PROSTORNI PLAN OPĆINE ŽIVINICE OPĆINA ŽIVINICE TUZLANSKI KANTON PROSTORNI PLAN. OPĆINE ŽIVINICE ZA PERIOD godine IPSA INSTITUT, SARAJEVO

OPĆINA ŽIVINICE TUZLANSKI KANTON PROSTORNI PLAN OPĆINE ŽIVINICE ZA PERIOD 2012 2032. godine IPSA INSTITUT, SARAJEVO

za period 2012-2032. godine Nosilac pripreme OPĆINSKI NAČELNIK OPĆINE ŽIVINICE Alije Izetbegovića br.28 75 270 Živinice 037 31 60 40 gradjenje@vladausk.ba Nosilac izrade IPSA INTITUT Put života bb 71000 Sarajevo 033 27 63 40 ipsage@ipsa-institut.com Stručni planerski tim: Odgovorni planer i koordinator: Prostorni planeri i saradnici: mr. Lejla Hajro, dipl.ing.arh. mr. Lejla Hajro, dipl.ing.arh. Jasmin Meškić, Ma, dipl.ing.arh. Vladimir Levašev, dipl.ing.arh. Damir Lukić, dipl.ing.arh. Adna Bećar, Ma, dipl.ing.arh. Ilma Begović, Ma, dipl.ing.arh. Biljana Tanović, dipl.ing.el. Elvir Alić, dipl.ing.građ. Muhamed Kapetanović, dipl.ing.građ. Jasmin Burzić, dipl.ing.maš. Jasmina Marić, Ma, dipl.ing.arh. Almas Trtovac, Ma, dipl.ing.arh. Mirela Kolig, tehnički crtač Savjetnik na izradi plana: Vladimir Levašev, dipl.ing.arh. Direktor IPSA Instituta: Enko Hubanić, dipl.ing.građ. Sarajevo, februar 2016.godine 2

Opći dio SADRŽAJ: Ovlaštenje Federalnog Ministarstva prostornog uređenja za obavljanje stručnih poslova izrade planskih dokumenata; Odluka o pristupanju izradi Prostornog plana Općine Živinice. 3

4

5

6

7

SADRŽAJ PLANA: za period 2012-2032. godine I. Tekstualni dio II. Grafički dio 8

Sadržaj Prostornog plana općine Živinice I Tekstualni dio 1. Ciljevi prostornog uređenja 2. Projekcija prostornog razvoja 3. Projekcija razvoja prostornih sistema 4. Odluka o provođenju II Grafički dio 1. Izvod iz prostornog plana Tuzlanskog Kantona 2. Sintezni prikaz stanja prostornog uređenja 3. Sistem naseljenih mjesta 4. Urbana i ruralna područja sa ograničavajucim faktorima razvoja 5. Urbana područja i građevinska zemljišta van urbanih područja - namjena zemljišta 6. Urbana područja i građevinska zemljišta van urbanih područja sa režimima građenja 7. Poljoprivredno zemljište 8. Šumsko zemljište 9. Vode, vodne površine i vodna infrastruktura 10. Mineralne sirovine i privredna infrasruktura 11. Elektro i termoenergetska infrastruktura 12. Saobraćajna i telekomunikacijska infrastruktura 13. Prirodno, kulturno - historijsko nasljeđe i turizam 14. Društvena i komunalna infrastruktura 15. Ugrožena područja 16. Sintezni prikaz korištenja prostora 17. Projekcija razvoja prostornih sistema naselja 18. Projekcija razvoja prostornih sistema privredne javne infrastrukture 19. Projekcija prostornih sistema razvoja okoline 9

SADRŽAJ 1. Ciljevi prostornog uređenja... 17 1.1. Opći ciljevi razvoja Općine Živinice:... 18 1.2. Posebni ciljevi razvoja Općine Živinice... 19 2. Projekcija prostornog razvoja... 26 2.1. Stanovništvo i stambena izgradnja... 26 2.2. Sistem naseljenih mjesta i hijerarhija centara... 30 2.3. Urbana i vanurbana područja... 32 2.3.1. Korištenje površina urbanih područja... 32 2.3.2. Vanurbana područja... 36 2.3.3. Režimi građenja... 40 2.3.4. Komunalna opremljenost i društvena infrastruktura urbanih područja... 41 2.3.5. Ograničavajući faktori razvoja urbanih područja... 42 2.4. Šume i šumska područja... 47 2.4.1. Bilansi i kulture šumskog zemljišta... 47 2.4.2. Osnovne karakteristike šumskoprivrednog područja na osnovu Šumsko gospodarske osnove Sprečko sažetak... 48 2.4.3. Zaštitne i zaštićene šume... 52 2.5. Poljoprivredno zemljište... 54 2.6. Vode i vodne površine... 58 2.6.1. Rijeke i vodeni tokovi... 58 2.6.2. Izvori i izvorišta... 59 2.6.3. Akumulacije i prirodna jezera... 60 2.6.4. Hidrogeologija... 62 2.7. Vodna infrastruktura... 63 2.7.1. Postojeći sistemi vodosnabdjevanja i raspoložive količine... 63 2.7.2. Potrebe stanovništva za vodom za piće... 67 2.7.3. Sistemi vodosnabdjevanja... 69 2.7.4. Odvodnja otpadnih voda... 70 2.7.6. Zaštita od štetnog djelovanja vode... 73 2.7.5. Hidrotehničke melioracije... 75 10

2.8. Mineralne sirovine... 76 2.8.1. Energetske mineralne sirovine... 76 2.8.2. Metalične mineralne sirovine... 80 2.8.3. Nemetalične mineralne sirovine... 80 2.8.4. Voda kao mineralni resurs... 82 2.8.5. Eksploataciona polja... 82 2.9. Energetska infrastruktura... 84 2.9.1. Elektroenergetika... 84 2.9.2. Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost... 98 2.9.3. Toplifikacija... 101 2.10. Saobraćaj i veze... 104 2.10.1. Cestovni saobraćaj... 104 2.10.2. Željeznički saobraćaj... 108 2.10.3. Vazdušni saobraćaj... 108 2.10.4. Telekomunikacije i predajnici RTV-a... 108 2.11. Privreda... 113 2.11.1. Razvoj privrede i osnovni faktori razvoja... 113 2.11.2. Orjentacija i razmještaj privrede u prostoru... 114 2.11.3. Ocjena privrednih aktivnosti sa stanovišta uticaja na okoliš... 117 2.11.4. Poljoprivreda... 118 2.11.5. Razvoj industrijskih zona... 118 2.11.6. Zaposlenost i stepen zaposlenosti... 119 2.12. Društvena infrastruktura... 120 2.12.1. Obrazovanje i socijalna zaštita... 120 2.12.2. Administracija, javne službe i poslovne prostorije... 123 2.12.3. Zdravstvo... 123 2.12.4. Kultura... 126 2.12.5. Sport i rekreacija... 127 2.12.6. Ostala infrastruktura... 128 2.13. Posebno zaštićeni prostori... 129 2.13.1. Područja od posebnih obilježja od značaja za Kanton... 129 11

2.13.2. Posebno vrijedna područja kulturno istorijskog značenja... 137 2.13.3. Turizam... 141 2.13.4. Ugrožena područja... 142 2.13.5. Područja posebne namjene... 144 2.14. Područja planirana za daljnji razvoj... 146 2.15. Upravljanje otpadom... 147 2.15.1. Deponije... 147 2.16. Zaštita i unaprijedjenje okoliša... 150 2.16.1. Sprječavanje negativnih uticaja na okoliš... 150 2.16.2. Mjere zaštite od zagađivanja vazduha, vode i tla... 150 2.16.3. Mjere zaštite od zagađivanja vode... 151 2.16.4. Upravljanje čvrstim otpadom... 152 2.17. Zaštita i revitalizacija naslijeđa... 154 2.17.1. Kulturno historijsko naslijeđe... 154 2.17.2. Prirodno naslijeđe... 154 2.18. Ugroženost područja... 156 2.18.1. Mine... 156 2.18.2. Prirodne nesreće... 156 2.18.3. Tehničke i tehnološke nesreće... 159 2.18.4. Ostale nesreće... 163 2.19. Osnovna namjena prostora i pojedinih područja Sintezna projekcija i obavezni prostorni pokazatelji... 165 2.19.1. Obavezni prostorni pokazatelji... 166 3. Projekcija razvoja prostornih sistema... 168 3.1. Osnova prostornog razvoja sistema naselja... 168 3.1.1. Odnos prostora i transporta... 170 3.1.2. Upotreba urbanih područja... 170 3.1.3. Razvoj naselja na eksploatacionim poljima... 171 3.1.4. Opremanje građevinskog zemljišta... 171 3.1.5. Sanacija degradiranih površina... 172 3.2. Osnova prostornog razvoja privredne javne infrastrukture... 173 12

13 3.2.1. Smjernice za razvoj saobraćajnog sistema... 173 3.2.2. Smjernice za razvoj telekomunikacija... 174 3.2.3. Smjernice za razvoj energetske infrastrukture... 174 3.2.4. Smjernice za razvoj komunalne infrastrukture... 176 3.2.5. Smjernice za opremanje vanurbanih područja osnovnom komunalnom infrastrukturom 177 3.2.6. Smjernice za razvoj sistema upravljanja otpadom... 178 3.3. Osnova prostornog razvoja okoline... 180 3.3.1. Smjernice za upotrebu i razvoj vanurbanih područja... 180 3.3.2. Smjernice za razvoj područja poljoprivrede, stočarstva i šumarstva... 180 3.3.3. Smjernice za razvoj poslovno proizvodnih i industrijskih zona... 182 3.3.4. Smjernice za razvoj rudarstva i eksploatacije mineralnih resursa... 183 3.3.5. Smjernice za razvoj turizma na bazi prirodne baštine... 183 4. Odluka o provođenju... 185 I OPĆE ODREDBE... 185 Granica područja i namjena površina... 187 II PROGRAM MJERA PROSTORNOG UREĐENJA I AKTIVNOSTI ZA PROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA... 190 Mjere ekonomske politike... 190 Mjere za provođenje zemljišne politike... 191 Obaveze u pogledu planiranja uređenja prostora... 191 Obaveza izrade izvještaja u prostoru... 192 III UREĐENJE PROSTORA I NAMJENA POVRŠINA... 192 Građevine od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i Tuzlanski kanton... 192 Uslovi za uređenje prostora... 195 Namjena površina... 200 Karakter naselja... 206 Odnos prema postojećim građevinama... 207 Uslovi smještaja privrednih sadržaja u prostoru... 207 Uslovi smještaja društvene infrastrukture u prostoru... 209 Uslovi korištenja poljoprivrednog zemljišta... 212 Uslovi korištenja šuma i šumskog zemljišta... 212

Uslovi korištenja prostora na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim područjima... 213 Uslovi korištenja prostora na eksploatacionim i istražnim poljima mineralnih sirovina... 221 Mjere očuvanja kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa... 221 Mjere unapređenja turizma... 221 Komunalna higijena/prikupljanje, uklanjanje i deponovanje otpada... 225 Mjere sprečavanja nepovoljnih uticaja na okoliš... 226 Mjere za očuvanje kvaliteta zraka... 226 Mjere za očuvanje kvaliteta voda... 226 Mjere za očuvanje kvaliteta tla... 227 Mjere za očuvanje kvaliteta prirodnih resursa i biodiverziteta... 227 Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja... 228 Mjere zaštite lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima... 228 IV USLOVI ZA IZGRADNJU I KORIŠTENJE PROSTORA... 229 V MJERE PROVEDBE PLANA... 233 Literatura... 234 Pregled korištene literature... 234 Pregled tabelarnih prikaza... 235 14

UVODNE NAPOMENE Prostorni plan BiH je urađen 1981. godine (za period 1980-2020. godine) od strane Instituta za arhitekturu i urbanizam Sarajevo, a 1987. godine je urađen Nacrt plana opštine Živinice od strane Opštinskog zavoda za urbanizam iz Tuzle. Od istog Zavoda za urbanizam urađen je i Prostorni plan TK-a i usvojen 2006. godine čime su se stekli svi preduslovi za izradu Prostornog plana Općine Živinice. Izrada ovog plana u roku od godinu dana od dana usvajanja Prostornog plana Kantona regulisana je čl. 81 Zakona o prostornom uređenju (Sl. novine TK-a, br. 03/05). Granice obuhvata ovog plana utvrđene su administrativnim granicama općine, a ukupna površina iznosi 298 km². Sva izgradnja na širem području općine reguliše se Odlukom o prostornom uređenju teritorije opštine Živinice (iz 1981. godine) ali s obizirom na vremensku distancu od donošenja ove odluke i promjenu društveno-političkog uređenja BiH, ona ne odgovara postojećem stanju na terenu. Ova odluka je donesena kao prelazno rješenje do usvajanja Prostornog plana opštine Živinice ali s obzirom da nikada nije došlo do usvajanja ovog plana Odluka je ostala na snazi do danas. Sva prostorna dokumentacija općine Živinice (izuzev RP Riba, RP Ciljuge II i RP Jezero II ) nije prenesena na elektronsku podlogu čime je praktično onemogućen rad sa istom u sadašnjim tehničkim uslovima. U prethodnom periodu Služba za geodetske i imovinsko-pravne poslove je uspjela sve geodetske podloge područja općine Živinice skenirati na elektronski medij čime je omogućena izrada prostorne dokumentacije općine na elektronskim podlogama kao što je učinjeno kod gore navedena tri regulaciona plana. Da bi se adekvatno implementirao prostorni plan TK-a na području općine Živinice (koji je rađen u mjerilu 1:25.000) neophodno je izvršiti digitalizaciju svih geodetskih podloga u mjerilu 1:1000 i 1:2500 te pristupiti izradi prostornog plana općine Živinice na ovim podlogama ali u kompatibilnom kompjuterskom programu u kojem je rađen plan Kantona. Sve službe općine Živinice su izvršile obuku kadrova na navedenim planovima, podlogama i programima čime su se stekli svi uslovi za izradu plana općine. Izradom ovog Plana stekli bi se svi uslovi za održiv razvoj, život i rad stanovnika općine, plansko korištenje kao i zaštita i upravljanje prostorom općine. Služba za stambeno komunalne i urbanističke poslove 15

16

1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA Baza za utvrđivanje općih ciljeva za potrebe izrade Prostornog plana Općine Živinice, oslanja se velikim dijelom na ciljeve zadate i determinisane planovima višeg reda, prvenstveno, ciljevima koje određuje Prostorni plan FBiH, kao niti išta manje važnim ciljevima Prostornog plana Tuzlanskog kantona. Kako su ovi planovi svoje razvojno uporište našli u dokumentima evropskih prostorno planerskih institucija, ciljevi su svakako uvijek nastojali biti usklađeni sa njima, te adekvatno odgovoriti na moderan pristup tematici koju obrađuju. Prostorni plan Tuzlanskog kantona dosljedno slijedi ove smjernice, jasno inkorporira evropske i svjetske zaključke iz oblasti prostornog planiranja, te stvara dobru podlogu za kreiranje i implementaciju općinskih prostornih planova. Evropska prostorno planska regulativa donijela je niz dokumenata koji usmjeravaju prostorne planere na univerzalne vrijednosti planiranja, od kojih se posebno izdvajaju: Evropska perspektiva prostornog razvoja ESDP Vodeći principi za održivi razvoj evropskog kontintenta. Evropska perspektiva prostornog razvoja, upućuje na: Razvoj uravnoteženog i policentričnog sistema gradova; Uspostavljanje novog odnosa između urbanog i ruralnog područja; Obezbjeđenje jednakopravnog pristupa korisnika počevši od infrastrukture, do obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite; Osmišljeno upravljanje i očuvanje prirodne i kulturne zaštite. Vodeći principi za održivi razvoj evropskog kontinenta, odnose se na: Prostornu strategiju u duhu održivog prostornog razvoja, koja se oslanja na prijedloge prostorno razvojnih mjera za urbana područja, poljoprivredno i šumsko zemljište i evropske koridore; Potrebu aktivnog učešća građana u procesu prostornog planiranja, posebno ukljućivanje mlađih generacija u proces planiranja, čime oni utiču na stvaranje uslova koji oblikuju njihove živote; ovo je preduvjet za prihvaćanje evropejskih ideja od strane građana i istovremeno preduvjet za poštivanje planskih rješenja. Ocjenom postojećeg stanja, došlo se do sublimarnog prikaza prednosti i nedostataka u prostoru, koji su glavni faktori tzv. karaktera prostora općine, a čija je pozicija i hijerarhijski, kao i uticajni stav, presudan za određivanje smjera razvoja, kako ovog planskog dokumenta, tako i Općine Živinice u narednim epohama. 17

Ovim korakom se ustanovilo sljedeće: Pokretačka snaga razvoja je trgovina, rudarstvo i prerađivačka industrija; Stanovništvo bilježi pozitivan rast, uz tendenciju smanjenja broja članova porodice; Urbanitet centara se povećava, te migracije ruralnog stanovništva su povećane; Važnost geoprometnog položaja Općine, kao i pretenzija na povećanje urbaniteta u odnosu na ostale općine u Kantonu (osim grada Tuzle), traži rekonstrukciju i dopunu postojećih infrastrukturnih kapaciteta. Na osnovu zaključaka izvedenih iz ocjene i analize postojećeg stanja, a sukladno važećoj zakonskoj regulativi i planovima višeg reda, te evropskim smjernicama razvoja, mogu se istaknuti opće ciljeve razvoja. 1.1. OPĆI CILJEVI RAZVOJA OPĆINE ŽIVINICE: Jačanje procesa urbanizacije, koji ima dobre stope kretanja u Općini, gledano na prosjek Tuzlanskog kantona. Osiguranje jednakog pristupa društvenim, komercijalnim, infrastrukturnim, kulturno obrazovnim, privrednim i drugim sadržajima svakoj zajednici u Općini. Ostvarivanje konkurentskog položaja Općine u odnosu na kanton i regiju, a u domenu razvoja privrede, poštujući savremena dostugnuća tehnologija i procesa, koji se oslanjaju na zaštitu čovjekove okoline. Određivanje jasnog odnosa naseobinskog sistema, kroz jačanje policentričnog modela, koji podrazumijeva odgovarajuću infrastrukturnu pozadinu, kako materijalne, tako i intelektualne vrijednosti i stanja. Zaštititi prirodna blaga Općine, kroz zakonske dokumente i strategije, koje će definisati pravilan pristup njihovom korištenju, kao i njihovo uvođenje u infrastrukturne mreže, neophodne za podizanje kvaliteta života stanovnika. Jačanje svijesti stanovnika o važnosti zaštite životne sredine i održivog razvoja, bez obzira na ograničenja administrativno pravnih odrednica. Razvoj programa koji u svojim temeljnim postavkama imaju za cilj očuvanje prirodne i kulturne baštine, a ujedno obrazujući koncept po kom će se ravnati buduće generacije u svom odnosu prema okolišu i zaštiti sredine u kojoj žive i djeluju. 18

1.2. POSEBNI CILJEVI RAZVOJA OPĆINE ŽIVINICE Posebnim ciljevima konkretizujemo razvojne komponente i definišemo stvarnu problematiku na posmatranom prostoru, dajući upute za tretman cjelokupne teritorije, sa svim njenim karakteristikama, a u planskom periodu. Ovi ciljevi su obavezujući za sve segmente prostornog obuhvata i predstavljaju polaznu tačku za usmjeravanje pravca kojim će ići projekcija prostornog razvoja. Posebne ciljeve definišemo po slijedećim oblastima: Zemljišna politika - Utvrđivanje strategije zemljišne politike, prema važećim propisima višeg nivoa (kantonalni, federalni), što će za cilj imati uvođenje tržišnog sistema u korištenju građevinskog zemljišta, formiranje adekvatnih evidencija prometa i korištenja zemljišta. - Istražiti varijante zemljišne rente, kao tržišne kategorije i na osnovu toga donijeti propise o renti, kao jednom od regulatora korištenja prostora. 1 Poljoprivreda i stočarstvo - Očuvanje postojećih poljoprivrednih resursa mora biti prioritet u načinu korištenja raspoloživog zemljišta, uz maksimalne napore u pravcu obogaćivanja zemljišta i njegove adekvatne pripreme za uzgoj različitih kultura, kako bi se dobili optimalni rezultati. - Zaustavljanje bespravne gradnje i neopravdane transformacije poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, bez obzira na bonitetnu kategoriju. - Usitnjavanje poljoprivrednih gazdinstava svesti na podnošljivu mjeru. - Poljoprivredno dobro Spreča potrebno je iskoristiti u punom kapacitetu za proizvodnju zdrave hrane. - Nastaviti i intezivirati procese tehničke i biološke rekultivacije uz primjenu savremenih tehničko-tehnoloških metoda koje uključuju i stalnu saradnju sa relevantnim stručnim naučno-istraživačkim institucijama. - U narednom planskom periodu nastaviti uzgoj, proizvodnju i preradu voća, uzgoj i preradu ljekovitog, medonosnog i aromatičnog bilja i vršiti unapređenje pčelarstva. - Izgradnja rasadnika u cilju proizvodnje ukrasnog, parkovskog bilja, rasada, autohtonih vrsta voća i cvjeća. - Na području Općine Živinice razvijati stočarstvo bazirano na uzgoju krava i sitne stoke, na principu stajskog i pašnjačkog uzgoja. - Uzgoj i proizvodnja ribe na bazi kaveznog uzgoja šarana, soma i drugih vrsta toplovodnih riba putem postojećih hidroakumulacija. 1 Prostorni plan Tuzlanskog Kantona za period 2005-2025 19

Šume i šumsko zemljište - Zaštita šumskog bogatstva Općine Živinice, od bespravne gradnje, neplanske sječe šuma i drugih aktivnosti, koje uzrokuju nepovratnu destrukciju prirodnog bogatstva. - Potrebno je formiranje zelenih zona u urbanim područjima, posebno uz saobraćajnice, u cilju smanjenja buke i zagađenja zraka, kao i povećanja vizuelno estetske komponente, što će doprinijeti povišenju kvaliteta života u naseljenim sredinama. - Vršiti očuvanje i unapređenje stanja postojećih šumskih površina i provoditi pošumljavanje devastiranih područja, područja ugroženih sječom, goleti, klizišta kao i područja podložna eroziji. - Stavljanje pod zaštitu vrijednih šumskih kompleksa i drugih prirodnih vrijednosti, tu svakako spadaju površine koje su u sklopu zaštićenog područja na planini Konjuha. Rudna i mineralna bogatstva - Eksploatacija rudnih i mineralnih resursa Općine, mora se odvijati uz obaveznu zaštitu okoliša i programe rekultivacije eksploatisanih površina, u skladu sa standardima EU. - Utvrditi područja odlaganja otpadnih materijala, sa obaveznim planom sanacije po zatvaranju odlagališta. - Privesti namjeni turizma, izvorišta mineralnih i termomineralnih voda, čija bi eksploatacija bila ekonomski opravdana, a ona koja se već koriste dalje unaprijediti razvijajući zdravstveni turizam i zdravstvenu zaštitu stanovništva. - Utvrditi mogućnost eksploatacije magnezita na području Konjuha. Putna infrastruktura - Uključivanje drumskog saobraćaja Općine Živinice u transportni koridor Vc i valorizacija položaja Tuzlanskog kantona u odnosu na multimodalni transportni koridor Vc. U principu potrebno je obezbjediti kvalitetne putne veze sa saobraćajnicama visokog ranga koje se planiraju na području Tuzlanskog kantona. Priključenje na planirane saobraćajnice ostvarilo bi se u Općini Tuzla a u nastavku date su planirane trase autoceste koje prolaze kroz Tuzlanski kanton. - Izgradnja trase autoceste Tuzla - Brčko (veza na koridor DDS) - Orašje - granica sa R. Hrvatskom (veza na koridor X) u funkciji priključivanja na međunarodne komunikacije. - Izgradnja trase autoceste Orašje - Tuzla - Žepče, veza Tuzlanskog kantona sa autocestom na koridoru Vc Svilaj - južna granica sa Hrvatskom. - Izmještanje postojećeg dijela magistralne ceste M-18 izvan urbanog dijela grada, sa ciljem poboljšanja horizontalnih i vertikalnih elemenata puta odnosno povećanja računske brzine i smanjenja vremena putovanja. Izgradnjom ove obilaznice tranzitni saobraćaj bi se izmjestio izvan užeg gradskog područja. 20

