.563) (11.146) Otplata glavnice po najmovima 27 (2.879) - Otplata kamate po najmovima 27 (287) - Neto novčani tok iz finansijskih aktivnosti (22.729) (11.146) Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine 32.596 16.813 Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine 14 233.721 216.908 Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine 14 266.317 233.721 Računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama od 8 do 87 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja. 48 49

Bilješke uz finansijske izvještaje (koje čine sastavni dio finansijskih izvještaja) 1. Društvo koje je predmet izvještavanja Sberbank BH d.d. (Sarajevo) je društvo osnovano u FBiH. Sjedište Banke je u Sarajevu, ulica Fra Anđela Zvizdovića broj 1. Banka je osnovana od strane Volksbank International Rješenjem Kantonalnog suda u Sarajevu broj UF/I 3962/00 od 10.05.2000. godine pod nazivom «Volksbank BH d.d. Sarajevo». Rješenjem Općinskog suda u Sarajevu 15.02.2013. godine izvršena je promjena imena Volksbank BH d.d. u Sberbank BH d.d., Sarajevo, kada je Sberbank Europe AG postala jedini vlasnik Banke (100% vlasništvo). 15. februara 2012. godine jedna od najznačajnijih finansijskih institucija u Evropi, Sberbank, zaključila je akviziciju 100% udjela u grupaciji Volksbank International AG ( VBI ) i time postala jedini vlasnik VBI-a. VBI je tokom 2012. godine promijenio ime u Sberbank Europe AG, trenutno matična banka. Sberbank Europe Group (Sberbank Europe AG ili Grupa ) sa sjedištem u Beču, Austrija, je bankarska grupacija koja je u 100% vlasništvu Sberbank Rusija. Sberbank Europe je prisutna na osam tržišta u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE): Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Češka, Njemačka, Mađarska, Slovenija i Srbija. Banka je registrovana u Federaciji Bosne i Hercegovine za obavljanje kreditiranja stanovništva i preduzeća i depozitnih poslova u zemlji i inostranstvu i platnog prometa i u skladu sa propisima Federacije Bosne i Hercegovine dužna je poslovati u skladu sa principima likvidnosti, solventnosti i rentabilnosti. Na dan 31. decembra 2019. godine Banka ima centralu u Sarajevu i 32 organizaciona dijela u gradovima: Sarajevo, Mostar, Zenica, Visoko, Kakanj, Tuzla, Živinice, Gradačac, Gračanica, Banovići, Lukavac, Tešanj, Kraševo, Bihać, Cazin, Sanski Most, Brčko, Orašje, Široki Brijeg, Vitez i Travnik 2. Osnova pripreme a. Osnova za izradu Ovi finansijski izvještaji pripremljeni su u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI) koji su objavljeni od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde. Računovodstveni propisi primjenjivi u Federaciji Bosni i Hercegovini ( Federacija ili FBiH ) temelje se na odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji ( Zakon ) (Službene novine 83/09). Društva sastavljaju i objavljuju svoje finansijske izvještaje u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardima ( MRS ), njihovim dopunama i tumačenjima ( Tumačenja standarda ), te Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja ( MSFI ) i njihovim dopunama i tumačenjima ( Tumačenja međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja ) koje je izdao Odbor za Međunarodne standarde ( IASB ili Odbor ). b. Osnova za izradu izvještaja i osnove mjerenja Ovi finansijski izvještaji su zasebni finansijski izvještaji za Banku. U tekućoj godini Banka nema ni jedno pridruženo društvo. Banka je ovisno društvo u krajnjem vlasništvu banke Sberbank Rusija (Ruska Federacija) koja sastavlja finansijske izvještaje sukladno MSFI i koji su raspoloživi za javnu upotrebu na web stranicama Sberbank Rusija. Finansijski izvještaji sastavljeni su na osnovu historijskog troška osim za finansijsku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. c. Funkcionalna valuta i valuta prezentiranja Finansijski izvještaji prezentovani su u konvertibilnim markama ( BAM ), koja je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu hiljadu (ako drugačije nije navedeno). Centralna Banka Bosne i Hercegovine ( Centralna banka ili CBBiH ) provodi politiku kursa na principu valutnog odbora prema kojem je BAM vezana za EUR u odnosu 1:1,95583 koji je korišten kroz 2019. i 2018. godinu. Očekuje se da će se ovo zadržati i u doglednoj budućnosti. d. Korištenje procjena i prosudbi Sastavljanje finansijskih izvještaja u skladu sa MSFI zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utiču na primjenu računovodstvenih politika i objavljene iznose imovine, obaveza, prihoda i rashoda. Stvarni rezultati mogu biti različiti od tih procjena. Procjene i povezane pretpostavke redovno se pregledavaju. Promjene računovodstvenih procjena priznaju se u periodu u kojem su procjene promijenjene te eventualno u budućim periodima ako utiču i na njih. Informacije o područjima sa značajnom neizvjesnošću u procjenama i kritičnim prosudbama u primjeni računovodstvenih politika, koje imaju najznačajniji uticaj na iznose objavljene u ovim finansijskim izvještajima objavljene su u Bilješci 5. e. Vremenska neograničenost poslovanja Finansijski izvještaji su pripremljeni pod pretpostavkom poslovanja u vremenski neograničenom periodu, što implicira da će Banka nastaviti sa poslovnim aktivnostima u doglednoj budućnosti i da će biti u mogućnosti prikupljati potraživanja i izmirivati obaveze u normalnom toku poslovanja. 3. Značajne računovodstvene politike Osim za promjene računovodstvenih politika uslijed usvajanja MSFI 16 koji je u primjeni od 1. januara 2019. godine, računovodstvene politike navedene u nastavku dosljedno su primjenjivane za sve godine prikazane u ovim finansijskim izvještajima. 3.1. Preračunavanje stranih valuta Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu po kursu važećem na dan transakcije. Dobici i gubici po osnovu kursnih razlika koji nastaju prilikom izmirenja tih transakcija i po osnovu svođenja monetarne imovine i obaveza denominiranih u stranim valutama po kursu krajem godine priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Nemonetarna imovina i stavke u stranoj valuti koje se mjere po historijskom trošku preračunavaju se po kursu na datum transakcije i ne preračunavaju se ponovno na datum izvještavanja. 3.2. Prihodi i rashodi od kamata Prihodi i rashodi od kamate se iskazuju za sve dužničke instrumente na obračunskoj osnovi, primjenom metoda efektivne kamatne stope. Ovaj metod odlaže, u sklopu prihoda i rashoda od kamate, sve plaćene ili primljene naknade među ugovornim stranama, koje čine sastavni dio efektivne kamatne stope, transakcione troškove i ostale premije i diskonte. Naknade u okviru efektivne kamatne stope obuhvataju naknadu za odobrenje, koja je primljena ili plaćena u vezi sa akvizicijom finansijskog sredstva ili izdavanjem finansijske obaveze, npr. naknade za ocjenu boniteta, procjenu vrijednosti i evidentiranje garancije i kolaterala, pregovaranje uslova instrumenata i obradu transakcionih dokumenata. 50 51

Naknada za obavezu Banke za plasiranje kredita po tržišnoj stopi čini sastavni dio efektivne kamatne stope, ukoliko je vjerovatno da će Banka stupiti u konkretan kreditni aranžman i ne očekuje da odobreni kredit proda nedugo nakon realizacije. Za finansijska sredstva koja su plasirana ili kupljena sa obezvređenjem za kreditne gubitke, efektivna kamatna stopa je stopa kojom se diskontuju očekivani novčani tokovi (uključujući inicijalne očekivane kreditne gubitke) na fer vrijednost pri inicijalnom priznavanju (obično po kupoprodajnoj cijeni). Efektivna kamatna stopa će na osnovu ovoga biti kreditno-korigovana. Prihod od kamata se obračunava primjenom efektivne kamatne stope na bruto knjigovodstvenu vrijednost finansijskih sredstava, osim za (i) finansijska sredstva koja su postala kreditno obezvređenja (Faza 3), za koja se prihod od kamata obračunava po efektivnoj kamatnoj stopi na njihovu amortizovanu vrijednost, umanjenu za ispravku vrednosti po osnovu kreditnih gubitaka i (ii) finansijska sredstava koja se kupuju ili plasiraju sa obezvređenjem za kreditne gubitke, za koja se originalna kreditno-korigovana efektivna kamatna stopa primjenjuje na amortizovanu vrijednost. 3.3. Prihodi i rashodi od naknada i provizija Prihod od naknada i provizija se priznaje tokom vremena po proporcionalnom metodu, onako kako se usluge pružaju, kada klijent istovremeno dobija i služi se koristima nastalim po osnovu činjenja Banke. Ovim prihodom su obuhvaćene naknade koje se često ponavljaju za vođenje računa, servisiranje računa, paketa po tekućim računima, usluge za servisiranje kredita u ime trećih lica itd. Ostali prihodi od naknada i provizija se priznaju u trenutku kada Banka zadovolji činidbenu obavezu, obično nakon sprovođenja relevantne transakcije. Iznos naknada i provizija koje su uplaćene ili potraživanja predstavlja transakcionu cijenu za uslugu, koja se identifikuje kao izvršenje konkretne obaveze. Ovaj prihod obuhvata naknadu za ugovaranja kupoprodaje strane valute u ime klijenta, naknade u platnom prometu, naknade za gotovinska poravnanja, naplatu ili gotovinske isplate. 3.4. Neto dobici i gubici od kupoprodaje valuta Banka vrši kupoprodaju strane efektive na šalteru i preko bankovnih računa, kao i konverziju stranih valuta. Transakcije se vrše po kursu koji utvrđuje Banka, a koji se razlikuje od zvaničnog kursa za spot transakcije na konkretan datum. Razlika između zvaničnog kursa i kursa Banke se priznaje kroz neto dobici i gubici od kupoprodaje valuta u trenutku kada Banka zadovolji činidbenu obavezu. 3.5. Najmovi računovodstvena politika od 1. januara 2019. Banka kao najmoprimac Najmovi se priznaju kao imovina s pravom korištenja, kao i pripadajuće obaveze po osnovu najmova, na dan kada je unajmljena imovina dostupna za upotrebu od strane Banke. Imovina s pravom korištenja prezentovana je odvojeno u izvještaju o finansijskom položaju, osim kada imovina s pravom korištenja ispunjava definiciju investicijske nekretnine i kada je prezentovana u izvještaju o finansijskom položaju unutar linije Investicione nekretnine. Na dan početka priznavanja, obaveze po osnovu najmova mjere se u iznosu jednakom sadašnjoj vrijednosti budućih plaćanja najma za predmetnu imovinu s pravom korištenja, tokom trajanja najma: fiksna plaćanja (uključujući suštinski fiksna plaćanja) umanjena za sva potraživanja za podsticaje za najam; promjenjiva plaćanja najma koja su zasnovana na indeksu ili stopi; iznosi za koje se očekuje da će ih Banka platiti po garantovanom ostatku vrijednosti; cijena opcije kupovine, ako je opravdano izvjesno da će Banka iskoristiti tu opciju; plaćanja kazni za raskid najma, ako termin najma odražava namjeru Banke da koristi ovu opciju. Plaćanja najma diskontuju se korištenjem kamatne stope koja se podrazumijeva u najmu, ako se ta stopa može lako odrediti, ili inkrementalne stope zaduživanja Banke. Svako plaćanje najma raspoređuje se između obaveze i troškova finansiranja. Obaveze po osnovu najmova naknadno se mjere primjenom metode efektivne kamate. Knjigovodstveni iznos obaveze ponovno se mjeri tako da odražava bilo kakvo preispitivanje, izmjenu najma ili revidirana suštinski fiksna plaćanja. Trajanje najma je neotkazivi period najma; periodi obuhvaćeni opcijama za produženje i raskid najma uključuju se u trajanje najma samo ako je razumno izvjesno da će se najam produžiti ili neće biti otkazan. Imovina s pravom korištenja se početno mjeri po trošku koji se sastoji iz sljedećeg: iznosa početnog mjerenja obaveze po onsovu najmova; bilo kakvih plaćanja najma izvršena na ili prije datuma početka, umanjena za primljene podsticaje za najam; bilo kojih početnih direktnih troškova; troškova vraćanja u prvobitno stanje. Naknadno, imovina s pravom korištenja mjeri se po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i eventualne akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti, te se prilagođava za ponovno mjerenje obaveze po osnovu najmova zbog ponovne procjene ili izmjena najma. Imovina s pravom korištenja amortizuje se tokom vijeka trajanja sredstva ili trajanja najma, zavisno šta je kraće, linearnom metodom. Periodi amortizacije za imovinu s pravom korištenja su sljedeći: poslovna zgrada s pravom korištenja vozila oprema 1-5 godina 3-4 godina 3 godine Plaćanja povezana sa svim kratkoročnim najmovima i određenim najmovima imovine niske vrijednosti priznaju se linearno kao trošak u izvještaju o dobiti ili gubitku. Banka primjenjuje izuzeće za imovinu niske vrijednosti na nivou pojedinačnog najma, tj. za najmove kod kojih je imovina data u podnajam, imovina s pravom korištenja priznata je sa odgovarajućom obavezom po osnovu najma; za sve ostale najmove imovine niske vrijednosti, plaćanja najmova povezana s tim najmovima biće priznata kao trošak linearnom metodom, tokom trajanja najma. Kratkotrajni najmovi predstavljaju najmove sa periodom najma od 12 mjeseci ili kraćim. Imovina niske vrijednosti sastoji se od sitnih stavki IT opreme (brojačice, kopir aparati itd.) Računovodstvene politike u primjeni do 31. decembra 2018. Najam se klasifikuje na početni datum kao finansijski najam ili operativni najam. Najam koji prenosi Banci sve rizike i koristi koji idu uz vlasništvo, klasifikovan je kao finansijski najam. 52 53

Operativni najam je najam koji nije finansijski najam. Plaćanja operativnog najma se priznaju kao operativni trošak u izvještaju o dobiti ili gubitku na linearnoj osnovi tokom trajanja najma. 3.6. Porez na dobit Trošak poreza na dobit bazira se na oporezivoj dobiti za godinu i sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se u bilansu uspjeha s izuzetkom poreza na dobit koji se odnosi na stavke priznate direktno u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, kada se porez na dobit priznaje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Tekući porez predstavlja očekivani iznos poreza koji se plaća na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći porezne stope koje su bile na snazi ili su u suštini bile važeće na datum izvještavanja. Iznos odgođenog poreza izračunava se metodom bilansne obaveze, pri čemu se uzimaju u obzir privremene razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obaveza koje se koriste za potrebe finansijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za potrebe izračuna poreza. Iznos odgođene porezne imovine ili obaveza, priznaje se koristeći poreznu stopu za koju se očekuje da će se primjenjivati na oporezivu dobit u periodu u kojem se očekuje realizacija ili namirenje privremenih razlika, a na osnovu poreznih stopa važećih na dan izvještavanja. Vrednovanje odgođene porezne obaveze i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje slijede iz načina na koji Banka očekuje, na datum izvještavanja, realizaciju ili namirenje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza. Odgođena porezna imovina i obaveze se ne diskontiraju te se klasifikuju kao dugoročna imovina i/ili obaveze u izvještaju o finansijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se samo ukoliko je verovatno da će budući oporezivi profit biti dostupan, te da će na osnovu njega moći da se iskoristi odgođena porezna imovina. Na svaki datum izvještavanja, Banka ponovno procjenjuje nepriznatu potencijalnu odgođenu poreznu imovinu te testira knjigovodstvenu vrijednost priznate odgođene porezne imovine na umanjenje vrijednosti. 3.7. Finansijski instrumenti Klasifikacija i mjerenje MSFI 9 zadržava miješoviti model mjerenja i definiše tri primarne kategorije mjerenja za finansijsku imovinu: amortizirani trošak, fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i fer vrijednost kroz dobit i gubitak. Osnova za klasifikaciju zavisi od poslovnog modela društva i ugovorenih novčanih tokova karakterističnih za finansijsku imovinu. Finansijski instrumenti se mjere po amortiziranom trošku ako se ispunjavaju oba sljedeća uslova: ugovoreni uslovi finansijske imovine dovode do pojave novčanih tokova na određene datume koji predstavljaju samo plaćanja glavnice i kamate na nepodmireni iznos glavnice (SPPI) i finansijska imovina se drži unutar poslovnog modela čiji je cilj da drži finansijsku imovinu radi naplate ugovorenih novčanih tokova ( držanje radi naplate ). Mjerenje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit je primjenjivo kada finansijska imovina zadovoljava prethodne uslove ali poslovni model koji se veže za nju je fokusiran podjednako na držanje imovine radi naplate kao i na prodaju imovine ( držanje radi naplate i prodaje ). Sva ostala finansijska imovina se mjeri po fer vrijednosti. Investicije u vlasničke instrumente se obavezno mjere po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak sa neopozivom opcijom prilikom incijalnog mjerenja da se promjene u fer vrijednosti prikažu kroz ostalu sveobuhvatnu dobit bez recikliranja. Za finansijske obaveze nije bilo promjene u klasifikaciji i mjerenju u poređenju sa MRS 39 osim za priznavanje promjena u vlastitom kreditnom riziku u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, za obaveze označene po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak. Preostali iznos promjene u fer vrijednosti se prikazuje kroz dobit i gubitak. Derivativi ugrađeni u ugovore gdje osnovni ugovor predstavlja finansijsku imovinu u djelokrugu MSFI 9 se nikada ne razdvaja, nego se na cijeli hibridni finansijski instrument primjenjuju zahtjevi ovog standarda. Banka najčešće koristi poslovni model držanje radi naplate za kredite i ostala potraživanja, dok je dio imovine klasifikovan pod poslovnim modelom držanje radi naplate i prodaje. Poslovni model držanje radi naplate i prodaje se najčešće koristi za finansijska ulaganja. Prilikom SPPI procjene, SPPI kritične karakteristike su identifikovane za određenu finansijsku imovinu. Na osnovu sprovedenih procjena uticaj novih kategorija klasifikacije i mjerenja je procijenjen kao neznačajan. Klasifikacija finansijke imovine u skladu sa MSFI 9 Procjena poslovnog modela Banka određuje poslovni model na nivou koji najbolje odražava kako se upravlja grupama finansijske imovine (npr. portfolio) u cilju postizanja poslovnih ciljeva. Prema tome, poslovni model se ne određuje na osnovu pojedinačnih instrumenata, nego na nivou portfolia i bazira se na vidljivim faktorima kao što su: kako se ocjenjuje učinak poslovnog modela i finansijske imovine unutar modela i kako se izvještava ključnom rukovodećem osoblju. rizici koji utiču na poslovni model (i finansijsku imovinu unutar modela) i posebno način na koji se upravlja istim način isplaćivanja naknada rukovodećem osoblju privrednog društva (npr. kada se naknada zasniva na fer vrijednosti imovine kojom se upravlja ili na naplaćenim ugovorenim novčanim tokovima) učestalost, vrijednost i vrijeme prodaje su također bitan aspekt procjene od strane Banke Procjena poslovnog modela je bazirana na realno očekivanim scenarijima bez da su se uzimali u obzir najgori slučaj i stres scenario. Ukoliko se novčani tokovi poslije inicijalnog priznavanja ostvare na način koji se razlikuje od prvobitnih očekivanja Banke, Banka ne mijenja klasifikaciju preostale finansijske imovine koja se drži u tom modelu, već uzima u obzir navedene informacije prilikom procjene nove finansijske imovine. SPPI test U drugom koraku procesa klasifikacije Banka procjenjuje ugovorene uslove finansijske imovine da utvrdi da li isti zadovoljavaju SPPI ( Samo plaćanje glavnice i kamate ). Glavnica u svrhu ovog testa je definisana kao fer vrijednost finansijske imovine pri inicijalnom priznavanju i može se promijeniti tokom trajanja finansijske imovine (npr. u slučaju otplate glavnice ili amortizacije premije/diskonta). Najznačajniji elementi kamate u okviru kreditnog aranžmana su obično razmatranje vremenske vrijednosti novca i kreditnog rizika. Prilikom SPPI procjene, Banka primjenjuje prosudbe i uzima u obzir relevantne faktore kao što su valuta u kojoj je finansijska imovina denominirana i periode za koje je utvrđena kamatna stopa. Nasuprot tome, ugovorni uslovi koji uvode više od minimalne izloženosti rizicima ili volatilnosti u ugovornim novčanim tokovima koji nisu povezani sa osnovnim kreditnim aranžmanom ne dovode do ugovornih novčanih tokova koji su isključivo plaćanje glavnice i kamata na neplaćeni iznos. U tim slučajevima, obavezno je mjeriti finansijsku imovinu po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha. 54 55