- Izmještanje dijela regionalnog puta R-469 istok, čime bi se regionalni put izmjestio izvan naseljenih mjesta a ujedno ostvarila znatno povoljnija komunikacija sa Međunarodnim aerodromom ''Tuzla''. - Izmiještanje dijela regionalne ceste R-455 zapad u dužini od cca 7600 m' gdje bi se izbjegao prolaz regionalne ceste kroz naselja Barice, Šerići i Priluk, a znatno popravili elementi trase. - Modernizacija i poboljšanje kvaliteta lokalnih saobraćajnica. - Planiranje novih lokalnih saobraćajnica sa ciljem što boljeg povezivanja naselja unutar Općine Živinice. - Smanjenje impakata na okolinu kroz povećanje ispravnosti motornih vozila, preferiranje javnog prevoza, pješačenja i biciklističkog saobraćaja kao i povećanje pješačkih zona (ulica). - Propisati i ozakoniti zaštitne pojase - koridore za sve saobraćajnice koje se tretiraju Prostornim planom, a posebno za osnovnu mrežu saobraćajnica Općine. - Povezati na adekvatan način sve prostorno - funkcionalne cjeline tako da pospješe ostvarenje općih i posebnih ciljeva društveno - ekonomskog i prostornog razvoja (ekonomija, turizam, ekologija, kvalitet življenja itd). - Osposobljavanje pružnih postrojenja, uz elektrifikaciju pruge Banovići - Tuzla - Brčko i njeno stavljanje u funkciju pune eksploatacije. - Modernizacija i uspostavljanje željezničkih stanica u Općini. - Poboljšanje sigurnosti na ukrštanjima (pružnim prelazima) sa lokalnim saobraćajnicama. Najbolje bi bilo ukoliko bi se ovi prelazi uradili u dva nivoa. Telekomunikacijska infrastruktura - Praćenje trendova razvoja telekounikacijske infrastrukture i usluga. - Razvoj postojeće fiksne i mobilne telekomunikacijske infrastrukture za isporuku triple play usluga (isporuka video sadržaja, paketski prenos govora i isporuka internet sadržaja). - Praćenje zahtjeva korisnika za propusnim opsegom i njihovo ponašanje. - Dostupnost širokopojasnih usluga svim stanovnicima općine Živinice. - Umrežavanje obrazovnih institucija (osnovne i srednje škole, edukacijske ustanove, biblioteka itd.), zdravstvenih institucija (dom zdravlja i ambulante). - Povezivanje velikih, srednjih i malih preduzeća (privatni i javni sektor) sa dovoljno velikim brzinama kako bi se omogućilo neometano poslovanje. - Omogućiti do 2020. po domaćinstvu mogućnost širokopojasnog pristupa internetu od 30 Mb/s ili više, te pokrivenost 50 % stanovništva vezama brzine 50 Mb/s ili više u skladu sa ciljevima Evropske komisije. Elektroenergetika - Napajanje električnom energijom područja Općine Živinice treba obezbijediti preko elektroenergetskog sistema Fedaracije BiH iz dvije postojeće transformatorske stanice TS 110/35/6 kv Đurđevik i TS 110/35/6 kv Dubrave i preko buduće TS 110/10(20) kv Živinice. - Za jedanaest dalekovoda visokonaponske mreže od 110 kv do 400 kv, koji prelaze preko teritorije Općine Živinice potrebno je u cilju zaštite ljudi, imovine kao i objekata i opreme 21

elektroprenosnog sistema obezbjediti širinu područja zone sigurnosti horizontalne ravnine prema tabeli: Nazivni napon dalekovoda Širina područja sigurnosti 400 kv 40 m 220 kv 30 m 110 kv 20 m - Sprovođenje Strateške odluke JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo od 1997. godine o zaustavljanju razvoja 35 kv naponskog nivoa i uvođenju tronaponskog sistema 110 kv, 20 kv i 0,4 kv. - Stvaranje uslova za izgradnju transformatorske stanice 110/x kv, čijom izgradnjom bi se izbjegli sadašnji problemi i obezbjedio prelazak sa 35 kv naponskog nivoa, na području Elektrodistribucije Tuzla, na tronaponski sistem 110 kv, 20 kv i 0,4 kv. - Za potrebe priključenja novoplaniranih potrošača u promatranom planskom razdoblju za potrebe distribucije električne energije treba planirati izgradnju nove TS 110/10(20) kv Živinice, po mogućnosti na lokaciji TS 35/10 kv Živinice II. - Za obezbjeđenje rezervnog napajanja potrošača treba planirati i dogradnju trećeg distributivnog trafoa 110/10(20) kv u TS 110/35/6 kv Đurđevik. Ovim bi se ujedno obezbjedilo postizanje dozvoljenih padova napona kod dugih 10 kv izlaza, kao što je npr. DV Kovači 2. - Elektroenergetsku osnovu za određivanje budućeg elektroenergetskog sistema odrediti na bazi vršnog opterećenja dobijenog iz podataka o postojećim i planiranim urbanističkim kapacitetima i normativima jediničnog opterećenja za pojedine sadržaje, odnosno kategorije potrošača. - Na bazi proračuna budućeg opterećenja mreže definisati temeljne smjernice budućeg razvoja srednjenaponskog sistema koji se sada napajaju iz TS 110/35/6 kv Đurđevik i TS 110/35/6 kv Dubrave. - Razvijenost mreže 35 kv i transformacije 35/10 kv s jedne strane, te niski udio opreme 20 kv s druge strane predodređuju u razdoblja do 2021. godine daljnje korištenje naponskih nivoa 110 kv, 35 kv, 10 kv i 0,4 kv sistema distribucije električne energije na području ED Tuzla. Nakon 2021. godine treba se preći na direktnu transformaciju 110/10(20) kv. - Postupna realizacija sistema elektrosnabdijevanja kao dijela jedinstvenog sistema Elektrodistribucije Tuzla, čiju temeljnu strukturu predstavljaju postojeći objekti i električna mreža 35, 10 i 0,4 kv, koje treba pripremati za novi distributivni napon 20 i 0,4 kv. - Prilikom rekonstrukcije postojećih elektrodistributivnih objekata na 10 kv naponskom nivou kao i kod izgradnje novih, treba ugrađivati opremu za 20 kv naponski nivo. - Dugoročno posmatrano treba se vršiti etapni prelazak postojećeg sistema nazivnog napona 10 kv na napon 20 kv, čime bi se postigao veći kapacitet mreže, poboljšale naponske prilike, smanjili gubici i kreirala energetska rješenja i strukture mreže prema uslovima koncepta dvije izvorne tačke 110 kv međusobno povezane 20 kv-tnim vodovima. Budući razvoj mreže srednjeg napona temeljiti na sljedećim načelima: 22

o o o o o o Zamjena postojeće opreme nivoa 10 kv na 20 kv Postepeno uvođenje direktne transformacije 110/10(20) kv Ukidanje mreže 35 kv Dati prognozu budućeg opterećenja po različitim kategorijama potrošača kao što su: individualne i stambene zgrade, prateći objekti, industrija, javna rasvjeta i slično. Osigurati maksimalnu sigurnost elektrodistributivne mreže i kvaliteta isporučene električne energije i naponskih prilika. Realizovati koridore, trase i površine elektroenergetskih infrastrukturnih sistema u skladu sa rješenjima iz Prostornog plana, planova šireg područja i planova užeg područja. U sistemi energetike koridore, trase i površine elektroenergetskig infrastrukturnih sistema čine: građevine, trase kablova i dalekovoda. - Sve trafostanice 10(20)/0,4 kv, osim stupnih izgraditi kao slobodnostojeće montažnobetonske ili u sklopu planiranih građevinskih objekata. Za transformatorske stanice formira se posebna građevinska čestica za sve građevine elektroenergetskog sistema. Do svake elektroenergetske građevine obavezna je izvedba odgovarajućeg cestovnog pristupa. Udaljenost od granice građevinske čestice može iznositi minimalno 1.0 m, a od javne površine minimalno 3.0 m. - Građevine u sastavu elektroenergetske infrastrukture ne mogu biti locirane na kvalitetnim poljoprivrednim površinama. - Infrastrukturu voditi tako da se prvenstveno koriste postojeći koridori i formiraju zajednički za više vodova, kako bi se izbjegle površine šume, vrijedno poljoprivredno zemljište, kulturnohistorijske i prirodne baštine, kao i vrijedne prirodne strukture. - Električnu mrežu naponskog nivoa 10(20) kv u području grada Živinica treba raditi kao podzemnu kablovsku mrežu. Termoenergetska infrastruktura - Unaprijediti sistem zaštite zagađenja zraka od individualnih kotlovnica u gradu Živinice. - Uspostaviti sistem daljinskog grijanja u gradu Živinice sa izvedbenim projektima po fazama obuhvata. - Monitoring primjene uslova propisanih u ekološkim dozvolama za sve industrijske kapacitete. - Povećavanje energetske efikasnosti na postojećim objektima (toplifikacija, utopljavanje zgrada, uvođenje obnovljivih izvora energije). Vodoprivreda - Prioritetni cilj prostornog razvoja je osiguranje potrebne količine pitke vode do kraja planskog perioda kroz optimizaciju postojećih i obezbjeđenje novih izvorišta pitke vode. 23

- Potrebne količine vode za privredu i poljoprivredu osigurati iz lokalnih izvorišta ili iz jezera Modrac, kao npr. korištenje vode izvorišta Toplica za potrebe poljoprivrede. - Zaštita kvaliteta voda na području Općine izgradnjom kanalizacionih sistema i postrojenja za tretman otpadnih voda naselja i industrije, sanacijom nekontrolisanih odlagališta komunalnog i industrijskog otpada (PK Višća, pepeo iz RMU Đurđevik), te kroz saradnju sa susjednim općinama na području kojih dolazi do zagađenja uzvodnog dijela vodotoka Oskove i Spreče. - Regulacija korita rijeka Spreče i Oskove i melioracija poljoprivrednog zemljišta u gornjem Sprečkom polju izgradnjom sistema odvodnje. - Korištenje voda jezera Modrac i drugih jezera na području Općine za rekreaciju, turizam, te za očuvanje kvaliteta voda kroz izgradnju vještačkih močvara za tretman različitih vrsta otpadnih voda. Komunalna infrastruktura - Uspostava i zaživljavanje integralnog sistema upravljanja otpadom na nivou općine kao dijela integralnog sistema upravljanja otpadom Bosne i Hercegovine. - Stvaranje svijesti kod stanovništva o važnosti adekvatnog upravljanja otpadom da bi se obezbijedilo funkcionisanje integralnog sistema upravljanja otpadom. - Proširenje područja odvoženja otpada sa Živinica i okolnih naselja na prostor cijele Općine. - Rekultivacija prostora devastiranih aktivnostima vezanim za eksploataciju uglja i drugih sirovina. - Iznalaženje rješenja za deponovanje komunalnog otpada. Sistem naseljenih mjesta i hijerarhija centara - Usklađivanje broja naseljenih mjesta prepoznatih od planova višeg reda, sa stvarnim stanjem na terenu. - Utvrđivanje internih sprega između naselja, kao i hijerarhijske strukture i gravitacionog obuhvata naselja pojedinačno, u odnosu na parametre urbaniteta. - Jačanje policentričnog prostornog sistema, kroz osiguranje adekvatne infrastrukturne pozadine. Privreda - Postojeće i nove predviđene industrijsko-poslovne zone staviti u punu funkciju. - Obezbjediti skladišne površine za potrebe trgovine na veliko. - Formirati turističku zajednicu koja će podsticati razvoj raznih vidova turističkih djelatnosti. - Razvoj lovnog i ribolovnog turizma kao vrlo perspektivne privredne grane Općine Živinice. - Obezbjediti podsticajne mjere za potencijalne investiture, kroz povoljne kredite i druge vidove olakšica. 24

- Provesti sukcesivno opremanje i aktiviranje predviđenih privrednih zona saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom. - Rezervisane privredne zone koje su predviđene za planski period adekvatno zaštititi od drugih vidova izgradnje i zauzimanja prostora. Društvena infrastruktura - Pravilna distribucija i dimenzioniranje potrebnih društvenih kapaciteta, u odnosu na definisan sistem prostorne organizacije naseobinskih sistema. - Jednak pristup sadržajima i usložnjavanje postojećeg društvenog kompleksa funkcija, u cilju razvoja urbanizacije. - Preispitivanje potreba za komercijalnim djelatnostima, turističkim kapacitetima i drugim sadržajima potrebnim za razvoj, uz adekvatnu prezentaciju i edukaciju djelatnika i poslovnih subjekata. Zaštita životne sredine Sanacija narušenih prostornih cjelina, kroz najviše svjetske standarde i saznanja u domenu okolišnog očuvanja i razvoja. Donošenje mjera sanacije i prevencije od klizišta i poplava. Uspostavljanje sistema zaštite od buke, zagađenja zraka i vodotoka. Rekultivacija, revitalizacija i inkorporacija napuštenih rudničkih i industrijskih kompleksa u savremene urbane tokove. Donošenje potrebne planske i zakonske dokumentacije za područje slivnog područja jezera Modrac, kao i potrebnih regulacionih planova za uža urbana područja sekundarnih centara, značajnih privrednih zona i sportsko - rekreativnih zona. 25

2. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA Na osnovu postavljenih ciljeva u okviru Prostorne osnove, provedenih analiza za tematske oblasti tretirane dokumentom, ocjene stanja, te uvažavanje stavova koji su predstavljeni kroz planove višeg reda, kao što su Prostorni plan Tuzlanskog kantona i Prostorni plan Federacije BiH (Nacrt Prostornog plana Federacije BiH), te prioritetnih potreba iskazanih od strane Nosioca pripreme, formulisana je projekcija prostornog uređenja Općine Živinice za period 2012 2032. godine. Ozbiljnost procesa koji se odnose na tretman korištenja prostora, te pravac razvoja Općine Živinice, dodatno je naglašen zbog trenutno narušenih prostornih odnosa, a koji su posljedica nepostojanja ažurne prostorno planske dokumentacije. Svaka od predstavljenih oblasti Plana treba biti sagledana, analizirana i, po potrebi, korigovana, u skladu sa stavovima iskazanim od strane Nosioca pripreme, ali i javnosti stanovništva, čije uključenje u izradu ovog dokumenta je posebno važno i bit će konstantno poticano. Projekcija prostornog uređenja Općine Živinice podrazumijeva da će pojedini elementi korištenja, uređenja i razvoja u prostoru, do 2032. godine imati slijedeće karakteristike: 2.1. STANOVNIŠTVO I STAMBENA IZGRADNJA Procjena broja stanovnika, izvedena na osnovu preliminarnih rezulata popisa stanovništva, za 2013. godinu, prema kojim broj stanovnika Općine Živinice iznosi 61 201 stanovnika. Uzimajući u obzir kontinuiran rast stanovništva, koji je uočen u Statistici Tuzlanskog kantona, kao i Statistici Federacije BiH, a kroz vremenski period od nekoliko godina, naravno, ne zanemarujući činjenicu da Općina privlači populaciju iz drugih područja Kantona, zbog privrednih potencijala, Nosilac izrade plana daje slijedeću procjenu rasta stanovništva u planskom periodu: Prostorni plan Općine Živinice 2012-2032. god. Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005-2025. god. Prostorni plan Federacije BiH 2008-2028. god. 2013 2032 2005 2025 2008 2028 61 201 65 484 53 031 58 056 54 734 58 842 TABELA 1 - PROCJENA RASTA STANOVNIŠTVA U PLANSKOM PERIODU Povećanje broja stanovnika u periodu od 20 godina iznosi 6,99 %, dok je godišnji prirast procjenjen na 214 st/g, što je u skladu sa statističkim podacima, ali i procjenom prirodnog prirasta Općine Živinice, koju je predvidio Prostorni plan Tuzlanskog kantona. Nastanjivanje stanovništva u Općini je bilo određeno, prvenstveno, prirodnim resursima, mineralima, tj. rudnicima i industrijskim pogonima, oko kojih su i nastajala naselja. Obzirom da je i saobraćajna infrastruktura pratila položaj ovih resursa, glavnina stanovništva je locirana uz aksu sjever jug, magistralnog puta M 18, u pojasu od 2 5 km od osovine akse. U planskom periodu se ne očekuju odstupanja, već samo proširenje pojasa nastanjivanja, u već postojećem obuhvatu. Druga velika koncentracija se pruža pravcem zapad sjeveroistok, gdje je smještena i željeznička pruga. 26

Projekcija prostorne distribucije stanovništva i brojnosti stanovništva u pojedinim naseljenim mjestima, data je u tabeli u nastavku: Broj Gustina Površina Broj stanovnika Naseljeno mjesto stanovnika naseljenosti naseljenog 2032. god. 2013. god. Procjena 2035 mjesta Bašigovci 2630 2814 3,38 st/ha 830,74 Brnjica 398 426 0,62 st/ha 689,12 Djedino 758 811 0,61 st/ha 1326,66 Dubrave Donje 2301 2462 3,02 st/ha 814,70 Dubrave Gornje 3508 3754 1,40 st/ha 2673,42 Dunajevići 23 25 0,08 st/ha 312,28 Đurđevik 3319 3551 4,07 st/ha 871,80 Gračanica 2220 2375 1,24 st/ha 1906,67 Kovači 4105 4392 4,77 st/ha 919,02 Kršići 390 417 0,78 st/ha 531,18 Kuljan 483 517 0,50 st/ha 1021,09 Lukavica Donja 1375 1471 1,57 st/ha 933,69 Lukavica Gornja 1456 1558 1,94 st/ha 800,82 Odorovići 1143 1223 0,79 st/ha 1544,14 Priluk 2319 2481 2,70 st/ha 916,26 Spreča 746 798 1,65 st/ha 482,16 Suha 2048 2191 1,59 st/ha 1376,68 Svojat 749 801 1,70 st/ha 471,05 Šerići 2855 3055 2,52 st/ha 1209,89 Tupkovići Donji 636 681 0,89 st/ha 764,78 Tupkovići Gornji 1389 1486 1,63 st/ha 906,43 Višća Donja 1249 1336 2,24 st/ha 595,65 Višća Gornja 421 450 0,15 st/ha 2910,01 Vrnojevići 470 503 2,32 st/ha 216,38 Zelenika 757 810 1,85 st/ha 435,90 Zukići 881 943 2,34 st/ha 402,26 Živinice Donje 2311 2473 4,42 st/ha 559,42 Živinice Gornje 2766 2960 2,21 st/ha 1337,39 Živinice Grad 17495 18720 9,14 st/ha 2045,97 Ukupno 61 201 65 484 2,2 st/ha 29806 TABELA 2 - PROJEKCIJA PROSTORNE DISTRIBUCIJE I BROJNOSTI STANOVNIŠTVA Prema prikazanoj procjeni, gustina naseljenosti u 2032. godini će iznositi 2,2 st/ha, što se smatra gustom naseljenošću. Prema procjeni broja domaćinstava, Općina u ovom trenutku ima 18 582 domaćinstava, a prosječni broj članova domaćinstva je 3,5. U planskom periodu, broj domaćinstava će rasti do 19 844, dok će prosječan broj članova iznositi i dalje 3,5 članova. 27

Iako je na području općine trenutno u najvećoj mjeri zastupljen vid individualnih stambenih objekata (objekti kolektivne stambene gradnje locirani u gradu Živinice), naredni planski period očekuje porast stepena urbanizacije, što će uz izraženu mogućnost za razvojem privrede, turizma i jačanje položaja unutar Kantona, stvoriti potrebu za ulaganjem u stambenu gradnju. Standard stanovanja očekuje blagi rast, što je prikazano u tabeli koja slijedi: Individualni stambeni objekti (m 2 /st) Kolektivni stambeni objekti (m 2 /st) 2011. 2032. 2011. 2032. TABELA 3 TIPOVI STANOVANJA 25,6 29,0 16,6 18,5 Novi stambeni fond, koji će prema procjeni Nosioca izrade Plana, u planskom periodu zahtijevati obezbjeđenje novih 252 452 m 2, formirat će se putem izgradnje individualnih i kolektivnih stambenih objekata i objekata u nizu, koji mogu biti raspoređeni prema slijedećim procjenama: Naseljeno mjesto Br. stanova potrebnih u kolektivnoj gradnji Broj objekata % Br. kuća potrebnih u individualnoj gradnji ŽIVINICE GRAD 169 7 35 316 65 ĐURĐEVIK 34 nizovi 8 35 63 65 DUBRAVE G. 89 nizovi 12 100 - - TABELA 4 - PROCIJENJENI POTREBNI STAMBENI FOND Treba imati na umu da je ovo samo procjena, te da će isključivo od investitora i zahtjeva tržišta zavisiti brojnost i kvadratura stanova u kolektivnim objektima i objektima u nizovima. Prilikom izgradnje kolektivnih stanova, osim u gradu Živinice, potreba se treba ostvarivati preko tzv. nizova, a ne visokih stambenih zgrada, koje nisu tipične za ovo područje, te se ne u klapaju u sliku naselja. Spratnost kolektivnih stambenih objekata treba biti maksimalno P + 4, gdje će se u prizemlju razvijati poslovni sadržaji, kao i smještati ostave i garaže, što će smanjiti potrebu za podrumskim etažama. Iako je u urbanim područjima težnja stanovnika za kolektivnom stambenom gradnjom izražena, treba imati na umu činjenicu da se te investicije danas finansiraju, gotovo isključivo, od strane privatnog sektora. Intenzitet interesa za ulaganja i izgradnju može biti u sjeni trenutnih gospodarskih prilika, ali se cijeni da će već u toku planskog perioda ti uticaji slabiti. Ostala naselja Općine će svoj stambeni fond povećavati kroz izgradnju individualnih stambenih objekata, njih procjenjenih 1.054, što je prikazano u narednoj tabeli: % 28

Naseljeno mjesto Broj potrebnih stambenih jedinica Naseljeno mjesto Broj potrebnih stambenih jedinica Barice 19 Priluk 56 Bašigovci 53 Stari Đurđevik 78 Dubrave Donje 71 Suha 48 Brnjica 21 Svojat 21 Djedino 20 Šahići 17 Vrnojevići 9 Šerići 74 Dunajevići 3 Šišići 45 Gračanica 45 Tupkovići Donji 17 Kovači 19 Tupkovići Gornji 41 Litve 51 Višća Donja 53 Lukavica Donja 29 Odorovići 26 Lukavica Gornja 31 Višća Gornja 16 Oskova 68 Zelenika 13 Podgajevi 17 Spreča 15 Zukići 17 Kršići 10 Kuljan 14 Živinice Gornje 34 UKUPNO: 1054 TABELA 5 - PROCIJENJENI POTREBNI STAMBENI FOND OSTALIH NASELJA U OPĆINI ŽIVINICE Veličine parcele su date sukladno tipologiji naseljenih mjesta, te se kreću u slijedećem omjeru: Urbano (m 2 ) Mješovito (m 2 ) Ruralno (m 2 ) 500 800 1000 TABELA 6 - VELIČINE PARCELA SUKLADNO TIPOLOGIJI NASELJA U konačnici, ukupna površina potrebnih građevinskih parcela, na kojima će se izgrađivati stambeni objekti će iznositi, okvirno, 135,2 ha. Širenje građevinskog zemljišta će biti kontrolisano, te će se nedostatak nadomjestiti spajanjem postojećih građevinskih parcela, a ne širenjem na uštrb poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Problematika bespravne gradnje, zbog svih već prije navedenih faktora, treba biti stavljena pod kontrolu, a pri tome posebno voditi računa o prirodnim resursima Općine, zaštićenom području planine Konjuh i vrijednom poljoprivrednom zemljištu. 29

2.2. SISTEM NASELJENIH MJESTA I HIJERARHIJA CENTARA Sistem naseljenih mjesta u Općini Živinice tvori 29 naseljenih mjesta. Sistem naseljenih mjesta Općine karakterišu, u najvećoj mjeri veličinske klasifikacije od 2.000 4.999 stanovnika, koja čine 37,9 % ukupnog broja naseljenih mjesta. Slijede naseljena mjesta od 500 999 stanovnika, koja uzimaju 27,6 %. U planskom periodu, a u odnosu na očekivano povećanje broja stanovnika, razvoj privrede i slično, očekuje se slijedeća tipologija naseljeneih mjesta: Naseljeno mjesto Tip naseljenog mjesta trenutno stanje Tip naseljenog mjesta projekcija Dubrave Donje mješovito mješovito Odorovići ruralno mješovito Višća Donja ruralno mješovito Višća Gornja ruralno mješovito Bašigovci ruralno ruralno Brnjica ruralno ruralno Djedino ruralno ruralno Dunajevići ruralno ruralno Gračanica ruralno ruralno Kovači ruralno ruralno Kršići ruralno ruralno Kuljan ruralno ruralno Lukavica Donja ruralno ruralno Lukavica Gornja ruralno ruralno Priluk ruralno ruralno Spreča ruralno ruralno Suha ruralno ruralno Svojat ruralno ruralno Šerići ruralno ruralno Tupkovići Donji ruralno ruralno Tupkovići Gornji ruralno ruralno Vrnojevići ruralno ruralno Zelenika ruralno ruralno Zukići ruralno ruralno Dubrave Gornje urbano urbano Đurđevik urbano urbano Živinice Donje mješovito urbano Živinice Gornje mješovito urbano Živinice Grad urbano urbano TABELA 7- RAZVOJ I TIPOLOGIJA NASELJENIH MJESTA Ono o čemu treba posebno voditi računa, jeste kontrolisanje administrativne podjele na teritoriji Općine. Naime, kako je već prethodno analizirano i zaključeno, postojećih 26 mjesnih zajednica je iznad optimalnog prosjeka za Općinu. Prosječan broj stanovnika od 2.860, je ispod minimuma za 30

formiranje mjesne zajednice, a takav usitnjen administrativni aparat, prema opredjeljenju planera, usporava razvoj. Kako je ustanovljeno prilikom analize hijerarhije centara, mnoga naseljena mjesta svoj gravitacioni radijus pružaju neovisno o administrativnoj organizaciji, te naselja jedne mjesne zajednice imaju snažne veze sa naseljem potpuno druge mjesne zajednice. Govoreći o hijerarhiji centara, jasno su izraženi polovi razvoja, tj. primarni i sekundarni centri. Primarni centar Živinice Grad TABELA 8 - HIJERARHIJA CENTARA Sekundarni centri Dubrave Gornje Đurđevik Gračanica Šerići U planskom periodu se očekuje stabilizacija ovih centara, poboljšanje infrastrukturne opremljenosti, te jačanje policentrične strukture naselja u Općini, što je jedan od zadatih ciljeva razvoja ovog Plana. Policentricitet u Općini Živinice već ima svoje temelje, koji su zasnovani na spontanom jačanju lokalnih zajednica, potpomognuto razvojem privrede u proteklom vremenu. Položaj mineralnih resursa je i ovdje, još jednom, odigrao važnu ulogu u davanju karaktera Općini Živinice, te su stanovnici, koncentrisani unutar tih zona, mogli ostvarivati svoje potrebe i u drugim razvijenim naseljenim mjestima, pored grada Živinica. Planersko je opredjeljenje da se sistem naseljenih mjesta razvija ravnomjerno i proporcionalno mogućnostima za svako naseljeno mjesto, jača položaj naselja u ukupnom sklopu, ali uz maksimalno očuvanje prirodnih resursa i postojećeg fonda, čime će se voditi razvojna politika. U narednom periodu, kroz niz jasnih mjera, može se postići konkurentski položaj naselja općine u odnosu na svoje šire okruženje, što je i cilj razvoja. 31

2.3. URBANA I VANURBANA PODRUČJA Prostornim planom Tuzlanskog kantona usvojeno je 17 urbanih područja. Preklapanjem kartografskih podloga PPTK a, sa ažurnim podlogama koje su se formirale putem orto - foto snimaka, te katastarskih podloga, ustanovljena su manja odstupanja granica urbanih područja, u odnosu na stvarno stanje, te se pristupilo korekcijama. Urbana područja općine Živinice prikazana su u tabeli: Urbano područje Površina (ha) Struktura u odnosnu na ukupnu površinu Općine % Bašigovci 137,85 0,46 Đurđevik 244,14 0,82 Dubrave 473,97 1,59 Gračanica 174,46 0,59 Kovači 511,26 1,72 Lukavica Donja 121,27 0,41 Lukavica Gornja 184,25 0,62 Priluk 324,79 1,09 Šerići 262,83 0,88 Suha 143,58 0,48 Svojat 113,50 0,38 Tupkovići 139,06 0,47 Višća Gornja 94,06 0,32 Živinice Donje 140,80 0,47 Živinice Gornje 157,47 0,53 Živinice Grad 1.399,00 4,69 Zukići 181,84 0,61 UKUPNO 4.804,13 16,21 TABELA 9 - URBANA PODRUČJA OPĆINE ŽIVINICE 2.3.1. KORIŠTENJE POVRŠINA URBANIH PODRUČJA Urbana područja čine 16,21 % ukupne površine Općine Živinice. Struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta planiranih urbanih područja prikazana je u narednim tabelama: URBANO PODRUČJE BAŠIGOVCI Površina (ha) Poljoprivredno zemljiste 25,19 Građevinsko zemljište - planirano 65,23 Građevinsko zemljište - postojeće 36,72 Sumsko zemljiste 8,80 Cestovni saobracaj 1,91 UKUPNO 137,85 TABELA 10 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA BAŠIGOVCI 32

URBANO PODRUČJE ĐURĐEVIK Poljopriredno zemljiste Građevinsko zemljište - planirano Građevinsko zemljište - postojeće Sumsko zemljiste Cestovni saobracaj Vodne povrsine Zeljeznicki saobracaj Privredne zone Površina (ha) 38,52 64,88 91,34 14,5 3,49 7,78 1,88 21,71 UKUPNO 244,14 TABELA 11 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA ĐURĐEVIK URBANO PODRUČJE DUBRAVE Površina (ha) Poljoprivredno zemljiste 27,12 Građevinsko zemljište - planirano 221,52 Građevinsko zemljište - postojeće 203,85 Sumsko zemljiste 12,15 Cestovni saobracaj 5,10 Zeljeznicki saobracaj 1,20 UKUPNO 473,97 TABELA 12 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA DUBRAVE URBANO PODRUČJE GRAČANICA Površina (ha) Poljopriredno zemljiste 10,40 Građevinsko zemljište - planirano 102,80 Građevinsko zemljište - postojeće 55,91 Sumsko zemljiste 1,31 Cestovni saobraćaj 4,14 UKUPNO 174,46 TABELA 13 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA GRAČANICA URBANO PODRUČJE KOVAČI Površina (ha) Poljoprivredno zemljiste 55,71 Građevinsko zemljište - planirano 204,71 Građevinsko zemljište - postojeće 198,16 Sumsko zemljiste 44,74 Cestovni saobracaj 6,2 Zeljeznicki saobracaj 1,62 UKUPNO 511,26 TABELA 14 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA KOVAČI 33

URBANO PODRUČJE LUKAVICA DONJA Poljoprivredno zemljiste Građevinsko zemljište - planirano Građevinsko zemljište- postojeće Sumsko zemljiste Površina (ha) 31,86 49,57 30,63 7,79 1,42 Cestovni saobracaj UKUPNO 121,27 TABELA 15 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA LUKAVICA DONJA URBANO PODRUČJE LUKAVICA GORNJA Površina (ha) Poljoprivredno zemljiste 39,9 Građevinsko zemljište - planirano 95,25 Građevinsko zemljište - postojeće 34,12 Sumsko zemljiste 13,84 Cestovni saobracaj 1,14 UKUPNO 184,25 TABELA 16 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA LUKAVICA GORNJA URBANO PODRUČJE PRILUK Poljoprivredno zemljiste Građevinsko zemljiste - planirano Građevinsko zemljiste - postojeće Sumsko zemljiste Površina (ha) 132,25 94,45 8,17 15,18 2,65 Cestovni saobracaj UKUPNO 324,70 TABELA 17 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA PRILUK URBANO PODRUČJE ŠERIĆI Poljoprivredno zemljiste Građevinsko zemljiste - planirano Građevinsko zemljiste - posojeće Sumsko zemljiste Površina (ha) 85,12 93,12 76,87 5,04 2,68 Cestovni saobracaj UKUPNO 262,83 TABELA 18 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA ŠERIĆI URBANO PODRUČJE SUHA Pljoprivredno zemljiste Građevinsko zemljište - postojeće Građevinsko zemljište - planirano Sumsko zemljiste Površina (ha) 27,33 61,83 50,69 0,96 2,77 Cestovni saobracaj UKUPNO 143,58 TABELA 19 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA SUHA 34

URBANO PODRUČJE SVOJAT Poljoprivredno zemljiste Građevinsko zemljište planirano Građevinsko zemljište - postojeće Sumsko zemljiste Cestovni saobracaj Površina (ha) 50,69 28,34 17,73 16,15 0,59 UKUPNO 113,50 TABELA 20 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA SVOJAT URBANO PODRUČJE TUPKOVIĆI Površina (ha) Poljoprivredno zemljiste 28,03 Građevinsko zemljište - planirano 63,84 Građevinsko zemljište - postojeće 43,46 Sumskozemljiste 2,41 Cestovni saobracaj 1,32 UKUPNO 139,06 TABELA 21 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA TUPKOVIĆI URBANO PODRUČJE VIŠĆA GORNJA Poljoprivredno zemjiste Građevinsko zemljište - planiranp Građevinsko zemljište - postojeće Sumsko zemljiste Cestovni saobracaj Površina (ha) 41,42 32,1 11,56 6,5 0,17 2,31 Odlagališta UKUPNO 94,06 TABELA 22 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA VIŠĆA GORNJA URBANO PODRUČJE ŽIVINICE DONJE Poljoprivredno zemljiste Građevinsko zemljište planirano Građevinsko zemljište - postojeće Sumsko zemljiste Cestovni saobracaj Površina (ha) 49,49 48,72 32,33 9,03 1,23 UKUPNO 140,80 TABELA 23 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA ŽIVINICE DONJE URBANO PODRUČJE ŽIVINICE GORNJE Poljoprivredno zemljiste Građevinsko zemljište - planirano Građevinsko zemljište - postojeće Sumsko zemljiste Cestovni saobracaj Vodne povrsine - vodotoci Površina (ha) 57,3 48,93 42,08 6,07 2,32 0,77 UKUPNO 157,47 TABELA 24 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA ŽIVINICE GORNJE 35

URBANO PODRUČJE ŽIVINICE GRAD Poljoprivredno zemljiste Građevinsko zemljište - planirano Građevinsko zemljište - postojeće Sumsko zemljiste Privrene zone Cestovni saobracaj Vodne povrsine - vodotoci Zeljeznicki saobracaj Površina (ha) 263,72 94,64 555,66 156,87 56,7 23,53 41,43 6,45 UKUPNO 1399,00 TABELA 25 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA ŽIVINICE GRAD URBANO PODRUČJE ZUKIĆI Površina (ha) Poljoprivredno zemljiste 61,89 Građevinsko zemljiše - planirano 38,21 Građevinsko zemljište - postojeće 28,88 Sumsko zemljiste 47,14 Cestovni saobracaj 1,94 Vodne povrsine - vodotoci 3,78 UKUPNO 181,84 TABELA 26 STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA ZUKIĆI Kod planiranja urbanih područja posebna je pažnja posvećena zaštiti kvalitenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta, te ograničavajućim faktorima razvoja, što je prikazano u grafičkom dijelu Plana. Urbana područja planirana su na stabilnom terenu, sa nekoliko izuzetaka (Zukići, Dubrave, Kovači i Đurđevik), gdje manje enklave nestabilnih terena ulaze unutar urbanih područja. 2.3.2. VANURBANA PODRUČJA Na području Općine Živinice prepoznat je veći broj građevinskih zemljišta koja ne ulaze u urbana područja, zbog nedostatka prostornih infrastrukturnih i drugih potrebnih kapaciteta. Građevinsko zemljište izvan urbanih područja ulazi u granice naseljenih mjesta koja su utvrđene ovim planom. Ovim planom utvrđeno je 100 građevinskih zemljišta izvan urbanih područja, a koja se nalaze unutar granica 25 naseljenih mjesta općine Živinice. U granicama Zaštićenog pejzaža Konjuh, građevinsko zemljište je definisano na lokalitetu Zlača, unutar kojeg su planirane zone društvene infrastrukture - D2, sporta i rekreacije - R2, stanovanja - S2, turizma i ugostiteljstva - T2. 36

Pregled zemljišta izvan urbanih područja prikazan je u tabeli: Građevinska zemljišta izvan urbanih područja Ukupna Naziv Površina površina Centroidi (ha) (ha) NM Bašigovci X Y GZ Bašigovci 64,87 6555848,36 4920059,15 64,87 NM Brnjica X Y GZ Berići 5,65 6550656,47 4916260,66 GZ Brnjica 1 3,33 6550584,08 4914843,07 GZ Brnjica 2 10,02 6551333,27 4915717,44 47,18 GZ Brnjica Donja 20,20 6552911,43 4916980,78 GZ Dubrava 2,40 6550079,40 4915448,10 GZ Parnjače 5,58 6549525,99 4915456,99 NM Djedino X Y GZ Djedino 1 24,05 6552976,89 4914346,63 29,00 GZ Djedino 2 4,95 6551829,58 4914573,65 NM Dubrave Donje X Y GZ Lučići 6,43 6555787,49 4925191,06 6,43 NM Dubrave Gornje X Y GZ Begići 34,18 6558690,38 4925100,02 GZ Derviši 9,39 6558819,12 4926086,68 GZ Kadrići 17,10 6558386,66 4926698,02 73,40 GZ Sofići 1,92 6558035,23 4926797,89 GZ Turijanci 10,81 6556597,25 4926627,87 NM Dunajevići X Y GZ Dunajevići 5,17 6555053,28 4915932,69 14,62 GZ Kotornica 9,45 6553762,85 4915646,46 NM Đurdevik X Y GZ Živčići 11,73 6552640,87 4917540,34 GZ Aljići 120,17 6552658,22 4919478,51 161,95 GZ Husinovače 2,36 6551922,05 4919550,32 GZ Šahići 27,69 6550984,88 4917130,81 NM Gračanica X Y GZ Brezik 1 15,50 6561958,19 4917664,28 GZ Gračanički lug 2 3,08 6561623,20 4918184,12 29,08 GZ Gračanički lug 2 10,50 6561516,71 4918758,26 NM Kovači X Y GZ Boškovići 2,35 6553304,67 4916209,45 GZ Gaj 2,23 6554366,43 4918119,71 9,02 GZ Juroševići 4,44 6552783,07 4916716,59 NM Kršići X Y 17,65 37

Građevinska zemljišta izvan urbanih područja Naziv Površina (ha) Centroidi GZ Kršići 17,65 6555745,45 4913939,49 NM Kuljan X Y GZ Džebari 4,46 6559548,39 4912528,53 GZ Gladojevići 10,65 6558685,87 4912815,74 GZ Kuljan 21,29 6557752,93 4913923,08 NM Lukavica Donja X Y GZ Brodić 1,32 6557390,57 4919812,45 GZ Husići 6,16 6556833,75 4917732,46 GZ Šibovi 1 6,80 6557783,94 4918754,61 GZ Prisadi 1 5,09 6556803,32 4919197,94 GZ Prisadi 2 6,71 6557322,47 4919270,37 NM Lukavica Gornja X Y GZ Luke 1,85 6559137,67 4918317,51 GZ Šibovi 2 18,49 6558499,28 4918636,13 NM Odorovići X Y GZ Đuvelika 2,94 6547330,86 4917136,36 GZ Kazalj 32,68 6548203,39 4918866,27 GZ Odorovići 32,47 6547989,49 4916989,65 GZ Repišta 13,51 6546072,26 4919412,38 NM Priluk X Y GZ Kiseljak 6,09 6545377,13 4927280,30 GZ Luke 4,25 6541707,47 4924008,31 NM Spreča X Y GZ Gajevi 10,33 6556077,76 4927458,98 GZ Petrovići 2,79 6556189,22 4928046,88 GZ Spreča 23,95 6554360,52 4926909,54 GZ Tadići 104,46 6552896,81 4925756,06 NM Suha X Y GZ Bajrići 4,60 6547697,67 4922607,58 GZ Džuderije 5,10 6547791,78 4922236,84 GZ Džulovići 44,07 6547872,52 4924011,33 NM Svojat X Y GZ Krivača 1 5,57 6560427,80 4919517,07 NM Šerići X Y GZ Alagići 2,35 6546165,44 4923756,14 GZ Beganovići 10,11 6545402,00 4924060,42 GZ Hodžići 2,69 6544111,26 4924405,39 GZ Rijeka 11,40 6544969,45 4922993,86 NM Tupkovići Donji X Y GZ Brezik 2 8,18 6562168,49 4917843,29 GZ Filipovići 2 10,36 6563682,49 4918280,25 Ukupna površina (ha) 36,4 26,08 20,34 81,60 10,34 141,53 53,77 5,57 26,55 39,84 38

Građevinska zemljišta izvan urbanih područja Naziv Površina (ha) Centroidi GZ Glavica 6,84 6562801,22 4918803,64 GZ Nabrežak 1,57 6563738,63 4918721,28 GZ Repuh 2 10,10 6564986,12 4918318,62 GZ Samardžije 2,79 6563247,81 4919043,91 NM Tupkovići Gornji X Y GZ Culjage 1,67 6564023,21 4917616,95 GZ Filipovići 1 8,73 6564181,23 4918057,21 GZ Repuh 1 22,19 6564904,55 4918093,43 NM Višća Donja X Y GZ Ćenda 11,30 6549645,49 4917143,42 GZ Požar 70,55 6550560,48 4919837,12 GZ Višća Donja 3 2,07 6549550,83 4916073,87 GZ Višća Donja 1 15,40 6550275,42 4917910,96 GZ Višća Donja 2 6,91 6550242,34 4918755,21 GZ Jahići 8,98 6550071,61 4917335,09 NM Višća Gornja X Y zona društvene infrastrukture na lokalitetu Zlača - D2 0,62 6544756,48 4914382,00 zona sporta i rekreacije na lokalitetu Zlača - R2 8,84 6544756,48 4914382,00 zona stanovanja na lokalitetu Zlača - S2 0,009 6544756,48 4914382,00 zona turizma i ugostiteljstva na lokalitetu Zlača -T2 4,73 6544756,48 4914382,00 NM Vrnojevići X Y GZ Okletnice 1 27,82 6553133,13 4916028,32 GZ Okletnice 2 3,44 6553430,63 4915032,15 GZ Vrnojevići 10,51 6552617,56 4915510,09 NM Zelenika X Y GZ Bučje 3,24 6560306,89 4915840,41 GZ Krivača 2 2,83 6560883,78 4919723,17 GZ Zelenika 31,55 6560238,68 4916818,09 NM Zukići X Y GZ Gajevi 3,07 6554419,35 4913029,88 GZ Zukići 17,69 6554593,88 4913826,37 NM ŽIvinice Donje X Y GZ Živinice Donje 19,20 6550139,86 4922817,63 GZ Barakovac 10,11 6550124,30 4924163,64 GZ Barice 53,99 6548562,25 4923704,77 GZ Brezik 16,80 6548234,10 4921989,25 GZ Lužići 5,88 6549758,85 4923414,39 Ukupna površina (ha) 32,59 115,21 14,19 41,77 37,62 20,76 105,98 39

Građevinska zemljišta izvan urbanih područja Ukupna Naziv Površina površina Centroidi (ha) (ha) NM Živinice Gornje X Y GZ Altić Mahala 1 12,23 6548353,15 4921173,58 GZ Altić Mahala 2 4,32 6547849,80 4921278,81 GZ Bare 1 16,07 6549303,78 4919360,09 GZ Bare 2 4,09 6547556,78 4919096,53 GZ Dolovi 1,86 6550680,33 4921192,18 GZ Gosci 10,89 6546485,05 4919305,41 94,87 GZ Grabik 19,72 6549748,21 4921961,70 GZ Odžak 14,34 6549108,53 4921817,31 GZ Omerovići 1 2,16 6548972,26 4920625,01 GZ Omerovići 2 2,38 6549159,82 4920266,40 GZ Petrovići 6,81 6548801,56 4920865,39 NM Živinice Grad X Y GZ Bare 2,62 6548871,08 4925826,12 GZ Maline 1,49 6549601,05 4926771,04 12,03 GZ Polja 2,90 6551091,49 4926696,62 GZ Salkičići 5,02 6551721,53 4926794,96 UKUPNO: 1.339,50 TABELA 27- GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA IZVAN URBANIH PODRUČJA Ukupna površina građevinskih zemljišta izvan urbanih područja iznosi P=1.430,24 ha, odnosno 4,79%. ukupne površine Općine Živinice. 2.3.3. REŽIMI GRAĐENJA Intenzitet i karakter građenja na pojedinim područjima Općine Živinice određuje se kroz izradu planskih dokumenata, kojim se određuju sljedeći režimi građenja: Režim zabrane građenja - na područjima od značaja za budući razvoj na kojima se ne dozvoljava nikakva izgradnja, osim tekućeg održavanja i građevinskih zahvata s ciljem osiguranja osnovnih higijenskih uslova, promjene namjene unutar postojećih gabarita građevina, a samo izuzetno se dozvoljava podizanje novih građevina i uređaja koji podržavaju postojeću funkciju tih područja (objekti neophodne infrastrukture, neophodni javni objekti, objekti za snabdijevanje i sl.). Režim građenja I stepena - na urbanom području na kojem se planira građenje, rekonstrukcija ili sanacija, na dijelovima područja sa zaštićenim kulturno istorijskim i prirodnim naslijeđem, turističkim naseljima, sportskim, rekreacijskim i zdravstvenim područjima na kojima se planira građenje; na privrednim zonama većim od 5 ha, za koje se uslovi za odobravanje građenja utvrđuju na osnovu zoning plana, regulacionog plana, odnosno urbanističkog projekta izrađenog na osnovu regulacionog plana, te na manjim dijelovima užeg urbanog područja koje je već građeno i na kojem ne predstoji intenzivno građenje, rekonstrukcija ili sanacija za koje se uslovi za odobravanje građenja utvrđuju na osnovu urbanističkog projekta, ako nije donesen regulacioni plan. Režim građenja III stepena - na urbanim područjima za koja se uslovi za odobravanje građenjautvrđuju na osnovu prostornog plana i plana parcelacije. 40

Režim građenja IV stepena - na urbanim i drugim područjima za koja nije utvrđena obaveza donošenja plana parcelacije, a za koja se uslovi za odobravanje građenja određuju po postupku koji je utvrđen zakonom. U općini Živinice, a prema grafičkim prilozima ovog Plana, određeni su režimi građenja, a kako slijedi: Režim građenja I stepena - za sve prostorne cjeline - područja na kojima je obavezna izrada detaljnih planskih dokumenata (zoning plan, regulacioni plan, urbanistički projekat) i to: - Za sve prostorne cjeline na užem urbanom području grada Živinice, - Za sve prostorne cjeline na urbanom području grada Živinice na kojima se planira izgradnja kolektivnih ili individualnih objekata, rekonstrukcija ili sanacija postojećih objekata definirane kao stambeno-poslovne zone, zone kolektivnog stanovanje i zone mješovitog kolektivnog i individualnog stanovanja, - Za poslovne zone, - Za rekreacione zone, - Za sve privredne zone čija je površina veća od 5 ha, - Za zone društvene infrastrukture, sporta i rekreacije, turizma i ugostiteljstva na lokalitetu Zlaća, Režim građenja III stepena na područjima na kojima se uslovi za odobravanje građenja utvrđuju na osnovu Prostornog plana i Plana parcelacije, tj. do donošenja plana parcelacije, uslovi za odobravanje građenja se izdaju na osnovu Prostornog Plana Općine. Ovaj režim građenja vrijedi za: - Za prostorne cjeline unutar urbanog područja Živinice grad koje nisu obuhvaćene I režimom građenja, a na kojima je planirana ili je već realizovana individualna stambena izgradnja, - Za sve prostorne cjeline područja koje se nalaze u okviru ostalih urbanih područja općine Živinice, na kojima je planirana ili je već realizovana individualna stambena izgradnja, - Za sve privredne zone površine manje od 5 ha, Režim građenja IV stepena za sva građevinska zemljišta izvan urbanih područja. Granice detaljnih planskih dokumenata određuje Općinsko vijeće na osnovu potreba i observacije na terenu. 41 2.3.4. KOMUNALNA OPREMLJENOST I DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA URBANIH PODRUČJA Potrebe za opremanjem urbanih područja ovise u velikoj mjeri od postojeće infrastrukture i stanja u kojem se nalazi, projiciranog broja stanovnika i položajem naselja u sistemu naselja općine Živinice. U skladu sa metodologijom za izradu planskih dokumenata, obrađena je i planirana potrebna infrastruktura i suprastruktura, koja se detaljno opisuje u tematskim cjelinama ovog Plana, grafički i tekstualno. Na površinama namijenjenim za razvoj i uređenje naselja predviđene su namjene stanovanja, te javnih i društvenih sadržaja. U sastavu tih površina moguća je i poslovna namjena, turistička namjena, sportska i rekreativna namjena, kao i sve one namjene koje se planiraju u urbanim područjima, a koje nisu u suprotnosti s funkcijom stanovanja.

U urbanim područjima iskazane su i površine koje ostaju kao neizgrađeni dio zemljišta, kao što su zelene površine, poljoprivredno zemljište, šumske površine, eksploatacije, vodne površine, površine namijenjene za postplanski razvoj itd. Razgraničenje će se, po namjeni, unutar naselja vršiti ovim Planom ili detaljnom provedbenom dokumentacijom, ako je tako predviđeno. Na građevinskim zemljištima izvan urbanih područja, kao površine namjenski određene, predviđaju se područja ili zone sa izgradnjom proizvodnih, prerađivačkih i servisnih funkcija, ili rekreacijskih namjena na neizgrađenim građevinskim zemljištima. U područjima izvan građevinskih zmljišta, zadržavaju se izvorne kategorije namjena: poljoprivredno tlo i šumsko zemljište, a izgradnja je moguća samo u funkciji osnovne namjene prostora. U predjelima ili pojasevima namijenjenim izgradnji cesta, željezničkih pruga, mostova, dalekovoda, drugih infrastrukturnih vodova i građevina (uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, različita komunalna postrojenja i građevine, i sl.), utvrđuju se koridori sa zaštitnim pojasevima na kojima je dozvoljena izgradnja i aktivnosti isključivo u funkciji planiranih infrastrukturnih sistema. Koridori su određeni Odlukom o provođenju, koja je usklađena sa zakonskom regulativom na snazi. 2.3.5. OGRANIČAVAJUĆI FAKTORI RAZVOJA URBANIH PODRUČJA Stabilnost terena općine Živinice je tretirana na osnovu Prostornog plana Tuzlanskog kantona, te parcijalnih podataka o klizištima unutar općine, a koji su dostavljeni od strane Nosioca pripreme Plana. Tereni se prema aspektu stabilnosti kategorišu u tri osnovne kategorije: stabilni tereni, uslovno stabilni tereni i nestabilni tereni. Upoređivanje prostora sa aspekta stabilnosti sa granicama urbanih područja, a u kojima se očekuje i planira najveća aktivnost i izgradnja u narednom periodu od nekoliko desetljeća, ukazuje na određena ograničenja u prostoru. Sa aspekta stabilnosti terena, prostor Općine je kategorisan u tri osnovne kategorije: I kategorija/stabilni tereni predstavljaju najpogodnije terene za građenje, te se na njima mogu graditi saobraćajnice, stambeni objekti i sl., bez ikakvih ograničenja. Tereni iz ove kategorije zauzimaju 22.684,62 hektara, odnosno čine 76,1 % od ukupne površine Općine. II kategorija/uslovno stabilni tereni predstavljaju terene na kojima je prije građenja obavezno sprovesti detaljna ispitivanja fizičko - mehaničkih svojstava tla. Tereni iz ove kategorije zauzimaju 5.487,92 hektara, odnosno čine 18,5 % od ukupne površine Općine. III kategorija/nestabilni tereni predstavljaju najlošije terene sa aspekta mogućnosti izgradnje, odnosno, na njima je izgradnja vrlo otežana ili nije moguća. Tereni iz ove kategorije zauzimaju 1.630,08 ha ili 5,4%. Klizišta su prema istom izvoru podataka, Prostornom planu Tuzlanskog kantona, detektovana na 29 lokaliteta, te svojom površinom većom od 100 ha, zauzimaju cca 0,4% od površine općine. Prema navedenim podacima, urbana područja planirana su na stabilnom terenu, sa nekoliko izuzetaka 42

(Zukići, Dubrave, Kovači i Đurđevik), gdje manje enklave nestabilnih terena ulaze unutar urbanih područja. Podaci o detektovanim klizištima, koji su dostavljeni od strane Nosioca pripreme Plana, znatno se razlikuju u odnosu na podatke koje je iznio Kantonalni prostorni plan. Naime, prema Nosiocu pripreme Plana to je posljedica i poplava koje su poharale ovaj dio naše zemlje u maju i augustu 2014. godine, a koje su dovele do aktiviranja velikog broja klizišta, čak i na terenima koja prije nisu bila ocijenjena kao ugrožena. Klizišta su registrovana na 147 lokaliteta, od čega je pogođeno 199 stambenih objekata, 4 lokalna vodovoda, 18 lokalnih puteva, 4 mezarja, 2 elektromreže, više poljoprivrednih zemljišta, te na 6 lokaliteta je došlo do erozije obale rijeka. Nosiocu izrade Plana nisu dostavljeni prostorni pokazatelji klizišta, već samo podaci o naseljima u kojima se javljaju i mikrolokalitetima prema vlasničkim odnosima, tj., navedeno je ime i prezime vlasnika objekta u naselju u kojem je došlo do klizišta. Ipak, može se dati pregled brojnosti klizišta po pojedinim naseljima: Naseljeno mjesto /lokalitet Broj klizišta Vrsta objekata koji su pogođeni Priluk 2 Stambeni objekti Šerići 10 Stambeni objekti, lokalni put, poljoprivredno zemljište Suha 3 Stambeni objekti, lokalni put, poljoprivredno zemljište Dubrave Gornje 11 Stambeni objekti, vrtić, lokalno mezarje Dubrave Donje 5 Stambeni objekti Đurđevik Stari 5 Stambeni objekti, lokalni put Đurđevik Dom 7 Podgajevi 42 Kovači 1 Stambeni objekti Bašigovci 5 Stambeni objekti Lukavica Donja 3 Stambeni objekti Stambeni objekti, lokalni put, dalekovodna mreža, poljoprivredno zemljište Stambeni objekti, lokalni put, lokalna mezarja, dalekovodna mreža Lukavica Gornja 5 Stambeni objekti, lokalni put, poljoprivredna površina Zelenika 3 Stambeni objekti, izvorište Sinanovac Gračanica 12 Svojat 3 Stambeni objekti Barice 2 Stambeni objekti Stambeni objekti, lokalni vodovod, lokalno mezarje, regionalni put R 455a Šahići 3 Stambeni objekti, lokalni put, poljoprivredno zemljište Višća Donja 1 Stambeni objekti Višća Gornja 21 Stambeni objekti, lokalni putevi, erozija obale, poljoprivredne površine Litve 3 Riječno kotiro, vodovodna i kanalizaciona mreža TABELA 28 - KLIZIŠTA DETEKTOVANA NAKON POPLAVA 2014. GODINE 43