Na kraju, u završnom koraku, portfolio treba da bude dodijeljen jednom od sljedećih poslovnih modela na osnovu pregleda obavljenog u gore navedenom koraku: držati radi naplate držati radi naplate i prodaje držati radi prodaje Raspoređivanje u poslovni model se mora izvršiti pri početnom priznavanju finansijskog instrumenta. Premještanje pojedinačnih instrumenata u drugi poslovni model nakon postupka procjene ne utiče na klasifikaciju tih sredstava ili ostale imovine u portfoliu do trenutka prestanka priznavanja finansijskih instrumenata. Sljedeći poslovni modeli su implementirani unutar Banke: SBBH Portfolio Držati radi naplate Krediti klijenitma Neto računi kod banaka Oročenja kod banaka POSLOVNI MODEL Držati radi prodaje Držati radi naplate i prodaje Dionice Obveznice Vlade Trezorski zapisi Vlade Ugovorni novčani tokovi koji predstavljaju samo uplate glavnice i kamate na preostalu glavnicu SPPI glavnica Glavnica je fer vrijednost finansijske imovine pri početnom priznavanju, pri čemu se fer vrijednost određuje troškom nabavke finasijske imovine. Glavnica se može promijeniti tokom trajanja finansijske imovine, npr. u sklučaju otplate glavnice. Posljedično, preostali iznos finansijske imovine u određnom vremenskom trenutku je razlika između fer vrijednosti pri inicijalnom priznavanju i akumuliranih otplata glavnice. SPPI kamata Kod kamate se u obzir uzimaju: vremenska vrijednost novca kreditni rizik povezan s nepodmirenom glavnicom drugi osnovni rizici kreditiranja (tj. rizik likvidnosti) drugi troškovi povezani s rizikom profitna marža Sve komponente moraju biti u skladu s osnovnim ugovorom o kreditiranju i ne smiju biti podložne značajnim ugovornim prilagođavanjima (izmjenama). Mjerenje po amortizovanom trošku Imovina koja je dodijeljena poslovnom modelu držati radi naplate i prolazi SPPI test se mjeri po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. U skladu s MSFI 9, amortizirani trošak izračunava se primjenom metode efektivne kamatne stope. Prihodi od kamata izračunavaju se metodom efektivne kamate. To se izračunava primjenom efektivne kamatne stope na bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine, osim za: Kupljena ili nastala finansijska imovina koja je obezvrijeđena. Za tu finansijsku imovinu Banka primjenjuje efektivnu kamatnu stopu usklađenu s kreditom na amortizirani trošak finansijske imovine od početnog priznavanja. Finansijska imovina koja nije kupljena ili nastala kao obezvrijeđena finansijska imovina, a koja je naknadno postala obezvrijeđena finansijska imovina. Za tu finansijsku imovinu Banka primjenjuje efektivnu kamatnu stopu na amortizirani trošak finansijske imovine u narednim izvještajnim periodima. Metoda efektivne kamate je metoda izračuna amortiziranog troška finansijske imovine ili finansijske obaveze (ili skupine finansijske imovine ili finansijskih obaveza) i raspoređivanja prihoda od kamata ili rashoda od kamata tokom relevantnog perioda primjenom efektivne kamatne stope. Efektivna kamatna stopa je diskontna stopa, koja tačno diskontuje sve procijenjene buduće novčane tokove tokom očekivanog vijeka trajanja finansijske imovine ili obaveze na bruto knjigovodstveni iznos finansijske imovine ili amortizirani trošak finansijske obaveze. Pri izračunavanju efektivne kamatne stope moraju se uzeti u obzir svi ugovorni uvjeti, npr. svi izravno pripadajući troškovi transakcije, naknade, uplate premija, popusti ili drugi relevantni ugovorni uvjeti. U slučajevima kada pouzdana procjena novčanog toka nije izvediva, Banka koristiti ugovorne novčane tokove tijekom cijelog vijeka trajanja finansijskog instrumenta. Za finansijsku imovinu koja je obezvrijeđena, prilagođena efektivna kamatna stopa izračunava se na temelju procijenjenih budućih novčanih tokova, uključujući očekivane kreditne gubitke. Banka iskazuje prihode od kamata i troškove kamata na finansijske instrumente po amortiziranom trošku u okviru prihoda od kamata i rashoda od kamata u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Mjerenje po amortizovanom trošku (modifikacije) Ako se izmjena finansijskog instrumenta ne ocijeni kao značajna, finansijski instrument ostaje u izvještaju o finansijskom položaju Banke (tj. ne traži se prestanak priznavanja). Međutim, Banka mora izračunati dobit ili gubitak promjene na finansijskom instrumentu koji se temelji na prvobitnoj efektivnoj kamatnoj stopi finansijskog instrumenta i prikazuje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Mjerenje po amortizovanom trošku (otpisi) Banka će izravno smanjiti bruto knjigovodstvenu vrijednost finansijske imovine ako Banka nema razumnih očekivanja za povrat finansijske imovine u cijelosti ili njenog dijela. Otpis predstavlja događaj prestanka priznavanja. Fer vrijednost kroz OCI - uz recikliranje Dužnički instrument se mjeri po fer vrijednosti kroz ostale sveobuhvatnu dobit s recikliranjem ako su ispunjeni sljedeći uslovi: a. finansijska imovina se drži unutar poslovnog modela čiji je cilj ostvariti prikupljanje ugovornih novčanih tokova i prodaja finansijske imovine i b. ugovorni uslovi finansijske imovine proizlaze na određeni datum, a novčani tokovi su isključivo plaćanje glavnice i kamate na preostali iznos glavnice. Po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - bez recikliranja Za vlasničke instrumente za koje ne postoji namjera prodaje, neopozivo pravo na obračun bilo koje promjene fer vrijednosti u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (OCI) može se ostvariti prilikom inicijalnog priznavanja. Kod prestanka priznavanja iznos u Ostaloj sveobuhvatnoj dobiti se ne reciklira kroz dobit ili gubitak. Dividende na takva ulaganja 56 57

i dalje se priznaju u računu dobiti i gubitka u skladu s MSFI 9, osim ako dividenda jasno predstavlja povrat dijela troška ulaganja. Vlasnički instrumenti koji nemaju kotiranu cijenu na aktivnom tržištu mjere se na temelju fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit Reklasifikacije Banka je obavezna reklasificirati finansijsku imovinu samo ako je promijenjen poslovni model. Očekuje se da će takve promjene biti vrlo rijetke: promjena u poslovnom modelu Banke dogodit će se samo kada Banka ili započne ili prestane obavljati djelatnost koja je značajna za njegovo poslovanje. Naknadno mjerenje finansijskih obaveza Prema MSFI 9 finansijske obaveze općenito se mjere po amortiziranom trošku. Primjenjuju se sljedeće iznimke: Finansijske obaveze koje se drže radi trgovanja (uključujući derivate) i Finansijske obaveze kod kojih je primijenjena opcija fer vrijednosti. Umanjenje vrijednosti finansijske imovine u skladu sa MSFI 9 Redovno kupljena ili prodata finansijska imovina Model očekivanih kreditnih gubitaka se primjenjuje na finansijsku imovinu i vanbilansne instrumente koji nose kreditni rizik (garancije, odobrene neiskorištene okvire). Prilikom inicijalnog priznavanja umanjenje vrijednosti se priznaje u formi 12 mjesečnog očekivanog kreditnog gubitka. Nakon početnog priznavanja očekivani gubici tokom vijeka trajanja instrumenta se priznaju za sve instrumente kod kojih se kreditni rizik naknadno poveća. Osnova za mjerenje je očekivani gubitak tokom vijeka trajanja instrumenta. Shodno navedenom, Banka je usvojila Metodologiju kojom se utvrđuje opći okvir za adekvatno mjerenje rezerviranja za kreditne gubitke (LLP) u skladu s Međunarodnim standardom finansijskog izvještavanja 9 (MSFI 9) i ista definiše: Obim i pregled vrsta umanjenja vrijednosti i procesa umanjenja vrijednosti; Ključne principe za izračunavanje rezervisanja za kreditne gubitke; Koncepte faza; Faza 1 rezervisanja za kreditne gubitke za 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak; Faza 2 - rezervisanja za kreditne gubitke za očekivane gubitke po kreditima za vrijeme vijeka trajanja ; Faza 3 - rezervisanja za kreditne gubitke za očekivane kreditne gubitke za vrijeme vijeka trajanja za individualne i grupno za beznačajne izloženosti; POCI - očekivani gubici tokom cijelog perioda trajanja kredita; Koncepti parametara rizika i pregled rizika; Otpise, priznavanje kamatnog prihoda (unwinding); Makroekonomske scenarije koji se koriste u okviru MSFI 9 prilikom procesa izračuna rezervisanja za kreditne gubitke. Metodologija zahtijeva da se isti model umanjivanja vrijednosti očekivanog gubitka primjenjuje na sljedeće: finansijsku imovinu mjerenu po amortizovanom trošku; finansijsku imovinu koja se obavezno mjeri prema fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (FVOSD); kreditne obaveze kada postoji sadašnja obaveza produženja kredita (osim u slučajevima kada se oni mjere prema fer vrijednosti kroz dobit i gubitak ( FVTPL); ugovore o finansijskim garancijama na koje se primjenjuje MSFI 9 (izuzev onih koji se mjere prema fer vrijednosti kroz dobit i gubitak (FVTPL). U procesu rezervisanja za kreditne gubitke u obzir se trebaju uzeti sve kreditne izloženosti (bilansne i vanbilansne stavke). Bilansne stavke Za bilansne stavke izloženost je knjigovodstveni iznos. To uključuje npr. obračunate kamate (sve dok se kamate ne obustave) i neplaćene naknade, a isključuje smanjenje netiranjem ili putem kolaterala. Sva finansijska sredstva, osim onih mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, općenito podliježu pregledavanju umanjenja, u skladu s MSFI 9. Ta imovina se klasifikuje u sljedeće računovodstvene kategorije: Amortizovani trošak; Fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Vanbilansne stavke Vanbilansne stavke podliježu rezervisanju (za gubitke po kreditima). Za vanbilansne stavke, rezervisanja (za gubitke po kreditima) se moraju obračunati za: garancije; druge obaveze vezane za kredite (npr. neopozive obaveze po kreditima, akreditivi itd.). U skladu s općim pristupom, u ovisnosti od pogoršanja kvalitete kredita od momenta početnog priznavanja, Banka kredite i obaveze vezane za kredite raspoređuje u jednu od sljedećih faza: Faza 1 Finansijski instrumenti bez uočenog značajnijeg povećanja kreditnog rizika, za koje se izračunavaju 12-tomjesečni očekivani gubici po kreditima (12m ECL); Faza 2 Finansijski instrumenti sa značajnim povećanjem kreditnog rizika, kod kojih nema kašnjenja u otplati i za koje se očekivani gubici po kreditima računaju za cjelokupno vrijeme njihovog trajanja (LECL); Faza 3 Obezvrjeđeni finansijski instrumenti, za koje se očekivani gubici po kreditima računaju za cjelokupno vrijeme njihovog trajanja (LECL). Izračun umanjenja vrijednosti Banka izračunava očekivani kreditni gubitak na temelju scenarija vjerovatnosno ponderiranih za mjerenje očekivanih nedostataka u gotovini, diskontiranih prema aproksimaciji EKS-a. Nedostatak gotovine je razlika između novčanih tokova koji su dospjeli u skladu s ugovorom i novčanih tokova koje Banka očekuje primiti. 58 59

Mehanizam izračuna očekivanih kreditnih gubitaka prikazan je u nastavku, a ključni elementi su kako slijedi: PD - Vjerovatnoća neispunjavanja obaveza služi kao procjena vjerovatnosti da će izloženost doživjeti gubitke predviđene gubitkom zbog neispunjavanja obveza u unaprijed određenom vremenskom periodu. PD procjena temelji se na prikupljenim historijskim podacima. Kako bi inicirala procjenu parametara MSFI 9, Banka je osigurala portfolia kroz vremenski okvir od nekoliko godina (minimalni vremenski okvir je postavljen na 3 godine povijesti podataka). Postoje dva načina procjene vjerovatnoće neispunjavanja obveza u periodu od 12 mjeseci i tokom cijelog životnog vijeka ovisno o fazi izlaganja: Markovljev lanac-procjena od 12 mjeseci PiT PD (faza 1) U ovom slučaju PD12m je vjerovatnoća neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci Modificirani Markovljev lanac- procjena doživotne PiT PD (faza 2 i faza 3) Ovdje PD su marginalni PD koji opisuju vjerovatnoću neispunjavanja obaveza u određenom periodu od 12 mjeseci u budućnosti tokom vijeka trajanja proizvoda. Upotreba ekspertski utvrđene vrijednosti vjerovatnoće gubitka moguća je u situaciji u kojoj su rezultati modeliranja PD-a iskrivljeni (preniski ili nerazumno visoki) zbog nedostatka (i nedovoljnih) podataka modeliranja. U tom slučaju vrijednost koju utvrdi ekspert mora biti odobrena od strane Odbora za upravljanje rizicima i dokumentirana za revizijski trag. Utvrđivanje vrijednosti od strane eksperta mora uključivati usporedbu na osnovu slične grupe i / ili javno dostupnih podataka. EAD - Izloženost u trenutku neispunjenja obaveza je procjena izloženosti na budući datum neplaćanja, uzimajući u obzir očekivane promjene izloženosti nakon datuma izvještavanja, uključujući otplate glavnice i kamate, bilo ugovoreno ili na neki drugi način, očekivano povlačenje i obračunate kamate od propuštenih plaćanja. LGD - gubitak u trenutku neispunjenja obaveza je procjena gubitka koji nastaje u slučaju kada dođe do neispunjavanja obveza u određenom trenutku Gubitak zbog neispunjavanja obaveza koji se koristi u kontekstu rezervisanja za kreditne gubitke trebao bi se temeljiti na iskustvima historijskog gubitka uzimajući u obzir učinak vremenske vrijednosti novca i budućih novčanih tokova za cijeli preostali vijek izloženosti. Za izračunavanje u Fazi 1 koristi se pristup koji se zasniva na formuli: LLP stage 1 (t 0 ) = PD 12m (t 0 ) * LGD 12m (t 0 ) * EAD(t 0 ) gdje se za PD i LGD očekuje da budu parametri na dan izvještavanja ( point-in time PIT parametri). Izloženost u momentu neispunjenja obaveza (EAD) se također preuzima na dan izvještavanja. I PD i LGD u ovom slučaju pokrivaju vremenski period od 12 mjeseci, tj. 12-omjesečni PD je vjerojatnost neispunjavanja obaveza u idućih 12 mjeseci, 12-omjesečni LGD je LGD koji odgovara događajima neispunjavanja obaveza u narednih 12 mjeseci. Za izračunavanje u fazi 2 koristi se pristup koji se zasniva na formuli: ₜ EOM LLP stage 2 (t 0 ) = (PD 12m (t i )* LGD 12m (t i )* EAD(t i ))DF(t i ;t 0 ) ( ₜ i= ₜ 0) gdje se zbir proteže preko tačaka u vremenu (obično godišnje) do kraja dospijeća predmetne izloženosti koja se razmatra. Ovdje su PD-ovi marginalni PD-ovi koji opisuju vjerojatnoću neispunjavanja obaveza u periodu vijeka trajanja (do ugovorenog roka dospijeća). Isto tako, LGD-ovi (koji ovise od vrste i vrijednosti kolaterala, kao i od promjena vrijednosti kolaterala tokom vremena) i EAD-ovi ovise o vremenu. Uticaji ekonomskog okruženja trebali bi se pokazati uglavnom u PD-u i LGD-u, dok je EAD potaknut ugovornim otplatama. Izračunavanje realiziranog LGD-a po izloženosti zasniva se na podacima Banke koji su zasnovani na pregledima portfolija, događajima neispunjavanja obaveza (bazi podataka o statusu) i podacima o novčanom toku za izloženosti za koje obaveze nisu ispunjene. Posebne vrijednosti LGD-a alociraju se na osigurani i neosigurani dio promatrane izloženosti. U svojim modelima očekivanog kreditnog gubitka, Banka se oslanja na širok raspon informacija koje se odnose na budućnost kao ekonomskih inputa, kao što su: Rast BDP-a, Stope nezaposlenosti i Osnovna stopa Centralne banke. Inputi i modeli koji se koriste za izračunavanje ECL-a ne moraju uvijek obuhvatiti sva obilježja tržišta na datum finansijskih izvještaja. Da bi se to odrazilo, kvalitativna prilagođavanja ili prekrivanja se povremeno prave kao privremena prilagođavanja kada su takve razlike značajne. Mehanizmi ECL metode sažeti su u nastavku: Faza 1: 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak se izračunava kao dio cjeloživotnog očekivanog kreditnog gubitka koji predstavlja očekivane kreditne gubitke koji proizlaze iz događaja neispunjenja na finansijskom instrumentu koji su mogući u roku od 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja. Banka izračunava 12-mjesečnu ispravku na temelju očekivanja da će doći do događaja neispunjenja u 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja. Ove očekivane 12-mjesečne vjerovatnoće neispunjavanja obaveza primjenjuju se na predviđeni EAD i pomnožene s očekivanim LGD-ijem i diskontirane aproksimacijom na izvornu EKS. Faza 2: Kada je kredit pokazao značajno povećanje kreditnog rizika od nastanka, Banka bilježi ispravku za LTECL. Mehanizmi su slični onima koji su gore objašnjeni, uključujući upotrebu više scenarija, ali se PD i LGD procjenjuju tokom životnog vijeka instrumenta. Očekivani nedostaci u gotovini diskontiraju se aproksimacijom na izvornu EKS. Faza 3: Za kredite za koje se smatra da su obezvrjeđeni, Banka priznaje očekivane kreditne gubitke za te kredite. Metoda je slična onoj za imovinu faze 2, s PD postavljenim na 100%. Imovina POCI je finansijska imovina koja je kreditno umanjena prilikom početnog priznavanja. Banka priznaje samo kumulativne promjene u vijeku trajanja očekivanog kreditnog gubitka od početnog priznavanja, na temelju vjerovatnosnoponderiranih scenarija, diskontiranih kreditno usklađenom EKS-om. Krediti koji se procjenjuju na pojedinačnoj osnovi su svi krediti za koje postoji objektivni dokaz o umanjenju vrijednosti. Objektivni dokazi umanjenja vrijednosti, tj. faktori koji mogu utjecati na sposobnost i spremnost dužnika da ispune svoje obaveze prema Banci su: kašnjenja u ugovornim isplatama kamata ili glavnice, kršenje odredbi ili uvjeta, pokretanje stečajnog postupka, bilo kakve specifične informacije o klijentovim finansijskim poteškoćama (npr., koje 60 61

se odražavaju u poteškoćama klijenta s likvidnošću), promjene u tržišnom okruženju klijenta, opća ekonomska situacija. Imovina koja je priznata kao nepodmirena ili umanjena za Banku, označena je na odgovarajući način. Za ocijenjenu imovinu, ocjena 26 označava neispunjavanje obaveza. Neispunjavanje obaveza također se priznaje ako je zajmoprimac odgodio plaćanje bilo koje značajne kreditne izloženosti duže od 90 dana, dakle ostvaren je okidač kašnjenje 90 +. Za kreditni gubitak Faze 3, Banka će koristiti metodu diskontiranog novčanog toka za pojedinačno značajne izloženosti. Stoga, ako postoje objektivni dokazi da je nastao gubitak od umanjenja vrijednosti, iznos gubitka se mjeri kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih početnom efektivnom kamatnom stopom finansijske imovine (tj. efektivne kamatne stope izračunate pri početnom priznavanju). Banka je interno definirala vlastiti prag za utvrđivanje značajnih izloženosti; dokumentovanje opravdanosti izbora specifične vrijednosti u lokalnoj provedbenoj politici, odnosno pojedinačno značajne granice za provođenje pojedinačnih procjena iznosi 60.000 BAM tj. 150.000 BAM (počev od 30.06.2019. godine) - iznos predstavlja ukupnu izloženost klijenta na dan izračuna. Svi nepokriveni plasmani Banke koji premašuju navedeni iznos, kao i pokriveni krediti bez obzira na iznos ukupne izloženosti, predstavljaju pojedinačno značajne plasmane. Za ispravku vrijednosti u trećoj fazi Individualna ispravka koriste se tri scenarija: 1. Ograničeno poslovanje 2. Neograničeno poslovanje 3. Kombinovani pristup te dvije vrste 3.8. Gotovina i ekvivalenti gotovine Gotovina i ekvivalenti gotovine, za potrebe izvještaja o novčanom toku, uključuju novac u blagajni, račun kod Centralne banke, tekuće račune kod drugih banaka te instrumente u postupku naplate. Gotovina i ekvivalenti gotovine se iskazuju po amortizovanoj vrednosti u u izvještaju o finansijskom položaju zbog toga što: (i) se drže radi naplate ugovornih novčanih tokova, a ti novčani tokovi predstavljaju SPPI, i (ii) nisu inicijalno klasifikovani kao FVTPL. 3.9. Plasmani bankama i obavezna rezerva kod Centralne banke Plasmani bankama i obavezna rezerva kod Centralne banke vrednuju se po amortizovanom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti. Obavezna rezerva kod centralne banke se evidentira po amortizovanoj vrednosti i predstavlja rezerve depozita koji se ne mogu koristiti za finansiranje svakodnevnog poslovanja Banke, pa se iz tog razloga ne smatraju delom gotovine i gotovinskih ekvivalenata u smislu izvještaja o novčanom toku. 3.10. Dati krediti i potraživanja od komitenata Krediti i potraživanja od komitenata iskazuju se po amortizovanom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti kako bi se prikazali procijenjeni nadoknadivi iznosi. Vlasnički vrijednosni papiri klasifikovani su kao imovina vrednovana po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i vrednuju se po fer vrijednosti, osim ukoliko ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti kada se one vrednuju po trošku sticanja. Dužnički vrijednosni papiri klasifikovani su kao imovina vrednovana po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i vrednuju se po fer vrijednosti. 3.12. Primljeni krediti i subordinirani dug Primljeni krediti na koje se plaća kamata i subordinirani dug klasifikuju se kao ostale finansijske obaveze i inicijalno se priznaju po fer vrijednosti umanjenoj za pripadajuće transakcijske troškove. Naknadno vrednovanje provodi se po amortizovanom trošku i svaka razlika između primitaka (umanjenih za transakcijske troškove) i iznosa koji se plaća po dospijeću priznaje se u izvještaju o sveobuvatnoj dobiti tokom perioda trajanja zajma metodom efektivne kamatne stope. 3.13. Tekući računi i depoziti banaka i komitenata Tekući računi i depoziti klasificirani su kao ostale obaveze i početno se vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za transakcijske troškove, a naknadno se iskazuju po njihovom amortizovnom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. 3.14. Investicione nekretnine Investicione nekretnine iskazane su po trošku nabavke umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Investicione nekretnine obuhvataju ulaganja Banke u nekretnine s namjerom ostvarivanja zarade od najamnine ili porasta tržišne vrijednosti. Sva ulaganja u nekretnine, osim imovine u pripremi, amortiziraju se linearnom metodom po propisanim stopama utvrđenim tako da se trošak nabave imovine otpisuje u toku procijenjenog korisnog vijeka upotrebe imovine kako slijedi: Zgrade 2019. 2018. 50 godina 50 godina Korisni vijek upotrebe provjerava se i korigira, ukoliko je potrebno, na svaki datum izvještavanja. 3.15. Nekretnine i oprema Nekretnine i oprema vrednuju se po trošku nabavke umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Trošak nabavke uključuje sve troškove koji su direktno vezani za nabavku imovine. Naknadni troškovi se uključuju u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se priznaju kao posebna imovina, u zavisnosti od toga što je primjenjivo, samo u onim slučajevima kada postoji vjerovatnoća da će Banka u budućnosti imati ekonomsku korist od te imovine i ako se njezina vrijednost može pouzdano utvrditi. Troškovi popravaki i tekućeg održavanja terete bilans uspjeha u periodu u kojem su nastali. Amortizacija se obračunava na sve nekretnine i opremu, osim zemljišta i imovine u pripremi, prema linearnoj metodi kako bi se otpisao trošak nabavke imovine kroz njezin procijenjeni vijek trajanja. Sljedeći procijenjeni korisni vijekovi se koriste: 3.11. Vrijednosni papiri 62 63