Površine koje su utvrđene kao klizišta nisu pogodna za gradnju bez prethodne sanacije terena, ako je ona uopće i moguća. Postojeći objekti na klizištima, a na osnovu stručne ocjene, se eventualno napuštaju i unutar njih nije moguće stanovanje i boravak ljudi. Ako sanacija objekata nije moguća, niti isplativa u ekonomskom smislu, tada se trebaju osigurati zamjenski objekti, a lokacije klizišta osigurati, kako ne bi došlo do ugrožavanja ljudskih života i materijalnih dobara. Pored morfološke komponente, koja igra veoma važnu ulogu u budućem planiranju prostora, antropogeni faktor ima ponekad i odlučujuću ulogu. Naime, nesavjesno korištenje prostora, neusaglašeno sa planskom dokumentacijom i zakonskom regulativom, dovodi do značajnih promjena u mogućnostima razvoja. Zbog tih i drugih faktora, kao što su prirodne pojave, javljaju se klizišta, koja često ugrožavaju živote ljudi i materijalna dobra. Nepostojanje katastra klizišta na nivou općine je veliki nedostatak, posebno u situaciji kada je prisutan vrlo veliki broj klizišta, kao što je to slučaj u općini Živinice. Posljedice aktivacije i nesanacije klizišta mogu biti katastrofalne, te osim velike materijalne štete, prijetnja su bezbjednosti i životu stanovnika. Klizanje zemljišta, tj. vrijeme trajanja klizanja i odronjavanja je relativno kratko, ali nakon obilnih padavina iznenadno, te na već aktivnim klizištima stvara sve veću opasnost po život i zdravlje ljudi i uništavanje materijalnih dobara. Područja pod klizištima potrebno je sanirati i zabraniti bilo kakvu gradnju. Da bi se znao stvarni stepen ugroženosti terena klizištima, u planskom periodu potrebno je uspostaviti katastar klizišta za područje čitave Općine. Pogodnost za urbanizaciju područja ne determiniše isključivo stabilnost terena, već je cijeli niz faktora koji se analiziraju i uzimaju u obzir. Tako se pristupilo analizi površina nagiba terena, koje su dobivene pomoću izometrijske analize 3D modela terena. Kao izvorni podatak, korišten je digitalni model terena, rezolucije 50 x 50 m, a klasifikacija je izvršena na osnovu morfološke analize prema 6 klasa za padove zemljišta, a kako slijedi: Ravno zemljište s padom 0 2 % - vrlo pogodno za gradnju Mali nagib 2 4 % - pogodno za gradnju Umjereni nagib 4 10 % - povoljno za gradnju uz manje troškove Strmo 10 20 % - povoljno za gradnju uz veće troškove Vrlo strmo 20 30 % - nepovoljno za gradnju Strmi uspon > 30 % - ograničavajući faktor u planiranju. Na osnovu izometrijske analize se može uočiti da je zapravo uspostavljen koridor u pravcu sjeverozapad jugoistok, a u većinom središnjem dijelu općine, gdje se nalaze najpovoljniji tereni za gradnju, dok su rubni dijelovi općine sa većim nagibima, koji mjestimično imaju nagibe i do 80. Upravo su dijelovi koji su najpovoljniji za gradnju s aspekta nagiba terena oni koji su već najviše naseljeni, ali i koji se nalaze u zonama gdje je evidentirano kvalitetno poljoprivredno zemljište, u aluvijumima rijeka Gostelje i Oskove, kao i uz najznačajniji putni pravac u općini magistralni put M 18, koji je izuzetno opterećen okolnom izgradnjom. Također, koincidencijski najveća eksploataciona i istražna polja mineralnih resursa se nalaze upravo u tom području. Znajući kakav uticaj eksploatacija ima po stabilnost terena, to se može zaključiti i da tereni koji iskazuju najveću stabilnost, odnosno, oni koji su okarakterizirani kao vrlo pogodni za 44

gradnju, imaju tendenciju gubljenja svojih osnovnih svojstava stabilnosti, što još jednom nameće potrebu za pravilnom sanacijom napuštenih kopova i davanja nove namjene tim područjima, a nakon završetka eksploatacije. Problem poplava na području Općine Živinice sezonskog je karaktera. Nastaje uslijed izlijevanja velikih vodotoka, poput Spreče, Gostelje i Oskove, te prirodnih i vještačkih akumulacija, poput HA Modrac, zbog prelijevanja vode preko odbrambenih nasipa i brana, a najčešće uzrokovano velikim količinama padavina i topljenjem snijega. Visok nivo podzemnih i površinskih voda, kao i pojava bujičnih i brdskih voda nakon jakih pljuskova, opterećuje vodotoke koji ih ne mogu u potpunosti prihvatiti, što za posljedicu ima izlijevanje vode iz korita vodotoka. Ovakvom stanju neuređenost i nereguliranost korita, koja su, gotovo u pravilu, zapuštena, zarasla u vegetaciju, zatrpana muljem i ugljenom prašinom, što je najizraženije upravo na vodotocima Spreče, Oskove i Gostelje. Međutim, problem izlijevanja rijeka nije rezerviran samo za neuređena korita rijeka, već i na uređene vodotoke, koji, zbog navike ispuštanja otpada i korištenja rijeka kao tečnih deponija, bespravne izgradnje uz i preko vodotoka, se u gotovo pravilnim intervalima izlijevaju, plave velike površine i izazivaju opasnost za okolno stanovništvo. Dodatan problem nastaje zbog prekomjerne sječe šuma, posebno u slivnim područjima vodotoka, što dovodi do erozije zemljišta, umanjuje njegovu apsorbnu moć, te stvara preduslove za poplave. Loša drenažna mreža, neuređenost kanala za prihvat površinskih i podzemnih voda, neozgrađenost glavnih i pomoćnih nasipa upotpunjuju negativno stanje u domenu poplava Općine Živinice. Tok rijeke Spreče, kao glavnog i najznačajnijeg vodotoka na području Općine, može se zbog svoje dužine i akumulacije Modrac podijeliti na dva dijela: dio uzvodno od akumulacije Modrac (dio koji pripada Općini Živinice), te dio nizvodno od akumulacije. Poplavno područje rijeke Spreče zauzima površinu od 21,44 km 2, a odnos poljoprivrednog područja koje je plavljeno, te nivoa velikih voda, prikazan je u tabeli: Dolina rijeke Rang Područje Spreča 3 Dolina uzvodno od akumulacije Modrac TABELA 29 - POPLAVNO PODRUČJE RIJEKE SPREČE Poljoprivredna plavljena površina (ha) V.V. 1/20 V.V. 1/100 V.V. 1/500 3.517,00 4.121,00 4.240,00 Prema procjeni ugroženosti, najugroženija je, među ostalim, Općina Živinice. Ovo je posebno izraženo u porječju rijeke Spreče i njenih pritoka, Oskove i Gostelje, te manjih vodotoka koji im pripadaju, gdje je i glavnina stanovništva Općine raspoređena. Prema grafičkom prilogu, na kome je prikazano poplavno područje rijeke Spreče, evidentirana je opasnost od poplave u granicama urbanog područja Živinice Grad i tehnološkog parka Ciljuge. Poplave posebno ugrožavaju poljoprivredna zemljišta, uništavajući usjeve, što ima dalekosežne posljedice. Šteta se manifestira i na stambenim, poslovnim, privrednim i drugim objektima, koritima 45

vodotoka, putevima i dr. infrastrukturi. Sekundarna opasnost su zagađenje vode za piće, što je glavni uzročnik zaraznih bolesti. Nije potrebno ni napominjati aktivaciju klizišta, uzrokovanih poplavama. Iz navedenog je jasno da problem poplava u Općini Živinice se smješta visoko na listi uzročnika degradacije prostora i utiče na ranjivost cjelokupne Općine. Pored navedenog, kao ograničavajući faktor razvoja urbanih područja Višća Gornja i Đurđevik, predstavlja njihov položaj koji djelomično ulazi unutar granica eksploatacionog polja mrkog uglja (rudnik Đurđevik ). Takođe, urbana područja Živinice Grad i Dubrave djelomično ulaze unutar granica eksploatacionog polja lignita (rudnik Dubrave ). Izgradnja i uređenje prostora unutar granica eksploatacionih polja uslovljeno je posebnom procedurom. 46

2.4. ŠUME I ŠUMSKA PODRUČJA 2.4.1. BILANSI I KULTURE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA Šumsko zemljište zauzima površinu od 15 088,61 ha i čini 50,62 % ukupne površine Općine Živinice. Kategorizacija i površine šumskog zemljišta prikazane su u tabelarnom prikazu u nastavku. Šumske površine kojima gazduje d.d. Šume Tuzlanskog kantona, odnosno, državne šume, zauzimaju glavninu od ukupnog fundusa šuma u Općini Živinice. Šume koje se nalaze unutar granica Općine, pripadaju ŠPP Konjuh i ŠPP Sprečko, sa sjedištem u Živinicama. Ovo područje zauzima teritorije i sedam okolnih općina 2, te ukupno nosi P = 30 937,3 ha od područja kojim gospodari d.d. Šume Tuzlanskog kantona, što je cca 43%. ŠPP Sprečko se nalazi u sjeveroistočnom dijelu BiH, te graniči sa ŠPP Majevičko, ŠPP Vlaseničko, ŠPP Konjuh i Krivanjsko, te ŠPP Natron. Postojeći Plan poslovanja i proizvodnje za d.d. Šume Tuzlanskog kantona nije precizirao podatke za samo područje koje ulazi u općinu Živinice, već se podaci daju skupno za ŠPP Konjuh i ŠPP Sprečko, te će kao takvi, a u pogledu planiranog obima sječa i sadnje, biti i ovdje interpretirani. Podaci koji se tiču samih površina šuma unutar granica općine, sa kategorizacijom, mogli su biti interpretirani za područje općine Živinice, obzirom da su dati u grafičkom obliku. Kategorizacija šuma je izvršena na osnovu planova višeg reda, u kojima je data šira i uža kategorizacija, sa korekcijom na područjima na kojma je nastupila izmjena namjene zemljišta, uslijed antropogenog faktora. Potom je izvršena analiza dostavljene Studije upotrebne vrijednosti zemljišta 3, te su tom prilikom utvrđena određena odstupanja od činjeničnog stanja, (provjerenog kroz ortofoto snimke i katastarske podatke) i podataka o prostornom i kvantitativnom odnosu šumskih površina datih kroz pomenutu Studiju. U cilju ažuriranja stvarnog stanja, kategorizacija data planovima višeg reda je poslužila kao osnova za utvrđivanje kategorija na činjeničnom, provjerenom šumskom zemljištu, a prostori koji su na osnovu gore opisanih koraka ocijenjeni kao šumsko zemljište, ali se nisu poklapali sa površinama datim kroz pomenutu Studiju, nisu mogle biti kategorisane, te su u ovom Planu opisane kao aktualizacija šumskog zemljišta prema orto foto snimku, odnosno, ono zemljište za koje će tek trebati utvrditi kategoriju. Šira kategorija Površina (ha) 1000 - Visoke šume sa prirodnom obnovom 6.766,35 3000 - Šumske kulture 695,44 4000 - Izdanačke šume 4.902,05 5000 - Goleti ispod gornje granice privredne šume 234,92 6000 - Neproduktivne površine u šumarskom pogledu 752,11 7000 - Sporne površine - uzurpacije 204,46 Ostale šume 1.533,24 UKUPNO 15.088,61 TABELA 30 - KATEGORIZACIJA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA 2 Živinice, Banovići, Kladanj, Lukavac, Maglaj, Gračanica, Tuzla, Kalesija 3 Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području Općine Živinice, 47

Nejveće površine šuma zauzimaju visoke šume sa prirodnom obnovom, slijede ih izdanačke šume, a najmanje ima neproduktivnih površina u šumarskom pogledu. Privatne šume u ukupnom bilansu šuma i šumskog zemljišta imaju površinu od P = 7.895,78 ha ili cca 52% ukupnog šumskog zemljišta, dok državne šume zauzimaju površinu od P = 7.192,80 ha ili cca 48% ukupnog šumskog zemljišta na prostoru općine Živinice. Korištenje šuma i šumskog zemljišta se oslanja na očuvanje i unapređenje stanja postojećih šumskih površina, kao i pošumljavanje devastiranih područja, goleti, klizišta kao i područja podložna eroziji. Obzirom na velike površine na kojima se vrši eksploatacija uglja, kao i planirana istražna područja za eksploataciju mineralnih sirovina, šumske površine, kao i poljoprivredne površine, su podložne stalnoj promjeni i degradaciji. Također, određeni nedostaci i ograničenja javljaju se zbog miniranih dijelova ŠPP Sprečko. Prema ekološko-vegetacijskoj reonizaciji (Stefanović V., Beus V., Ekološko Vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1983. god.), područje općine Živinice karakterišu ekosistemi šuma bukve i jele (Abieti - Fagetum), šume hrasta kitnjaka (Querco - Ostryetum carpinifoliae), šume kitnjaka i graba (Querco Cerpinetum), šume lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli Quercetum roboris), šume bukve (Fegutum montanum), kao i šume kitnjaka i cera (Quercetum petraeae Cerris). Šumskoprivredne osnove su izrađene principima gospodarenja prema kojima će se osigurati prirodno pomlađivanje, bioraznolikost, u cilju uspostavljanja prirodne strukture, kao i važne općekorisne funkcije. U nastavku teksta prikazane su osnovne karakteristike šumsko privrednog područja Sprečko, na osnovu Šumsko gospodarske osnove, čiji je period važenja od 2013. do 2022. godine. Period važenja šumsko privredne osnove za šumsko privredno područje Konjuh je istekao 2013. godine, te prema tome nije dat opis osnovnih karakteristika za ovo područje. 2.4.2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ŠUMSKOPRIVREDNOG PODRUČJA NA OSNOVU ŠUMSKO GOSPODARSKE OSNOVE SPREČKO SAŽETAK Izvršno vijeće NR BiH, svojom odlukom broj 88/61 (Sl. list NR BiH br.31/61), formiralo je ŠPP Sprečko, koje je sa manjim izmjenama dato na upravljanje i korištenje tadašnjem ŠIP Tuzla, a kasnije RO Šipad Konjuh OOOUR Svatovac Živinice. 4 Tada formirano područje, u periodu nakon 90-ih godina doživjelo je određene izmjene, kako svojih granica, tako i načina upravljanja, što je dovelo do stanja u kojem današnje ŠPP Sprečko obuhvata sljedeće GJ i odjele: Oskova, odjeli 1 154, Rudenik Svatovac, odjeli 1 53, Turija, odjeli 1 29, 31 33, 36 136, 138 142, 4 http://jpsumetk.ba/content/files/planiranjeiproizvodnja/sa%c5%beetak%20%c5%a0po%20spre%c4% 8CKO.pdf 48

Šemunica, odjeli 1-30, 32 47, Majevica Jala, odjeli 1 58, Gornja Spreča, odjeli 1 98, 185, Mala Spreča, odjeli 1 7, 9 18, 20 27, 41 44, 46 64. Unutar općine Živinice, nalaze se: Općina Gospodarska jedinica Odjeli Oskova 1 54, 150 154 16 18, 20 27, 41 44, 46 Gornja Spreča 64 Živinice 16 18, 20 27, 41 44, 46 Mala Spreča 64 Rudenik Svatovac 1 40 TABELA 31 - GOSPODARSKE JEDINICE UNUTAR OPĆINE ŽIVINICE, ŠPP SPREČKO Prema Planu poslovanja za 2014. godinu, obim sječa u neto drvnoj masi iznosi za ŠPP Sprečko 65 766 m 2 ili 30,98% od ukupno planiranih sječa na području kojim gazduje d.d. Šume Tuzlanskog kantona. Zaliha drvnih masa (cijelo stablo), na površinama koje nisu minirane, procijenjena je 2002. godine u sklopu ŠGO Sprečko, te su dati i uporedni podaci u odnosu na raniji period gazdovanja: Kategorija šuma Uređajni period Drvna zaliha m 3 /ha Zaliha na cijeloj površini u m 3 Ukupno Četinari Lišćari 1000 Visoke šume sa 1983 233,70 prirodnom obnovom 2002 281,00 4 384 314 1 415 022 2 969 292 3000 Šumske kulture 1983 152,10 2002 187,00 174 082 156 279 17 803 4000 Izdanačke šume 1983 86,10 2002 124,00 814 848 11 753 803 095 Ukupno 2002. 5 373 242 1 583 054 3 890 190 TABELA 32 - ZALIHA DRVNIH MASA Iz tabele se uočava da je zaliha drvnih masa u 2002. godini u odnosu na 1983. godinu veća za cca 20% u visokim šumama sa prirodnom obnovom, 20% u šumskim kulturama i 44% u izdanačkim šumama. Međutim, u sažetku ŠGO Sprečko stoji da se iz analize uslova na terenu uočava da je uzgojno tehnički i tehnički kvalitet značajno opao, te da je učešće prve klase i po uzgojno tehničkoj i tehničkoj vrijednosti u odnosu na isti posmatrani period. U odnosu na planirani obim sječa za period 1994 2002. godina, u visokim šumama sa prirodnom obnovom posječeno je 56,2% četinara u odnosu na plan, te 49,3% lišćara, tako da je za tu kategoriju plana izvršenje bilo 47,8%. U kategoriji izdanačkih šuma, na površini 32,5% etat je realizovan sa 126,1%. Prema planu šumsko uzgojnih radova za period 1994 2002. godina, prema planu je trebalo biti pošumljeno 1296 ha, a pošumljeno je svega 598,5 ha. 49

Prema planu za period do 2014. godine, ukupni obim sječa za visoke šume sa prirodnom obnovom je trebao biti u granicama postavljene amplitude za četinare i lišćare, kao i za sve vrste zajedno. Drvne zalihe u svim šumama sa prirodnom obnovom povećat će se na kraju turnusa kod četinara za 40 m 3 /ha ili 106,6%, a kod lišćara za 3,3 m 3 /ha ili 101,4 %, dok su sve vrste drvnih zaliha trebale biti veće za 7,3 m 3 /ha ili 103,1 %, što ostaje da se procijeni na kraju perioda. U istom dokumentu se daje planirani obim sječa za desetogodišnji period: ŠIRA KATEGORIJA: 1000 VISOKE ŠUME SA PRIRODNOM OBNOVOM ŠIRA KATEGORIJA: 3000 ŠUMSKI ZASADI 50

ŠIRA KATEGORIJA: 4000 IZDANAČKE ŠUME Plan šumsko uzgojnih radova, je pored pravilnog provođenja plana sječa, koje je i osnovna uzgojna mjera, neophodan za funkcioniranje šumarstva. U gazdinskim klasama visokih šuma sa prirodnom obnovom, u kojima je tehničkim ciljem predviđen skupinasti sistem sječa, obim šumsko uzgojnih radova se planira prema površinama na kojima će se sprovoditi sječe obnove kombinacijom prirodne i vještačke obnove na formiranim skupinama. Kod gazdinskih klasa postojećih šumskih zasada bez procijenjene drvne mase, planirano je popunjavanje i njega, a kod novopodignutih šumskih kultura na šibljacima i goletima, predviđa se pošumljavanje na predviđenoj površini. Vrste šumsko uzgojnih radova se predviđaju kako slijedi: Pošumljavanje sadnjom sadnica u: Visokim šumama sa prirodnom obnovom, gdje će se primjenjivati skupinasti i skupinasto preborni sistem sječa sa ciljem kompletiranja prirodne obnove, te se ne smatraju gazdinskim klasama, odnosno, kategorijama šumskih zasada. Na šibljacima i goletima u pojasu različitih staništa na kartama će se izdvojiti kao sastojine šumskih zasada. Popunjavanje prirodnog podmlatka i priprema zemljišta za prirodnu obnovu u: Visokim šumama sa prirodnom obnovom, gdje je planiran sistem skupinastih sječa prema opisanom sistemu i ciljevima gospodarenja. U visokim šumama sa prirodnom obnovom, gdje će se primjenjivati sistem prebornih i skupinasto prebornih sječa na nedovoljno podmlađenim površinama. Popunjavanje zasada provodit će se u: Visokim šumama sa prirodnom obnovom, gdje je vršeno pošumljavanje opisano pod prvim stavom. Novopodignutim zasadima na šibljacima i goletima. Postojećim zasadima bez procijenjene drvne mase. 51

Njega zasada provodit će se u različitim razvojnim stadijima u: Visokim šumama sa prirodnom obnovom na svim površinama gdje je izvršeno pošumljavanje i popunjavanje prirodnog podmlatka i popunjavanje zasada. Njega prirodnog podmlatka provodit će se u visokim šumama sa prirodnom obnovom na odabranim površinama. U narednim tabelama je dat pregled plana šumsko uzgojnih radova za period od 10 godina, na ŠPP Sprečko, po gazdinskim klasama i širim kategorijama: VISOKE ŠUME SA PRIRODNOM OBNOVOM ŠIBLJACI PODESNI ZA POŠUMLJAVANJE Za realizaciju planiranog obima šumsko uzgojnih radova neophodno je obezbjeđenje adekvatnog sadnog materijala četinara i lišćara,od čega zavisi uspjeh sadnje. 5 2.4.3. ZAŠTITNE I ZAŠTIĆENE ŠUME Zaštićene šume zauzimaju površinu od P = 691,58 ha i pripadaju zaštićenom pejzažu Konjuh. 5 Trogodišnji plan poslovanja ŠTK 52

U sklopu ŠPP Sprečko, a prema Forest Stewardship Council sistemu, definisano je više kategorija visoke zaštitne vrijednosti šuma, od kojih u općinu Živinice ulazi Zaštićeni pejzaž Konjuh, odnosno, kategorija VZV 1 Šumska područja koja sadrže globalno, regionalno ili državno važne koncentracije biodiverziteta. Zaštićeni pejzaž Konjuh je ustanovljeno od strane Skupštine Tuzlanskog kantona, kao zaštićeno područje zaštićeni pejzaž, a na osnovu Zakona o proglašenju dijela područja planine Konjuh zaštićenim pejzažom Konjuh, Sl. novine TK, broj 13/09. Sa stanovišta zaštite prirodnog naslijeđa, više o tome je obrazloženo u tematskoj cjelini u nastavku ovog dokumenta, dok se sa stanovišta šuma i šumskog zemljišta utvrđuju mjere zaštite i ograničenog gazdovanja u tom području: Zona A strogo zaštićeno područje, na površini od 529,35ha U prvoj zaštićenoj zoni (zoni A), dozvoljene aktivnosti su: Sječa stabala uzgojno sanitarnog karaktera, a u cilju očuvanja i unaprjeđenja zdravstvenog stanja sastojina, koju vrše kantonalno šumsko privredno društvo i vlasnici privatnih šuma, u skladu sa važećim propisima i Planom upravljanja. Zona B blago zaštićeno područje, na površini od 162,23ha U drugoj zaštićenoj zoni (zoni B) dozvoljene aktivnosti su: Sječa u skladu sa šumskoprivrednom osnovom, koju vrše kantonalno šumsko privredno društvo i vlasnici privatnih šuma u skladu sa važećim propisima i Planom upravljanja. Zona C turističko-rekreaciona zona, na površini od 23,93ha U trećoj zaštićenoj zoni (zoni C) dozvoljene aktivnosti su: Sječa šume u skladu sa šumsko privrednom osnovom, koju vrše kantonalno šumsko privredno društvo i vlasnici privatnih šuma u skladu sa važećim propisima i Planom upravljanja. Upravljanje Zaštićenim pejzažom Konjuh povjerarva se Javnoj ustanovi Zaštićeni pejzaž Konjuh, koju osniva Skupština Tuzlanskog kantona, a nadzor nad provođenjem odredbi Zakona i propisa donesenih na osnovu zakona vrši Ministarstvo. Stavljanje pod zaštitu vrijednih šumskih kompleksa i drugih prirodnih vrijednosti uvjet je da se osigura trajnost uz stalno povećanje prinosa, prirasta i opće korisnih funkcija šuma. Obzirom na veliki broj izvorišta na području šumskog kompleksa Dubrava, kojima se snabdjeva približno 10.000 stanovnika i koja imaju značaj za održivi razvoj naselja Šerići, Priluk i Suha, predlaže se stavljanje ovog šumskog kompleksa pod zaštitu. Sve nevedeno treba biti u cilju održivog razvoja što podrazumjeva očuvanje i unapređenje prirodne sredine te očuvanje sveukupnog biodiverziteta u skladu sa evropskim i svjetskim direktivama, uz istovremeno korištenje šuma kao privrednog kapaciteta. Ovi stavovi trebaju biti iskazani i u praksi, provedeni putem šumsko privredne osnove, kako u području državnih tako i u području privatnih šuma. 53

2.5. POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE Poljoprivredno zemljište zauzima površinu od 7.358,61ha ili 24,7% od ukupne površine općine Živinice. Utvrđivanje poljoprivrednog zemljišta je izvršeno na osnovu Studije upotrebne vrijednosti zemljišta za područje općine Živinice 6, koja je upoređivana sa orto foto snimcima i katastarskim podacima, te je izvršeno ažuriranje poljoprivrednog zemljišta. Uz pomoć tih alata izvršene su i klasifikacije na agrozone i bonitetne kategorije, s napomenom da je za zemljište koje je utvrđeno kao poljoprivredno na osnovu orto foto snimaka i katastra, a za koje nije postojao podatak o bonitetu, takva klasifikacija izostala. Tako je zastupljenost pojedinih bonitetnih kategorija kako slijedi: Bonitetna kategorija Površina (ha) Struktura II 122,00 1,65 % III 947,40 12,87 % IVa 1.989,51 27,03 % IVb 1.762,05 23,94 % V 1112.08 15,11 % VI 923,85 12,55 % VII 129,24 1,75 % Površine isključene iz sfere biljne proizvodnje (močvare) 218,60 2,97 % Aktualizacija poljoprivrednog zemljišta prema orto foto 2,09 % 153,83 snimku UKUPNO 7.358,61 TABELA 33 - BONITETNE KATEGORIJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA, IZVOR: STUDIJA UPOTREBNE VRIJEDNOSTI ZEMLJIŠTA 7 Prednjače bonitetne kategorije zemljišta IVa, IVb i V bonitetne kategorije. Kako je prikazano u tabeli poljoprivredno zemljište u bonitetnim kategorijama I i VIII na prostoru Općine Živinice nije zastupljeno. Kada je riječ o agrozonama, postoji određena neusaglašenost podataka koji su izneseni u Studiji poljoprivrednog zemljišta. Naime, IVb bonitetna kategorija zemljišta se u toj studiji svrstava u I agrozonu, što do sada nije bila praksa, već je ta bonitetna kategorija zemljišta bila svrstavana u II agrozonu. Prilikom utvrđivanja agrozona, Nosilac izrade Plana se vodio utvrđenim, činjeničnim stanjem površina koje nisu izgrađene, nisu utvrđene kao šume i šumsko zemljište ili kao neki drugi vid namjene zemljišta, različitog od poljoprivrednog. Korekcije postojeće analitičko dokumentacione osnove, načinjene od planova višeg reda, izvršene su na osnovu ortofoto snimaka. Potom je izvršena analiza dostavljene Studije upotrebne vrijednosti zemljišta, koja je izvršila kategorizaciju površina na agrozone i bonitetne kategorije. Tom prilikom su utvrđena određena odstupanja od činjeničnog 7 Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području Općine Žvinice, Poljoprivredno prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2012. godine 54

stanja, provjerenog kroz ortofoto snimke i podataka o prostornom i kvantitativnom odnosu poljoprivrednih površina datih kroz pomenutu Studiju. U cilju ažuriranja stvarnog stanja, kategorizacija data Studijom je poslužila kao osnova utvrđivanje kategorija na činjeničnom, provjerenom poljoprivrednom zemljištu, a prostori koji su na osnovu gore opisanih koraka ocijenjeni kao poljoprivredno zemljište, ali se nisu poklapali sa površinama datim kroz Studiju, nisu mogle biti kategorisane, te su u ovom Planu opisane kao aktualizacija poljoprivrednog zemljišta prema orto foto snimku, odnosno, ono zemljište za koje će tek trebati utvrditi agrozonu i bonitet. Ovdje će se podaci prezentovati na način da je IVb bonitetna kategorija zemljišta uključena u II agrozonu. Tako je bilans poljoprivrednog zemljišta u odnosu na agrozone u koje se svrstava sljedeći: Zemljišta od II do IVa kategorije boniteta svrstava u agrozonu,,i Zemljišta od IVb do VI kategorije boniteta svrstava u agrozonu,,ii Zemljišta od VII do VIII kategorije boniteta svrstava se u agrozonu,,iii. Kategorizacija i površine poljoprivrednog zemljišta prikazane su u tabeli: Agrozona Površina (ha) I Agrozona 3058,91 II Agrozona 3797,98 III Agrozona 129,24 Površine isključene iz sfere biljne 218,60 proizvodnje (močvare) Aktualizacija poljoprivrednog 153,83 zemljišta prema orto foto snimku UKUPNO 7.358,61 TABELA 34 - KATEGORIZACIJA I POVRŠINE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA Govoreći o strukturi poljoprivrednog zemljišta, a koja je utvrđena u Prostornom planu Tuzlanskog kantona, najveće učešće imaju oranice sa 60,3 %, zatim livade sa 18,2 %, voćnjaci sa 10,8 % i pašnjaci sa 10,7 %. Klasifikacija poljoprivrednog zemljišta u Općini Živinice i Tuzlanskom kantonu prikazane su u tabeli: Oranice (ha) Voćnjaci (ha) Livade (ha) Pašnjaci (ha) Ukupno (ha) Živinice 4971,89 893,07 1499,56 881,08 8245,61 Tuzlanski kanton 59524,9 15860,9 12105,6 11560,7 99052,1 TABELA 35 - KLASIFIKACIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA PO KULTURAMA, IZVOR: PROSTORNI PLAN TUZLANSKOG KANTONA Poljoprivredno zemljište kojim raspolaže Općina Živinice predstavlja jedan od najznačajnijih resursa za dugoročni razvoj ovog kraja. Primjenom odgovarajućih mjera donesenih od strane općine, zakonske regulative i prostorno planske dokumentacije, neophodno je spriječiti nekontroliranu uzurpaciju i trajno uništavanje poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Dakle potrebno je zaustaviti dosadašnji trend da se poljoprivredno zemljište transformiše u građevinsko za potrebe izgradnje stambenih i privrednih objekata, saobraćajnih površina, eksploataciju sirovina, hemijsku industriju i sl. 55

Usitnjavanje poljoprivrednih gazdinstava problem koji je prisutan gotovo u svim sredinama, potrebno je svesti na podnošljivu mjeru, kako bi se omogućio savremeni pristup obrade zemljišta i unapređenja poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredno dobro Spreča sa zemljištem I klase, predstavlja značajan faktor kao žitnica za proizvodnji zdrave hrane, iz tog razloga neophodno je poljoprivredno dobro iskoristiti u punom kapacitetu. Na području Općine Živinice 6316,14 ha odnosno 85,8% poljoprivrednog zemljišta je u privatnom vlasništvu, dok je 1042,21 ha odnosno 14,2% u državnom vlasništvu tj. javno dobro. Kompleksi državnog poljoprivrednog zemljišta nastali su programima komasacije i arondacije zemljišta, čiji je onovni cilj bio okrupnjavanje zemljišnih posjeda. Trenutno je ovo zemljište dato u zakup poljoprivrednim proizvođačima. U narednom planskom periodu potrebno je nastaviti uzgoj, proizvodnju i preradu voća, te nastojati uvesti nove proizvodne programe na bazi uzgoja i prerade ljekovitog, medonosnog i aromatičnog bilja i vršiti unapređenje pčelarstva u svrhu proizvodnje meda, matične mliječi, voska i dr. Također treba nastaviti i intezivirati procese tehničke i biološke rekultivacije uz primjenu savremenih tehničko-tehnoloških metoda i saradnje sa relevantnim stručnim naučno - istraživačkim institucijama. Rekultivacijom obuhvatiti aktivnosti počev od oblikovanja odlagališta do niza bioloških mjera koje imaju za cilj da degradiranom zemljištu ponovo daju oblik prvobitnog ekosistema i degradirani prostor osposobiti za buduću ekonomsku namjenu. Na taj način zaokružiti prirodnu cjelinu na kojima će se formirati voćnjaci za uzgoj šljive, jabuke i drugog voća, stvaranje uslova za proizvodnju odgovarajućih plasteničkih kultura koja uključuje uzgoj paradajza, paprike i sl. Na širem prostoru Općine Živinice kao i na rekultivisanom prostoru i prostorima bivše kasarne Ljubače i tehnološkog parka Ciljuge (kasarna Ciljuge ), obezbjediti gradnju novih objekata ili adaptaciju postojećih za proizvodnju i uzgoj krava, tov junadi, pilića, ćurki i sl. Podsticaji za razvoj stočarstva na ovom području su tržišno opravdani, postoje povoljni uslovi za prodaju mlijeka, mliječnih proizvoda i proizvoda od mesa, kako na užem tako i na širem prostoru susjednih Općina. Na području Općine Živinice već je inicirana proizvodnja ribe i postoje realni uslovi za proširenje ove djelatnosti na bazi kaveznog uzgoja šarana, soma i drugih vrsta toplovodnih riba putem postojećih hidroakumulacija. Upotrebna vrijednost zemljišta po agrozonama je data kroz Studiju ranjivosti prostora općine Živinice: Agrozona I Bonitet Dubina tla (m) Tekstura Struktura Propusnost I > 120 Ilovača zrnasta Dobra Nikad 0-2 5 0 240 Prelazne Sitno i krupno 200- II 90-120 klase Srednja Rijetko 3-5 5-10 5 zrnasta 240 ilovače III 60-90 Ilovaste prelazne klase Orašasta mrvičasta krupno poliedrična Slaba Plavljenje Povrem eno Nagib (%) Skeletnost %) Kamenitost %) 6-8 10-25 15 Broj dana vegetac.perioda 160-200 56

Agrozona II Bonitet IVa IV IVb Dubina tla (m) 40-60 V <40 Tekstura Pjeskuša glinuša Teška glinuša Struktura Poliedrična prizmatična Prizmatična stubasta Propusnost Vrlo slaba Nepropus no Plavljenje Često (IVa) Redovn o Nagib (%) Skeletnost %) Kamenitost %) 10-12 25-50 30 17-20 50-75 50 VI <25 - - - - 25-30 75-80 60 Broj dana vegetac.perioda 140-160 100-140 60-100 VII <15 - - - - 30-40 >80 80 <60 III Bez tla i VIII urbane - - - - >40 - >80 - površine TABELA 36 - UPOTREBNA VRIJEDNOST ZEMLJIŠTA Prema preporukama koje daje Prostorni plan Tuzlanskog kantona, način korištenja i sadnje unutar pojedinih agrozona, trebao bi se odvijati na slijedeći način: Agrozona I: uz tehničko - tehnološko uređenje predstavlja potencijal za organizovanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Korištenje zemljišta u ovoj agrozoni bi se usmjerilo na intenzivno ratarstvo, a to su, prije svega, proizvodnja krmnih kultura za proizvodnju mlijeka, intenzivna proizvodnja povrća, te proizvodnja industrijskog bilja. Agrozona II: S obzirom na prirodni brdsko brežuljkasti ambijent otežano je korištenje mehanizacije za intenzivnu ratarsku proizvodnju, tako da je agrozona II namijenjena za poluintenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Na ovim površinama zemljišta organizovala bi se proizvodnja intenzivnih zasada voća visokostablašica i jagodastog voća, zatim uzgoj povrća i to pogotovu za industrijsku preradu. Također, u ovoj agrozoni korištenje zemljišta bi bilo usmjereno i za proizvodnju krme i sijena, kako bi se organizovala proizvodnja mlijeka i mesa. Agrozona III: Struktura proizvodnje u ovoj agrozoni namijenjena je paši, te proizvodnji sijena i krme, zatim ljekovitog bilja i jagodastog voća. 8 8 PPTK-a, Projekcija prostornog razvoja, str.62 57

2.6. VODE I VODNE POVRŠINE 2.6.1. RIJEKE I VODENI TOKOVI Područje Općine Živinice sa svojim vodnim resursima pripada riječnom slivu rijeke Bosne, dok u smislu upravljanja vodama pripada vodnom područje rijeke Save u F BiH. Sve površinske vode na području Općine Živinice prema značaju koji imaju za upravljanje vodama spadaju u vode II kategorije. 9 Najznačajniji vodotok na području Općine Živinice je rijeka Spreča koja izvire ispod planine Velja Glava u RS i protiče Općinom u dužini od oko 33 km. Uljeva se u rijeku Bosnu u Doboju. Spreča je ravničarska rijeka koja na ušću u jezero Modrac formira ljevkastu deltu. 10 Veće pritoke rijeke Spreče na području općine Živinice su Mala Spreča i rijeka Oskova sa pritokom Gosteljom. Rijeka Oskova nastaje spajanjem Velike i male Zlače, a uljeva se u rijeku Spreču kao lijeva pritoka nizvodno od Živinica. Površina sliva rijeke Oskove iznosi 387.60 km 2, a njene pritoke Gostelje 217,20 km 2. 11 Rijeka Gostelja nastaje spajanjem rijeka Zatoče i Suhe, a uljeva se u rijeku Oskovu kao njena desna pritoka. 3 U narednoj tabeli, osim navedenih, prikazani su i ostali značajniji vodotoci na području Općine Živinice: Sliv Vodotok Dužina (km) Površina (km 2 ) Bosna Spreča 32.72 0.49 Duboki p. 2.31 0.03 Repuški p. 3.39 0.04 M. Spreča Culjaga 5.44 0.06 Gračanička rijeka 6.92 0.09 Gračanička rijeka Kršćanac 3.20 0.04 M. Spreča 9.92 0.07 Gostelja 12.58 0.19 Oskova 24.39 0.37 Spreča Krivača 9.84 0.11 Brod 4.67 0.05 Lukavička rijeka 6.04 0.08 Meminovac 4.66 0.05 9 Zakon o vodama F BiH ( Sl. novine F BiH, br. 70/06) 10 Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća područja Tuzlanskog kantona, Kantonalna uprava civilne zaštite TK, Tuzla, april 2005. godine 11 Studija hidroenergetskog iskorištenja sliva rijeke Spreče I Pritoka: Oskova i Gostelja, Energoinvest, Energoinženjering Higra, Sarajevo, Novembar 2001. godine 58

Sliv Vodotok Dužina (km) Površina (km 2 ) Oskova Jezero Modrac Bukovac 5.93 0.07 Jablanica 4.27 0.05 Sušica 8.78 0.10 Ljubača 1.00 0.01 Krivača 9.26 0.10 Lješnica 3.31 0.04 Bukovac Buk 2.55 0.03 Sušica Hadžijin p. 2.14 0.02 Hadžijin p. Markovača 1.55 0.02 Krivača Velikovac 1.57 0.02 Lješnica Brndić 2.12 0.02 Višća 1.15 0.01 Vodica 3.36 0.04 Bjelivoda 2.58 0.03 Brestovica 3.49 0.04 Smrljak 5.17 0.06 Kotornica 5.14 0.06 Gostelja Ljuca 2.19 0.02 Hajdučki p. 3.46 0.04 Rijeka 2.39 0.03 Brnjica 2.26 0.02 Brestovica Inaković p. 2.19 0.02 Mauča 2.80 0.03 Ribac 2.10 0.02 Rijeka 4.95 0.05 Ukupno: 179.64 2.11 TABELA 37 - VODOTOCI OPĆINE ŽIVINICE Na području Općine Živinice postoji i veći broj povremenih potoka (oko 60 većih), čija pojava i obilnost variraju sezonski. 2.6.2. IZVORI I IZVORIŠTA Na teritoriji Općine Živinice postoje dva značajnija izvora termo - mineralnih voda: Toplica Spreča i Slanac na rijeci Sušici, lijevoj pritoci Spreče. Vrelo Toplica sa izdašnošću od 200-250 l/s i temperaturom od oko 28 O C uključeno je u regionalni sistem vodosnabdijevanja Tuzle, Živinica i Lukavca. 2 Kao izvorišta vode za piće u Odluci o prostornom uređenju Općine Živinice 8 proglašeni su izvori navedeni u tabeli broj 50 (izvori označeni plavom bojom i danas se koriste za vodosnabdijevanje prema podacima iz Registra mjesnih vodovoda 12 ). 12 REGISTAR o grupnim vodovodima, mjesnim vodovodima i javnim bunarima, Općina Živinice, Živinice. 59

Izvorišta vode za piće 1. Toplica 19. Suhodanj 1 37. Obijak 55. Pištaline 2. Bujakovac 20. Suhodanj 2 38. Vrelo 56. Duginovića 2 3. Lijepa voda 21. Studena vodica 39. Pužovica 57. Duginovića 1 4. Zukići 22. Kadinovac 40. Vjerovi 58. Svinjevi 5. Čaušak 23. Jasenov krš 1 41. Bučje 59. Vojne pošte 6. Jablanica 24. Jasenov krš 2 42. Bukvik 60. Zmajevac 1 7. Vidnjevi 25. Krčevina 43. Kruška 61. Zmajevac 2 8. Palučak 26. Jasen 44. Buban 62. Močilo 9. Pejšinac 27. Sinac 45. Grabovik 63. Bučje 10. Ravine 28. Dunojević voda 46. Vodica 64. Ravine 11. Ravine br. 2 29. Planina 47. Jazavac 65. Aličića bunar 12. Njivice 30. Orlova kosa 48. Bijela zemlja 66. Mala rijeka 13. Korito 31. Zaravan 49. Vrelo kod Veljke M. kuće 67. Bijele vode 14. Dolinica 32. Ravan 50. Vrelo 68. Podvodi 15. Stupnica 33. Brdo 51. Bukva 69. Čamčaruša 16. Njivice 34. Džafer voda 52. Numanovića poljane 17. Studenac 35. Crvena voda 53. Muharemovića 18. Bukovac 36. Hatipovaća 54. Svinjevi TABELA 38 - IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE Izvorište Studešnica sa izdašnošću 30l/s nalazi se prostoru Zaštićenog pejzaža Konjuh i služi za vodosnabdijevanje Banovića. Osim navedenih, Općina Živinice raspolaže sa više od 300 izvora vode čiji kapacitet i stalnost nisu poznati i trebalo bi ih utvrditi iz razloga procjene vrijednosti i mogućnosti eksploatacije. 2.6.3. AKUMULACIJE I PRIRODNA JEZERA Najznačajnije vještačko jezero na području općine je akumulacija Modrac nastala izgradnjom objekta brane na rijeci Spreči na lokaciji tjesnaca Modrac u blizini Lukavca u Općini Lukavac 1964. godine. 13 Akumulacija se prostire uzvodno od objekta brane u dolinama vodotoka Spreča i Turija i na teritoriji Općina Lukavac, Tuzla i Živinice. Kota uspora brane je 200 m.n.v sa ukupnom površinom akumulacije nakon izvođenja od 17,10 km 2. Površina akumulacije na teritoriji Općine Živinice iznosi 5.97 km 2. Novi podaci govore da je od vremena izgradnje do danas došlo do zasipanja jezera te da se prvobitna zapremina akumulacije smanjila sa 100 x 10 6 m 3 na 50 x 10 6 m 3. U isto vrijeme došlo je i do znatne eutrofikacije akumulacije. Ova višenamjenska akumulacija izgrađena je radi rješavanja problema snabdijevanja tehnološkom vodom industrijskih kapaciteta, ublažavanja talasa velikih voda, razblaženja otpadnih voda u sušnim periodima i navodnjavanja Sprečkog polja. 14 13 PP TK, Studija Vodoprivrede, I faza, Institut za hidrotehniku građevinskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo 2004. godine. 60

Od 2006. godine, a s obzirom na nedostatak vode za snabdijevanje stanovništva u cijelom Tuzlanskom kantonu, akumulacija Modrac se povremeno (u ljetnim mjesecima) koristi za vodosnabdijevanje nakon tretmana membranskom filtracijom u postrojenju Cerik. Kapacitet ovog zahvata je 300 l/s. U nedostatku drugih rješenja, a s povećanjem potreba za vodom u planskom periodu, jezero Modrac je važećom zakonskom regulativom na nivou Tuzlanskog kantona predviđeno u prvom redu za izvorište pitke vode 15, ali ovakvo rješenje je krajnje upitno, ne samo po pitanju kvaliteta nego i po pitanju kvantiteta voda, uz sadašnju maksimalnu kotu uspora, tj. korisnu zapreminu akumulacije. 16 Isti stav je izražen i u poglavlju Dugoročnog programa snabdijevanja 17 pod naslovom Analiza akumulacije Modrac sa stanovišta sigurnosti vodosnabdijevanja. Zbog složene problematike vezane za ovaj važni resurs, koji se nalazi na području više općina Kantona, donesena je Odluka o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja dijela Slivnog područja akumulacije Modrac (Službene novine Tuzlanskog kantona, broj 15/12), čime je započeo proces izrade navedenog dokumenta. U skladu s tim, cijelo područje koje je označeno u navedenoj Odluci, u sklopu ovog dokumenta se ne tretira u pogledu planiranja i iskorištenja, već se štiti do konačne izrade plana višeg reda. Prostornim planom Tuzlanskog kantona 2005-20025, planirana je izgradnja akumulacije Mačkovac, na rijeci Oskovi. Ova akumulacija je planirana za snabdijevanje vodom općina: Tuzla, Banovići, Živinice i Lukavac. Brana koja formira akumulaciju Mačkovac na rijeci Oskovi kod Banovića, locirana je na oko 700 m nizvodno od sastava Velike Zlače i Oskove. Sliv akumulacije iznosi 40 km2, kota normalnog uspora je 460 m.n.m., ukupna zapremina akumulacije iznosi 17 hm3, a površina akumulacije je 40 ha. Topografija terena nije povoljna, te je za predviđenu zapreminu akumulacije potrebna relativno visoka brana 60 m, a sam profil na mjestu brane je širok tako da brana ima 387 m u kruni. Predviđena je nasuta kamena brana sa glinenim jezgrom. 18 Osim navedenog, na području Općine egzistira veći broj manjih prirodnih jezera (oko 40) površine do 10 ha nastalih zaostajanjem tekućih voda u proširenjima riječnih korita ili punjenjem depresija nastalih eksploatacijom mineralnih sirovina (kod površinskog kopa Brezje i na mjestu jalovišta Potočari). Najveći broj ovakvih jezera skoncentrisan je između naselja Gornje Živinice i Đurđevik u trouglu što ga čine rijeke Oskova i Gostelja u centralnom i zapadnom dijelu općine. Jezera uz riječna korita imaju određeni značaj pri ublažavanju poplavnih voda, a jezera nastala u depresijama koje su proizvod čovjekovog djelovanja mogla bi dobiti na značaju njihovim uređenjem. 14 Plan aktivnosti za JP za vodoprivrednu djelatnost d.d. Spreča Tuzla u postupku pribavljanja okolinske dozvole za pogone i postrojenja, JP za vodoprivrednu djelatnost Spreča d.d. Tuzla, Tuzla, oktobar 2008. godine. 15 Zakon o zaštiti akumulacije Modrac ( Sl. novine TK, br. 5/06). 16 Dugoročni program snabdijevanja pitkom vodom stanovništva i privrede na vodnom području slivova rijeke Save u F BiH na kantonalnom i podslivovskom nivou Tuzlanski Kanton, Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, Sarajevo, septembar 2003. godine. 17 Odluka o prostornom uređenju Općine Živinice Prostornog plana Općine Živinice iz 1987. godine. 18 Prostorni plan područja posebnih obilježja zaštićeni pejzaž Konjuh" 2010 2030., Tuzla, juli 2013. godine 61

2.6.4. HIDROGEOLOGIJA Hidrogeološki posmatrano, Općina Živinice leži dijelom na nevodonosnim područjima, a dijelom na akviferima intergranularne poroznosti, čiji je odnos prostornog obuhvata naveden u tabeli: Hidrogeološki kompleks % Akviferi intergranularne poroznosti 16,45 Akviferi pukotinske poroznosti 2,41 Hidrogeološki kompleksi pretežno bez akvifera 20,57 Hidrogeološki kompleksi sa akviferima intergranularne 25,94 Izrazito karstni akviferi 1.18 Nevodonosne stijene (akvitardi) bez akvifera 33,45 UKUPNO: 100,00 TABELA 39 - HIDROGEOLOŠKA PODLOGA 62

2.7. VODNA INFRASTRUKTURA 2.7.1. POSTOJEĆI SISTEMI VODOSNABDJEVANJA I RASPOLOŽIVE KOLIČINE Infrastrukturu za snabdijevanje vodom stanovništva i privrede na području Općine Živinice sačinjava: a) sistem vodosnabdijevanja grada Živinice sa okolnim naseljima (Rudar Živinice, Donje Dubrave, Gornje Dubrave, Donja Višća, Litve, Oskova) kao dio regionalnog vodovoda b) veći broj mjesnih vodovoda (oko 70) za snabdijevanje ostalih naselja na teritoriji Općine. Stanovništvo grada Živinice i okolnih naselja priključeno je na pomenuti Regionalni vodovod Tuzla Živinice Lukavac koji se vodom napaja sa tri izvorišta: a) Izvorište Sprečko polje na teritoriji Općine Živinice, aluvijalne podzemne vode (8 bunara), ukupna izdašnost 120 200 l/s b) Izvorište Stupari na teritoriji Općine Kladanj, vrela (Zatoča, Tarevčica i Sedam vrela), ukupna izdašnost 220 300 l/s c) Izvorište Toplice na teritoriji Općine Živinice, uzlazni termalni izvor ukupne izdašnosi 140 230 l/s. Pošto kvalitet vode na izvorištu Sprečko polje ne zadovoljava (sadržaj Fe, Mn, NH3, SO2, NO2, NO3), voda se potiskuje cjevovodom profila ø250, ø300, ø350 i ø400 do postrojenja za kondicioniranje kod P.S. Spreča i nakon tretmana transportuje do sabirnog rezervoara kod P.S. Spreča. Kvalitet vode na izvorištu Stupari također ne zadovoljava (mutnoća), pa se voda kondicionira u postrojenju u Stuparima i transportuje gravitacionim cjevovodom profila ø450 i ø500 mm do sabirnog rezervoara kod P.S. Spreča. Voda na izvorištu Toplice ne zadovoljava po pitanju temperature od cca. 28 o C pa se i ona transportuje gravitaciono cjevovodom profila ø600 mm do sabirnog rezervoara kod P.S. Spreča gdje joj se miješanjem sa vodom iz dva prethodna izvorišta snižava temperatura. U sabirnom rezervoaru kod P.S. Spreča izmješana voda iz sva tri izvorišta se transportuje potisnim cjevovodima prema gradskim rezervoarima u Tuzli, Lukavcu i Živinicama. Iz sabirnog rezervoara kod P.S. Spreča količina vode od oko 55 l/s pumpa se prema rezervoaru Meštrići (V=2x1000 m 3 ) cjevovodom profila ø350 (L=1000 m) i ø300 (L=500 m) od LŽ prvo do šahta Hornica, a od šahta Hornica do rezervoara Meštrići profilom ø400 mm GGG cjevovodom. Iz rezervoara Meštrići voda se odvodi cjevovodom ø500 mm nazad do šahta Hornica gdje se priključuje na gradsku mrežu profila ø300 mm. Prema informacijama prikupljenim od strane JKP Komunalno Živinice ukupna dužina vodovodne mreže iznosi oko 125 km. U mreži postoje dionice izgrađene od AC cijevi (oko 16 km), a njihova zamjena nije planirana zbog nedostatka sredstava. Od ukupnog broja priključaka cca. 6.850, oko 90% 63

imaju ugrađene vodomjere. Gubici u sistemu se procjenjuju na oko 50%. Redukcije u snabdijevanju su svakodnevne i traju duže od 12 sati dnevno. Ostala naselja na teritoriji Općine Živinice snabdijevaju se vodom iz lokalnih vodovoda. Najstariji od njih izgrađeni su osamdesetih godina prošlog stoljeća, dok su noviji izgrađeni nakon 1995. godine sredstvima samih mještana ili sredstvima iz humanitarne pomoći. Uvidom u Registar 10 ovih vodovoda dostavljen od strane Općine Živinice, vidljiv je njihov značajan broj: Raspoloživi Mjesni Redni Mjesna podaci o Broj priključenih domaćinstava / vodovod/ broj zajednica izdašnosti stanovnika javni bunar (l/s) 1. Lijepa voda Priluk 2.00 400 domaćinstava 2. Bujakovac Priluk 3.20 265 domaćinstava 3. Zukići Priluk 1.50 44 domaćinstava 4. Šerići Šerići - 600 domaćinstava 5. D. Bučik Šerići - 200 domaćinstava 6. Bunari Šerići - 30% stanovništva MZ 7. Vidnjevi Suha 350 domaćinstava 12.00 8. Jablanica Suha 200 domaćinstava 9. Stublovi Barice 1.80 250 domaćinstava 10. Pješinac G. Živinice 2.00 310 domaćinstava 11. Bunar Studenac 0.60 60 domaćinstava 12. Pješinac Šišići, G. Živinice 2.30 1200 domaćinstava 13. Bunar Stubo Šišići - 14. Beširovići - Jahići G. Višća - 110 domaćinstava 15. Ćenda G. Višća - 44 domaćinstava 16. Ćenda - Jahići G. Višća - 5 domaćinstava 17. Smajići G. Višća - 20 domaćinstava 18. Bajrami G. Višća - 17 domaćinstava 19. Kupjerusi G. Višća - 75 domaćinstava 20. Hadžije G. Višća - 110 domaćinstava 21. Đuvelika G. Višća - 15 domaćinstava 22. Kažalj G. Višća - 38 domaćinstava 23. Kudinjovača G. Višća - 25 domaćinstava 24. Polja G. Višća - 30 domaćinstava 25. Brza voda Šahići - 80 domaćinstava 26. Goranovac Šahići - 30 domaćinstava 27. Močila Šahići - 35 domaćinstava 28. Jasenov krš Šahići - 22 domaćinstava 29. Gaj Šahići - 25 domaćinstava 30. Radašnica Podgajevi - 260 domaćinstava 31. Džafer voda Podgajevi - 135 domaćinstava 32. Brgulska voda Podgajevi - 210 domaćinstava 33. Jelah Podgajevi - 35 domaćinstava 34. Sinac - rijeka Đurđevik - 2200 domaćinstava 64

Raspoloživi Mjesni Redni Mjesna podaci o Broj priključenih domaćinstava / vodovod/ broj zajednica izdašnosti stanovnika javni bunar (l/s) 35. Djedinski vodovod Đurđevik - 184 domaćinstava 36. Arzina voda Đurđevik 100 domaćinstava 37. Zmajevac Đurđevik 50 domaćinstava 38. Fazlićka voda Đurđevik 30 domaćinstava St. 39. Sinac - Rijeka Đurđevik, oko 420 stanovnika Kovači, (oko 105 domaćinstava) Đurđevik 40. Toplice Bašigovci, D. oko 4000 stanovnika Lukavica (oko 1000 domaćinstava) 41. Crvena vodica Bašigovci oko 50 domaćinstava 42. Toplice D. Lukavica 400 korisnika 43. Fetina voda D. Lukavica 70 korisnika 44. Izvor Junac D. Lukavica 2000 korisnika po potrebi 45. Šumska voda D. Lukavica 70 korisnika 46. Toplica G. Lukavica 325 učesnika 47. Džebarka G. Lukavica 85 učesnika 48. Sarajlićka G. Lukavica 45 učesnika 49. Gajevci G. Lukavica 7 učesnika 50. Čugan G. Lukavica 20 učesnika 51. Ćehajići G. Lukavica 8 učesnika 52. Korito G. Lukavica 15 učesnika 53. Lastavice G. Lukavica - 30 učesnika 54. Čugan (II) G. Lukavica - 3 učesnika 55. Voda Rasima Ć. G. Lukavica - 1 učesnika 56. Voda Hamze K. G. Lukavica - 1 učesnika 57. Džebarka Svojat 108 domaćinstava 58. Hreljac Svojat 30 domaćinstava 2,70 59. Mala rijeka Svojat 55 domaćinstava 60. Čančaruša Svojat 5 domaćinstava 61. Gračanička rijeka Gračanica 428 domaćinstava 62. Puževice Gračanica 70 domaćinstava 63. Vrelo Gračanica 40 domaćinstava Mjesni vod. sa 64. izvorištem u Zelenika 0,58 30 domaćinstava Džebarima 65. Ravan Zelenika 120 domaćinstava 66. Tupković 300 domaćinstava 67. Tupković 80 domaćinstava 68. Tupković 60 domaćinstava 69. Tupković 40 domaćinstava 70. Tupković 10 domaćinstava 71. Trojanski bunar Tupković 60 domaćinstava 65