Kompjuteri Namještaj i ostala oprema Motorna vozila Ulaganja u tuđu imovinu Poslovne zgrade 5 godina 6,5 10 godina 6,5 godina 12 godina ili kroz vijek trajanja najma 50 godina Preostala vrijednost nekretnina i opreme i procijenjeni vijek trajanja pregledavaju se i po potrebi usklađuju na svaki datum izvještavanja. Dobici i gubici po osnovu rashodovanja sredstava utvrđuju se kao razlika između novčanog priliva i neto knjigovodstvene vrijednosti i iskazuju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru ostalih prihoda ili rashoda iz poslovanja. 3.16. Nematerijalna imovina Nematerijalna imovina se iskazuje po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Amortizacija se obračunava na svu imovinu, osim imovine u pripremi, prema linearnoj metodi kako bi se otpisao trošak nabavke imovine kroz njezin procijenjeni vijek trajanja. Koriste se sljedeći procijenjeni korisni vijekovi: Softver 5 godina Metoda amortizacije i procijenjeni korisni vijek pregledaju se i korigiraju, ukoliko je potrebno, na svaki datum izvještavanja. 3.17. Aktiva stečena naplatom potraživanja Stečena aktiva je finansijska i nefinansijska imovina koju Banka stiče procesom naplate kredita. Navedena imovina se inicijalno priznaje po fer vrijednosti i uključuje se u ostalu finansijsku imovinu ili zalihe unutar ostale imovine, zavisno od prirode i namjere Banke po pitanju nadoknade vrijednosti ove imovine, i naknadno se mjeri i prikazuje u skladu sa računovodstvenim politikama za ove kategorije imovine. 3.18. Umanjenje vrijednosti nefinansijske imovine Neto knjigovodstvena vrijednost nefinansijske imovine Banke provjerava se sa datumom izvještavanja kako bi se utvrdilo da li postoje indikacije umanjenja vrijednosti imovine. Ako se utvrdi postojanje takvih indikacija procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Gubitak uslijed umanjenja vrijednosti priznaje se u svim slučajevima kada je neto knjigovodstvena vrijednost imovine veća od nadoknadivog iznosa. Gubitak uslijed umanjenja vrijednosti priznaje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Nadoknadiva vrijednost ostale imovine je vrijednost veća od njezine vrijednosti u upotrebi i njezine fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja reflektira procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu. Za imovinu koja ne generira neovisne novčane tokove, njezina nadoknadiva vrijednost se određuje zajedno sa imovinom koja generira novčane tokove, a uz koju se ta imovina vezuje. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti. 3.19. Primanja zaposlenih Kratkoročna primanja zaposlenih Za račun uposlenika, Banka uplaćuje penziono i zdravstveno osiguranje koje se obračunava na bruto plate, kao i pripadajuće poreze po ovom osnovu za koje je osnovica neto plaća. Ovi se doprinosi uplaćuju na račun relevantnih državnih fondova prema važećoj zakonskoj regulativi i propisima, tokom cijele godine. Naknada za topli obrok i transport kao i regres za godišnji odmor se obračunavaju i plaćaju u skladu sa lokalnom zakonskom regulativom. Ovi se troškovi priznaju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u periodu u kojem su nastali troškovi osoblja. Obaveze za doprinose za penzione fondove s propisanim iznosom doprinosa priznaju se kao trošak u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti perioda u kojem su nastali. Dugoročna primanja zaposlenih: otpremnine za penzije i bonusi za prijevremeno penzionisanje Banka isplaćuje u slučaju penzionisanja otpremninu radnicima u visini šest neto plaća uposlenika koje su mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u FBiH prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za uposlenika. Obaveze i troškovi se određuju pomoću metode projektovanja po jedinici prava. Ova metoda polazi od toga da svaki period službe dovodi do stvaranja dodatne jedinice prava na naknadu i svaka jedinica se odvojeno mjeri da bi se izračunala konačna obaveza. Obaveza se iskazuje u sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova koristeći diskontnu stopu koja odgovara kamatnoj stopi državnih obveznica. 3.19. Rezervisanja Rezervisanja za pokriće troškova i obaveza su nefinansijske obaveze neizvjesne u pogledu roka i iznosa. Rezervisanje se priznaje kada Banka ima postojeću zakonsku ili ugovornu obavezu koja je rezultat nekog prošlog događaja, pri čemu se takva obaveza može pouzdano procijeniti, a vjerovatan ishod je da će za izmirenje te obaveze biti potreban odliv ekonomskih koristi. Rezervisanja se utvrđuju diskontovanjem očekivanih budućih novčanih tokova po stopi prije oporezivanja koja je odraz sadašnjih tržišnih procijena vremenske vrijednosti novca i, gdje je primenjivo, rizika koji su povezani sa datom obavezom. Banka ne vrši diskontovanje budućih novčanih tokova za koje se očekuje da će nastati u bliskoj budućnosti. 3.20. Kapital Izdati dionički kapital Dionički kapital obuhvata uplaćene redovne i prioritetne dionice i izražava se u BAM po nominalnoj vrijednosti. Dionička premija (ažia) Emisiona premija predstavlja akumuliranu pozitivnu razliku između nominalne vrijednosti i primljenog iznosa za izdate dionice. Rezerva za kreditne gubitke formirane iz dobiti Rezerva za kreditne gubitke formirana iz dobiti predstavlja višak rezervacija za umanjenje vrijednosti izračunato u skladu s propisima Agencije u odnosu na rezervacije za umanjenje vrijednosti izračunate prema zahtjevima MSFI. Na osnovu Odluke Agencije za bankarstvo FBIH od 8 novembra 2018. godine, ove rezerve više nisu potrebne, stoga je Banka izvršila prenos navedenih rezervi na zadržanu dobit. 64 65

Zadržana dobit Dobit za godinu nakon raspodjele vlasnicima raspoređuje se u zadržanu dobit. Dividende Dividende na dionice priznaju se kao obaveza u periodu u kojem su odobrene od strane dioničara Banke. 3.21. Finansijske garancije Finansijske garancije predstavljaju ugovor na osnovu kojeg je Banka u obavezi da izvrši definisano plaćanje subjektu kojem je garancija izdata, a za gubitak nastao uslijed neblagovremenog izvršenja relevantnog plaćanja od strane dužnika u skladu sa uslovima dužničkog instrumenta. Obaveze po osnovu garancija se inicijalno priznaju po fer vrijednosti, koja se obično iskazuje iznosom uplaćenih naknada. Taj iznos se amortizuje za vreme trajanja garancije. Obaveza po osnovu garancije se naknadno mjeri po većem iznosu od navedenih: (i) iznos gubitka od obezvrjeđenja za garantovanu izloženost, što se utvrđuje na osnovu ECL modela i (ii) preostalog neamortizovanog stanja iznosa pri inicijalnom priznavanju. 3.22. Novi i izmijenjeni standardi, usvojeni od strane Banke Banka je po prvi put primijenila sljedeće nove i revidirane standarde i izmjene, ako i interpretacije, za godišnji izvještajni period koji počinje 1. januara 2019. godine: MSFI 16: Najmovi IFRIC 23: Neizvjesnost u pogledu postupanja s porezom na dobit Karakteristike prijevremene otplate sa negativnom naknadom Izmjene MSFI 9 Dugotrajni udjeli u pridruženim društvima i zajedničkim poduhvatima - Izmjene MRS 28 Godišnja poboljšanja - ciklus 2015-2018 Izmjene MSFI 3, MSFI 11, MRS 12 i MRS 23 Izmjene, ograničenja ili izmirenja plana - Izmjene MRS 19. Banka je morala promijeniti svoje računovodstvene politike i izvršiti određena usklađenja nakon usvajanja MSFI 16. Ovo je opisano u bilješci 3.23.1. Ostale navedene izmjene nisu imale uticaja na iznose priznate u prethodnim periodima i ne očekuje se da će značajno uticati na trenutni ili buduće periode. 3.23.1 Usvajanje MSFI 16 Banka je od 1. januara 2019. usvojila MSFI 16, što je rezultiralo promjenama u računovodstvenim politikama i usklađenjima iznosa priznatih u finansijskim izvještajima. Sažetak glavnih promjena koje je uveo standard Novim standardom utvrđena su načela za priznavanje, mjerenje, prezentovanje i objavljivanje najmova. Svi najmovi rezultiraju time da najmoprimac prizna imovinu s pravom korištenje na dan početka najma, a ako se otplate najma vrše tokom vremena, također se priznaje i finansiranje. U skladu s tim, MSFI 16 eliminiše klasifikaciju najmova kao operativnog najma ili finansijskog najma kako je zahtijevao MRS 17, i umjesto toga uvodi jedinstveni računovodstveni model za najmoprimce. Najmoprimci će trebati da priznaju: (a) imovinu i obaveze za sve najmove, kojima je rok najma duži od 12 mjeseci, osim ako je predmetna imovina niske vrijednosti; i (b) amortizaciju imovine s pravom korištenja odvojeno od kamata na obaveze po osnovu najmova u izvještaju o dobiti ili gubitku. MSFI 16 u značajnoj mjeri prenosi računovodstvene zahtjeve za najmodavce iz MRS 17. U skladu s tim, najmodavac i dalje klasifikuje svoje najmove kao operativni ili finansijski najam, a te dvije vrste najma različito računovodstveno tretira. Za podnajmove, posredni najmodavci trebaju klasifikovati podnajmove po osnovu imovine s pravom korištenja proistekle iz glavnog najma, a ne po osnovu predmetne imovine kao što je to bilo u MRS 17. Uslijed toga, postoji veća vjerovatnoća da će podnajam prethodno klasifikovan kao operativni najam biti klasifikovan kao finansijski najam po MSFI 16. Efekti usvajanja MSFI 16 na finansijske izvještaje Banke Banka je odlučila primijeniti novi standard retrospektivno s kumulativnim efektom početne primjene priznatim na dan početne primjene MSFI 16, tj. 1. januara 2019. godine s odgovarajućim efektima priznatim u kapitalu (zadržana dobit). Ovo znači da podaci prezentovani za 2018. i 2019. godinu nisu uporedivi. Kao što zahtijeva standard, ovakav izbor je dosljedno primijenjen na sve najmove u kojima je Banka najmoprimac. Za sve najmove, osim za kratkotrajne najmove i najmove imovine niske vrijednosti (osim one koja je pod podnajmom), prethodno klasifikovane kao operativne najmove: na dan 1. januara 2019. godine, Banka je priznala obavezu po osnovu najmova izmjerenu po sadašnjoj vrijednosti preostalih plaćanja najma, diskontovanih korištenjem inkrementalne stope zaduživanja Banke na dan 1. januara 2019. godine; za sve najmove Banka je izabrala da prizna imovinu s pravom korištenja u iznosu jednakom obavezi po osnovu najmova, usklađenoj s iznosom unaprijed plaćenih ili obračunatih najmova koji se odnose na one najmove priznate u izvještaju o finansijskom položaju neposredno prije datuma početne primjene. Datum stupanja na snagu i prelazne odredbe MSFI 16 je prvi put objavljen u januaru 2016. U skladu s prelaznim odredbama MSFI 16, Banka je usvojila nove smjernice primjenjujući modifikovani retrospektivni pristup s kumulativnim efektom početne primjene ovog standarda, kroz usklađenja početnog stanja zadržane dobiti, u periodu početne primjene, ako ih ima. Uporedni periodi iz prethodne godine nisu izmijenjeni. Društva koja primjenjuju modifikovani retrospektivni pristup također se mogu odlučiti za korištenje određenih praktičnih rješenja. Banka je izabrala sljedeća praktična rješenja: primijenila je jednu diskontnu stopu na portfelj najmova sa relativno sličnim karakteristikama; oslanjala se na svoju procjenu da li su najmovi štetni ugovori primjenom MRS 37 neposredno prije 1. januara 2019. godine kao alternativu analiziranja umanjenja vrijednosti. Analiza štetnih ugovora na dan 31. decembra 2018. godine nije rezultirala potrebom da se prizna ispravka za umanjenje vrijednosti. Imovina s pravom korištenja na dan 1. januara 2019. godine zbog toga nisu usklađena za bilo kakva umanjenja; da ne primjenjuje novi računovodstveni model za najmodavce na najmove kod kojih se rok najma završava unutar 12 mjeseci od datuma početne primjene. Umjesto toga, te najmove je smatrala kratkoročnim najmovima. 66 67

Objašnjenje razlike između preuzetih obaveza po operativnim najmovima na dan 31. decembra 2018. godine kada se primjenjen MRS 17 i obaveza po osnovu najmova priznatih na dan 1. januara 2019. godine predstavljeno je u donjoj tabeli: Preuzete obaveze po operativnim najmovima na dan 31. 12. 2018., po MRS 17 1. januar 2019. 11.832 Isključeni kratkotrajni najmovi - Isključena imovina niske vrijednosti (osim one koja je pod podnajmom) Efekat diskontiranja korištenjem inkrementalne stope zaduživanja na dan 1.1.2019. (204) (665) Obaveze po osnovu najmova na dan 1. januara 2019. 10.963 Kratkotrajni dio 2.915 Dugotrajni dio 8.048 Početna vrijednost imovine s pravom korištenja utvrđena je kako slijedi: Iznos jednak obavezama po osnovu najmova na dan 1. januara 2019., po MSFI 16 Korigovano za: 1. januar 2019. 10.963 Pretplate najmova priznate na dan 31. decembra 2018. - Obračunata plaćanja najmova priznata na dan 31. decembra 2018. Ispravka za štetne ugovore - Reklasifikovano na investicijske nekretnine - Reklasifikovano na potraživanja po finansijskom najmu - Imovina s pravom korištenja na dan 1. januara 2019. 10.963 Na sljedeće stavke u izvještaju o finansijskom položaju uticale su prilagođavanja i reklasifikacije u odnosu na iznose priznate na dan početne primjene - 1. januara 2019. godine: - IMOVINA 31. decembar 2018. Uticaj MSFI 16 1. januar 2019. Imovina s pravom korištenja - 10.963 10.963 Ulaganja u investicijske nekretnine 1.120-1.120 Ostala imovina i potraživanja 15.012-15.012 UKUPNO IMOVINA 16.132 10.963 27.095 OBAVEZE Obaveze po osnovu najmova - 10.963 10.963 Odgođene porezne obaveze 167-167 Ostale obaveze 3.046-3.046 UKUPNO OBAVEZE 3.213 10.963 14.176 KAPITAL Zadržana dobit/akumulirani gubici 45.366-45.366 UKUPNO KAPITAL 174.350-45.366 UKUPNO KAPITAL I OBAVEZE 1.433.747 10.963 1.444.710 Prosječna inkrementalna stopa zaduživanja koja se primjenjuje za mjerenje obaveza po osnovu najmova je u intervalu od 2,09% za dospijeće od 1 godine do 3,9% za dospijeće od 10 godina. 3.24. Standardi koji su izdati ali još uvijek nisu stupili na snagu i nisu ranije usvojeni Objavljeni su određeni novi računovodstveni standardi i tumačenja, koji nisu obavezni za period izvještavanja koji završava 31. decembra 2019. i koji nisu bili ranije usvojeni od strane Banke. Prodaja ili unos u imovini između investitora i njegovog pridruženog društva ili zajedničkog poduhvata Izmjene MSFI 10 i MRS 8 (izdato 11. septembra 2014. godine i stupa na snagu za godišnje periode koji počinju na ili nakon datuma koji utvrdi IASB). MSFI 17: Ugovori o osiguranju (izdat 18. maja 2017. godine i stupa na snagu za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2022.). Izmjene Konceptualnog okvira za finansijsko izvještavanje (izdato 29. marta 2018. godine i stupa na snagu za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2020. godine). Definisanje posla/poslovne aktivnosti Izmjene MSFI 3 (izdato 22. oktobra 2018. godine i stupa na snagu za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2020. godine). Definisanje značajnosti Izmjene MRS 1 i MRS 8 (izdato 31. oktobra 2018. godine i stupa na snagu za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2020. godine). Od ovih standarda se ne očekuje da imaju značajan uticaj na Banku u trenutnom ili budućim periodima izvještavanja i na predvidljive buduće transakcije. 68 69

4. Upravljanje rizicima Uslijed svojih aktivnosti Banka je izložena različitim vrstama rizika: kreditnom riziku, operativnom riziku, riziku likvidnosti i tržišnom riziku. Tržišni rizik uključuje rizik stranih valuta, kamatne stope rizik cijena i kreditni rizik svih operacija na finansijskom tržištu. Banka je uspostavila integrisani sistem upravljanja rizicima što uključuje analizu, procjenu, prihvatanje i upravljanje rizicima. Prihvatanje rizika predstavlja bit finansijskog poslovanja Banke, a operativni rizik predstavlja neizbježnu posljedicu poslovanja. Uprava je odgovorna za uspostavljanje i nadzor okvira upravljanja nad značajnim rizicima kojima je Banka izložena. Upravljanje rizikom vrši Član Uprave za upravljanje rizicima i finansijama sa OJ nadležnim za pojedine rizike koji postoje u okviru Banke prema aktima koje je odobrila Uprava i Nadzorni odbor Banke. Ključni odbor za upravljanje rizicima na nivou Banke je RICO (Odbor za rizike). Predsjednik RICO-a je izvršni direktor za upravljanje rizicima. Procesi upravljanja i kontrole rizicima se na vrijeme prilagođavaju promjenama u operativnom okruženju. a. Kolateral Banka u cilju minimiziranja rizika u kreditnom poslovanju primjenjuje smjernicu Vrednovanje kolaterala, upravljanje kolateralom i maksimalni faktori kolaterala za grupaciju Sberbank Europe, te kao osiguranje za naplatu svojih potraživanja uzima jedan ili više slijedećih instrumenata: gotovina; garancije banke i korporativne garancije; hipoteka na nepokretnu imovinu; zalog na poslovnim sredstvima kao što su prostorije, zalihe i potraživanja; vrijednosne papire. polise osiguranja b. Potencijalne obaveze povezane sa kreditima Osnovna svrha ovih instrumenata je da se osigura da su sredstva na raspolaganju po potrebi. Garancije i akreditivi nose isti kreditni rizik kao i krediti i osiguravaju se istim zalogom kao krediti. Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije uzimanja kolaterala i drugog osiguranja u obzir 4.1. Kreditni rizik Banka je izložena kreditnom riziku koji predstavlja nemogućnost otplate dospjelog iznosa po ugovorima o kreditiranju od strane dužnika, što može rezultirati finansijskim gubitkom za Banku. Ovakvi rizici se prate kontinuirano i provjeravaju se na mjesečnoj osnovi. Izvještaj o finansijskom položaju Tekući računi kod Centralne banke i drugih banaka 2019. 2018. Bilješke 000 BAM 000 BAM 14 222.502 192.603 4.1. 1. Kontrola ograničenja rizika i politike prevencije od rizika Kreditni rizik je najvažniji rizik za poslovanje Banke. Uprava iz tog razloga pažljivo upravlja izloženošću Banke kreditnom riziku. Kreditna izloženost uglavnom proizlazi iz aktivnosti kreditiranja koje dovode do davanja kredita. Također postoji i kreditni rizik kod vanbilansnih finansijskih instrumenata, kao što su potencijalne obaveze povezane sa kreditima. Upravljanje kreditnim rizikom i kontrola smješteni su u OJ Upravljanje kreditnim rizikom, OJ Integrirano upravljanje rizicima, OJ Procjena kreditnih rizika, te OJ Restruktuiranje i naplata (od 30.09.2019. godine OJ Upravljanje kreditnim rizikom i OJ Integrirano upravljanje rizicima spojeni su u OJ Upravljanje rizicima). Navedeni odjeli odgovaraju Članu Uprave za upravljanje rizicima i finansijama. Proces kreditnog odlučivanja je centraliziran na nivou Banke bez mogućnosti donošenja kreditnih odluka bez minimalno jednog donosioca odluke iz OJ Procjena kreditnih rizika i / ili Članu Uprave za upravljenj rizicima i finansijama. Monitoring i analiza kreditnog rizika su primarno locirani u OJ Upravljanje rizicima. Prezentacija monitoringa i analiza se vrši minimalno jednom mjesečno na RICO. Naplata i restrukturiranje su centralizirani na nivou Banke u svim aspektima (rana i kasna naplata). Obavezna rezerva kod Centralne banke 15 121.906 119.055 Dati krediti i potraživanja od banaka 16 64.542 101.703 Dati krediti i potraživanja od komitenata 18 973.371 937.190 Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Obračunata kamata i ostala finansijska aktiva Vanbilansna izloženost 17 32.915 21.031 19 5.566 4.915 Kreditne obaveze 32 80.768 89.344 Finansijske garancije i akreditivi 32 126.014 124.106 Ukupno 1.627.584 1.589.947 Za stavke iz izvještaja o finansijskom položaju, izloženost predstavljena u prethodnoj tabeli zasnovana je na neto knjigovodstvenoj vrijednosti. U ovoj tabeli predstavljena je maksimalna izloženost kreditnom riziku Banke na dan 31. decembra 2019. i 2018. godine, pri čemu nisu uzeti u obzir postojeći kolaterali ili druga povećanja vrijednosti. 70 71