Redni broj 72. Mjesni vodovod/ javni bunar Bunar kod kuće M. Salihović Mjesna zajednica Tupković Raspoloživi podaci o izdašnosti (l/s) Broj priključenih domaćinstava / stanovnika 30 domaćinstava Ukupno: 28.68 11369 domaćinstava TABELA 40 - LOKALNI VODOVODI OPĆINE ŽIVINICE Upravljanje lokalnim vodovodima nije pod ingerencijom JKP Komunalno Živinice, već je odgovornost mjesnih zajednica ili pojedinaca i grupa pojedinaca, što može predstavljati problem u pogledu kvaliteta vode. Podaci o izdašnosti pojedinih izvorišta mjesnih vodovodnih sistema dobiveni su u komunikaciji sa predstavnicima mjesnih zajednica u decembru 2011. godine. Zaštita izvorišta Sprečko polje (izvorište u aluvijalnom akviferu intergranularne poroznosti) i izvorišta Toplice (izvorište u akviferu pukotinsko-karstne poroznosti) od zagađenja i štetnih uticaja na njihove kvalitativne i kvantitativne karakteristike provodi se u skladu sa: a) Odlukom o uspostavljanju i održavanju zaštitnih zona izvorišta (bunara) u Sprečkom polju (Skupština opštine Živinice, 30.07.1985. godine) b) Odlukom o uspostavljanju i održavanju zaštitnih zona izvorišta Toplice (Skupština opštine Živinice, 27.02.1981. godine). S obzirom da su ove odluke donesene prije 25 i više godina 19, te je vjerovatno došlo do promjena u prostoru, te imajući u vidu da je na snazi novi Pravilnik o zonama sanitarne zaštite, bit će nužno u narednom periodu provjeriti granice zona zaštite i stepen provođenja propisanih mjera u zaštitnim zonama, te prilagoditi ih novonastalom stanju. Pored navedenih izvorišta, koja služe za vodosnabdijevanje Općine Živinice, na području općine Živinice egzistira i izvoriše Studešnica, a koje služi u vodosnabdijevanju Banovića. Područje izvorišta Studešnice još nije dovoljno istraženo. U narednom periodu će se vršiti dodatna istraživanja kojima će se utvrditi da li postoje dovoljne količine vode u akviferima u sjevernom dijelu obuhvata. Radi rješavanja ovog problema potrebno je izvršiti dodatne istražne radove na području Zaštićenog pejzaža, te nakon provedenih istražnih radova, omogućiti izgradnju vodovodnih objekata i infrastrukturne mreže. U cilju osiguranja zaštite izvorišta od zagađenja i drugih nepovoljnih uticaja na zdravstvenu ispravnost vode ili izdašnost izvorišta, Odlukom o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama izvorišta vode za piće Studešnica, utvrđene su zone sanitarne zaštite izvorišta i mjere zaštite izvorišta od zagađenja: 1. Prva zaštitna zona, koja se dijeli na: - Ia zona najstrožeg režima zaštite zona izvorišta - Ib zona strogog režima zaštite 2. Druga zaštitna zona zona ograničenog režima zaštite 3. Treća zaštitna zona zona blagog režima zaštite 19 Rješenje o vodnoj dozvoli broj UP-I/25-40-717-7/08 izdato JKP Vodovod i kanalizacija Tuzla kao korisniku od strane Agencije za vodno područje rijeke Save Sarajevo dana 07.07.2009. godine. 66

Ia zaštitna zona se utvrđuje radi zaštite objekata i uređaja za zahvatanje vode i njegove neposredne okoline od bilo kakvog onečišćenja i zagađenja vode, te drugih slučajnih ili namjernih negativnih uticaja. Ova zona se utvrđuje na lokalitetu kaptiranog izvora, te obuhvata površinu od 0,785 ha oko izvora. Navedena zona mora biti ograđena čvrstom ogradom radi zabrane pristupa neovlaštenim licima i provođenja kontrole kretanja i na njenom prostoru su zabranjene sve aktivnosti koje nisu u direktnoj vezi sa normalnim radom i održavanjem sistema za vodosnabdijevanje. Ib zaštitna zona se utvrđuje na dvanaest lokaliteta i obuhvata ponore koji su obilježeni brojevima 1-12, ukupne površine 18,76 ha. Predviđeno je da se Ib zona obezbijedi obodnim kanalima radi sprječavanja zamućenja vode i zaštite od eventualnih drugih zagađenja. Navedena zona mora biti ograđena čvrstom ogradom radi zabrane pristupa neovlaštenim licima i provođenja kontrole kretanja. Druga zaštitna zona obuhvata područje ukupne površine 1.160,46 ha. Na području druge zaštitne zone zabranjeno je izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode izvorišta. Treća zaštitna zona je zona blagog režima zaštite i obuhvata prostor površine 2.076,14 ha. Na području ove zone zabranjeno je izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode izvorišta. Sanitarna sječa šume u drugoj i trećoj zaštitnoj zoni može se realizovati isključivo u zimskom periodu kada je debljina snijega takva da potpuno štiti tlo od razaranja, a eventualno i u veoma sušnom periodu ljeta, uz odobrenje Korisnika vodozahvatnog objekta. Isti je dužan da izvede sve radove da se obilježe i zaštite zone sanitarne zaštite. 20 2.7.2. POTREBE STANOVNIŠTVA ZA VODOM ZA PIĆE Trenutne potrebe stanovništva Općine Živinice za vodom i deficit vode utvrđeni su na osnovu procijenjenog broja stanovnika, vrijednosti specifične potrošnje vode usvojene u Dugoročnom programu snabdijevanja 7, vrijednosti koeficijenta dnevne neravnomjernosti preuzete iz DPS, procijenjenog koeficijenta obuhvata i podataka o trenutno raspoloživim količinama vode na području Općine. Ukupna specifična potrošnja sastoji se iz specifične potrošnje tri kategorije: a) Potrošnja vode u domaćinstvima b) Potrošnja privrede priključene na gradski vodovod, institucionalna i javna komunalna potrošnja c) Neoprihodovana potrošnja, tj. gubici. U Dugoročnom programu snabdijevanja dat je procijenjeni koeficijent obuhvata stanovništva vodovodnim sistemima, specifična potrošnja vode i koeficijenti dnevne neravnomjernosti u tabelarnim prikazima koji slijede. 20 Prostorni plan područja posebnih obilježja zaštićeni pejzaž Konjuh" 2010 2030., Tuzla, juli 2013. godine 67

Kategorija Procijenjeni koeficijent obuhvata u planskom periodu, (%) potrošača 2000. 2010. 2020. 2030. Općinski centar 97 100 100 100 Ostala naselja 60 60 65 65 TABELA 41 - OBUHVAT VODOVODNOG SISTEMA U PLANSKOM PERIODU Kategorija Specifična potrošnja vode u planskom periodu, q spec (l/stan,dan) potrošača 2000. 2010. 2020. 2030. Općinski centar 290 300 320 330 Ostala naselja 250 260 280 300 TABELA 42 - VRIJEDNOST SPECIFIČNE POTROŠNJE VODE U PLANSKOM PERIODU Kategorija Procijenjeni koeficijent neravnomjernosti u planskom periodu, % potrošača 2000. 2010. 2020. 2030. Općinski centar 1.50 1.50 1.40 1.40 Ostala naselja 1.60 1.60 1.50 1.50 TABELA 43 - KOEFICIJENT DNEVNE NERAVNOMJERNOSTI U PLANSKOM PERIODU Obzirom na probleme u vodosnabdijevanju cijelog Tuzlanskog kantona i trenutni deficit vode za piće, kako po kvantitetu tako i po kvalitetu, u Općini Živinice prioritetni cilj prostornog razvoja je osigurati potrebne količine pitke vode za potrebe stanovništva i industrije do kraja planskog perioda. U sljedećoj tabeli su iskazane potrebe za pitkom vodom i deficiti vode do kraja planskog perioda: Područje Grad Živinice i prigradska naselja Ostala naselja Ukupno Procjena broja stanovnika 2013. 22167 39034 61201 2022. 22942 40400 63342 2032. 23718 41766 65484 Koeficijent obuhvata (%) 2013. 100 60 2022. 100 65 2032. 100 65 Specifična potrošnja Vode q sp (l/stan, dan) 2013. 300 260 2022. 320 280 2032. 330 300 Koeficijent dnevne neravnomjernosti k d 2013. 1.50 1.60 2022. 1.40 1.50 2032. 1.40 1.50 Raspoloživa količina vode Q rasp (l/s) Potrebna količina vode Q dn, max (l/s) 55 28.68 83.68 2013. 140.83 137.51 278.34 2022. 145.09 155.64 300.73 2032. 154.70 172.41 327.11 Deficit vode (l/s) 2013. 85.83 108.83 194.66 2022. 90.09 126.96 217.05 68

Područje Grad Živinice i prigradska naselja Ostala naselja Ukupno 2032. 95.68 172.41 239.41 TABELA 44 - POTREBE ZA PITKOM VODOM DO KRAJA PLANSKOG PERIODA Sva poznata značajnija izvorišta vode za piće na teritoriji Općine su već zahvaćena (Sprečko polje 120 200 l/s i Toplice 140 230 l/s, ukupno 260 430 l/s) i samo manjim dijelom se koriste za vodosnabdijevanje u Općini Živinice (oko 13-21 %), dok ostatak koriste potrošači susjednih Općina. 2.7.3. SISTEMI VODOSNABDJEVANJA Opredjeljenje da se stanovništvo Općina Živinice, Tuzla i Lukavac snabdijeva vodom iz jezera Modrac, i uz izgrađeno postrojenje za pripremu vode za piće Cerik kapaciteta 300 l/s koje se po potrebi koristi, te usvojeni Zakon o zaštiti akumulacije Modrac na području TK, ipak predstavlja problematično rješenje. Problemi su vezani za nadvišenje brane Modrac, reviziju i preraspodjelu trenutnih količina vode potrebnih za industriju, te zaštitu akumulacije Modrac od zagađenja i eutrofikacije kroz tretman otpadnih voda svih zagađivača čiji je recipijent jezero Modrac. U isto vrijeme bila bi značajno reducirana rekreaciona i turistička aktivnost, koja se razvila u značajan privredni resurs, što je u koliziji sa korištenjem vode jezera Modrac za vodosnabdijevanje stanovništva. Prostornim planom Tuzlanskog kantona 2005-2025, planirana je izgradnja akumulacije Mačkovac, na rijeci Oskovi. Ova akumulacija je planirana za snabdijevanje vodom općina: Tuzla, Banovići, Živinice i Lukavac. Dokumentacijom iz 1975. godine procijenjeno je da bi ista mogla da obezbijedi, prosječno 500 l/s. Prema selektivnim mjerenjima provedenim u 2000. godini, ova akumulacija mogla bi obezbijediti oko 800 l/s vode. Kada je ova akumulacija planirana, sliv akumulacije je bio pogodan za izgradnju objekta koji bi služio za snabdijevanje pitkom vodom. U slučaju opredjeljenja za gradnju tog objekta, biće potrebno provesti sva potrebna istraživanja: hidrološka, geološka, hidrogeološka i druga. 21 Pored navedenog, za Općinu Živinice (kao i za još neke Općine TK) moguće dugoročno rješenje je dovođenje potrebnih količina pitke vode iz susjednog sliva rijeke Krivaje izgradnjom regionalnog sistema vodosnabdijevanja, u saradnji sa susjednim Općinama. Vodovodni sistem tuzlanske regije sa prevođenjem voda iz rijeke Krivaje razmatran je u dvije varijante: VARIJANTA I Prevođenje voda iz sliva rijeke Krivaje u sliv rijeke Oskove, tj. Spreče tunelom kroz planinu Konjuh. Na rijeci Krivaji, na lokaciji Careva Ćuprija predviđen je vodozahvat otvorenog tipa i dovodni kanal dimenzija 1.5 x 1.0 m, L = 3.7 km do tunela prečnika 3.5 m, dužine L = 13 km, sa cjevovodom unutar tunela prečnika 1.1 m. Po izlazu iz tunela u dolini rijeke Oskove planirana je izgradnja postojenja za tretman vode sa rezervoarom čiste vode i pumpnom stanicom Oskova odakle bi se voda distribuirala do rezervoara u Općinama Živinice, Tuzla, Lukavac, Kalesija, Banovići i Srebrenik. 21 Prostorni plan područja posebnih obilježja zaštićeni pejzaž Konjuh" 2010 2030., Tuzla, juli 2013. godine 69

VARIJANTA II Druga varijanta je specifična jer predstavlja dio hidro - energetskog postrojenja na rijeci Krivaji. Zahvat vode bio bi iz akumulacije Buk odakle bi se pumpala u gornji kompenzacioni bazen na planini Konjuh na potoku Mala Maoča zapremine 3.81 hm 3 sa gravitacionim tunelom do sliva rijeke Oskove dugim oko L = 555 m (prva podvarijanta) ili gornji kompenzacioni bazen iznad potoka Rahmanovac zapremine 3.34 hm 3 sa gravitacionim tunelom do sliva rijeke Oskove dugim oko L = 2115 m (druga podvarijanta). Ovakvo rješenje bilo bi dio višenamjenskog sistema izravnanja proticaja na rijeci Krivaji, vodosnabdijevanja tuzlanske regije, vodosnabdijevanja centralne Bosne iz akumulacije Buk i proizvodnje vršne električne energije. 2.7.4. ODVODNJA OTPADNIH VODA Grad Živinice tek u novije vrijeme sveobuhvatnije rješava pitanje evakuacije i tretmana otpadnih voda. U 2011. godini završena je izgradnja više kanalizacionih kolektora ukupne dužine L= 9055,00 m na koje su priključeni sekundarni kanali. Dužina sekundarne kanalizacione mreže iznosi cca. 46 km. U tabeli koja slijedi prikazani su novoizgrađeni kolektori sa profilima i dužinama. Kolektor Vrsta i profil cijevi (mm) Dužina (m) Kolektor I PEHD KOR. KAN. CIJEVI 22 DN 600 334 PEHD KOR. KAN. CIJEVI DN 1000 2000 Kolektor II PEHD KOR. KAN. CIJEVI DN 500 221 PEHD KOR. KAN. CIJEVI DN 315 182 Kolektor III PEHD KOR. KAN. CIJEVI DN 400 2363 PEHD KOR. KAN. CIJEVI DN 500 655 Kolektor III Krak za Litve PEHD KOR. KAN. CIJEVI DN 400 170 Kolektor IV - Sjever PEHD KOR. KAN. CIJEVI DN 400 2300 Kolektor Lug - Karaula PEHD KOR. KAN. CIJEVI DN 400 830 UKUPNO: 9055 TABELA 45 NOVOIZGRAĐENI KOLEKTORI U toku je izgradnja Faza 0 Objekti predtretmana postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Živinice kapaciteta ES 25 000. U prvoj fazi postrojenje je projektovano za ES 25000, a u drugoj fazi za ES 40 000. 23 U tabelarnom pregledu koji slijedi je prognoza procenta obuhvata kanalizacionim sistemom do 2032. godine, na osnovu koje je i dimenzionirano postrojenje u izgradnji 10 : R.b. Mjesna zajednica Obuhvat kan. sist. 2012 (%) Br. stan. priklj. na PPOV 2012 Obuhvat kan. sist. 2022 (%) Br. stan. priklj. na PPOV 2022 Obuhvat kan. sist. 2032 (%) Br. stan. priklj. na PPOV 2032 1. G. Živinice 0 0 0 0 30 1004 2. Šišići 0 0 0 0 30 737 3. Oskova 50 1850 70 2750 90 3716 22 PEHD korugirane kanalizacione cijevi 23 Projekat: Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda Živinice 25000 es, faza 1 objekti biološkog tretmana i tretmana mulja. Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo. Sarajevo 2010. godine 70

R.b. Mjesna zajednica Obuhvat kan. sist. 2012 (%) Br. stan. priklj. na PPOV 2012 Obuhvat kan. sist. 2022 (%) Br. stan. priklj. na PPOV 2022 Obuhvat kan. sist. 2032 (%) Br. stan. priklj. na PPOV 2032 4. Litve 70 1260 80 1529 100 2009 5. D. Višća 40 720 50 956 70 1406 6. Podgajevi 0 0 0 0 60 2009 7. Đurđevik 0 0 0 0 50 1674 8. Stari Đurđevik 0 0 0 0 40 1741 9. Kovači 0 0 0 0 40 580 10. Rudar Živinice 80 3840 90 4586 100 5357 11. Živinice Centar 95 9975 100 11148 100 11718 UKUPNO: 17645 20969 31951 TABELA 46 - OBUHVAT KANALIZACIONOG SISTEMA U PLANSKOM PERIODU Pri dimenzioniranju postrojenja, u obzir su uzete i otpadne vode industrije. Naredna tabela prikazuje procijenjeno opterećenje od industrije, te ukupan zbir opterećenja od stanovništva i industrije. Opterećenje Ekvivalentni broj stanovnika (EBS) u planskom periodu 2012. 2022. 2032. Stanovništvo 17645 20969 31951 Industrija 4300 4971 6165 UKUPNO: 21945 25940 38116 TABELA 47 - OPTEREĆENJE POSTROJENJA Prikupljanje i dispozicija otpadnih voda izvan obuhvata kanalizacije grada Živinice obavlja se individualno, uglavnom putem septičkih jama nepoznatih karakteristika i stanja. Uzimajući u obzir da su već izgrađeni kanalizacioni kolektori za šire područje grada Živinice, da je u toku izgradnja početne faze postrojenja za tretman otpadnih voda, te da se planski period postrojenja poklapa sa planskim periodom ovog prostornog plana, smatra se da je u planskom periodu problem tretmana otpadnih voda stanovništva za grad Živinice adekvatno riješen. Radi postizanja cilja zaštite kvaliteta voda na području Općine potrebno je obezbijediti tretman otpadnih voda stanovništva za ostala naselja i tretman otpadnih voda industrije. Prema EU Direktivi o otpadnim vodama naselja 91/271/EEC potrebno je obezbijediti tretman otpadnih voda svih naselja sa opterećenjem većim od 2000 ES koja svoje otpadne vode ispuštaju u osjetljiva područja. U skladu s tim planira se tretman otpadnih voda naselja nabrojanih u narednoj tabeli i tretman otpadnih voda svih naselja koja svoje otpadne vode ispuštaju direktno u jezero Modrac: 71

Naselje Procijenjeni broj stanovnika 2013. 2022. 2032. Prioriteti do kraja prvog planskog perioda 2022. Šerići 2855 2955 3055 Priluk 2319 2400 2482 Đurđevik 3319 3435 3551 Dubrave Gornje 3508 3631 3754 Dubrave Donje 2301 2381 2462 Ukupno: 14302 14802 15304 Prioriteti do kraja planskog perioda 2032. Bašigovci 2630 2722 2814 Višća Donja 1249 1293 1336 Suha 2048 2120 2191 Gračanica 2220 2298 2375 Ukupno: 8147 8433 8716 % od ukupnog broja stanovnika općine 36.68 TABELA 48 - PRIORITETNA NASELJA ZA TRETMAN OTPADNIH VODA Za nabrojana naselja u prethodnoj tabeli potrebno je izraditi dokumentaciju za usvajanje koncepta prikupljanja, tretmana i dispozicije otpadnih voda, a nakon usvajanja koncepcije pristupiti izradi projektne dokumentacije, obezbjeđivanju sredstava i provođenju procedura za dodjelu ugovora o nabavci, te realizaciji planiranih radova. Tretman otpadnih voda za ova naselja obezbijediti izgradnjom tipskih uređaja konvencionalnog tretmana otpadnih voda adekvatnog kapaciteta ili u cilju smanjenja troškova i kada potrebna dokumentacija pokaže opravdanost takvih rješenja, izgradnjom energetski efikasnijih, za izgradnju i održavanje jednostavnijih i jeftinijih uređaja kakvi su npr. vještačke močvare (posebno imajući u vidu postojanje na području Općine većeg broja depresija u terenu nastalih eksploatacijom mineralnih sirovina koje se eventualno mogu na ovaj način privesti korisnoj svrsi). Isti koncept predlaže se i za naselja sa manjim brojem stanovnika koja ovdje nisu navedena kao prioritet, ali gdje zbog lokalnih okolnosti postoji izražena potreba za tretmanom otpadnih voda, što bi općinu približilo evropskim kretanjima u ovoj oblasti. Kao prelazno rješenje, u cilju smanjenja negativnih uticaja otpadnih voda stanovništva manjih naselja na kvalitet površinskih i podzemnih voda, planiraju se na nivou općine aktivnosti podizanja svijesti i davanja uputstava o pravilnoj izgradnji i održavanju (prije svega adekvatnom pražnjenju) trokomornih vodonepropusnih septičkih jama za individualne stambene objekte. Planira se izrada jednostavnog besplatnog priručnika o pravilnom izboru lokacije, ispravnoj izgradnji i održavanju sa tipskim rješenjem trokomorne vodonepropusne septičke jame. Kada je u pitanju tretman otpadnih voda industrije prije ispuštanja u prirodni recipijent ili sistem javne kanalizacije, ovo pitanje se rješava u skladu sa Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije, odnosno, u drugi prijemnik (Sl. novine F BiH, br. 50/07). 72

2.7.6. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODE Poplave 2014. godine, koje su zahvatile velike dijelove naše zemlje, još jednom su dokazale ranjivost prostora Bosne i Hercegovine kada je riječ o ovoj prirodnoj nepogodi, kao i manjak sistema za odbranu od poplava. Nažalost, općina Živinice je bila jedna od općina koje su bile i najviše pogođene. Općina Živinice spada u najugroženije općine Tuzlanskog kantona kada je u pitanju štetno djelovanje voda. 2 Sliv rijeke Spreče sa pritokama pokriva skoro cijelu teritoriju Općine. Do poplava na ovom području dolazi dominantno zbog nereguliranosti i obraslosti riječnih korita, zatrpanosti muljem i ugljenom prašinom, nekontrolisane sječe šuma i pojave erozije i bujica, te visokog nivoa podzemnih voda. Dominantni vodotok, rijeku Spreču, na teritoriji Općine Živinice karakteriše usko korito sa niskim obalama, obraslo vegetacijom sa pojavom meandriranja, jednom riječju, mali kapacitet prirodnog korita zbog kojeg pri nailasku velikih voda dolazi do plavljenja okolnog, uglavnom poljoprivrednog zemljišta. U dijelu ušća rijeke Spreče u jezero Modrac, poplavama doprinosi i uspor samog jezera. Ravničarski teren uslovljava da i pri malo većim nivoima dolazi do plavljenja značajnih površina terena. Situaciju dodatno otežava smanjenje korisne zapremine akumulacije usljed zatrpavanja nanosom i eutrofikacije. Pri ekstremno velikim proticajima rijeke Spreče, uzvodno od jezera Modrac dolazi do plavljenja do 3000 ha uglavnom poljoprivrednih površina. Grad Živinice i manja naselja u dolinama Oskove i Gostelje stalno su ugrožena od poplava velikim vodama ovih rijeka. Karakteristične vrijednosti hidroloških parametara za najznačajnije vodotoke na području općine prikazane su u tabeli: Vodotok VS Period obrade Orografski sliv (km 2 ) Qsr,god (m 3 /s) Qmax,regist (m 3 /s) Gostelja Živinice 1968-1990 210 3.74 160 0.151 Oskova Donja Višća 1975-1990 162 2.92 110 0.209 Spreča Osmaci 94 1.19 13.8 0.042 Qmin,regist (m 3 /s) Spreča Krivača 1958-1981 302 4.29 49.8 0.151 Spreča Modrac 1958-1977 1176 16.3 301 0.068 TABELA 49 - HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE VODOTOKA NA PODRUČJU OPĆINE U narednoj tabeli date su površine plavljenja velikim vodama rijeke Spreče različitih vjerovatnoća pojave: Vjerovatnoća pojave Plavljene površine (ha) 1/20 4184 1/100 4787 1/500 5067 TABELA 50 - POVRŠINE PLAVLJENJA 73

Odbrana od poplava na području gornjeg Sprečkog polja u Općini Živinice do sada se uglavnom sastojala iz podizanja lokalnih nasipa radi zaštite manjih poljoprivrednih površina. Postojeći zaštitni nasipi u sklopu poljoprivrednog dobra su ranga zaštite i stanja koji ne zadovoljavaju kriterije koji važe za vodoprivredne objekte u pogledu dimenzija i visine nadvišenja. Radi povećanja kapaciteta korita rijeka Spreče i Oskove do 2008. godine urađeno je čišćenje korita rijeke Spreče od utoka Oskove u dužini od cca. 4450 m nizvodno i čišćenje korita rijeke Oskove od ušća u Spreču u dužini od cca 1500 m uzvodno. Kao i područje čitavog kantona, područje Općine Živinice izloženo je procesima površinske i dubinske erozije koji su u novije vrijeme intenzivirani pretvaranjem šumskog u poljoprivredno i nepoljoprivredno zemljište, stihijskog naseljavanja i povećanog broja grla stoke čija se hrana dijelom osigurava kresanjem lisnika. Proces erozije na području općine posebno je interesantan s aspekta zaštite jezera Modrac od zasipanja nanosom. Nakon izvršenih istraživanja zaključeno je da sa slivnog područja rijeke Spreče (831.60 km 2 ) prosječno godišnje u jezero Modrac dospije oko 560 m 3 nanosa po km 2 slivne površine. Kao moguća zaštita od poplava, predviđena su dva varijantna rješenja. U prvoj varijanti predlaže se izgradnja zaštitnih nasipa duž vodotoka rijeke Spreče sa različitim rangom zaštite. Za potez od granice Općine do Živinica predviđen je rang zaštite 1/20 sa nadvišenjem od 30 cm. Za dionicu od Živinica do jezera Modrac predviđa se rang zaštite 1/100 sa nadvišenjem od 80 cm. U drugoj varijanti predlaže se regulacija vodotoka kontinuirano sa dvogubim trapeznim koritom. Minor korito je dubine 2 m sa nagibom kosina 1:2, a major ima bermu od 5 m i nagib kosina do terena 1:3. Osim dva navedena rješenja ranije je razmatrano i rješenje sa izgradnjom akumulacije Osmaci na rijeci Spreči u blizini istoimenog naselja na teritoriji Općine Kalesija, ali je ovo rješenje danas upitno jer bi se tijelo brane nalazilo na teritoriji F BiH, a akumulacioni bazen na teritoriji RS. Ova akumulacija, osim regulisanja vodnog režima rijeke Spreče, imala bi i funkciju obezbjeđenja potrebnih količina vode za navodnjavanje u gornjem Sprečkom polju, vodosnabdijevanje industrije i eventualno stanovništva uz vodotok, te poboljšanja stanja u akumulaciji Modrac za vrijeme velikih voda. U cilju kontrole zasipanja jezera Modrac i vodotoka Spreče, Oskove i Gostelje nanosom i sprječavanja buičavosti i erozije potrebno je spriječiti smanjenje šumskog fonda kroz kontrolisanu sječu šuma u skladu sa dugoročnim planovima i redovne inspekcijske kontrole, te pošumljavanje i pretvaranje izdanačkih šuma u srednje i visoke. 74