4.1.2. Upravljanje kreditnim rizikom i politike rezervisanja i umanjenja vrijednosti Politika Banke propisuje provjeru pojedinačne finansijske imovine koja prelazi zadani prag materijalnosti najmanje jednom godišnje ili češće kada to zahtijevaju pojedinačne okolnosti. Rezervisanja za umanjenje vrijednosti po pojedinačnoj procjeni utvrđuju se procjenom nastalog gubitka na dan za svaki slučaj posebno, i primjenjuju se na pojedinačno značajne izloženosti. Uz dane kašnjenja, procjena obično obuhvata postojeći kolateral (uključujući ponovnu potvrdu njegove naplate) i očekivanu naplatu za tu konkretnu izloženost izvedenu iz finansijskog kapaciteta dužnika temeljem finansijskih izvještaja dužnika i ostalih dostupnih podataka. Reprogramirani krediti i potraživanja Tokom godine Banka je reprogramirala određene kredite komitentima s ciljem poboljšanja njihove krajnje naplativosti. Reprogramiranje se uglavnom provodi zbog pogoršanja ili sprečavanja pogoršanja finansijske pozicije klijenata. Kada je to moguće, Banka nastoji reprogramirati kredite umjesto da preuzima instrumente osiguranja (iako se u nekim situacijama pozicija Banke može poboljšati isključivo preuzimanjem instrumenata osiguranja). Ovo može uključivati produženje rokova plaćanja te dogovor novih uvjeta kredita. Nakon što se dogovore novi uvjeti, ispraka vrijednosti se računa temeljem originalne efektivne kamatne stope definirane prije promjene uvjeta. Kredit se u tom trenutku više ne smatra da je u kašnjenju. Krediti nastavljaju biti predmetom individualne i opće procjene vrijednosnog usklađenja temeljem svoje originalne efektivne kamatne stope. 2.1.2. Upravljanje kreditnim rizikom i politike rezervisanja i umanjenja vrijednosti U skladu sa MSFI 9, Banka je uvela metodologiju za obračun ispravke vrijednosti bilansnih i vanbilansnih potraživanja (u daljem tekstu: Metodologija) koja definiše metode i tehnike korištene u Banci za izračunavanje umanjenja vrijednosti bilansnih i vanbilansnih stavki Banke. Metodologija definiše kriterije za identifikaciju potraživanja koje je potrebno pojedinačno procijeniti, kao i kriterije za procjenu nadoknadivosti potraživanja koja su predmet grupne procjene. a. Raspodjela po fazama Za potrebe kreditnog monitoringa i upravljanja kreditnim rizikom Banka kreditni portfolio dijeli u sljedeće grupe: Prihodujući krediti nedospjeli krediti neumanjene vrijednosti, Dospjeli krediti za koje nije priznato umanjenje vrijednosti i Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti. U svrhu utvrđivanja umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja Banka razlikuje tri pristupa: Krediti koji se procjenjuju na portfolio osnovi - ova vrsta umanjenja / rezervisanja se obračunava na sve izloženosti Banke: Faza 1- za izloženosti bez značajnog povećanja kreditnog rizika. Za ove izloženosti izračunavaju se očekivani kreditni gubici za 12 mjeseci. Faza 2 - za izloženosti sa značajnim povećanjem kreditnog rizika, u kojima nema kašnjenja u otplati. Za ove izloženosti, očekivani kreditni gubici se izračunavaju za cijelokupan period njihovog životnog vijeka. Krediti koji se procjenjuju na pojedinačnoj osnovi: Faza 3-I (individualna) ova vrsta ispravke vrijednosti tj. rezervisanja se računa za sve izloženosti koje sadrže dokaz o umanjenju vrijednosti i one koje su pojedinačno značajne (njihova izloženost premašuje individualno značajnu granicu). Pojedinačna ispravka vrijednosti vrši se diskontiranjem novčanog toka. Krediti koji se procjenjuju na grupnoj osnovi: Faza 3-G (grupna) ova vrsta ispravke vrijednosti, tj. rezervisanja se računa za sve izloženosti koje sadrže dokaz o umanjenju vrijednosti, ali istovremeno nisu pojedinačno značajne (njihova izloženost ne prelazi pojedinačno značajnu granicu kao što je objašnjeno u nastavku). Procjena očekivanog gubitka tokom životnog vijeka izračunava se na osnovu nekoliko primijenjenih makroekonomskih puteva. To podrazumijeva upotrebu osnovnih, blagih i teških scenarija recesije. Općenito, prihvaćeni makroekonomski pogled se odražava u osnovnom scenariju, koji predstavlja opći, najvjerovatniji pogled na ekonomsko okruženje u kojem je Banka aktivna, pretpostavljajući blag, ali održiv ekonomski rast bez stvaranja bilo kakvih pretjeranih obrazaca rasta u bilo kojoj industriji. Osnovni scenarij je najvjerovatniji da će se dogoditi, najveća vjerovatnost je primjenjena u skladu s tim (trenutno postavljena na 85%). Sažetak mogućih ishoda makroekonomskih scenarija Scenario Vjerovatnoća Teška recesija 1% Blaga recesija 5% Osnovna 85% Realistična 8% Optimistična 1% b. Značajno povećanje kreditnog rizika Ako su dostupni početni i aktuelni rejting, značajno povećanje kreditnog rizika se zasniva na apsolutnim pragovima za promjenu rejtinga. Identifikacija značajnog povećanja kreditnog rizika dodatno se zasniva na postojećim konceptima monitoringa i odražava se drugim okidačima raspodjele po fazama. Promjena internog rejtinga za 7 bodova od početnog priznavanja smatraće se kao faktor značajnog povećanja kreditnog rizika koji se koristi u procesu raspodjele u faze. Ukidanje okidača raspodjele u faze moguće je samo kada je urađen novi rejting klijenta što dovodi do zaključka da je promjena internog rejtinga manja od 7 bodova. Za neocijenjene slučajeve, postavljen je sljedeći pristup za određivanje ispravne vrijednosti rejtinga koja će se koristiti za unos u sistem: Mapiranje pojedinačnih rejtinga na odgovarajuće procente vjerovatnoće neispunjenja obaveza rejting kategorije; Izračunavanje prosječnog procenta vjerovatnoće neispunjenja obaveza specifičnog za podružnice (stanovništvo: ponderisana Izloženost u momentu neispunjenja obaveza (EAD), za pravna lica: jednostavni prosjek); Mapiranje konačnih rezultirajućih prosječnih vrijednosti procenata vjerovatnoće neispunjenja obaveza u uslove rejtinga. Osnovni portfolio je cijeli kreditni portfolio (prihodujući), na posljednji raspoloživi izvještajni datum. Izračunati rejting koje će se koristiti za neocijenjene klijente redovno se ponovno procjenjuje na godišnjoj osnovi. 72 73

U slučaju da nedostaju ocjene rejtinga, koristi se sljedeća raspoloživa ocjena istog klijenta. U slučaju da se gore navedeni kriterijumi ne mogu ispuniti u toku prelaska na MSFI 9, izloženost se pripisuje fazi 2. c. Definicija Portfolio homogenih grupa Svi plasmani za klijente za koje nije izračunata individualna ili grupna ispravka vrijednosti pripadaju segmentu koji podliježe obračunu portfolio ispravke vrijednosti, odnosno Faza 1 i Faza 2. U skladu sa odredbama MSFI 9, pomenute izloženosti se grupišu na osnovu sličnih karakteristika kreditnog rizika koji ukazuju na sposobnost dužnika da ih podmiruju prema ugovorenim uvjetima predmetnih izloženosti ( grupe homogenih izloženosti ). U ovom smislu Banka je prepoznala potrebu za primjenom različite metodologije za različite vrste dužnika: SME/Corporate segment (SME/Corporate) i Retail segment (fizička lica i poduzetnike). SME/Corporate segment U cilju određivanja ispravke vrijednosti na portfolio osnovi u Fazi 1 i Fazi 2 za SME/ Corporate područje, Banka prepoznaje homogenu grupu klijenata u zavisnosti od rejting klase. U skladu sa važećom rejting skalom, Banka za svaku rejting klasu primjenjuje vrijednost odgovarajućeg procenta vjerovatnoće neizmirenja obaveza (tzv. PD probability of default). Vjerovatnoća neizmirenja obaveza opisuje vjerovatnoću pada u probleme u određenom vremenskom periodu, odnosno procjenu vjerovatnoće da klijent neće biti u mogućnosti da ispuni svoje obaveze u skladu sa ugovorenim uslovima. Kao drugi parametar u izračunu ispravke vrijednosti na portfolio osnovi za SME/ Corporate područje, Banka prepoznaje LGD procenat ( Loss Given Default ) odnosno vjerovatnoću gubitka u slučaju sticanja statusa neizmirenja obaveza. LGD predstavlja procenat eksponiranosti koji Banka očekuje da će izgubiti ili neće moći naplatiti ukoliko klijent prestane sa izmirivanjem obaveza. Retail segment (Fizička lica i poduzetnici) U cilju određivanja ispravke vrijednosti na grupnoj osnovi, u Fazi 1 i Fazi 2 za Retail segment (Fizička lica i poduzetnici), Banka prepoznaje homogenu grupu klijenata u zavisnosti od dana kašnjenja ( time bucket ), te za svaki time bucket primjenjuje vrijednost odgovarajućeg procenta vjerovatnoće kašnjenja/neizmirenja obaveza (tzv. PD probability of default). Kao drugi parametar u izračunu ispravke vrijednosti na grupnoj osnovi za Micro segment i Fizička lica, Banka prepoznaje LGD procenat ( Loss Given Default ) odnosno vjerovatnoću gubitka u slučaju sticanja default statusa. Tabela u nastavku prikazuje kretanje bruto izloženosti i očekivanih kreditnih gubitaka (ECL) po fazama: Krediti i potraživanja po amortizovanoj vrijednosti Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 1. januara 2018. godine Faza 1 Faza 2 Faza 3 POCI Total 749.133 157.197 73.473-979.803 Nova sredstva nastala ili kupljena 352.631 73.391 1.094-427.116 Sredstva isknjižena ili otplaćena (isključujući otpis) (230.180) (66.216) (10.855) - (307.251) Prelaz u/iz faze 1 (37.796) 31.076 6.720 - - Prelaz u/iz faze 2 19.720 (23.681) 3.961 - - Prelaz u/iz faze 3 547 1.288 (1.835) - - Utjecaj prelaza eksponiranosti izmedju faza u toku godine na ECL na kraju godine (74.330) (18.594) (4.062) - (96.986) Otpisani iznos - - (683) - (683) Stanje na dan 31. december 2018. godine 779.725 154.461 67.813-1.001.999 Krediti i potraživanja po amortizovanoj vrijednosti Očekivani kreditni gubitak na dan 1. januara 2018. godine Faza 1 Faza 2 Faza 3 POCI Total 7.521 4.149 48.198-59.868 Nova sredstva nastala ili kupljena 3.674 1.040 1.652-6.366 Sredstva isknjižena ili otplaćena (isključujući otpis) (2.140) (983) (983) - (4.106) Prelaz u fazu 1 (512) 399 113 - - Prelaz u fazu 2 690 (1.216) 526 - - Prelaz u fazu 3 281 365 (646) - - Ponovno mjerenje ispravke za kreditne gubitke unutar iste faze (819) (107) 12.152-11.226 Unwinding diskonta - - (1.324) - (1.324) Otpisani iznos - - (4.033) - (4.033) Smanjenje rezervisanja, stečena imovina - - (3.188) - (3.188) Stanje na dan 31. december 2018. godine 8.695 3.647 52.467-64.809 74 75

Krediti i potraživanja po amortizovanoj vrijednosti Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 1. januara 2019. godine Faza 1 Faza 2 Faza 3 POCI Total 779.725 154.461 67.813-1.001.999 Nova sredstva nastala ili kupljena 466.427 7.142 3.014-476.583 Sredstva isknjižena ili otplaćena (isključujući otpis) (352.519) (67.631) (7.753) - (427.903) Prelaz u fazu 1 75.154 (74.530) (624) - - Prelaz u fazu 2 (24.266) 24.925 (659) - - Prelaz u fazu 3 (7.680) (4.392) 12.072 - - Otpisani iznos - - (19.140) - - Stanje na dan 31. december 2019. godine 936.841 39.975 54.723-1.050.679 Tabela u nastavku prikazuje iznos umanjenja vrijednosti za svaku unaprijed definisanu kategoriju rizika kredita: Faza 1 Krediti 31.12.2019. 000 BAM Očekivani kreditni gubitak % Krediti 31.12.2018. 000 BAM Očekivani kreditni gubitak Pravna lica 511.014 (6.397) 1,25 366.207 (4.424) 1,20 Fizička lica 425.827 (4.701) 1,10 413.519 (4.271) 1,03 Faza 2 936.841 (11.098) 1,18 779.726 (8.695) 1,11 Pravna lica 17.203 (601) 3,49 130.567 (2.042) 1,56 % Krediti i potraživanja po amortizovanoj vrijednosti Faza 1 Faza 2 Faza 3 POCI Total Fizička lica 22.772 (2.198) 9,65 23.894 (1.605) 6,71 Očekivani kreditni gubitak na dan 1. januara 2019. godine 8.695 3.647 52.467-64.809 Nova sredstva nastala ili kupljena 5345 643 9.105-15.093 Sredstva isknjižena ili otplaćena (isključujući otpis) (3.417) (909) (3.259) - (7.585) Prelaz u fazu 1 948 (1.731) (437) - (1.220) Prelaz u fazu 2 (272) 1.704 (235) - (1.197) Prelaz u fazu 3 (201) (555) 7.301 6.545 Ponovno mjerenje ispravke za kreditne gubitke unutar iste faze - - - - - Unwinding diskonta - - (804) - (804) Otpisani iznos - - (19.140) - (19.140) Smanjenje rezervisanja, stečena imovina - - (727) - (727) Stanje na dan 31. december 2019. godine 11.098 2.799 44.271-58.168 Faza 3 39.975 (2.799) 7,00 154.461 (3.647) 2,36 Pravna lica 27.571 (22.146) 80,32 36.268 (26.951) 74,31 Fizička lica 27.152 (22.125) 81,49 31.544 (25.516) 80,89 54.723 (44.271) 80,90 67.812 (52.467) 77,37 Ukupno krediti 1.031.539 (58.168) 5,64 1.001.999 (64.809) 6,40 Pokrivenost neprihodujećeg kreditnog portfolia iznosi 80,90% (2018: 77,37%). d. Forbearance izloženosti Banka je određenim kreditima dodjelila i oznaku forbearance koja ima za cilj identifikaciju transakcije čiji bi profil rizika mogao biti prikriven ugovornim izmjenama izvršenim od strane banke s ciljem sprečavanja neizmirenja obaveza. Forborne izloženosti se mogu identificirati i kao prihodujući i kao neprihodujući portfolio, te u zavisnosti od navedenog takve izloženosti nastavljaju biti predmetom opće i individualne procjene vrijednosnog usklađenja. e. Politika otpisa kredita Banka otpisuje kredite ukoliko procijeni da je kredit ili kolateral nenaplativ. Otpis kredita provodi se nakon razmatranja informacija kao što su značajna promjena u klijentovom finansijskom položaju takva da klijent više ne može servisirati obaveze ili ukoliko sredstva iz naplate putem realizovanja kolaterala nisu dovoljna za otplatu kredita. Za kredite koji nisu individualno značajni, odluka o otpisu donosi se na osnovu vrste kredita te historijskim podacima. f. Vrijednost kolaterala U svrhu izračuna odbitne stavke kod kalkulacije ispravki vrijednosti za kreditne gubitke, Banka uzima kolaterale za kredite i potraživanja, u obliku materijalno vrijednovanih depozita, garancija, te hipoteke nad nekretninama. Procjene vrijednosti nekretnina se temelje na vrijednosti kolaterala procjenjenoj od strane ovlaštenih sudskih vještaka tokom davanja zajma, koja je onda umanjena za određeni fiksni procenat u zavisnosti 76 77

od vrste kolaterala. Vrijednost nekretnina se, nakon umanjenja, diskontuje na unaprijed definirani rok (ATR - prosječno vrijeme za realizaciju kolaterala) korištenjem efektivne kamatne stope. Za depozite i garancije, tržišna vrijednost određena je ugovorenim iznosom kolaterala tako da dalja evaluacija nije potrebna. Procijenjena vrijednost nekretnina koje služe kao instrumenti osiguranja određena je kao vrijednost inicijalne procjene ovlaštenog sudskog vještaka u trenutku odobravanja plasmana ili eventualne naknadne procjene, ponderirana udjelom plasmana u svim kreditima koji su osigurani istim instrumentom osiguranja u vrijednosti instrumenta osiguranja, te odgovarajućim faktorom umanjenja koji je definisan za sve vrste kolaterala i koja ne može biti viša od ukupne vrijednosti plasmana. Jamstva, sudužništva i mjenice nemaju pridruženu vrijednost u gornjoj tabeli iako se standardno traže kao instrumenti osiguranja. Banka u cilju minimiziranja rizika u kreditnom poslovanju primjenjuje smjernicu Vrednovanje kolaterala, upravljanje kolateralom i maksimalni faktori kolaterala za grupaciju Sberbank Europe, te kao osiguranje za naplatu svojih potraživanja uzima jedan ili više slijedećih instrumenata: gotovina; garancije banke i korporativne garancije; hipoteka na nepokretnu imovinu; zalog na poslovnim sredstvima kao što su prostorije, zalihe i potraživanja; vrijedonosne papire. polise osiguranja Osnovna svrha ovih instrumenata je da se osigura da su sredstva na raspolaganju po potrebi. Garancije i akreditivi ne nose isti kreditni rizik kao i krediti, obzirom da se na njih primjenjuje faktor kreditne konverzije (CCF faktor). Procjene faktora kreditne konverzije se baziraju na historijskim iskustvima uzimajući u obzir trenutne ekonomske uslove i kalkulišu se za grupu homogenih obaveza. Ovi instrument se osiguravaju istim zalogom kao krediti. Uzimajući u obzir uticaj globalne finansijske i ekonomske krize, postoji značajna nesigurnost u pogledu vrednovanja kolaterala, uključujući vrijeme potrebno za njihovu realizaciju, što bi moglo imati uticaja na umanjenje vrijednosti. vrši redovno i automatsko učitavanje Behavioral rating-a. Ovaj model se temelji na statističkim podacima ponašanja klijenata fizičkih lica. Za SME/Corporate i Micro klijente vrši se redovna obnova rejtinga na osnovu godišnjih finansijskih pokazatelja. Pregled bruto izloženosti kredita komitentata u Fazi 1 i 2 prema vrsti kredita je kako slijedi: Krediti fizičkih lica 31.12.2019. 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM Potrošački krediti 284.886 285.022 Stambeni krediti 140.768 131.544 Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 22.945 20.847 Ukupno fizička lica 448.599 437.413 Krediti pravnih lica Srednji 446.465 420.092 Mikro 81.752 76.682 Ukupno pravna lica 528.217 496.774 U prilogu je pregled bruto izloženosti zajmova komitenata za 2019. i 2018. godinu po Fazama 1 i 2 sortirani po rejting klasama. a) Prihodujući krediti po fazama i internim rejting kategorijama Kvalitet portfolia kredita klijentima koji nisu dospjeli niti im je vrijednost umanjena može se procijeniti na osnovu internog standardnog praćenja. Krediti klijenata se redovno prate i sistemski pregledavaju sa ciljem otkrivanja nepravilnosti ili znakova upozorenja. Isti su predmet stalnog monitoringa s ciljem preduzimanja pravovremenih akcija koje su usklađene sa poboljšanjem/pogoršanjem rizičnog profila klijenta. Rejting skale su grupisane u nivoe rizika kako slijedi: Vrste/nivoi rizika Rejting klasifikacija Niski rizik 1-12 Srednji rizik 13-18 Visoki rizik 19-26 Da bi ocijenili kreditnu sposobnost klijenta vrši se klasificiranje klijenta u momentu donošenja odluke o kreditu (ili nekom drugom plasmanu). Obzirom da se treba ispoštovati zahtjev da svi klijenti moraju biti klasificirani na godišnjem nivou, za fizička lica Banka 78 79

FAZA 1 31.12.2019. Niski rizik (1-12) Srednji rizik (13-18) Visoki rizik (19-26) Ukupno 31.12.2019. 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM FAZA 2 31.12.2019. Niski rizik (1-12) Srednji rizik (13-18) Visoki rizik (19-26) Ukupno 31.12.2019. 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM Krediti fizičkih lica Krediti fizičkih lica Potrošački krediti 116.891 134.179 23.296 274.366 Stambeni krediti 5.088 109.941 14.878 129.907 Potrošački krediti 928 3.123 6.469 10.520 Stambeni krediti 80 1.661 9.120 10.861 Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 6.364 13.517 1.674 21.555 Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 43 590 757 1.390 Ukupno fizička lica 128.343 257.637 39.848 425.828 Ukupno fizička lica 1.051 5.374 16.346 22.771 Krediti pravnih lica Srednji 4.454 419.313 13.778 437.545 Mikro 3.630 55.992 13.847 73.469 Ukupno pravna lica 8.084 475.305 27.625 511.014 Krediti pravnih lica Srednji 3 3.615 5.302 8.920 Mikro 12 2.773 5.498 8.283 Ukupno pravna lica 15 6.388 10.800 17.203 Ukupno dati krediti 136.427 732.942 67.473 936.842 Ukupno dati krediti 1.066 11.762 27.146 39.974 FAZA 1 31.12.2018. Niski rizik (1-12) Srednji rizik (13-18) Visoki rizik (19-26) Ukupno 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM FAZA 2 31.12.2018. Niski rizik (1-12) Srednji rizik (13-18) Visoki rizik (19-26) Ukupno 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM Krediti fizičkih lica Krediti fizičkih lica Potrošački krediti 102.105 144.999 24.911 272.015 Stambeni krediti 11.062 100.333 10.540 121.935 Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 5.527 12.391 1.651 Ukupno fizička lica 118.687 257.723 37.102 413.519 Potrošački krediti 790 2.195 10.017 13.002 Stambeni krediti - 1.437 8.172 9.609 Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 54 390 831 1.283 Ukupno fizička lica 844 4.030 19.020 23.894 Krediti pravnih lica Srednji 598 313.411 4.362 318.371 Mikro - 6.077 41.759 47.836 Ukupno pravna lica 598 319.488 46.121 366.207 Krediti pravnih lica Srednji - 88.915 12.805 101.720 Mikro - 6.732 22.124 28.847 Ukupno pravna lica - 96.638 34.929 130.567 Ukupno dati krediti 119.285 577.211 83.223 779.726 Ukupno dati krediti 844 100.668 53.949 154.461 80 81

b. Prihodujući krediti komitentima po fazama i danima kašnjenja Faza 2 U tabeli ispod su prikazene bruto izloženosti zajmova komitentima u Fazama 1 i 2 po danima kašenjenja. Faza 1 31.12.2019. 000 BAM Nedospjelo Dospjelo od 1-30 dana Dospjelo od 31-60 dana Dospjelo od 61-90 dana UKUPNO 31.12.2019. 000 BAM Nedospjelo Dospjelo od 1-30 dana Dospjelo od 31-60 dana Dospjelo od 61-90 dana UKUPNO Krediti fizičkih lica Potrošački krediti 3.141 2.564 2.987 1.827 10.519 Krediti fizičkih lica Potrošački krediti 249.160 25.207 - - 274.367 Stambeni krediti 126.686 3.220 - - 129.906 Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 19.903 1.652 - - 21.555 Ukupno fizička lica 395.749 30.079 - - 425.828 Krediti pravnih lica Srednji 425.123 12.421 - - 437.544 Mikro 70.567 2.903 - - 73.470 Ukupno pravna lica 495.690 15.324 - - 511.014 Od toga: restruktuirani 27.625 191 27.816 Faza 1 Stambeni krediti 6.647 1.723 1.625 867 10.862 Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 504 245 395 246 1.390 Ukupno fizička lica 10.292 4.532 5.007 2.940 22.771 Krediti pravnih lica Srednji 8.477 0 391 52 8.920 Mikro 4.953 1.931 1.159 240 8.283 Ukupno pravna lica 13.430 1.931 1.550 292 17.203 Od toga: restruktuirani 1.175 217 - - 1.392 Faza 2 31.12.2018. 000 BAM Nedospjelo Dospjelo od 1-30 dana Dospjelo od 31-60 dana Dospjelo od 61-90 dana UKUPNO 31.12.2018. 000 BAM Nedospjelo Dospjelo od 1-30 dana Dospjelo od 31-60 dana Dospjelo od 61-90 dana UKUPNO Krediti fizičkih lica Krediti fizičkih lica Potrošački krediti 248.908 23.107 - - 272.015 Stambeni krediti 118.391 3.544 - - 121.935 Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 18.182 1.387 - - 19.569 Ukupno fizička lica 385.481 28.038 - - 413.519 Potrošački krediti 6.773 3.212 2.280 737 13.002 Stambeni krediti 6.411 1.303 956 939 9.609 Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 643 203 335 102 1.283 Ukupno fizička lica 13.827 4.718 3.571 1.778 23.894 Krediti pravnih lica Srednji 317.164 1.207 - - 318.371 Mikro 46.324 1.512 - - 47.836 Ukupno pravna lica 363.488 2.719 - - 366.207 Krediti pravnih lica Srednji 98.063 3.154 503-101.820 Mikro 24.957 2.198 1.109 583 28.847 Ukupno pravna lica 123.020 5.352 1.612 583 130.567 Od toga: restruktuirani 30.671 175 - - 30.846 Od toga: restruktuirani 1.462 - - 139 1.601 82 83

b. Krediti komitentima za koje je priznato umanjenje vrijednosti neprihodujući krediti Podjela zajmova komitenata kojima je umanjena vrijednost zajedno sa procijenjenom vrijednošću povezanih instrumenata osiguranja: 31.12.2019. 000 BAM Krediti fizičkim licima Faza 3 Bruto krediti Očekivani kreditni gubici Neto Procijenjena vrijednost kolaterala Procijenjena vrijednost nekretnina koje služe kao instrumenti osiguranja određena je kao vrijednost inicijalne procjene ovlaštenog sudskog vještaka u trenutku odobravanja plasmana ili eventualne naknadne procjene, ponderisana udjelom plasmana u svim kreditima koji su osigurani istim instrumentom osiguranja u vrijednosti instrumenta osiguranja, te odgovarajućim faktorom umanjenja koji je definisan za sve vrste kolaterala i koja ne može biti viša od ukupne vrijednosti plasmana. Jamstva, sudužništva i mjenice nemaju pridruženu vrijednost u gornjoj tabeli iako se standardno traže kao instrumenti osiguranja. Procenjena vrijednost kolaterla u gornjoj tabeli prikazuje nižu od ovako utvrđene vrijednosti ili neto izloženosti kredita umanjenim odgovarajućim faktorom umanjenja. Potrošački krediti 19.216 (16.704) 2.512 - Stambeni krediti 6.462 (4.131) 2.331 2.226 Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 1.474 (1.290) 184 - Ukupno fizička lica 27.152 (22.125) 5.027 2.226 Krediti pravnih lica Srednji 23.833 (19.105) 4.728 3.884 Mikro 3.738 (3.041) 697 570 Ukupno pravna lica 27.571 (22.146) 5.425 4.454 31.12.2018. 000 BAM Faza 3 Bruto krediti Očekivani kreditni gubici Neto Procijenjena vrijednost kolaterala Krediti fizičkih lica Potrošački krediti 21.550 (19.227) 2.322 - Stambeni krediti 8.695 (5.136) 3.559 3.451 Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 1.299 (1.153) 141 - Ukupno fizička lica 31.544 (25.516) 6.028 3.451 Krediti pravnih lica Srednji 28.588 (20.724) 7.864 7.264 Mikro 7.680 (6.227) 1.453 1.295 Ukupno pravna lica 36.268 (26.951) 9.317 8.559 84 85

Neprihodujući krediti po danima kašnjenja: 31.12.2019. 000 BAM Fizička lica Nedospjeli Dospjelo od 1-30 dana Dospjelo od 31-60 dana Dospjelo od 61-90 dana Dospjelo preko 90 dana Potrošački krediti 2.371 915 75 222 15.632 19.215 Stambeni krediti 1.206 533 3-4.720 6.462 Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 93 22 19 15 1326 1.475 Ukupno 3.670 1.470 97 237 21.678 27.152 Pravna lica Srednji 1.328 - - - 22.504 23.832 Micro 194-238 - 3.307 3.739 Ukupno 1.522-238 - 25.811 27.571 Od toga: restruktuirani 31.12.2018. 000 BAM Fizička lica Nedospjeli 32-73 - 365 470 Dospjelo od 1-30 dana Dospjelo od 31-60 dana Dospjelo od 61-90 dana Dospjelo preko 90 dana Potrošački krediti 2.351 717 219 92 18.171 21.550 Stambeni krediti 1.571 513 411 75 6.125 8.695 Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 79 21 26 8 1.165 UKUPNO UKUPNO 1.299 Ukupno 4.001 1.251 656 175 25.461 31.544 Pravna lica Srednji - 7-719 27.862 28.588 Micro 395-84 63 7.138 7.680 Ukupno 395 7 84 782 35.000 36.268 c. Restrukturirani krediti i potraživanja Restrukturirani krediti na dan 31. decembra 2019. godine iznosili su ukupno 50.774 hiljade BAM (2018.: 32.840 hiljada BAM): 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Bruto kreditni portfolio 1.031.539 1.001.999 Restrukturirani krediti 29.678 32.840 Restrukturirani krediti iskazani kao % kreditnog portfolija 4.1.3 Koncentracija kreditnog rizika po privrednim granama i geografskoj lokaciji 2,88% 3,28% Banka prati koncentraciju kreditnog rizika po privrednim sektorima i geografskim lokacijama. Portfolio kreditnog rizika ograničen je kreditnom strategijom Banke; veća koncentracija na mikro i male kredite, te široka geografska i ekonomska diversifikacija kreditnog portfolia. Koncentracija rizika u bruto iznosima bilansne izloženosti po privrednim sektorima je kako slijedi: Trgovina 217.679 196.663 Prehrana 27.265 30.130 Metalurgija 32.272 33.021 Rudarstvo 7.675 12.285 Nekretnine 6.413 8.278 Hemijska industrija 14.126 14.642 Transport i logistika 21.521 21.589 Telekomonikacije 2.131 4.168 Finansijske institucije 7.123 12.523 Građevinarstvo 45.660 31.086 Drvna industrija 12.888 11.521 Usluge 102.004 98.083 Industrija električne energija 16.557 10.047 Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 7.887 9.301 Ostalo 34.587 39.705 Ukupno pravna lica 555.788 533.042 Stambeni krediti 147.230 140.239 Ostali krediti građanima 328.521 328.718 Ukupno fizička lica 475.751 468.957 Ukupno krediti (prije umanjenja vrijednosti) 1.031.539 1.001.999 Od toga: restruktuirani 335 - - - 58 393 86 87

Geografska koncentracija rizika odnosi se pretežno na područje Bosne i Hercegovine. Geografska koncentracija u bruto iznosima bilansne izloženosti je kako slijedi: Tekući računi kod Centralne banke i drugih banaka (bilješka 14) Obavezna rezerva kod Centralne banke Imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Dati krediti i potraživanja od banaka (bilješka 16) Dati krediti i potraživanja od fizičkih lica (bilješka 18) Bosna I Hercegovina OECD zemlje Zemlje van OECD UKUPNO 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 198.182 21.504 2.807 222.493 121.906 - - 121.906 22.744 10.171-32.915-64.542-64.542 555.788 - - 555.788 4.2.1. Valutni rizik Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kreditnih, depozitnih i aktivnosti trgovanja i kontrolira se dnevno, prema zakonskim i interno utvrđenim limitima po pojedinim valutama, te u ukupnom iznosu za sva sredstva i obaveze denominirane u stranu valutu ili vezane za stranu valutu. Dnevno upravljanje valutnom pozicijom Banke, temeljem zakonske regulative i internih pravila, je odgovornost Sektora ALM. Kontrola izloženosti limita na dnevnoj osnovi u odgovornosti je OJ Tržišni rizik (od 30.09.2019. godine OJ Tržišni rizik promijenjen je naziv u OJ Tržišni rizik i likvidnost). U cilju učinkovitog upravljanja valutnim rizikom Banka prati ekonomske i druge poslovne promjene u okruženju, radi predviđanja mogućih promjena u aktivnostima vezanim uz strane valute, kursevima i riziku stranih valuta. U dolje prikazanoj tabeli prikazana je izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. decembra 2019. i 2018. godine. U tabeli je uključena finansijska aktiva i pasiva Banke po iskazanoj vrijednosti klasifikovana po valutama. Banka ima velik broj ugovora sa valutnom klauzulom, BAM vrijednost glavnice kod takvih ugovora određena je kretanjem kursa stranih valuta. Saldo glavnice vezane za valutnu klauzulu uključen je u tabeli u nastavku u koloni EURO povezane. Krediti i potraživanja od pravnih lica (bilješka 18) 475.751 - - 475.751 Obračunata kamata i ostala finansijska imovina (bilješka 19) 6.070 - - 6.070 Na dan 31. decembar 2019. 1.380.441 96.217 2.807 1.479.465 Na dan 31. decembar 2018. 1.287.255 154.051-1.411.396 Struktura kreditnog portfolia redovito se prati unutar OJ Upravljanje rizicima kako bi se uočili potencijalni događaji koji bi mogli značajno utjecati na kreditni portfolio (opći faktori rizika) te kako bi se, u slučaju potrebe, ograničila izloženost prema određenim sektorima. 4.2. Tržišni rizik Banka je izložena tržišnom riziku koji predstavlja rizik da će dolaziti do promjena fer vrijednosti budućih novčanih tokova finansijskog sredstva usljed promjena cijena na tržištu. Tržišni rizik proizlazi iz otvorenih pozicija u kamatnoj stopi, valuti i kapitalnim proizvodima, koji su svi izloženi općim i specifičnim tržišnim kretanjima i promjenama tržišnih stopa i cijena kao što su kamatne stope, kurs stranih valuta i cijene kapitala. Uprava i Sberbank Europe AG postavlja ograničenja i daje upute za praćenje i umanjivanje tržišnog rizika, koje redovno nadgleda Odbor za upravljanje rizikom Banke. 88 89

Koncentracija valutnog rizika bilansne imovine i obaveza Domaća valuta (BAM) putem Valutnog Odbora vezana je za Euro. Banka je imala sljedeće devizne pozicije: Na dan 31. decembar 2019. EURO EURO Povezane EURO Total USD Ostale strane valute Finansijska imovina 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM Gotovina i ekvivalenti gotovine 21.584-21.584 5.611 10.792 228.330 266.317 Obavezna rezerva kod Centralne banke BAM UKUPNO - - - - - 121.906 121.906 Dati krediti i potraživanja od banaka 64.542-64.542 - - - 64.542 Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Dati krediti i potraživanja od komitenata Obračunata kamata i ostala finansijska imovina 10.171-10.171 - - 22.744 32.915 33.664 477.874 511.538 - - 461.833 973.371 1.640-1.640 133 11 3.782 5.566 Na dan 31. decembar 2018. EURO EURO Povezane EURO Total USD Ostale strane valute Finansijska imovina 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM Gotovina i ekvivalenti gotovine Obavezna rezerva kod Centralne banke 56.456-56.456 2.061 6.080 169.124 233.721 - - - - - BAM UKUPNO 119.055 119.055 Dati krediti i potraživanja od banaka 101.703-101.703 - - - 101.703 Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 10.383-10.383 - - 10.648 21.031 Dati krediti i potraživanja od komitenata Obračunata kamata i ostala finansijska imovina Ukupno finansijska imovina Finansijske obaveze 35.667 465.634 501.301 - - 435.889 937.190 187-187 21 4 4.703 4.915 204.396 465.634 670.030 2.082 6.084 739.419 1.417.615 Ukupno finansijska imovina 131.601 477.874 609.475 5.744 10.803 838.595 1.464.617 Tekući računi i depoziti banaka 23.745-23.745 26.997 782 3.713 55.237 Finansijske obaveze Tekući računi i depoziti banaka 5.358-5.358 5.605 2.160 466 13.589 Tekući računi i depoziti komitenata 438.456-438.456 23.644 10.176 770.461 1.242.737 Uzeti krediti i subordinirani dug 9.779-9.779 - - - 9.779 Obračunata kamata i ostale finansijske obaveze 3.132-3.132 271 37 18.935 22.375 Ukupno finansijske obaveze 456.725 0 456.725 29.520 12.373 789.862 1.288.480 Neto devizna pozicija (325.124) 477.874 152.750 (23.776) (1.570) 48.733 176.137 Banka neto deviznom pozicijom upravlja na način da u svom portfelju ima i derivate koji se vežu za strane valute i isti se evidentiraju u vanbilansnoj evidenciji. Tekući računi i depoziti komitenata Uzeti krediti i subordinirani dug Obračunata kamata i ostale finansijske obaveze Ukupno finansijske obaveze 467.883-467.883 21.803 8.119 647.993 1.145.798 29.342 6.454 - - 29.342 - - - 29.342 6.454 47 544 16.769 23.814 534.022-534.022 48.847 9.445 662.876 1.254.191 Neto devizna pozicija (323.028) 465.634 142.606 (46.765) (3.361) 70.944 163.424 U svrhu stres scenarija, posmatrali smo kretanje valuta u zadnjih 365 dana, povećanje i smanjenja valuta, i uzimajući najveću dnevnu prmjenu za svaku valutu, uvećanu za 3 standardna odstupanja maksimalni gubitak kojem bi Banka mogla biti izložena na 31.12.2019. godine iznosi 10 hiljada BAM (2018.: 18 hiljada BAM). 4.2.2. Kamatni rizik Poslovanje Banke je pod uticajem rizika promjene kamatnih stopa, u onoj mjeri u kojoj kamatonosna aktiva i obaveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim trenucima ili u različitim iznosima. Većina datih kredita pravnim licima i stanovništvu su sa varijabilnom kamatnom stopom. Varijabilna kamatna stopa sa kojom su ugovoreni ovi krediti podliježe usklađivanju dva puta godišnje i to prateći kretanje indikatora koji mogu utjecati na promjenu kamatne stope. 90 91

Kamatna osjetljivost imovine i obaveza Dolje prikazana tablica daje kratak prikaz izloženosti Banke kamatnom riziku na kraju godine. Sredstva i obaveze Banke su u tabeli prikazani po knjigovodstvenoj vrijednosti i kategorizovane prema ranijem od ugovorenih datuma dospijeća ili ugovorenih promjena kamatne stope. 31. decembar 2018. Beskamatno Manje od 1 mjeseca Od 1 do 3 mjeseca Od 3 mjeseca do 1 godine 000 BAM Od 1 do 5 godina Preko 5 godina UKUPNO Fiksna kamatna stopa 31. decembar 2019. Finansijska imovina Gotovina i ekvivalenti gotovine Obavezna rezerva kod Centralne banke Dati krediti i potraživanja od banaka Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Dati krediti i potraživanja od komitenata Obračunata kamata i ostala finansijska imovina Ukupno finansijska imovina Tekući računi i depoziti banaka Tekući računi i depoziti komitenata Uzeti krediti i subordinirani dug Obračunata kamata i ostale finansijske obaveze Ukupno finansijske obaveze Beskamatno Manje od 1 mjeseca Od 1 do 3 mjeseca Od 3 mjeseca do 1 godine 000 BAM Od 1 do 5 godina Preko 5 godina UKUPNO Fiksna kamatna stopa 47.533 218.784 - - - - 266.317 1.407-121.906 - - - - 121.906 - - 64.542 - - - - 64.542 64.542 988-10.171 3.595 14.360 3.801 32.915 32.567 7.557 106.987 26.925 561.502 190.545 79.855 973.371 537.169 5.566 - - - - - 5.566-61.644 512.219 37.096 565.097 204.905 83.656 1.464.617 635.685-11.662 1.927 - - - 13.589 13.589 545.078 15.494 37.130 181.036 424.817 39.182 1.242.737 1.182.170-9.779 - - - - 9.779-22.375 - - - - - 22.375-567.453 36.935 39.057 181.036 424.817 39.182 1.288.480 1.195.759 Finansijska imovina Gotovina i ekvivalenti gotovine Obavezna rezerva kod Centralne banke Dati krediti i potraživanja od banaka Finansijska imovina raspoloživa za prodaju Dati krediti i potraživanja od komitenata Obračunata kamata i ostala finansijska imovina Ukupno finansijska imovina Tekući računi i depoziti banaka Tekući računi i depoziti komitenata Uzeti krediti i subordinirani dug Obračunata kamata i ostale finansijske obaveze Ukupno finansijske obaveze 41.118 192.603 - - - - 233.721 2.413-119.055 - - - - 119.055 - - 101.703 - - - - 101.703 101.703 21.031 - - - - 21.031 19.749-114.110 81.298 118.665 338.844 284.273 937.190 492.987 4.915 - - - - - 4.915-46.033 548.502 81.298 118.665 338.844 284.273 1.417.615 616.852-49.867 5.370 - - - 55.237 55.105 530.968 24.745 69.327 184.274 310.492 25.992 1.145.798 1.145.798 23.814-2.794 24.448 2.101 - - 29.342 - - - - - - 23.814-554.782 77.406 99.145 186.347 310.492 25.992 1.254.191 1.129.839 Kamatni rizik (508.749) 471.096 (17.847) (67.709) 28.352 258.281 163.424 (584.051) Kamatni rizik (505.809) 475.284 (1.961) 384.061 (219.912) 44.474 176.137 (560.074) 92 93