2.7.5. HIDROTEHNIČKE MELIORACIJE Na području Tuzlanskog kantona, značajniji sistemi za odvodnjavanje poljoprivrednih površina izgrađeni su uz obale rijeke Spreče, u gornjem Sprečkom polju. Nizvodno od Kalesije odvodnjava se oko 520 ha, nizvodno od Prnjavora oko 80 ha i kod Krušika oko 260 ha poljoprivrednog zemljišta, ali se ne raspolaže podacima o hidromelioracionim mjerama isključivo na teritoriji Općine. Poznato je da dolina rijeke Spreče ima značaj za organizovanje proizvodnje različitih poljoprivrednih proizvoda. Svojevremeno je planiranjem akumulacije Modrac i predviđeno da se vremenom realizuje niz projekata iz oblasti melioracionih radova, radi intenziviranja poljoprivrednih aktivnosti. Koliko je poznato, do toga nije došlo u obimu koji je planiran. Dio tzv. gornje Spreče od jezera Modrac uzvodno, što obuhvata i dobar dio Općine Živinice, prema pedološkim karakteristikama posjeduje fundamentalne uslove za intenzivnu obradu i osavremenjavanje procesa poljoprivredne proizvodnje. Pri ovome je primarni zadatak odvodnjavanje zemljišta kao dio melioracionih aktivnosti. Površine prikladne za kultiviranje na kojim je potrebno izvršiti melioracione radove radi poboljšanja kategorije tla i stvaranja uslova za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju prikazane su u sljedećoj tabeli 24. Površina poljoprivrednog zemljišta (ha) Agrozona I % Agrozona II % Agrozona IIII % 7.358,61 41,56 51,61 1,75 TABELA 51 - POVRŠINE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA POGODNE ZA KULTIVACIJU 24 Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005 2025. godina, Projekcija prostrornog razvoja. Zavod za urbanizam Tuzla, juli 2008. godine 75

2.8. MINERALNE SIROVINE Prema dosadašnjim saznanjima, na području Općine Živinice zastupljene su sljedeće mineralne sirovine: ugalj, krečnjak, tehnički i ukrasni kamen, kvarcni pijesak, cementni laporac, nafta, plin, željezovito kobaltno niklonosna ruda, šljunak, te termalne i mineralne vode. Važno je pomenuti da je određeni broj pomenutih mineralnih sirovina, odnosno njihova ležišta, tek u fazi istraživanja ili predstavljaju potencijalne prostore za istraživanje, što je prikazano u grafičkom dijelu plana. Sve navedene mineralne sirovine grupisane su u tri glavne grupe: energetske mineralne sirovine, metalične mineralne sirovine, te nemetalične mineralne sirovine. 2.8.1. ENERGETSKE MINERALNE SIROVINE Na području Općine Živinice zastupljeni su: mrki ugalj i lignit. 2.8.1.1. MRKI UGALJ Ugljeno područje Đurđevičkog bazena ima približno trouglasti oblik, a izduženo je u pravcu SZ - JI. Dužina basena je cca 5,5 km, širina varira od 1 do 2,5 km. Zahvatna površina Đurđevičkog ugljenog basena je oko 13 km 2 i nalazi se na oko 4 km istočno od centralnog Banovićkog basena. Ugalj u Đurđeviku se javlja u vidu jednog glavnog sloja, koji je jasno odvojen od podinskih i krovinskih sedimenata. Debljina ovog sloja je 12-25 m. Pružanje ovog sloja je približno I - Z sa padom prema J do 30º. Dubina zalijeganja dostiže 450 m. Dubina zalijeganja ugljenog sloja nije ista. Na sjevernom obodu je dubina zalijeganja manja i u tim područjima se vrši površinska eksploatacija, a u dubljim dijelovima jamska. Unutar sloja se sreće nekoliko proslojaka jalovine koji ne prelaze debljinu od 40 cm. Podinu ugljenog sloja čine laporovito - pjeskovite gline koje prelaze u slojeviti ugalj, a mogu se javiti konglomerati, pješćari, glinovito-laporovite gline i ugljevite gline. Krovinu čine debela serija laporaca i krečnjakih laporaca debljine mjestimično do 40 m. Debljina laporovite serije u ovom dijelu basena iznosi 240-300 m. procenat CaCO 3 je u prosijeku 70 % i znatno su tvđi od laporaca Banovića. Ukupna debljina krovine u Đurevičkom dijelu basena je oko 450 m. Jama Đurđevik je metanska. Postoje pretpostavke za mogućnost pojave sumporvodonika kao i pojave azotnih gasova kao produkata miniranja na pripremnim i otkopnim radilištima. Ugljena serija u Đurđeviku ima oblik basena, raskinutog ka J i diferencijalno spuštenog ka S i SZ. Rasjedi pravca JI - SZ imaju podređen značaj. Dominantni su longitudinalni rasjedi pružanja I - Z, transverzalni S - J i dijagonalni SI - JZ. Duž ovih rasjeda izvršena su znatna kretanja sa relativno vertikalnim spuštanjem. Rasjedna tektonika nije ravnomjerno zastupljena u basenu. Najveći rasjed je gravitaciono normalni rasjed, a pruža se sredinom basena pravca I - Z sa padom prema J, od kopa Brezje do Višće. Podzemne vode do sada nisu pravile veće probleme u procesu eksploatacije. Podzemni režim voda uslovljen je uglavnom strukturno - tektonskim stanjem krovinskih laporaca i serije sedimenata iznad njih. Na ovom ternu je moguć pukotinsko tektonski tip izdani u laporcima, afreatski u završnim sedimentima. Rezerve podzemne vode su male. U ugljenom sloju nema prisustva vode sa izuzetkom rasjednih zona. Podinska serija pretežno ima glinoviti karakter i nema uslova za sakupljanje 76

podzemnih voda. Ovaj teren dreniraju rijeke Oskova i Gostelja. Ukupan dotok vode u jamu vezan je za padavine. Maksimalan dotok vode u jamu je 4.83 m 3 /min, a minimalan 1.7 m 3 /min. Pomjeranje tla su registrovana najčešće u otkopanom prostoru površinskih kopova, radi širokog fronta zasjecanja u etažnim radovima. Teren nad jamom je oštečen kao posljedica slijeganja tla iznad otkopanog prostor, ili usljed odlaganja mase sa PK, pri čemu se povećava debljina mase iznad jame. Ugalj u Đurđeviku pripada grupi mrkih ugljeva sa pojedinim elementima kamenog uglja, tamnomrke do crne boje, a javlja se kao sjajan i mat. Gornji dio ugljenog sloja je sastavljen od čistog drvenastog dijela biljke u vidu crne staklaste mase tzv. vitrenski ugalj. Prema podini kvalitet uglja opada zbog pojave tankih jalovih proslojaka i postaje više mat. Eksploatacija ugljenih rezervi vrši se površinskim i podzemnim putem. Površinskom eksploatacijom obuhvaćeni su reviri Potočari i Višća II. Podzemnom eksploatacijom obuhvaćeni su reviri: jama Đurđevik, jama Đurđevik II i jama Potočari. Bilansne rezerve uglja prikazane su u narednoj tabeli: Bilansne rezerve A B C 1 A+B+C 1 PK Potočari 2.749.537 10.564.748 398.676 13.712.961 PK Višća II 2.447.558 14.004.687-16.452.245 Jama Đurđevik 3.266.000 827.000-4.093.000 Jama Đurđevik II - 8.362.000-8.362.000 Jama Potočari - 15.015.000 1980.000 16.995.000 Ukupno 8.463.095 48.773.435 2.378.676 59.615.206 TABELA 52 - BILANSNE REZERVE UGLJA RUDNIKA ĐURĐEVIK Basen Banovići zauzima prostor oko 27 km² (zajedno sa Đurđevikom, Bašigovcima, Željovom i Seonom) i nalazi se u SI Bosni između sprečanske doline na S i planine Konjuh na J. Basen ima elipsast izdužen oblik pravca I - Z u dužini oko 12 km, a po širini oko 6 km. Pregradna greda pravca I - Z dijeli basen na dva dijela: južni i sjeverni dio. Južni dio je manji, plići i skoro otkopan. U njemu su postojale jame: Radina, Mušići i Ćubrići, PK Ćubrić i Brestica. U sjevernom dijelu banovičkog basena su jama Omazići, Pk Turija, Grivice i Banovići. Banovičkom basenu je sličan basen Seona. Basen Banovići je povezan željezničkom prugom (Brčko - Banovići) i asfaltnim putevima sa ostalim dijelovima u zemlji. Od separacije do proizvodnih pogona izgrađena je rudnička mreža željeznica sa duplim kolosijekom na pojedinim pravcima. Asfaltni put Banovići - Živinice spaja magistralni put Županja - Sarajevo i asfaltnim putem Banovići - Ribnica - Maglaj, povezje se na magistralni put Sarajevo - Doboj. Ugalj u Banovićima se javlja u vidu jednog, glavnog sloja, koji je jasno odvojen od podinskih i krovinskih sedimenata. Debljina ovog sloja je 10-25 m, prosječna debljina je 18 m. Pružanje ovog sloja je približno I - Z sa padom prema J, pod uglom od 14-20º. Dubina zalijeganja dostiže 550 m. Unutra sloja se sreću manji proslojci jalovine, naročito u podinskom dijelu ugljenog sloja. Učešće jalovine u glavnom ugljen. sloju je oko 7%, a izražena je kroz 2-3 jalova proslojka koji ne prelaze debljinu veću od 30 cm. U krovini glavnog sloja postoji razviće mlađeg ugljenog sloja, u sjevernom dijelu banovičkog basena i području Tulovića. Ovo mlađe organsko nagomilanje u vidu šmirovitog uglja debljine je 1m. Ova pojava prati završne sedimente krovine zapadne Grivice i istočne Turije, te nema ekonomsku vrijednost. U području Bešina pojavljuje se ovaj sloj uglja, za koji se ranije smatralo da je glavni uglj. 77

sloj, tektonski izdignut od ostalog dijela. Bušenjem 2 bušotine ispod ovog sloja (apsolutne visine oko 350 m), nabušen je glavni sloj uglja. Iznad glavnog ugljenog sloja nataložena je laporovita serija krovine. Ležište je poremećeno rasjedima. Pružanje i pad rasjeda osim par većih nije stalan. Veći rasjedi dijagonalno presjecaju baseni oni su na rastojanju 200-300 m, sa skokom do 200 m, i sa dugim rasjedima grade sistem parketne strukture. Pojedini dijelovi banovićkog basana imaju sinklinalni manji oblik basana, sa nagibom ugenih slojeva prema centru kao u Radini ili Omazićima, dok su mlađi sedimenti nagnuti prema J. U ležištu mogla bi se izdvojiti Grivička i Turijska sinklinala. Podzemna voda u južnom basenu do sada nije pravila veće probleme u procesu eksploatacije. Sjeverni basen ima dvojake hidrogeološke karakteristike: Neeksploatacioni tereni sa nedirnutom površinom i podzemnom hidrologijom; PK Grivice, PK Turija i jama Omazići su poremetili h.g uslove tog dijela terena. Za intenzivnije kretanje podzemnih voda u jamske prostorije mogu poslužiti rasjedi, veće pukotine kaverne. Ispitivanja su pokazala da će presudan uticaj na dotok vode u PK imati količina padavina (2300 m³ vode godišnje na 1 ha otvorenosti kopa). Najveći priliv vode je po količini na PK: Turiji, Čubrić i Grivice (1988. godine). Količina jamske vode po rudničkoj evidenciji 1988. godine iznosila je 642 283 m³. Pomjeranje tla su registrovana najčešće u otkopanom prostoru PK. Veća kretanja tla su registrovana duž južne granice južnog dijela basena, gdje je udnos ugljenog basena i oboda tektonski, odnosno sasjedni koji se aktivirao u momentu rasterečenja sjevernog produktivnog krila. Kretanja su privremena i bivaju zaustavljana odlaganjem krovine sa drugih terena, poslije vađenja uglja. Teren pod jamama je oštećen kao posljedica slijeganja tla iznad otkopanog prostora. U sjevernom dijelu postoji kretanje terena duž sjevernog oboda kopa Turija. Na prostoru grivičkog odlagališta zapažena su manja kretanja laporovite mase. Važno je pomenuti da se eksploatacija ugljenih rezervi rudnika Banovići ne vrši na teritoriji Općine Živinice, ali obzirom da postojeće granice eksploatacionog polja ulaze u prostor Općine, potrebno je dati nekoliko osnovnih podataka. Bilansne rezerve uglja prikazane su u narednoj tabeli: Bilansne rezerve A B C 1 A+B+C 1 PK Turija 7.729.589 26.985.380 22.101.709 56.816.678 Jama Turija - - 14.457.196 14.457.196 Jama Tulovići - 13.810.062 12.697.345 26.507.407 PK Grivice 10.671.001 29.858.089 1.090.771 41.679.861 Jama Omazići 3.468.117 7.815.199 22.777.447 34.060.763 PK Odžak 672.810 1.998.375-2.671.185 PK Čubrić 1.164.735 1.325.277 565.774 3.055.786 PK Breštica 5.128.384 11.840.655 646.928 17.615.957 UKUPNO 28.834.636 93.633.037 74.337.170 196.804.843 TABELA 53 - BILANSNE REZERVE UGLJA RUDNIKA BANOVIĆI 78

2.8.1.2. LIGNIT Rudnik Dubrave je smješten u sjeveroistočnom dijelu Općine, a zauzima područje ograničeno rijekom Sprečom i njenim pritokama Rijekom i Gribajom. Rudnik ima povoljan geoprometni položaj, obzirom da južnu granicu površinskog kopa čini odvojak pruge normalnog kolosjeka Ljubače-Dubrave, koja ujedno predstavlja željezničku vezu za Termoelektranu Tuzla, dok su zapadni i južni dijelovi rudnika asfaltnim putem direktno povezani na regionalni put Tuzla Zvornik. Ugljeno ležište pripada južnoj sinklinali krekanskog bazena, a zauzima površinu od cca 185 ha. Ležište ima oblik nepravilne poluelipse sa dužom osom u pravcu istok-zapad. Površina kopa iznosi cca 323 ha. Razvojem kopa predviđena je maksimalna dubina kopa na koti k-100, što iznosi 325 m od najviše kote terena k-425 u ograničenom polju površinskog kopa. U okviru eksploatacionog polja izdvaja se pet lignitskih slojeva, a u eksploataciji se nalaze tri sloja, i to: glavni sloj, I krovni sloj i II krovni sloj. Antiklinalom Ravna Trešnja odvojen je sjeverni od južnog sinklinorijum krekanskog ugljenog basena. Južni sinklinorijum se prostire od potoka Bistarac na Z do sela Capardi na I. U njemu su razvijeni ugljeni slojevi: podinski, glavni, I krovni, II krovni i III krovni ugljeni sloj koji se javlja samo u u ovom dijelu basena. Podinski ugljeni sloj većinom je sa malo jalovih proslojaka, dok je veliko raslojavanje ovog sloja prisutno kod Tovarnice. Ponegdje je podinski sloj podijeljen na podinski i povlatni, koji su razdvojeni jalovinom debljine 20-50 m. Debljina ovog ugljenog sloja je promjenjiva ( I podinski 3.7 19 m, II podinski 4.9-39.9 m). Glavni ugljeni sloj razvijen je u Dubravskoj (92% rezervi uglja ovog sloja) i Kovačević sinklinali. Debljina ovog sloja najčešće je 15-20 m, a najveća je u okviru sinklinale Kovačević 25 m. I krovni ugljeni sloj razvijen je od Bos. Poljane do Par Sela prosječne debljine 12 m (čistog uglja 7 m), a na području Par Selo - Tojšić prosječna debljina je 21.5 m, a čistog 15 m. II krovni ugljeni sloj razvije je u okvru okviru sinklinala Bos. Poljana i Par Selo sa prosječnom debljinom ugljenog sloja 11.2 m, a čistog oko 6 m i Dubrave sa prosječnom debljinom ugljenog sloja 17.5 m, a čistog oko 11.5 m. III krovni ugljeni sloj razvijen je na malom području debljine 2.7-27.87 m, a čistog uglja 2.36-9.66 m. Podinski ugljeni sloj leži preko panonskih sedimenata pjeska, pjeskovitih glina, glina i bjeličastih laporaca, a krovinu III krovnog ugljenog ugljenog sloja čine pleistocen + holocenski sedimenti (šljunak, pijesak, alevriti i drobina). U južnom sinklinorijumu prisutne su plikativne strukture dinarskog pravca pružanja i to: husinska i dubravska sinklinala. Na sjevernom krilu dubravska sinklinale idući od Z prema I, nagib slojevaod blago nagnutih (15-20º) postepeno prelazi u vertikalan položaj, da bi kod Tojšića zadobio prevrnut položaj sa padom prema SI, što je uslovljeno formiranjem polegle prema JZ antiklinale Tovarnice. Od tektonskih struktura značajne su još: sinklinala Kovačević i antiklinala Torovac. Nevezani i slabo vezani pijeskovi čine kolektore, a glina i ugalj izolatore. Postoji pet vodenih horizonata, a šesta se javlja sporadično u aluvijonima. U ovim horizontima voda se nalazi pod snažnim hidrostatičkim pritiscima. Podzemne vode ugrožavaju eksploataciju i potrebno je stalno odvodnjavanje. Višestepenim bunarima zahvačeni su svi vodeni slojevi. Rijeka Spreča može imati hidrauličku vezu sa pjeskovitim horizontima u ležištu. 79

IG karakteristike ležišta su nepovoljne. U površinskim dijelovima terena, gdje u građi dominiraju gline i ugalj registrovane su pojave klizišta, puzišta i tecišta. Ugalj u površinskim uslovima sklon je samozapaljenju i pretvaranje u brant, a zbog smanjenja mase ovim procesom dolazi do slijeganja i stvaranja depresionih lijevaka na površini terena. U rastresitim pjeskovima može doći do vodozasičenja i nastanka hidrauličkog sloma, što izaziva tečenje vodozasičenog pjeskovitog materijala zajedno sa blatno-kašastom masom. Analizom stabilnosti radnih etaža određen je dozvoljeni nagib kosine za svaki član litološke serije 2-6º i za razne slučajeve kod visine etaže 7-15 m. Bilansne rezerve uglja prikazane su u narednoj tabeli: Bilansne rezerve Dubravska sinklinala Kovačevićeva sinklinala UKUPNO TABELA 54 - BILANSNE REZERVE UGLJA RUDNIKA DUBRAVE Ukupno 411.986.000 t 37.363.000 t 449.662.000 t 2.8.1.3. NAFTA I PLIN Na osnovu postojećeg stepena istraženosti, smatra se da na području Tuzlanske regije postoje rezerve procjenjene na 14,3 miliona tona. Područje mjesnih zajednica Dubrave Gornje i Dubrave Donje, u svom sjevernom dijelu, predstavlja istražni prostor nafte i plina, koji se proteže i preko Općinskih granica, na područje Općine Tuzla, što u narednom periodu može biti od značaja za šire područje regiona. 2.8.2. METALIČNE MINERALNE SIROVINE 2.8.2.1. ŽELJEZOVITO NIKLONOSNO KOBALTNA RUDA Na ležištima Brezik Tadić, utvrđen je mali sadržaj nikla, ali zastupljenost kobalta u rudi odgovara srednje bogatim ležištima. 2.8.3. NEMETALIČNE MINERALNE SIROVINE 2.8.3.1. KREČNJAK Ležište krečnjaka "Kotornica" nalazi se na desnoj obali potoka Kotornice oko 500 m od njegovog ušća u rijeku Gostelju, odnosno oko 8 km južno od Živinica i 3 km od Đurđevika. Ležište se makadamskim putem dužine oko 0,4 km uključuje na regionalni asfaltni put Sarajevo - Kladanj - Tuzla. Ležište je potokom Koritnicom podijeljeno na sjeverni i južni dio. Sjeverni dio ležišta otvoren je sa dvije etaže, južni je u toku otvaranja, ali je u ovom dijelu ležišta debljina deluvijalnih glina veća. Ispod deluvijalnog pokrivača leže tankoslojeviti, žutosivi, krečnjaci debljine 2-5 m sa elementima 180-200/520, sa pukotinama upravnim na zalijeganje, o čemu treba voditi računa pri miniranju i zaštiti radnika u toku eksploatacije. Ispod ovih krečnjaka leže masivni krečnjaci sive do tamnosive boje. Utvrđena debljina ovah krečnjaka od 30-50 m.u pojedinim dijelovima ležišta ovi krečnjaci javljaju se i u vidu slojeva debljine 20-40 cm, te kao bancima debljine do 1 m. U rasjednim zonama su prekristalisali i ispresjecani žilicama kalcita. Tektonika u ovom ležištu je izražena. 80

Potok Kotornica teče po rasjedu pravca I - Z sa padom 78 prema jugu. Pored ovog rasjeda utvrđeni su i rasjedi pružanja SI - JZ i SZ - JI. Uz rasjede su formirane brojne pukotine, prsline i uže kaverne, ali nisu uočene veće dislokacije. Radne etaže hipsometrijski su iznad doline potoka Kotornice, u kojeg se sabiru sve površinske vode sa šireg područja ležišta. Krečnjaci ovog ležišta su hidrogeol. kolektori sa izrazito pukotinsko-kaveroznom poroznošću, kroz koje se oborinske vode procijeđuju podzemnim tokovima prema potoku Kotornici. Jedan izvor nalazi se zapadno od kamenoloma sa desne strane potoka Kotornice u koji utiće i on je pukotinsko kaveroznog tipa čiji kapacitet varira od 1 l/s u sušnom periodu i do 20 l/s u hidrogeološkom maksimumu. Iako su krečnjaci na ležištu zdrobljeni i poremećeni oni spadaju u grupu stabilnih terena. Bilansne rezerve iznose 1 411 410 t (podaci iz 2002. godine). Ležište krečnjaka Oštro Brdo prostire se na istočnoj strani istoimenog brda čija je najviša kota 748 m.n.v. Kamenolom se nalazi oko 3,5 km južno od sela Gračanice, na lijevoj obali Zabojskog potoka, koji se ulijeva u rijeke Suvaju. Od magistralnog put Tuzla - Sarajevo odvaja se asfaltni put do sela Gračanice, a do ležišta vodi makadamski put dužine oko 2 km. Ležište je prestavljeno sivim, slojevitim, bankovitim i masivnim krečnjacima, koji su naročito u njegovim sjevernim dijelovima brečoidni i tektonizirani. Tektonizirani krečnjaci su dijelom prekristalisali i ispresjecani milimetarskim kalcitnim žilicama. Debljina slojeva se kreće u intervalu od 20-60 cm, a sreću se i banci debljine do 1 m. Generalno zalijeganje slojeva je u pravcu SI sa relativno strmim uglovima zalijeganja od 40-650. Tektonika na ležištu je izražena. Sa zapadne i istočne strane ležišta određena su dva rasjeda. U JZ dijelu ležišta zapadno od rasjedne zone slojevi su blago ubrani u dekametarske nabore čija je vergencija u pravcu JI. Od rasjednih struktura registrovani su dijagonalni rasjedi pravca pružanja SZ - JI, sa rasjednim površinama strmog zalijeganja od 70-900. Povoljne, nema izvora. Tretirani krečnjaci predstavljaju hidrogeološke kolektore u kojima se voda kreće duž pukotina i kaverne i ponire u dublje dijelove zemlje. Sa aspekta stabilnosti padina i zasjeka ovi krečnjaci spadaju u grupu stabilnih terena. Projektovana visina etaža je od 15-20 m, a nagib etaže do 80. Na ležištu i bližoj okolini nisu primjećena klizanja terena. Bilansne rezerve iznose 2 478 850 t (podaci iz 2008. godine). Ležište krečnjaka "Ravni Bor" nalazi na desnoj obali rijeke Oskove, na udaljenosti oko 2,7 km od magistralnog puta Tuzla - Banovići. Najbliži veći grad su Banovići. Najniža kota terena je na obali rijeke Oskove 320 m.n.v., a najviša 450 m.n.v. Ležište je makadamskim putem dužine oko 400 m, udaljen od asfaltnog puta Banovići - Mačkovac - Omazići. Na lokalitetu "Ravni Bor" razvijeni su bijeličasto - sivi, jedri krečnjaci, koji su u površinskom dijelu nešto slabijeg kvaliteta, zbog površinskog raspadanja. Sama krečnjačka serija usljed nabiranja je prekristalisala i na uglačanim površinama odaje brečoliku teksturu. Prekristalisala masa u odnosu na osnovnu masu je čisto bijele boje sastavljena od kristala kalcita. Širi prostor ovog ležišta krečnjaka predstavlja jedno krilo manje antiklinale, čija osa ide duž južnog potoka, gdje je bilo tijeme antiklinale, koje je jako razlomljeno. Osnovni pravac pružanja krečnjaka na ovom području je SZ - JI, sa pretežnim padom prema SI pod uglom od 18-30º. Na ležištu nema pojava stalnih izvora. Krečnjaci predstavljaju dobru vodopropusnu sredinu, zbog brojnih rasjeda i kaverni, kojima se površinske vode dreniraju prema rijeci Oskovi. IG karakteristike ležišta su zadovoljavajuće, a pri eksploataciji trebalo bi se pridržavati propisanih nagiba kosina rudarskim projektom. Na ležištu i u njegovoj okolini nisu primjećene pojave klizišta. Bilansne rezerve iznose 3 163 280 t (podaci iz 2005. godine). 81