Sljedeća tabela prikazuje osjetljivost na moguću promjenu kamatnih stopa (uz sve ostale pokazatelje nepromijenjene) i uticaj na sveobuhvatnu dobit. Osjetljivost na bilans uspjeha je efekat uticaja pretpostavljenih promjena kamatnih stopa (+/- 100 bp i +/-200 bp) na godišnji račun dobiti i gubitka. Na temelju referentnih kamatnih stopa za netrgovinsku finansijsku imovinu i finansijske obaveze koje se drže na dan 31. decembra. Osjetljivost kapitala se računa procjenom svih kamatno osjetljivih pozicija banke na dan 31. decembra uz uticaj pretpostavljenih promjena kamatnih stopa. Ukupna osjetljivost kapitala temelji se na pretpostavkama da postoje paralelni pomaci krivulje prinosa. Pozicije referentnih kamatnih stopa su mapirane na slijedeći datum promijene kamatne stope. Pozicije s fiksnom kamatnom stopom su raspoređene po dospijeću instrumenta, a pozicije sa varijabilnom kamatnom stopom se mapiraju temeljem historijskih predpostavki. Kamatna stopa za valutu Povećanje/(smanjenje) u postotnim poenima 2019. Utjecaj na bilans uspjeha 2019. hiljade BAM Utjecaj na kapital 2019. hiljade BAM EUR 100/(100) (2.629)/2.629 (1593)/1593 EUR 200/(200) 5.258/(5.258) (3.185)/3.185 BAM 100/(100) 4.541/(4.541) 1.186/(1.186) BAM 200/(200) 9.083/(9.083) 2.371/(2.371) 4.3. Rizik likvidnosti Rizik likvidnosti nastaje u finansiranju aktivnosti Banke i u upravljanju pozicijama. Vezano uz rizik likvidnosti Banka vodi svoje operacije u skladu sa relevantnim odlukama i internim politikama usmjerenim na održavanje rezervi likvidnosti, harmonizaciju sredstava i obaveza sa indikatorima i limitima likvidnosti. Banka ima pristup različitim izvorima finansiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenata uključujući različite vrste depozita građana i pravnih lica, uzete kredite i depozite od finansijskih institucija i dionički kapital. Navedeno povećava fleksibilnost izvora finansiranja, ograničava ovisnost o bilo kojem pojedinačnom izvoru i općenito umanjuje trošak finansiranja. Tabela u nastavku prikazuje preostale ugovorne ročnosti Bančine imovine i obaveza na dan 31. decembra 2019. godine i 2018. godine. 31. decembar 2019. Finansijska imovina Gotovina i ekvivalenti gotovine Obavezna rezerva kod Centralne banke Dati krediti i potraživanja od banaka Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Manje od 1 mjeseca Od 1 do 3 mjeseca Od 3 mjeseca do 1 godine Od 1 do 5 godina Preko 5 godina UKUPNO 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 266.317 - - - - 266.317 121.906 - - - - 121.906 64.542 - - - - 64.542-10.171 3.595 14.360 4.789 32.915 OSTALO 100/(100) (126)/126 (343)/343 OSTALO 200/(200) 251/(251) (685)/685 Kamatna stopa za valutu Povećanje/(smanjenje) u postotnim poenima 2018. Utjecaj na bilans uspjeha 2018. hiljade BAM Utjecaj na kapital 2018. hiljade BAM EUR 100/(100) (2.660)/2.660 (982)/982 EUR 200/(200) 5.319/(5.319) (1.964)/1.964 BAM 100/(100) 3.717/(3.717) 31/(31) BAM 200/(200) 7.434/(7.434) 62/(62) OSTALO 100/(100) (38)/38 (250)/250 OSTALO 200/(200) 76/(76) (500)/500 Dati krediti i potraživanja od komitenata Obračunata kamata i ostala finansijska imovina Ukupno finansijska imovina Finansijske obaveze Tekući računi i depoziti banaka Tekući računi i depoziti komitenata Uzeti krediti i subordinirani dug Obračunata kamata i ostale finansijske obaveze Ukupno finansijske obaveze Neusklađenost ročne strukture 107.247 78.210 230.042 370.089 187.783 973.371 5.566 - - - - 5.566 565.578 88.381 233.637 384.449 192.572 1.464.617 11.662 1.927 - - - 13.589 560.578 36.562 181.604 424.811 39.182 1.242.737 9.779 - - - - 9.779 14.421 2.897 1.447 3.393 217 22.375 596.440 41.386 183.051 428.204 39.399 1.288.480 (30.862) 46.995 50.586 (43.755) 153.173 176.137 94 95

31. decembar 2018. Finansijska imovina Gotovina i ekvivalenti gotovine Obavezna rezerva kod Centralne banke Manje od 1 mjeseca Dati krediti i potraživanja od banaka 101.703 Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 21.031 Dati krediti i potraživanja od komitenata Obračunata kamata i ostala finansijska imovina Ukupno finansijska imovina Od 1 do 3 mjeseca Od 3 mjeseca do 1 godine Od 1 do 5 godina Preko 5 godina UKUPNO 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 233.721 - - - - 233.721 119.055 - - - - 119.055 - - - - 101.703 - - - - 21.031 77.967 100.507 207.388 383.988 167.340 937.190 4.915 - - - - 4.915 558.392 100.507 207.388 383.988 167.340 1.417.615 Budući novčani tokovi po finansijskim obavezama Tabela u nastavku prikazuje ukupno očekivani odliv po finansijskim obavezama, projeciran od strane Banke te uključuje finansijske obaveze na dan 31. decembra 2019. i na dan 31. decembra 2018. godine i očekivane buduće kamate. Na dan 31. decembra 2019. Finansijske obaveze Tekući računi i depoziti banaka Tekući računi i depoziti komitenata Uzeti krediti i subordinirani dug Ukupno očekivani odliv Manje od 1 mjeseca 1 do 3 mjeseca Ukupno očekivani odliv 3 mj. do 1 godine 1 do 5 godina Preko 5 godina UKUPNO Knjigovodstvena vrijednost 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 11.664 1.927 - - - 13.591 13.589 560.616 36.612 182.185 434.780 44.192 1.258.385 1.242.737 9.779 - - - - 9.779 9.779 582.059 38.539 182.185 434.780 44.192 1.281.755 1.266.105 Finansijske obaveze Tekući računi i depoziti banaka Tekući računi i depoziti komitenata Uzeti krediti i subordinirani dug Obračunata kamata i ostale finansijske obaveze Ukupno finansijske obaveze Neusklađenost ročne strukture 49.867 5.370 - - - 55.237 530.973 77.342 186.277 325.935 25.271 1.145.798 2.794 837 14.669 11.042-29.342 17.100 859 1.947 3.621 287 23.814 600.734 84.408 202.893 340.598 25.558 1.254.191 (42.342) 16.099 4.495 43.390 141.782 163.424 Na dan 31. decembra 2018. Finansijske obaveze Tekući računi i depoziti banaka Tekući računi i depoziti komitenata Uzeti krediti i subordinirani dug Manje od 1 mjeseca 1 do 3 mjeseca Ukupno očekivani odliv 3 mj. do 1 godine 1 do 5 godina Preko 5 godina UKUPNO Knjigo- vodstvena vrijednost 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 49.867 5.382 - - - 55.249 55.237 538.973 77.546 187.582 340.729 25.721 1.170.551 1.145.798 2.800 837 15.384 12.589-31.610 29.342 Ukupno očekivani odliv 591.640 83.765 202.966 353.318 25.721 1.257.410 1.230.377 96 97

4.4. Dospijeće vanbilansnih stavki (a) Kreditne obaveze Ročnost ugovornih iznosa vanbilansnih pozicija Banke prikazani su u donjoj tablici. (b) Finansijske garancije i akreditivi Finansijske garancije i akreditivi su također prikazani u narednoj tablici po najranijem ugovorenom datumu dospijeća. Na dan 31. decembra 2019. Ne kasnije od 1 godine 1 do 5 godina Preko 5 godina UKUPNO 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM Kreditne obaveze 68.584 12.137 48 80.769 Finansijske garancije i akreditivi 80.266 38.885 6.862 126.013 Ukupno 148.850 51.022 6.910 206.782 Na dan 31. decembra 2018. Ne kasnije od 1 godine 1 do 5 godina Preko 5 godina UKUPNO 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM Kreditne obaveze 66.877 22.467-89.344 Finansijske garancije i akreditivi Obaveze operativnog najma 107.439 15.931 736 124.106 3.203 8.394-11.597 Ukupno 177.519 46.792 736 225.047 4.5 Operativni rizik Operativni rizik predstavlja mogućnost nastanka gubitaka za Banku i negativnih efekata na kapital Banke zbog neadekvatnih internih sistema, procedura i kontrola, slabosti i propusta u izvršavanju poslovnih aktivnosti, nezakonitih radnji i vanjskih događaja koji Banku mogu izložiti gubitku. Obzirom da je prema navedenom, Banka izložena operativnim rizicima u svim svojim aktivnostima. Banka je uspostavila i odgovarajući sistem upravljanja operativnim rizikom. Upravljanje operativnim rizikom vrši se u skladu sa zahtjevima Agencije za bankarstvo FBiH i standardima Sberbank. Politike za upravljanje operativnim rizikom usvojene od strane Nadzornog Odbora predstavljaju krovni dokument sistema upravljanja operativnim rizikom. Upravljanje rizicima i kontrola rizika uključuje mjere podizanja svijesti o riziku, pripremu risk mapa, implementaciju procjena rizika, planski sistem ranog upozorenja kao i prikupljanje podataka. Neki od alata koji se koriste su podizanja svijesti o riziku, implementacija samoprocjene rizika i kontrola (RCSA), planski sistem ranog upozoravanja (KRI), kao i sveobuhvatno prikupljanje podataka o događajima. Prikupljanje i detaljno dokumentovanje podataka o realizovanim događajima koji se smatraju operativnim rizikom vrši se putem posebne baze podataka. Nadzorni odbor, Uprava Banke i odbor za upravljanje rizicima Banke redovno razmatraju izvještaje o operativnim rizicima kojima je Banka izložena. U oblasti upravljanja kontinuitetom poslovanja Banka je pored Plana oporavka ( Disaster Recovery Plan ) usvojila i Plan za vanredne situacije ( Business Continuity Plan ), čiji je osnovni cilj osiguranje kontinuiranog rada Banke u slučaju nastanka ozbiljnih poremećaja u poslovanju uzrokovanih situacijama koje su van kontrole Banke. 4.6 Fer vrijednost finansijske imovine i obaveza Fer vrijednost predstavlja iznos za koji se neka imovina može razmijeniti ili obaveza izmiriti između obaviještenih i voljnih stranaka u uobičajenim tržišnim uslovima. Gdje su informacije dostupne, fer vrijednosti se zasnivaju na tržišnim cijenama. Međutim, za značajan dio finansijskih instrumenata Banke ne postoje lako dostupne tržišne cijene. U uslovima kada tržišne cijene nisu lako dostupne, fer vrijednost se procjenjuje korištenjem modela diskontovanih novčanih tokova ili ostalim prikladnim tehnikama određivanja cijena. Promjene u pripadajućim pretpostavkama, uključujući diskontne stope i procijenjene buduće novčane tokove, značajno utiču na procjene. Zato se izračunate fer tržišne procjene možda ne mogu realizirati pri prodaji finansijskih instrumenata u tekućem periodu, posebno uzimajući u obzir utjecaj globalne finansijske krize i nedostatka likvidnog tržišta u Bosni i Hercegovini. Gotovina i ekvivalenti gotovine, krediti i potraživanja od banaka Za neto knjigovodstvene vrijednosti gotovine i stanja na računima kod banaka se općenito smatra da su približne njihovim fer vrijednostima jer se radi o plasmanima s vrlo kratkim dospijećem. Krediti i potraživanja od komitenata Fer vrijednost kredita s fiksnom kamatnom stopom procjenjuje se diskontovanjem novčanih tokova primjenom trenutnih važećih kamatnih stopa na kredite sličnih uslova i obilježja. S obzirom da Banka ima mali iznos ukupnog kreditnog portfolia sa fiksnom kamatnom stopom i dugoročnim datumom dospijeća, fer vrijednost zajmova i potraživanja ne razlikuje se značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti. Fer vrijednosti kredita s varijabilnim prinosom, a čija cijena se redovno preispituje i kod kojih nisu zapažene značajne promjene u kreditnom riziku, uglavnom su približne knjigovodstvenim iznosima i izračunavaju se na temelju analize diskontovanih novčanih tokova primjenom kamatnih stopa uvećanih za maržu kreditnog rizika, kako bi se uvažio uticaj specifičnog kreditnog rizika protustrane na vrednovanje. Depoziti komitenata Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viđenju na dan izvještavanja. Procijenjena fer vrijednost depozita sa fiksnim dospjećem i sa promjenjivom kamatnom stopom temelji se na diskontovanim novčanim tokovima prema trenutno važećim kamatnim za depozite sličnog preostalog dospijeća, a približna je knjigovodstvenom iznosu na datum izvještavanja. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti. Uzimajući u obzir prosječne tržišne kamatne stope na depozite pravnih osoba 1,07% i građana 0,95% (2018.:pravna lica 1,53% i građani 1,18%) i uvažavajući posljednja događanja na tržištu, očekivani budući novčani tokovi na dugoročne depozite pravnih i fizičkih lica s fiksnom kamatnom stopom su diskontirani na sadašnju vrijednost. 98 99

U tabeli u nastavku prikazana je knjigovodstvena vrijednost i fer vrijednost depozita komitenata: Tekući računi i depoziti komitenata Uzeti krediti i depoziti banaka Knjigovodstvena Vrijednost Fer vrijednost 31.12.19. 31.12.18. 31.12.19. 31.12.18. 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 1.242.737 1.145.798 1.253.612 1.152.644 Fer vrijednost uzetih kredita sa varijabilnom kamatnom stopom koja se redovno mijenja, sa neznatnom promjenom kreditnog rizika približno predstavlja njihovu knjigovodstvenu vrijednost. Fer vrijednost uzetih kredita sa fiksnom kamatnom stopom određuje se analizom diskontovanih budućih novčanih tokova, koristeći kamatnu stopu koja se trenutno nudi za kredite sa sličnim uslovima i dužnicima sa sličnim kreditnim bonitetom. Fer vrijednost uzetih kredita se ne razlikuje značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti. Za neto knjigovodstvene vrijednosti depozita banaka se općenito smatra da su približne njihovim fer vrijednostima jer se radi o izvorima s vrlo kratkim dospijećem. Subordinirani dug vezan je za promjenjivu kamatnu stopu, glavnica se vraća na kraju u cijelosti, a fer vrijednost duga izračunava se diskontovanjem uz primjenu trenutne vrijednosti euribora u trenutku izračuna. Na izvještajni datum nema značajne razlike između fer vrijednosti i knjigovodstvene vrijednosti. Fer vrijednost finansijske imovine i finansijskih obaveza Banke koje se ne mjere po fer vrijednosti na ponavljajućoj osnovi: Finansijska imovina Dati krediti i potraživanja od banaka Dati krediti i potraživanja od komitenata Ostala finansijska imovina (obračunata kamata i ostala aktiva) Nivo fer vrijednosti Knjigovodstvena vrijednost 31. decembar 2019. 31. decembar 2018. Fer vrijednost Knjigovodstvena vrijednost Fer vrijednost Nivo 3 64.542 64.542 101.703 101.703 Nivo 3 973.371 973.371 937.190 937.190 Nivo 3 5.566 5.566 4.915 4.915 Ukupno 1.043.479 1.043.479 1.043.808 1.043.808 Finansijske obaveze Tekući računi i depoziti banaka Tekući računi i depoziti komitenata Obaveze po uzetim kreditima i subordinisani dug Nivo 3 13.589 13.589 55.237 55.237 Nivo 3 1.242.737 1.253.612 1.145.798 1.152.644 Nivo 3 9.779 9.779 29.342 29.342 Ostale finansijske obaveze (obračunata kamata i ostale obaveze) Nivo 3 22.375 22.375 23.813 23.813 Ukupno 1.288.480 1.299.355 1.254.190 1.261.036 4.7. Upravljanje kapitalom Ciljevi Banke za upravljanje kapitalom (kapital za ovu svrhu je širi pojam od dioničarskog kapitala prikazanog u izvještaju o financijskom položaju) su sljedeći: udovoljavati kapitalnim zahtjevima regulatora bankovnog tržišta u lokalnom okruženju; očuvati sposobnost Banke da nastavi svoje neograničeno poslovanje, tako da može nastaviti s osiguravanjem povrata za dioničare i koristi za druge sudionike; i održati snažnu kapitalnu poziciju koja bi mogla podržati razvoj njezinih poslovnih aktivnosti. U skladu s Odlukom o izračunu kapitala banke (Sl. novine FbiH br 81/17), Banka će u svakom trenutku ispunjavati sljedeće minimalne kapitalne zahtjeve: Omjer redovnog dioničkog kapitala od 6,75% (stopa CET1), kao omjer redovnog dioničkog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku, Omjer dioničkog kapitala od 9% (stopa T1), kao omjer dioničkog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku i Omjer regulatornog kapitala od 12%, kao omjer regulatornog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku. 100 101

Temeljem iste, regulatorni kapital Banke predstavlja zbir osnovnog kapitala i dopunskog kapitala, nakon regulatornih prilagodbi, kako slijedi: Stub 1 je zbir stavki redovnog dioničkog kapitala (CET1) nakon regulatornih prilagodbi i stavki dodatnog temeljnog kapitala (AT1) nakon regulatornih prilagodbi. Stub 2 je zbroj instrumenata kapitala, subordiniranih dugova, općih rezervi za kreditne gubitke i drugih stavki dodatnog kapitala nakon odbitka za usklađenost s propisima, koji ne može biti veći od jedne trećine osnovnog kapitala. Iznos nedostajućih rezervi za kreditne gubitke prema regulatornim zahtjevima predstavlja odbitnu stavku u izračunu osnovnog kapitala. 31.12.2019. 31.12.2018. Regulatorni kapital 160.342 152.445 Ponderisana izloženost kreditnom riziku 849.104 853.437 Izloženost valutnom riziku 43.038 376 Izloženost operativnom riziku 117.239 110.903 Ukupna izloženost riziku 1.009.381 964.716 Omjer redovnog dioničkog kapitala 15,89% 14,50% Omjer osnovnog kapitala 15,89% 14,50% Omjer regulatornog kapitala 15,89% 15,80% Omjer redovnog dioničkog kapitala uključujući usklade iz Tier 2 7,75% 12,30% Omjer osnovnog kapitala uključujući usklade iz Tier 2 10,34% 6,90% Omjer regulatornog kapitala uključujući usklade iz Tier 2 13,78% 9,30% Minimalna stopa adekvatnosti kapitala prema novim propisima Agencije iznosi 12% + 2,5% zaštitnog sloja te ukupno iznosi 14,5% počevši od 2018. godine. U oba perioda Banka je bila iznad minimalnih zahtjeva. 5. Računovodstvene procjene i prosudbe u primjeni računovodstvenih politika Uprava upotrebljava procjene i pretpostavke o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i prosudbe o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene redovno se provjeravaju, a zasnivaju se na historijskom iskustvu i ostalim faktorima poput očekivanog toka budućih događaja koji se može realno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali uprkos tome neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti procjena. Procjena umanjenja vrijednosti kreditnog portfolia Banke, predstavlja najznačajniji izvor neizvjesnosti procjena. Ti i ostali ključni izvori neizvjesnosti procjene, koji imaju značajan rizik uzrokovanja materijalnih usklađenosti knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza u narednoj finansijskoj godini, opisani su u nastavku. Umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja Banka kontinuirano prati kreditnu sposobnost svojih komitenata. Potreba za umanjenjem vrijednosti bilansne i izvanbilansne izloženosti Banke kreditnom riziku, procjenjuje se mjesečno. Gubici od umanjenja vrijednosti uglavnom se priznaju u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost zajmova pravnim osobama i građanima, te kao rezervacije za obaveze i troškove koje proizlaze iz vanbilansne izloženosti komitentima, uglavnom u vidu neiskorištenih okvirnih kredita, garancija i akreditiva, te kao rezervacije za obračunatu kamatu i ostalu aktivu. Umanjenja vrijednosti se također razmatraju za kreditnu izloženost bankama te za ostalu imovinu koja se ne vodi po fer vrijednosti te gdje primarni rizik umanjenja nije kreditni rizik. Banka procjenjuje umanjenje vrijednosti na pojedinačnoj osnovi za sve izloženosti gdje postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti. Imovina koja nije materijalno značajna procjenjuje se na grupnoj (portfolio) osnovi za umanjenje. Banka procjenjuje gubitke od umanjenja vrijednosti na temelju 12-mjesečnog očekivanog kreditnog gubitka odnosno očekivanog kreditnog gubitka tokom životnog vijeka. Umanjenje vrijednsti Bilješka 31.12.2019 31.12.2018 Dati krediti i potraživanja od klijenata 000 BAM 000 BAM 18 58.168 64.809 Obračunata kamata i ostala imovina Rezervisanja za vanbilansnu izloženost 19 504 531 29 756 1.279 59.428 66.619 Pored umanjenja vrijednosti izračunatog i priznatog u skladu sa MSFI, Banka također obračunava umanjenje vrijednosti u skladu sa propisima Agencije, dok se višak rezervacija 102 103

obračunatih u skladu s propisima Agencije u odnosu na rezervacije za umanjenje vrijednosti izračunate u skladu sa MSFI. koristi pri izračunu adekvatnosti kapitala. Tabela u nastavku prikazuje umanjenje vrijednosti izračunato u skladu sa zahtjevima Agencije: Sažetak umanjenja vrijednosti 31.12.2019. 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM Dati krediti i potraživanja od komitenata 66.251 84.227 Rezervisanja za vanbilansnu kreditnu izloženost 4.280 6.902 70.531 91.719 Regulatorne rezerve formirane iz dobiti za kreditne gubitke na dan 31. decembra: Umanjenje vrijednosti u skladu sa propisima Agencije 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM 70.531 91.719 Kako bi utvrdila je li došlo do značajnog povećanja kreditnog rizika, Banka uspoređuje rizik neplaćanja koji se dogodio tokom vijeka trajanja finansijskog instumenta na kraju izvještajnog perioda sa rizkom neplaćanja na datum početnog priznavanja. Ukoliko se 10% zajmova i potraživanja od klijenata klasifikovanim u Fazu 1 na 31. decembar 2019. godine mjeri primjenom cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka (za Fazu 2), očekivani gubitak od umanjenja vrijednosti bi bio veći za 5.452 hiljade BAM (31. decembra 2018.: veći za 975 hiljada BAM). b) Porezi Banka priznaje poreznu obavezu u skladu s poreznim propisima Federacije Bosne i Hercegovine. Porezne prijave odobravaju porezna tijela koja su nadležna za provođenje naknadne kontrole poreznih obaveznika. c) Regulatorni zahtijevi Agencija za Bankarstvo FBiH je ovlaštena da vrši inspekciju poslovanja Banke i zahtijeva izmjene knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, u skladu sa važećom regulativom. Umanjenje vrijednosti u skladu sa MSFI 59.808 66.750 Višak na kraju godine 19.638 24.969 Višak na početku godine 10.614 24.815 Promjena u kapitalu (9.024) 154 Na dan 31. decembra 2019. godine kumulativni iznos viška potrebnog umanjenja vrijednosti u skladu sa propisima Agencije iznad potrebnog umanjenja vrijednosti u skladu sa MSFI je iznosio 19.638 hiljada BAM (2018.: 24.969 hiljada BAM). Razlika između početnog i završnog stanja za 2019. godinu je iznosila 9.024 hiljade BAM (2018.: 154 hiljade BAM). Banka uzima u obzir zajednički učinak nekoliko događaja kada ocjenjuje umanjenje te koristi iskustvo u procjeni u slučajevima kada su razmotreni podaci potrebni za procjenu umanjenja ograničeni. Krajem godine, bruto vrijednost umanjenih zajmova i potraživanja (neprihodujući krediti) te stope priznatih umanjenja izračunatih shodno MSFI bili su kako slijedi: 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Građani Ukupno Preduzeća Preduzeća Građani Ukupno Bruto izloženost Umanjenje vrijednosti Stopa umanjenja 27.571 27.152 54.723 36.268 31.544 67.812 (22.146) (22.125) (44.271) (26.951) (25.516) (52.467) 80,32% 81,49% 80,90% 74,31% 80,89% 77,37% Značajno povećanje kreditnog rizika 104 105

6. Prihod od kamata a. Raščlanjivanje po izvorima Ukupan prihod od kamata po metodi efektivne kamatne stope potiče iz sljedećih izvora: 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Građani 29.761 30.173 Preduzeća 22.125 22.889 Banke i druge finansijske institucije 1.931 1.662 53.817 54.724 b. Raščlanjivanje po proizvodima Ukupan rashod od kamata raščlanjuje se kako slijedi: 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Tekući računi i depoziti građana 6.562 7.211 Tekući računi i depoziti preduzeća i drugih organizacija Tekući računi i depoziti banaka i drugih finansijskih organizacija 2.694 4.460 2.829 1.573 Uzeti krediti 1.244 1.491 Ostalo 299 13 Prihod od kamata od banaka i drugih finansijskih institucija uključuje prihode po osnovu kamata na obaveznu rezervu kod Centralne banke. b. Raščlanjivanje po poslovima 8. Prihod od naknada i provizija 13.628 14.748 Prihodi od kamata raščlanjuju se po bankarskim poslovima kako slijedi: 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Krediti komitentima 53.087 54.066 Zatezne kamate 550 459 Plasmani i krediti drugim bankama 180 199 53.817 54.724 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Naknade po kartičnom poslovanju 4.420 1.479 Naknade po poslovima sa tekućim računima 3.668 3.277 Naknade po poslovima inozemnog platnog prometa 3.145 4.721 Naknade po poslovima unutrašnjeg platnog prometa 2.977 2.702 Naknade po poslovima izdavanjima garancija i akreditiva 2.900 2.914 Naknade po poslovima kupoprodaje deviza 1.236 1.239 Naknade po ostalim poslovima 3.467 3.912 7. Rashod od kamata a. Raščlanjivanje po primateljima Ukupan rashod od kamata raščlanjuje se po primateljima kako slijedi: 21.813 20.244 Naknade po ostalim poslovima uključuje različite naknade i provizije u vezi sa kreditiranjem, transakcijama s vrijednosnim papirima i drugim naknadama iz poslovanja sa pravnim i fizičkim licima. 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Građani 6.562 7.211 Preduzeća 2.694 4.460 Banke i druge finansijske institucije 4.073 3.064 Ostalo 299 13 13.628 14.748 106 107

9. Ostali prihodi a. Neto dobici od kupoprodaje valuta, te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza Neto dobici od kupoprodaje valuta (prodaja/ kupovina stranih valuta) b. Ostali prihodi 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM 3.483 3.308 3.483 3.308 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Prihodi od prodaje stečene imovine 1.308 293 Prihodi od osiguranja 457 - Prihod od zakupa 99 83 Ostali prihodi iz poslovanja 699 1.369 2.563 1.745 10. Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija mogu se prikazati kako slijedi: Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM - za kredite (bilješka 18) 13.938 13.486 za finansijske instrumente po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (bilješka 17) 333 (707) - za rezervisanja za vanbilans (bilješka 29) (523) (535) - za obračunatu kamatu i ostalu aktivu (bilješka 19) 45 71 - za sredstva iznad obavezne rezerve 27 - Prestanak priznavanja finansijske imovine po amortizovanom trošku 13.820 12.315 93 683 13.913 12.998 11. Troškovi zaposlenih 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Neto plate zaposlenih 8.942 9.147 Porezi i doprinosi 6.671 6.824 Topli obrok i prijevoz 985 981 Ostala dugoročna primanja zaposlenih 255 280 Ostalo 160 145 17.013 17.377 Troškovi zaposlenih uključuju 3.034 hiljada BAM (2018.: 3.095 hiljada BAM) obaveznih doprinosa za penziono osiguranje plaćenih Zavodu za penziono osiguranje. Doprinosi se računaju kao postotak bruto plate zaposlenih. Na dan 31. decembra 2019. godine Banka je imala 434 zaposlenih (31. decembra 2018.: 447 zaposlenih). Troškovi zaposlenih uključuju 857 hiljada BAM (2018.: 1.050 hiljada BAM) plaćenih naknada članovima Uprave. U navedene troškove uključeno je 197 hiljada BAM obaveznih doprinosa za penziono osiguranje plaćenih Zavodu za penziono osiguranje (2018.: 200 hiljada BAM). 12. Ostali troškovi 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Troškovi konsultantskih usluga 2.660 2.283 Troškovi osiguranja depozita 2.621 2.378 Administrativni troškovi 2.608 2.825 Troškovi održavanja 2.001 1.914 Servisne usluge 1.091 1.369 Troškovi marketinga 1.013 1.075 Najamnina 741 3.519 Troškovi komunikacija 627 651 Umanjenje vrijednosti stečene imovine 305 1.031 Premije osiguranja 205 232 Sudske i administativne takse 175 194 Negativna razlika na rashodovanim stalnim sredstvima 88 752 Naknade za povremene poslove 68 56 Ostali porezi 67 191 Donacije 10 3 Ostali troškovi 1.201 2.013 15.481 20.486 Ostali troškovi se uglavnom odnose na pojedine IT troškove, takse, jednokratne 108 109

troškova i redovne troškove filijala. 13. Trošak poreza na dobit Porez na dobit priznat u bilansu uspjeha sadrži tekući porez i odgođeni porez. Trenutna stopa poreza na dobiti iznosi 10% (2018.:10%). a. Troškovi poreza na dobit priznat u bilansu uspjeha 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM 14. Gotovina i ekvivalenti gotovine 31.12.2019. 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM Tekući računi kod drugih banaka 24.936 52.348 Žiro račun kod Centralne banke 197.539 140.255 Novac u blagajni 43.842 41.116 Instrumenti u postupku naplate - 2 Tekući porez 1.337 1.193 Odgođeni porez (bilješka 30) (104) (156) Ukupno trošak poreza na dobit 1.233 1.037 b. Dobit prije poreza 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Dobit prije poreza 11.501 8.409 Porez obračunat po stopi od 10% 1.150 841 Kapitalni gubici (14) (234) Porezno nepriznati troškovi i prihodi (71) (113) Porezno nepriznata rezervisanja i otpisi 168 543 Trošak poreza na dobit 1.233 1.037 Prosječna efektivna stopa poreza na dobit 10,72% 12,33% 266.334 233.721 Ispravka vrijednosti (17) - 266.317 233.721 Iznos gotovine i ekvivalenata gotovine ujedno predstavlja i novac i ekvivalente novca, za potrebe sastavljanja izvještaja o novčanom toku. 15. Obavezna rezerva kod Centralne banke Obavezna rezerva predstavlja iznos koji obavezno mora biti deponiran kod Centralne banke BiH ( Centralna banka ). Obvezna rezerva obračunava se na temelju odluke Centralne banke od 31.3.2016. godine, a na temelju preuzetih depozita i uzetih zajmova bez obzira na valutu u kojoj su sredstva iskazana. Period održavanja obavezne rezerve: od 21.12.2019. do 31.12.2019. Broj radnih dana u periodu: 7 u 000 BAM 1 Depozitna osnova za obračun obavezne rezerve 1.219.164 2 Stopa izdvajanja za obaveznu rezervu u % 10 3 Prosječna obavezna rezerva 121.916 4 Prosječna sredstva na računu rezervi kod CBBH 317.122 5 Iznos više od obavezne rezerve 195.206 6 Iznos manji od obavezne rezerve - Centralna banka obračunava naknadu na sredstva na računu rezervi kako slijedi: na iznos obavezne rezerve po stopi koja se utvrđuje na osnovu prosjeka kamatne stope koju je u istom periodu na tržištu ostvarila Centralna banka na prekonoćne depozite; na iznos sredstava iznad obavezne rezerve po stopi koja se utvrđuje na osnovi prosjeka kamatnih stopa koje je u istom razdoblju na tržištu ostvarila Centralna banka na depozite investirane do mjesec dana. 110 111

16. Dati krediti i potraživanja od banaka 31.12.2019. 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM Plasmani sa dospijećem do 1 mjesec 64.542 101.703 64.542 101.703 17. Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 31.12.2019. 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM Vlasničke vrijednosnice 988 988 Obveznice FBiH 20.656 9.660 Obveznice Republike Mađarske 10.171 10.383 Trezorski zapisi 1.100-32.915 21.031 Banka na dan 31. decembra 2018. godine ima sljedeće vlasničke vrijednosne papire: Sberbank a.d. Banja Luka (udio od 0,36%). Registar vrijednosnih papira (0,69%). Navedena vlasnička ulaganja ne kotiraju na aktivnom tržištu i vrednuju se po trošku na dan 31. decembra 2019. godine u ukupnom iznosu od 988 hiljada BAM (na dan 31. decembra 2018. godine iznosila je 988 hiljada BAM). Za ova ulaganja ne postoji aktivno tržište. Fer vrijednost ovih ulaganja ne odstupa značajno od knjigovodstvene vrijednosti. Banka na dan 31. decembra 2019. godine ima sljedeće dužničke vrijednosne papire: Mađarske obveznice koje je izdala Mađarska vlada nominalne vrijednosti 5.000 hiljada eura. Kamata na kupljene obveznice iznosi 3,875% godišnje, a dospijeće je 24. februara 2020. godine Obveznice izdane na temelju stare devizne štednje i ratnih potraživanja Federacije Bosne i Hercegovine nominalne vrijednosti 6.795 hiljada BAM. Kamata na kupljene obveznice iznosi 2,5% godišnje, a dospijeća su između 30. juna 2020. i 30. ljuna 2022. godine. Obveznice izdane od strane Federacije Bosne i Hercegovine kupljene u tri emisije i to respektivno: obveznice nominalne vrijednosti 3.850 hiljada BAM sa dospijećem 16.10.2026., obveznice nominalne vrijednosti 5.000 hiljada BAM sa dospijećem 13.11.2024., te obveznice nominalne vrijednosti 5.001 hiljada BAM sa dospijećem 04.12.2022. godine. Trezorske zapise izdane od strane Federacije Bosne i Hercegovine u nominalnom iznosu od 1.100 hiljada BAM sa dospijećem 23.07.2020. godine. Banka koristi sljedeću hijerarhiju za objavu fer vrijednosti finansijskih instrumenata: Nivo 1: kotirajuće (nekorigirane) cijene na aktivnim tržištima za identičnu imovinu i obaveze; Nivo 2: ostale tehnike kod kojih su svi podaci koji imaju značajan utjecaj na fer vrijednost vidljivi na tržištu, izravno ili neizravno; Nivo 3: tehnike koje koriste inpute koji nisu temeljeni na vidljivim tržišnim podacima a koji značajno utječu na fer vrijednost. Kretanje u očekivanim gubicima je prikazano ispod: 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM 1. januar (kapital) 295 997 Otpuštanje rezervi (bilješka 10) (102) (707) Dodatne rezerve 435 5 31. decembar 628 295 18. Dati krediti i potraživanja od komitenata a. Raščlanjivanje po poslovima Preduzeća 31.12.2019. 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM - u BAM i valutna klauzula 547.549 497.488 - u stranoj valuti 8.239 35.554 Ukupno preduzeća 555.788 533.042 Građani - u BAM i valutna klauzula 475.751 468.957 Ukupno građani 475.751 468.957 Ukupno bruto krediti 1.031.539 1.001.999 Rezervacije za umanjenje vrijednosti (58.168) (64.809) Ukupno neto krediti 973.371 937.190 Procenat rezervacije za umanjenje vrijednosti u odnosu na bruto kredite komitentima 5,64% 6,47% Obveznicama se aktivno trguje te ih je Banka svrstala u Nivo 1 za svrhe vrednovanja po fer vrijednosti. 112 113

b Kretanje u rezervisanjima za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti po kreditima komitentima, priznate u bilansu uspjeha, su kako slijedi: 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Stanje 1. januara 64.809 53.237 Ponovno mjerenje u skladu sa MSFI 9-6.631 Stanje 1. januara 64.809 59.868 Otpuštanje diskonta ( unwinding ) (Bilješka 10) (804) (1.324) Neto rashod u bilansu uspjeha (Bilješka 10) 14.030 13.486 Od toga povećanje rezervisanja 23.729 26.986 Od toga smanjenja rezervisanja (9.699) (13.500) Otpisana potraživanja (19.140) (4.033) U određenim okolnostima, imovina se preuzima nakon ovrhe nad kreditima koji su u kašnjenju. Preuzeta imovina vrednuje se po nižoj od knjigovodstvene vrijednosti i fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje i iskazuje se u okviru Ostale imovine. Namjera Banke je prodati preuzetu imovinu u prikladnom komercijalnom trenutku (ta imovina je preuzeta u odnosu na nedospjele kredite). Otkupljena imovina prodaje se u najkraćem mogućem roku, a prihod se koristi za smanjenje preostale zaduženosti. Kretanje stečene imovine: 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Stanje na početku perioda 1.450 2.573 Uknjižena stečene imovine - 559 Prodaja stečene imovine (324) (651) Umanjenje vrijednosti stečene imovine (305) (1.031) Stanje na kraju perioda 821 1.450 Smanjenja stanja rezervisanja za po kreditima po kojima je Banka preuzela nekretnine (727) (3.188) Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti po obračunatoj kamati i ostaloj aktivi, priznate u bilansu uspjeha, su kako slijedi: Stanje 31. decembra 58.168 64.809 19. Obračunata kamata i ostala aktiva 31.12.2019. 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM Nefinansijska aktiva Imovina stečena po nenaplaćenim kreditima 821 1.450 Unaprijed plaćeni troškovi 345 272 Sitan inventar 204 270 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Stanje 1. januara 531 1.455 Ponovno mjerenje u skladu sa MSFI 9 - (995) Stanje 1. januara 531 460 Neto rashod/(prihod) u bilansu uspjeha (Bilješka 10) 45 71 Otpisi (72) - Stanje 31. decembra 504 531 Ukupno nefinansijska aktiva 1.370 1.992 Obračunata kamata i finansijska aktiva Potraživanja po kreditnim karticama 1.472 1.734 Ostala potraživanja 3.509 1.492 Potraživanja od naknada 448 604 Ostala finansijska imovina 641 2 Ukupno obračunata kamata finansijska aktiva 6.070 5.446 Umanjenje vrijednosti (504) (531) Ukupno obračunata kamata i finansijska aktiva 5.566 4.915 Ukupno obračunata kamata i ostala aktiva 6.936 6.907 114 115

20. Ulaganja u nekretnine 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Nabavna vrijednost Stanje na dan 1. januara 1.506 3.416 Otuđenja (1.377) (1.250) Umanjenje vrijednosti - (660) Stanje na dan 31. decembra 129 1.506 Akumulirana amortizacija i umanjenje vrijednosti Stanje na dan 1. januara 386 346 Trošak za godinu 23 63 Otuđenje (403) (23) Stanje na dan 31. decembra 6 386 Stanje na dan 1. januara 2018. 3.779 8.825 9.006 9.562-31.172 Povećanja - - - 1.399 1.399 Transferi - 96 291 237 (624) - Otuđenja i otpisi (715) (12) (1.307) (1) - (2.035) Stanje na dan 31. decembra 2018. Amortizacija Stanje na dan 1. januara 2019. 3.064 8.909 7.990 9.798 775 30.536 408 7.809 6.281 5.916-20.414 Trošak za godinu 69 710 503 563-1.845 Otuđenja i otpisi - - (793) - - (793) Stanje na dan 31. decembra 2019. 477 8.519 5.991 6.479-21.466 Neto knjigovodstvena vrijednost Na dan 1. januara 1.120 3.070 Na dan 31. decembra 123 1.120 Uprava smatra da fer vrijednost ulaganja u nekretnine, izračunata prema sadašnjim cijenama za slične nekretnine na sličnoj lokaciji i u sličnom stanju kao što je nekretnina Banke klasifikovana u poziciju ulaganja u nekretnine ne odstupa značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti. 21. Nekretnine i oprema Trošak nabave Stanje na dan 1. januara 2019. Zgrade Računari Uredska oprema i motorna vozila Ulaganja u tuđu imovinu Sredstva u pripremi Ukupno 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 3.064 8.909 7.990 9.798 775 30.536 Povećanja - - - - 651 651 Transferi - 390 122 113 (625) - Otuđenja i otpisi - - (830) - (830) Stanje na dan 1. januara 2018. 346 6.842 7.093 5.286-19.567 Trošak za godinu 72 975 495 631-2.173 Otuđenja i otpisi (10) (8) (1.307) (1) - (1.326) Stanje na dan 31. decembra 2018. Neto knjigovodstvena vrijednost Stanje na dan 31. decembra 2018. Stanje na dan 31. decembra 2019. 408 7.809 6.281 5.916-20.414 2.656 1.100 1.709 3.882 775 10.122 2.587 780 1.291 3.432 801 8.891 Na dan 31.12.2019. vrijednost imovine koja je u upotrebi, a u potpunosti je amortizovana do 31.12.2019. godine, iznosi 22.650 hiljada BAM. Na dan 31.12.2018. vrijednost imovine koja je u upotrebi, a u poptunosti je amortizovana do 31.12.2018. godine iznosi 19.124 hiljada BAM. Stanje na dan 31. decembra 2019. 3.064 9.299 7.282 9.911 801 30.357 116 117

22. Nematerijalna imovina Trošak nabave Softver Sredstva u pripremi Ukupno 000 BAM 000 BAM 000 BAM Stanje na dan 1. januara 2019. 12.904 840 13.744 Povećanja - 1.213 1.213 Transferi 1.377 (1.377) - Stanje na dan 31. decembra 2019. 14.281 676 14.957 23. Imovina sa pravom korištenja U izvještaju o finansijskom položaju prikazana je zasebna linija za stavku imovina s pravom korištenja, koja se sastoji iz sljedećeg: Imovina s pravom korištenja (po klasama imovine): 31.12.2019. 01.01.2019. 000 BAM 000 BAM Zgrade 6.831 8.583 Bankomati 1.205 1.799 Vozila 381 581 8.417 10.963 Stanje na dan 1. januara 2018. 12.506 573 13.079 Povećanja - 665 665 Transferi 398 (398) - Stanje na dan 31. decembra 2018. 12.904 840 13.744 Amortizacija Stanje na dan 1. januara 2019. 10.846-10.846 Trošak za godinu 1.133-1.133 Zgrade Bankomati Vozila Ukupno 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM Stanje na dan 31. decembar 2018. - - - - MSFI 16 usklađenje - - - - Stanje na dan 1. januar 2019. 8.583 1.799 581 10.963 Povećanja novi ugovori o najmu 278 43-321 Otkazivanje ugovora o najmu - - 33 33 Ponovno mjerenje 417 (239) (5) 173 Amortizacija (2.447) (398) (228) (3.073) Stanje na dan 31. decembar 2019. 6.831 1.205 381 8.417 Stanje na dan 31. decembra 2019. 11.979-11.979 Stanje na dan 1. januara 2018. 9.679-9.679 Trošak za godinu 1.167-1.167 Stanje na dan 31. decembra 2018. 10.846-10.846 Neto knjigovodstvena vrijednost Stanje na dan 31. decembra 2018. 2.058 840 2.898 Stanje na dan 31. decembra 2019. 2.302 676 2.978 Sljedeći su iznosi priznati u izvještaju o dobiti ili gubitku: 2019. 2018. 000 BAM 000 BAM Trošak amortizacije za imovinu s pravom korištenja (po klasama imovine) Zgrade 2.447 - Bankomati 398 - Vozila 228-3.073-118 119

24. Tekući računi i depoziti banaka 31.12.2019. 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM Tekući računi - u stranoj valuti 6.913 213 - u BAM 466 27.759 Oročeni depoziti - u stranoj valuti 6.210 3.500 - u BAM - 23.765 26. Uzeti krediti i subordinirani dug Uzeti krediti Kamatna stopa Dospijeće 31.12.2019. 31.12.2018. Europska Banka za obnovu i razvoj ( EBRD ) European Fund for South East Europe (EFSE) 000 BAM 000 BAM 6M EURIBOR + marža 2019. - 2.794 6M EURIBOR + marža 2021. - 2.100 Ukupno uzeti krediti - 4.894 Subordinirani dug 13.589 55.237 Sberbank Europe AG 3M EURIBOR + marža 2020. 9.779 24.448 25. Tekući računi i depoziti komitenata Ukupno subordinirani dug 9.779 24.448 31.12.2019. 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM Preduzeća Depoziti po viđenju - u BAM i valutna klauzula 277.855 252.548 - u stranoj valuti 67.276 90.725 Oročeni depoziti - u BAM i valutna klauzula 261.285 195.968 - u stranoj valuti 73.955 91.478 Ukupno preduzeća 680.371 630.719 Sveukupno uzeti krediti i subordinirani dug Krajem 2013. godine je potpisan ugovor o novom subordiniranom dugu sa Sberbank Europe AG u iznosu EUR 12.5 miliona, na period od 6 godina, od čega je prvi dio u iznosu od EUR 7.5 miliona povučen u 2013. godini, dok je preostali iznos povučen u 2014. godini. Subordinirani dug je uključen u dodatni kapital Banke kod obračuna adekvatnosti kapitala u skladu s regulativom. Otplata subordiniranog duga je podređena svim ostalim obavezama Banke. Kretanje novčanog toka iz finansijskih obaveza Banke: 9.779 29.342 Građani Depoziti po viđenju - u BAM i valutna klauzula 121.348 106.670 - u stranoj valuti 79.798 81.025 Oročeni depoziti - u BAM i valutna klauzula 109.995 92.806 - u stranoj valuti 251.225 234.572 31. decembar 2018. Novčani tok Kursne razlike Promjena fer vrijednosti Ostalo 31. decembar 2019. Dugoročni krediti 29.342 (19.563) - - - 9.779 Obaveze za dividendu - - - - - - Derivativi - - - - - - Ukupno 29.342 (19.563) - - - 9.779 Ukupno građani 562.366 515.079 Ukupno 1.242.737 1.145.798 120 121

27. Obaveze po osnovu najma Obaveze po osnovu najmova od: 31.12.2019. 01.01.2019. (izmijenjeno) 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM 000 BAM - Imovine s pravom korištenja 8.578 10.963 - Ročna analiza: 8.578 10.963 - - Unutar jedne godine 2.922 2.915 - - Između jedne i dvije godine 2.364 2.580 - - Između dvije i tri godine 1.918 2.352 - - Između tri i četiri godine 1.208 1.902 - - Između četiri i pet godina 131 1.125 - - Nakon pet godina 35 89 - Obaveze po osnovu najmova prikazane su kako slijedi: 8.578 10.963-31.12.2019. 01.01.2019. (izmijenjeno) 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM 000 BAM Dugotrajne obaveze 8.578 10.963 - Kratkotrajne obaveze - - - Banka iznajmljuje poslovne zgrade, bankomate i vozila. Najmovi se pregovaraju na individualnoj osnovi i sadrže širok raspon različitih uslova (uključujući prava na otkazivanje i produženje roka trajanja ugovora o najmu). Ugovori o najmu ne nameću nikakve specifične ugovorne odredbe, ali unajmljena imovina se ne može koristiti kao instrument obezbjeđenja u svrhu pozajmljivanja finansijskih sredstava. Budući gotovinski tokovi kojima je Banka kao najmoprimac potencijalno izložena, a koji se ne odražavaju na mjerenje obaveze po osnovu najmova, proizlaze iz opcija produženja i otkazivanja. Banka ne daje nikakav zagarantovan ostatak vrijednosti. Rashodi od kamata na obaveze po osnovu najmova za godinu koja je završila 31. decembra 2019. iznosili su BAM 287 hiljada. 8.578 10.963-28. Obračunata kamata i ostale obaveze Finansijske obaveze 31.12.2019. 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM Obračunata kamata nedospjela 5.755 6.948 Obaveze prema dobavljačima 3.846 4.176 Nerasporađene uplate po kreditima 3.668 3.744 Obaveze po osnovu kartičnog poslovanja 1.488 2.373 Obračunata kamata - dospjela 0 1 Ostale finansijske obaveze 5.137 6.571 Obaveza za porez na dobit za rezerve u kapitalu prenešene u zadržanu dobit 2.481 - Ukupno obračunata kamata i ostale finansijske obaveze 23.813 Nefinansijske obaveze Odgođeni prihodi 1.092 1.073 Ostale nefinansijske obaveze 3.788 1.973 Ukupno nefinansijske obaveze 4.880 3.046 Ukupno obračunata kamata i ostale obaveze 27.255 26.859 29. Rezervisanja za obaveze i troškove Stanje na dan 1. januara 2019. Neto rashod /(prihod) u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti Od toga povećanje rezervisanja Od toga smanjenja rezervisanja Neto promjena priznata kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Rezervacije za godišnje odmore Rezervacije za otpremnine Rezervacije za vanbilansne stavke Rezervacije za pasivne sudske sporove UKUPNO 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM 41 474 1.279 131 1.925 8 (13) (523) 171 (357) 49 55 547 178 829 (41) (68) (1.070) (7) (1.186) 33 33 Stanje na dan 31. decembra 2019. 49 494 756 302 1.601 122 123

30. Odgođena poreska obaveza 32. Potencijalne i preuzete obaveze Banka priznaje odgođeni porez na osnovu privremene razlike između porezne osnove i knjigovodstvene vrijednosti hadvera i softvera. 31.12.2019. 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM Odgođene poreske obaveze 63 167 Kretanje odgođenih poreskih obaveza je prikazano u tabeli ispod: Odgođene poreske obaveze 000 BAM Ukupni iznos garancija. akreditiva i neiskorištenih okvirnih zajmova na kraju godine bio je: Plative garancije 31.12.2019. 31.12.2018. 000 BAM 000 BAM - u BAM 16.143 34.178 - u stranoj valuti 19.871 24.650 Činidbene garancije - u BAM 57.369 54.210 - u stranoj valuti 32.178 11.068 Na dan 1. januara 2019. 167 Smanjenje obaveze priznato u bilansu uspjeha (bilješka 13) (104) Akreditivi - u stranoj valuti 453 - Stanje na dan 31. decembra 2019. godine 63 Na dan 1. januara 2018. 323 Povećanje obaveze priznato u bilansu uspjeha (bilješka 13) (156) Stanje na dan 31. decembra 2018. godine 167 Neiskorišteni okvirni krediti - odobreni neiskorišteni 80.768 89.344 - okvirne kreditne obaveze 202.851 189.906 Ukupno 409.633 403.356 31. Dionički kapital Odobrene i izdane Klasa A Redovne dionice Ukupno 000 BAM 000 BAM Stanje na dan 1. januara 2019. 76.337 76.337 Vanbilansna izloženost podijeljena po fazama je prikazana u tabeli ispod: Garancije Odobrene neiskorištene obaveze Ukupno Očekivani kreditni gubici Neto Faza 1 124.668 79.536 204.204 (712) 203.492 Faza 2 827 1.197 2.024 (18) 2006 Faza 3 66 35 101 (25) 76 Ukupno 125.561 80.768 206.329 (755) 205.574 Stanje na dan 31. decembra 2019. 76.337 76.337 Nominalna vrijednost (BAM) 1.000 1.000 Broj dionica 76.337 76.337 Vlasnička struktura Banke na dan 31. decembra 2019. i 31. decembra 2018. izgleda kako slijedi: SBERBANK EUROPE AG 100%. 124 125

33. Transakcije s povezanim osobama 34. Događaji nakon datuma izvještajnog perioda Banka smatra da su joj izravno povezane osobe njezini ključni dioničari i njihove podružnice; pridružena pravna lica; članovi Nadzornog odbora i članovi Uprave (zajedno ključno rukovodstvo ); članovi porodica ključnog rukovodstva te pravne osobe koje su pod kontrolom ili značajnim uticajem ključnog rukovodstva i članova njihovih užih porodica. Transakcije sa povezanim osobama predstavljaju dio redovonog poslovanja Banke. Pregled transakcija sa povezanim osobama na dan 31. decembra 2019. godine i za godinu koja je tada završila dat je kako slijedi: 31. decembar 2019. 1. Krajnje matično društvo Potraživanja Obaveze Prihodi RASHODI 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM Sberbank Rusija 1.439 36 10 1.064 2. Matično društvo Sberbank Europe AG 4.271 9.912 168 2.156 3. Entitet pod zajedničkom kontrolom Sberbank a.d. Banja Luka 1.308 1.513 - - 4. Ostale članice Sberbank grupe 7.732 64 212 117 Ukupno Sberbank grupa 14.750 11.525 390 3.337 Uprava i ostalo ključno rukovodstvo 595 - - 804 Ukupno povezane osobe 15.345 11.525 390 4.111 Okvirni ugovor sa Sberbank Rusija je potpisan 20.12.2012. godine, i zanovljen 10.02.2014. godine, a maksimalni iznos mogućeg plasiranja sredstava u banci od strane Sberbank Rusija je 140 miliona EUR. Naknade članovima Uprave objavljene su u Bilješci 11. Potraživanja Obaveze Prihodi Rashodi 000 BAM 000 BAM 000 BAM 000 BAM Krajem 2019. godine u Kini su se prvi put pojavile vijesti o COVID-19 (koronavirusu). Situacija na kraju godine podrazumijevala je ograničen broj slučajeva nepoznatog virusa prijavljenih Svetskoj zdravstvenoj organizaciji. U prvih nekoliko mjeseci 2020. godine virus se širio globalno i njegov negativni uticaj je dobijao na značaju. Uprava smatra da je ova epidemija događaj nakon datuma izveštajnog perioda koji ne zahtijeva korekcije financijskih izvještaja. Uprava smatra da će efekti trenutne situacije na ekonomiju Bosne i Hercegovine i poslovanje Banke biti vidljivi uglavnom u pogledu likvidnosti i kvalitete kreditnog portfelja banke. Na likvidnost Banke će u najvećoj mjeri utjecati moratorij na otplatu kredita i potraživanja od pravnih i fizičkih lica u periodu od najmanje 90 dana, kao i potencijalno povlačenje depozita klijenata. Pogledati objave u Bilješci 6 za analizu osjetljivosti koja se odnosi na značajno povećanje kreditnog rizika, Bilješku 4.3. za informacije u upravljanju rizikom likvidnosti i Bilješku 4.7. za informacije o adekvatnosti kapitala. Banka trenutno nije u mogućnosti procijeniti puni utjecaj virusa COVID-19 na njen budući financijski položaj i rezultate poslovanja, međutim, u ovisnosti od budućih kretanja, ovaj uticaj može biti negativan i značajan. Nadalje, od 1. januara 2020. Banka je dužna primijeniti Odluku o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka donesenu od strane Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Na osnovu odluke, Banka je dužna primijeniti minimalne postotke očekivanih kreditnih gubitaka za izloženosti u Fazi 1, Fazi 2 i Fazi 3, i priznati bilo koju razliku između potrebnog minimalnog i proknjiženog nivoa očekivanih kreditnih gubitaka na dan 31. decembar 2019. godine. kroz kapital Banke na 1. januar 2020. godine. Nije bilo drugih značajnih događaja nakon datuma izvještajnog perioda i do datuma odobrenja ovih finansijskih izvještaja koji zahtijevaju usklađivanje ili objavljivanje u finansijskim izvještajima. U ime i za Sberbank BH d.d.: 31. decembar 2018. 1. Krajnje matično društvo Sberbank Rusija 2.469-4 669 2. Matično društvo Sberbank Europe AG 107 24.611 213 1.999 3. Entitet pod zajedničkom kontrolom Sberbank a.d. Banja Luka 1.270 2.331 - - 4. Ostale članice Sberbank grupe 5.027 19.684-145 Jasmin Spahić Enver Lemeš Jasmina Dobrača Predsjednik Uprave Član Uprave Član Uprave Ukupno Sberbank grupa 8.873 46.626 217 2.812 Uprava i ostalo ključno rukovodstvo 95 - - 11 Ukupno povezane osobe 8.968 46.626 217 2.823 126 127

Organi upravljanja u 2019. Uprava Nadzorni odbor Odbor za reviziju Jasmin Spahić, predsjednik Uprave Jasmina Dobrača, član Uprave Enver Lemeš, član Uprave Arndt Nikolai Röchling, predsjednik Nadzornog odbora Elena Viklova, zamjenik predsjednika Wolfgang Errath, član Rainer Schamberger, član Cosette Kuhs, član Ermin Nuhić, nezavisni član Elvir Čizmić, nezavisni član Bela Czigony, predsjednik Jovo Vilendečić, zamjenik Petar Grujić, član Polina Danilova, član Alida Selimović, nezavisni član 128 129

Mreža poslovnica Stanje na dan 31.12.2019. Sjedište Fra Anđela Zvizdovića 1 71000 Sarajevo 033/954-700 Poslovne jedinice Sarajevo Poslovnica Marijin Dvor Fra Anđela Zvizdovića 1 71000 Sarajevo 033/954-732 Poslovnica Stari Grad Štrosmajerova 3 71000 Sarajevo 033/250-000 Poslovnica Centar Danijela Ozme 18 71000 Sarajevo 033/564-672 Poslovnica Otoka Bulevar Meše Selimovića bb 71 000 Sarajevo 033 294 952 Poslovnica Ilidža Butmirska cesta 14 71210 Ilidža 033/776-250 Poslovnica Alipašino Polje Trg solidarnosti 2a 71000 Sarajevo 033/775-280 Poslovnica Novo Sarajevo Kolodvorska 11 71000 Sarajevo 033/954-917 Poslovnica Grbavica Hasana Brkića b.b. 71000 Sarajevo 033/722-730 Poslovnica Dobrinja Dobrinjske bolnice br. 9 71000 Sarajevo 033/294-941 Mostar Poslovnica Mostar 1 Kardinala Alojzija Stepinca bb 88000 Mostar 036/334-014 Poslovnica Mostar 2 Fejićeva b.b. 88000 Mostar 036/501-672 Poslovnica Mostar 3 Petra Krešimira IV b.b. 88000 Mostar 036/333-227 Široki Brijeg Poslovnica Široki Brijeg Trg Ante Starčevića 6 88220 Široki Brijeg 039/700-137 Tuzla Poslovnica Tuzla 1 Maršala Tita 2a-2b 75000 Tuzla 035/300-900 Poslovnica Tuzla 2 Univerzitetska b.b. 75000 Tuzla 035/310-380 Živinice Poslovnica Živinice Alije Izetbegovića 4 75270 Živinice 035/740-990 Banovići Poslovnica Banovići Alije Izetbegovića 31 75290 Banovići 035/871-415 Gradačac Poslovnica Gradačac Huseina Kapetana Gradaščevića b.b. 76250 Gradačac 035/822-780 Lukavac Poslovnica Lukavac Mehmedalije Maka Dizdara b.b. 75300 Lukavac 035/550-680 Gračanica Poslovnica Gračanica Ul. Hajdarovac b.b. 75320 Gračanica 035/708-741 Orašje Poslovnica Orašje XIV ulica 97 76270 Orašje 031/719-442 Brčko Poslovnica Brčko Bulevar mira 3 76100 Brčko 049/235-853 Zenica Poslovnica Zenica Trg Alije Izetbegovića 69 72000 Zenica 032/448-162 Visoko Poslovnica Visoko Hazima Dedića 1 71300 Visoko 032/730-370 Tešanj Poslovnica Tešanj Maršala Tita b.b. 74260 Tešanj 032/665-170 Poslovnica Kraševo TC VF Komerc 74260 Tešanj 032/699-671 Kakanj Poslovnica Kakanj Alije Izetbegovića 157 72240 Kakanj 032/552-760 Vitez Poslovnica Vitez PC 96 72250 Vitez 030/547-174 Bihać Poslovnica Bihać V korpusa 3 77000 Bihać 037/329-100 Cazin Poslovnica Cazin Lojićka b.b., 77220 Cazin 037/539-246 Sanski Most Poslovnica Sanski Most Muse Ćazima Ćatića b.b. 79260 Sanski Most 037/688-506 Travnik Poslovnica Bosanska broj 70., Travnik 030 540 721 130 131

Sberbank Europe AG Austrija Sberbank Europe AG Schwarzenbergplatz 3, 1010 Vienna T +43 (0) 1227320 office@sberbank.at www.sberbank.at Češka Sberbank CZ, a.s. U Trezorky 921/2 158 00 Praha 5 T +42 (0)800 133 444 F +42 (0)221 969 951 mail@sberbankcz.cz www.sberbankcz.cz Hrvatska Sberbank d.d. Varšavska 9, 10000 Zagreb T +385 (0)1 4801 300 F +385 (0)1 4801 365 info@sberbank.hr www.sberbank.hr Mađarska Sberbank Magyarorszag Zrt. Rákóczi út 7, 1088 Budapest T +36 (0)1 328 66 66 F +36 (0)1 328 66 60 info@sberbank.hu www.sberbank.hu Njemačka Sberbank Direct P.O. Box 620 45956 Gladbeck T: +496 966 777 54 777 F: +496 966 777 45 799 kundenbetreuung@ sberbankdirect.de. www.sberbankdirect.de Slovenija Sberbank banka d.d. Dunajska 128a, 1000 Ljubljana T +386 (0)1 53 07 400 F +386 (0)1 53 07 555 info@sberbank.si www.sberbank.si Srbija Sberbank Srbija a.d. Beograd Bulevar Mihaila Pupina 165g, 11070 Beograd T +381 (0)11 225 74 98 F +381 (0)11 201 32 70 info@sberbank.rs www.sberbank.rs Bosna i Hercegovina Sberbank BH d.d. Sarajevo Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo T +387 (0)33 954 700 F +387 (0)33 26 38 32 info@sberbank.ba www.sberbank.ba Sberbank a.d. Banja Luka Jevrejska 71, 78 000 Banja Luka T +387 (0)51 241 100 F +387 (0)51 213 391 info@sberbankbl.ba www.sberbankbl.ba 132 133