2.8.3.2. ŠLJUNAK I PIJESAK RIJEČNI NANOS Sa aspekta ekonomski rentabilnih ležišta, jedno od najinteresantnijih ležišta je Begove Maline kod Živinica. Geološke rezerve istraženog prostora šljunkare iznose oko 684.000 m 3. 2.8.4. VODA KAO MINERALNI RESURS Na području Općine Živinice poznata su sljedeća ležišta: Ležište mineralne vode sa CO 2 (kiseljak) se nalaze na lokalitetu Višće. Ove vode spadaju u kategoriju nisko mineralizovanih ugljično - dioksidnih kiselih voda, magnezijsko - hidrokarbonatnog tipa, s tim da im nedostatak sulfata daje poseban kvalitet. Izvorište rječice Toplice, sa stalnom temperaturom od 22 C. Slanac na rijeci Sušici. Kiseljak Barice u naselju Barice je nabušen ovaj kiseljak sa povećanim sadržajem jona Mg i Fe. U Živiničkom kraju u naselju Maline, te pored puta Živinice Toplice na izlazu iz Živinica, bušenjem su registrovane kisele vode. Na teritoriji općina Tuzla i Živinice nalazi se istražno polje mineralne vode na području Živinice Ljubače Kiseljak, za koja su vršena detaljna hidrogeološka istraživanja (granice istražnog polja prikazane su u grafičkom dijelu plana). 2.8.5. EKSPLOATACIONA POLJA Obzirom da je eksploatacija mineralnih sirovina veoma značajna grana privrede Općine, ovom sektoru je važno posvetiti posebnu pažnju. Na području Općine djeluju dva rudnika i to: Rudnik lignita Dubrave i Rudnik mrkog uglja Đurđevik, zatim kamenolomi: Kotornica, Oštro Brdo, a u planskom periodu će se vršiti istraživanja ležišta krečnjaka Ravni Bor, čime će se utvrditi mogućnosti eksploatacije. Pored navedenog, na području općine Živinice, registrovano je i istražno polje mineralne vode. Prema Prostornom planu Tuzlanskog Kantona 2005 2025, vanjsko odlagalište eksploatacionog polja Dubrave Istok, definirano rješenjem ministarstva za energetiku i rudarstvo, ne može se planirati na zacrtanom prostoru, jer je u suprotnosti sa planiranim namjena (visokovrijedno poljoprivredno zemljište, blizina vodozahvata Sprečkog polja), te u skladu sa navedenim nije uneseno u Prostorni plan Kantona, niti u Prostorni plan Općine. Kako bi se zadovoljila potreba za dodatnim prostorom za odlaganje jalovine, ovim Prostornim planom predloženo je proširenje granica eksploatacionog polja Dubrave. U okviru proširenja predloženo je formiranje odlagališta Potok Rijeka. U dijelu eksploatacionog polja rudnika mrkog uglja Banovići, a koji ulazi u prostor općine Živinice lokalitet Riljače, evidentirana je degradirana povšina nastala odlaganjem jalovine. Sa ciljem očuvanja prirodnih vrijednosti i zaštite od nepovoljnih uticaja na okolinu, ovim prostornim planom predlaže se stavljanje pod zaštitu šume na lokalitetu Riljače. 82

Površine eksploatacionih polja preuzete su iz katastra mineralnih sirovina, a u nastavku je dat tabelarni prikaz eksploatacionih i istražnih polja sa pripadajućim površinama unutar općine Živinice. Mineralna sirovina Naziv Status Površina (ha) Mrki ugalj Mrki ugalj Lignit Lignit Krečnjak Rudnik mrkog uglja Đurđevik Rudnik mrkog uglja Banovići Rudnik lignita Dubrave Rudnik lignita Dubrave Kamenolom Kotornica Bučje Đurđevik Krečnjak Kamenolom Oštro Brdo Mineralna voda Tehnički i ukrasni kamen Istražno polje ležišta mineralne vode na podrčju Živinice Ljubače - Kiseljak Istražno polje ležišta krečnjaka Ravni bor TABELA 55 EKSPLOATACIONA I ISTRAŽNA POLJA UNUTAR OPĆINE ŽIVINICE Postojeće Postojeće Postojeće Prijedlog proširenja Postojeće Postojeće Postojeće Postojeće 1333,41 938,92 1456,13 132,93 5,49 16,46 1361,49 85,58 Eksploataciona i istražna polja u općini su zastupljena sa 17,88%, što tako posmatrano i ne predstavlja veliki procenat. Međutim, potencijalni prostori za istraživanje mineralnih sirovina zauzimaju mnogo veće površine, što potencijalno mijenja namjenu zemljišta. 83

2.9. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA 2.9.1. ELEKTROENERGETIKA Osnovu za određivanje perspektivnog (budućeg) elektroenergetskog sistema, predstavlja prognoza vršnog opterećenja na konceptu planirane izgradnje prostora i urbanističkih kapaciteta i normativima jediničnog opterećenja za pojedine sadržaje, odnosno kategorije potrošača. Također planirana električna mreža je određena brojem potrebnih trafostanica i njihovim razmještajem, ali i konfiguracijom samog prostora. Podružnica ED Tuzla je jedno od pet distribucijskih područja (elektrodistribucija) u sklopu JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine. Ostale distribucije su: ED Sarajevo, ED Zenica, ED Bihać i ED Mostar. Elektrodistribucija Tuzla ima oko 157.000 kupaca u 12 poslovnica: Banovići, Čelić, Gračanica, Gradačac, Kalesija, Kladanj, Lukavac, Živinice, Sapna Tuzla, Teočak i Živinice. Glavne napojne tačke elektrodistributivne mreže za područje Općine Živinice su TS 110/35/6 kv Đurđevik i TS 110/35/6 kv Dubrave. Transformatorske stanice 110/35/6 kv Đurđevik i Dubrave raspolažu sa po dva energetska trafoa 110/35/6 kv snage 31,5/21/21 MVA. Prema podacima iz Prostornog Plana FBiH sigurnost pogona 110 kv mreže, uz postizanje vršnog opterećenja, Tuzlanskog kantona je nezadovoljavajuća (male prenosne moći pojedinih vodova i provizorna rješenja zaostala nakon ratnih razaranja). Kriterij sigurnosti (n-1) u većini scenarija nije zadovoljen ni sa aspekta naponskih prilika. Pri ispadu DV 110 kv Đurđevik TS Tuzla u većini razmatranih scenarija ugrožen je naponi u transformatorskoj stanici 110 kv Đurđeviku. Distributivna mreža Općine Živinice obuhvata sve objekte i mrežu naponskog nivoa 35, 20, 10 kv (srednji napon) i 0,4 kv (niski napon). Prema podacima JP Elektroprivreda BiH podružnica ED Tuzla, PJD Živinice, napajanje potrošača na području Općine Živinice se realizuje preko četiri čvorne transformatorske stanice : - ČTS 35/10 kv Živinice I - ČTS 35/10 kv Živinice II - ČTS 35/10 kv Ljubače - ČTS 35/10 kv Dubrave. Sa ovih čvornih transformatorskih stanica (ČTS) se nadalje preko 26 izlaza 10 kv vrši snabdijevanje svih naselja na teritoriji Općine. Četiri izlaza u ČTS 35/10 kv Ljubače napajaju područje Ljubača koje se nalazi van Općine Živinice. Potrošači se dalje napajaju preko NN vodovima sa TS 10/0,4 kv lociranim u samim naseljima. Kod ČTS 35/10 kv Živinice I i II trenutno su u pogonu oba transformatora. Ove četiri ČTS putem 278 srednjenaponskih trafostanica 10(20)/0,4 kv i 26 izlazna 10 kv se snabdijeva električnom energijom 23.356 potrošača u kategoriji domaćinstva (21.336 domaćinstava u Općini Živinice, ostalo van granice općine) i 1.833 potrošača u kategoriji ostala potrošnja (privredni subjekti, javna rasvjeta i slično). Ukupna instalisana snaga TS 10/0,4 kv koje senapajaju iz ČTS iznosi 61 MVA, od čega za Općinu Živinice otpada 57 MVA. Ukupna izmjerena snaga u 2010. 84

godini za sve četiri ČTS 35/10 kv iznosila je 26,3 MW. Prosječni faktor snage za ove ČTS može se uzeti da je 0,94. Prostorni obuhvat sadašnjeg napajanja ove četiri ČTS 35/10 kv dat je u grafičkom dijelu Plana. Analiza postojećih podataka elektroenergetske mreže prikazana je u narednoj tabeli: PODACI 85 ČTS 35/10 kv ŽIVINICE I ČTS 35/10 kv ŽIVINICE II ČTS 35/10 kv LJUBAČE ČTS 35/10 kv DUBRAVE Izmjereno vršno opterećenje [kw] 8.200 9.600 5.800 2.700 Instalirana snaga [kva] 8+8 8+8 8 8+8 faktor snage cos φ 0,97 0,94 0,94 0,95 Izmjerena snaga na 10 kv izlazima 9740 9600 6255 2835 [kw] Prividna snaga [kva] 10.041 10.213 6.654 2.984 faktor istovremenosti opterećenja 0,84 1,00 0,93 0,95 Broj SN odvoda [kom] 8 8 6 4 Opterećenje po SN odvodu [kva] 1.218 1.200 1.043 709 TS 10/0,4 kv stanica [kom] 86 105 70 17 Prosječan broj TS 10/0,4 kv po SN 11 13 12 4 odvodu Prosječna dužina SN odvoda [m] 6.496 7.932 7.050 2.568 Instalirana snaga TS 10/0,4 kv 61.000 [kva] Odnos izmjerene i instalirane snage 0,45 Prosječna inst. Snaga po TS 10/0,4 219 kv [kva] Dužina mreže 35 kv [m] 51.870 Prosječna udaljenost između TS 12.968 35/10 kv [m] Dužina SN-mreže 10 kv [m] 168.000 Prosječna udaljenost između TS 604 10/0,4 kv [m] Ukupna dužina NN mreže [m] 1.067.000 Dužina NN mreže po TS 10/0,4 kv [m] 3.838 Prosječni broj NN odvoda u TS 6 odvoda urbano pod. i 4 ruralno pod. 10/0,4 kv Prosječna snaga iz TS 10/0,4 kv po 44 NN odvo. [kva] Prosječna dužina NN mreže u TS 768 10/0,4 kv po NN odvodu [m] Broj domaćinstava 5.271 9.869 6.431 1.785 Broj kupaca ostala potrošnja 849 618 281 85 Izmjereni maksimum u večernjim 7.800 9.600 5.800 2.200 satima[kw] Prosječna potrošnja po domaćinstvu-svedena na 10 kv izlaze [kva] 1,53 1,03 0,96 1,30 TABELA 56 - ANALIZA ELEKTROENERGETSKE MREŽE Maksimalno strujno opterećenje kao i najveći dopušteni pad napona su osnovni elementi za projektovanje elektrodistributivne mreže. Pored toga treba se uzeti u obzir i godišnji rast potražnje kao i potrebni rezervni kapacitet u odnosu na taj rast. Pogotovo u SN - oj mreži mora se uzeti u obzir rezerva u kapacitetu tako da, u slučaju kvara jedne komponente ili planiranog održavanja mreže, ne

dođe do prekida napajanja. SN - mreža treba da bude projektovana po principu (n-1), što znači da sistem još uvijek može normalno raditi iako je jedna komponenata sistema u kvaru. Za projektovanje distributivnih mreža potrebno je imati dobro utemeljene pretpostavke o potrebama potražnje kapaciteta i energije u budućem razvoju. Temeljne odrednice budućeg razvoja sistema snabdijevanja električnom energijom Općine Živinice ćemo zasnivati na sljedećim elementima: Konceptu prostornog razvoja Općine Živinice. Na osnovu globalnih trendova budućeg razvoja potrošnje električne energije datim na teritorijalnoj raspodjeli planiranog konzuma električne energije. Na bazi novih konceptualnih postavki i tehničko-tehnoloških inovacija razvoja i izgradnje električnih srednjenaponskih i niskonaponskih mreža. Globalni trendovi budućeg razvoja konzuma električne energije određuju se po dvije različite metode: - Strukturnoj metodi, koja se temelji na konceptu planirane izgradnje prostora i strukturnih urbanističkih planova. - Statističkoj metodi, koja se temelji na dosadašnjim elektroenergetskim trendovima razvoja. Prema strukturnoj metodi za planiranu izgradnju prostora odgovarajuće vrijednosti potrošnje električne energije nekog korisnika mogu se odrediti prema sljedećim načelima projektovanja distributivne mreža i transformatorskih stanica. Za svakog korisnika ova načela obuhvataju tri vrijednosti u projektovanju: "Početno opterećenje" (istovremeno maksimalno opterećenje po priključku), opterećenje na početku razmatranog perioda (sadašnje stanje); Porast, odnosno postotak povećanja za godinu; "Krajnje opterećenje" (istovremeno maksimalno opterećenje po priključku), to je najveće opterećenje tj. prognoza na kraju razdoblja uzetog u obzir. Planiranje buduće mreže možemo izvršiti na osnovu analize postojeće potrošnje Općine Živinice, a koja je data u prethodnom poglavlju. Sadašnja prosječna potrošnju električne energije po domaćinstvu iznosi cca 3.200 kwh godišnje. Ovaj podatkak uzimamo kao osnovu za proračun buduće potrošnje. I - Procjenu maksimalne jednovremene snage za domaćinstva možemo izračunati uz pomoć Strand - Axelssen metode (CIRED-kongres iz 1975. godine). Uzimajući prosječnu potrošnju jednog domaćinstva u godini od Epoč=3.200 kwh dolazimo do potrebne potrošnje nakon perioda od 30 godina, uzevši pri tome prosječni porast potrošnje domaćinstva u energiji od 1,5 % po godini. E 30G= 5000 kwh (nakon 30 godina sa 1,5 % porastom) Ova relacija glasi: P max1=α*e 1+β* E 1 Gdje je: P max maksimalno opterećenje jednog domaćinstva E potrošnja energije jednog domaćinstva u godini 86

α i β empirijski koeficijenti dati u tabeli 25 (uzeto za proračun: α=0,1847*10-3 i β=0,0437) Za više priključaka ovaj izraz glasi: P max(n)=α*n* E 30G +β n* E 30G Vrsta stambenog prostora α x 10-3 β Slobodnostojeće kuće Kuće u nizu 0,2319 0,2332 0,0234 0,0159 Etažni stanovi 0,189 0,0325 Domaćinstva 0,1847 0,0437 Kombinacija 0,1524 0,0533 TABELA 57 - EMPIRIJSKI KOEFICIJENTI Sve to proračunato na kva, pri tome uzimajući odgovarajuće sigurnosne rezerve (30% za kućni priključak, 25% za NN mrežu, 20% za TS i 15% za SN mrežu), dobijamo sljedeće vrijednosti maksimalne jednovremene snage po nivoima distributivne mreže, koje se koristiti za planiranje buduće mreže: kućni priključak (jedan priključak): NN-mreža ( 40 priključaka): SN/NN stanica (275 priključaka) SN-mreža (1100 priključaka): 5,2 kva po priključku 1,8 kva po priključku 1,4 kva po priključku 1,2 kva po priključku II - Procjenu maksimalne jednovremene snage za ostalu potrošnju dobićemo uz pomoć usvojenih specifičnih vrijednosti za vršne snage po jedinici aktivne (bruto) površine objekta (VA/m2), po pojedinim vrstama objekata. Djelatnost Specifično opterećenje za određenu djelatnost [VA/m 2 ] od do Škola, dječija ustanova, univerzalna dvorana 10 25 Robna kuća, samoposluga, prodavnica 25 60 Zdravstvo 10 35 Male poslovne zgrade 15 30 Administracija, poslovni objekti 25 60 zanatstvo 25 60 Sportski centri 10 50 TABELA 58 - USVOJENE SPECIFIČNE VRIJEDNOSTI ZA VRŠNE SNAGE PO JEDINICI AKTIVNE POVRŠINE OBJEKTA III - Procjenu maksimalne jednovremene snage za industriju dobićemo uz pomoć usvojenih specifičnih vrijednosti za vršne snage po hektaru površine parcele (VA/ha) i ona se iskustveno kreće u rasponu od 80 do 160 kva/ha. 87

2.9.1.1. PRORAČUN VRŠNOG OPTEREĆENJA PLANIRANOG STANJA Vršno opterećenje za planirani stambeni prostor do i sa 2032. godinom na nivou TS 10/0,4 kv prikazano je u narednoj tabeli: R.b. Mjesne zajednice Naselje Broj novih Specif. potroš. po UKUPNO domaćinstava domać. [kva] kva 1 Priluk 49 1,4 68,6 2 Šerići 66 1,4 92,4 3 Suha 42 1,4 58,8 4 Barice 17 1,4 23,8 5 Živinice Gornje 34 1,4 47,6 6 Šišići 40 1,4 56 7 Oskova 60 1,4 84 8 Litve 45 1,4 63 9 Višća Donja 47 1,4 65,8 10 Višća Gornja Višća Gornja 14 Odorovići 23 1,4 51,8 11 Šahići 15 1,4 21 Podgajevi 15 12 Podgajevi Zukići 15 Kršići 9 1,4 72,8 Kuljan 13 13 Đurđevik Đurđevik 98 Brnjica 18 Djedino 18 Dunajevići 3 Vrnojevići 8 1,4 203 14 Stari Đurđevik 69 1,4 96,6 15 Kovači 17 1,4 23,8 16 Bašigovci 47 1,4 65,8 17 Lukavica Donja 26 1,4 36,4 18 Lukavica Gornja 28 1,4 39,2 19 Svojat 19 1,4 26,6 20 Gračanica 39 1,4 54,6 21 Zelenika 12 1,4 16,8 22 Tupković Tupkovići Donji 15 Tupkovići Gornji 36 1,4 71,4 23 Dubrave Gornje 89 1,4 124,6 24 Dubrave Donje 62 1,4 86,8 25 Rudar Živinice Živinice Grad 445 1,4 623 26 Živinice Centar Spreča 13 1,4 18,2 UKUPNO 1.566 2.192 TABELA 59 - VRŠNO OPTEREĆENJE ZA PLANIRANI STAMBENI PROSTOR DO I SA 2032. GODINOM NA NIVOU TS 10/0,4 KV 88

Vršno opterećenje javne rasvjete na nivou TS 10/0,4 kv (postojeća + novoplanirana) prikazano je u tabeli: R.b. Mjesne zajednice Površina Spec. potr. javne rasvjete UKUPNO [ha] [kva/ha] [kva] 1 Priluk 916 0,015 14 2 Šerići 1.210 0,015 18 3 Suha 1.376 0,015 21 4 Barice 560 0,015 8 5 Živinice gornje 961 0,015 14 6 Šišići 376 0,015 6 7 Oskova 319 0,015 5 8 Litve 161 0,025 4 9 Višća donja 595 0,015 9 10 Višća gornja 4.455 0,015 67 11 Šahići 481 0,015 7 12 Podgajevi 1.955 0,015 29 13 Đurđevik 2.591 0,015 39 14 Stari Đurđevik 344 0,015 5 15 Kovači 920 0,015 14 16 Bašigovci 830 0,015 12 17 Lukavica donja 934 0,015 14 18 Lukavica gornja 810 0,015 12 19 Svojat 472 0,015 7 20 Gračanica 1.311 0,015 20 21 Zelenika 435 0,015 7 22 Tupković 1.555 0,015 23 23 Dubrave gornje 2.673 0,015 40 24 Dubrave donje 1.296 0,015 19 25 Rudar Živinice 525 0,025 13 26 Živinice centar 1.040 0,025 26 UKUPNO 29.101 454 TABELA 60 - VRŠNO OPTEREĆENJE JAVNE RASVJETE NA NIVOU TS 10/0,4 KV 89

Vršno opterećenje društvene infrastrukture na nivou TS 10/0,4 kv prikazano je u tri naredne tabele: Rb Mjesne zajednice Administracija [BGP] P (m 2 ) Spec. opt. [VA/m2] UKUPNO [kva] Zdravstvo [BGP] Ambulante P (m2) Apoteke P (m2) Spec.opt. [VA/m2] UKUPNO [kva] Kultura [BGP] P (m 2 ) Spec.opt. [VA/m2] UKUPNO [kva] 1 Priluk 13 50 0,6 126 38 30 4,9 253 35 8,8 2 Šerići 17 50 0,8 167 50 30 6,5 335 35 11,7 3 Suha 11 50 0,5 108 32 30 4,2 216 35 7,6 4 Barice 51 50 2,6 43 13 30 1,7 86 35 3,0 5 Živinice Gornje 105 50 5,3 88 26 30 3,4 175 35 6,1 6 Šišići 613 50 30,7 102 31 30 4,0 204 35 7,2 7 Oskova 920 50 46,0 153 46 30 6,0 307 35 10,7 8 Litve 694 50 34,7 116 35 30 4,5 231 35 8,1 9 Višća Donja 12 50 0,6 120 36 30 4,7 240 35 8,4 10 Višća Gornja 9 50 0,5 93 28 30 3,6 185 35 6,5 11 Šahići 45 50 2,2 37 11 30 1,5 74 35 2,6 12 Podgajevi 159 50 8,0 133 40 30 5,2 265 35 9,3 13 Đurđevik 442 50 22,1 368 111 30 14,4 737 35 25,8 14 Stari Đurđevik 211 50 10,6 176 53 30 6,9 352 35 12,3 15 Kovači 52 50 2,6 43 13 30 1,7 87 35 3,0 16 Bašigovci 12 50 0,6 120 36 30 4,7 241 35 8,4 17 Lukavica Donja 7 50 0,3 66 20 30 2,6 132 35 4,6 18 Lukavica Gornja 7 50 0,4 71 21 30 2,8 141 35 4,9 19 Svojat 5 50 0,2 48 14 30 1,9 96 35 3,4 20 Gračanica 10 50 0,5 101 30 30 3,9 201 35 7,0 21 Zelenika 3 50 0,1 30 9 30 1,2 59 35 2,1 22 Tupković 13 50 0,7 130 39 30 5,1 261 35 9,1 23 Dubrave Gornje 271 50 13,6 226 68 30 8,8 452 35 15,8 24 Dubrave Donje 191 50 9,6 159 48 30 6,2 319 35 11,2 25 Rudar Živinice 6.808 50 340,4 1.135 340 30 44,3 2.269 35 79,4 26 Živinice Centar 202 50 10,1 34 10 30 1,3 67 35 2,4 10.884 544,2 3.993 1.198 155,7 7.986 279,5 TABELA 61 - VRŠNO OPTEREĆENJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE NA NIVOU TS 10/0,4 KV 90

Rb Mjesne zajednice Jaslice BGP Vrtić BGP Prihv. za žrtve por. nasilja BGP Prihv. za odra. lica BGP Osnovne škole BGP Srednje škole BGP Spec.opte rećenje (m²) (m²) (m²) (m²) (m²) (m²) [VA/m²] [kva] 1 Priluk 126 265 42 85 2.121 947 25 89,7 2 Šerići 167 351 56 112 2.811 1.255 25 118,8 3 Suha 108 227 36 72 1.813 809 25 76,6 4 Barice 43 90 14 29 718 321 25 30,4 5 Živinice Gornje 88 184 29 59 1.470 656 25 62,1 6 Šišići 102 215 34 68 1.717 767 25 72,6 7 Oskova 153 322 51 103 2.577 1.151 25 108,9 8 Litve 116 243 39 77 1.943 867 25 82,1 9 Višća Donja 120 252 40 80 2.013 899 25 85,1 10 Višća Gornja 93 194 31 62 1.555 694 25 65,7 11 Šahići 37 78 12 25 626 279 25 26,4 12 Podgajevi 133 278 44 89 2.226 994 25 94,1 13 Đurđevik 368 774 123 247 6.191 2.764 25 261,7 14 Stari Đurđevik 176 370 59 118 2.957 1.320 25 125,0 15 Kovači 43 91 15 29 730 326 25 30,9 16 Bašigovci 120 253 40 81 2.022 903 25 85,5 17 Lukavica Donja 66 139 22 44 1.113 497 25 47,0 18 Lukavica Gornja 71 148 24 47 1.188 530 25 50,2 19 Svojat 48 101 16 32 805 359 25 34,0 20 Gračanica 101 211 34 67 1.690 754 25 71,4 21 Zelenika 30 62 10 20 498 222 25 21,0 22 Tupković 130 274 44 87 2.191 978 25 92,6 23 Dubrave Gornje 226 475 76 152 3.799 1.696 25 160,6 24 Dubrave Donje 159 335 53 107 2.677 1.195 25 113,2 25 Rudar Živinice 1.135 2.383 380 760 19.063 8.510 25 805,8 26 Živinice Centar 34 71 11 23 566 253 25 23,9 3.993 8.385 1.338 2.675 67.082 29.947 2.835,5 TABELA 62 - VRŠNO OPTEREĆENJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE NA NIVOU TS 10/0,4 KV UKUPNO 91

Rb Mjesne zajednice Usluge Trgovina Ugostiteljstvo BGP (m 2 ) Servis usl. djelatnosti BGP(m 2 ) Zanat.servisi BGP (m 2 ) Finansije BGP (m 2 ) Spec. opter. [VA/m²] UKUPNO [kva] 1 Priluk 1.010 101 0 101 0 50 60,6 2 Šerići 1.339 134 0 134 0 50 80,3 3 Suha 863 86 0 86 0 50 51,8 4 Barice 641 34 0 34 9 50 35,9 5 Živinice Gornje 1.313 70 0 70 18 50 73,5 6 Šišići 818 82 0 82 0 50 49,1 7 Oskova 2.301 123 0 123 31 50 128,9 8 Litve 1.735 93 0 93 23 50 97,2 9 Višća Donja 959 96 0 96 0 50 57,5 10 Višća Gornja 741 74 0 74 0 50 44,4 11 Šahići 298 30 0 30 0 50 17,9 12 Podgajevi 1.060 106 0 106 0 50 63,6 13 Đurđevik 4.694 295 0 295 50 50 266,7 14 Stari Đurđevik 2.640 141 0 141 35 50 147,8 15 Kovači 348 35 0 35 0 50 20,9 16 Bašigovci 963 96 0 96 0 50 57,8 17 Lukavica Donja 530 53 0 53 0 50 31,8 18 Lukavica Gornja 566 57 0 57 0 50 33,9 19 Svojat 383 38 0 38 0 50 23,0 20 Gračanica 805 80 0 80 0 50 48,3 21 Zelenika 237 24 0 24 0 50 14,2 22 Tupković 1.043 104 0 104 0 50 62,6 23 Dubrave Gornje 3.392 181 0 181 45 50 190,0 24 Dubrave Donje 2.390 127 0 127 32 50 133,9 25 Rudar Živinice 28.368 908 2.723 908 3.40 4 50 1.815,6 26 Živinice Centar 270 27 0 27 0 50 2,7 59.706 3.194 2.723 3.194 3.64 6 3.609,7 TABELA 63 - VRŠNO OPTEREĆENJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE NA NIVOU TS 10/0,4 KV 92

Vršno opterećenje privrede na nivou TS 10/0,4 kv prikazano je u narednoj tabeli: Rb 1. 2. Mjesna zajednica MZ Donja Višća MZ Višća Gornja 3. MZ Đurđevik Privreda - naziv Površina kompleks a [ha] Specifična potrošnja kva/ha UKUPNO [kva] Površinski kop Višća II i Potočariindustrijska zona (prerađivačka ind. i usluž.djel.) 20 80 1.600 Naseljeno mjesto Višća donja- 1 privredni kompleks (prerađivačka ind. i 20 100 2.000 usluž.djel.) UKUPNO MZ 3.600 Plato separacije Višća- industrijska zona (prerađivačka ind. i usluž.djel.) 20 80 1.600 UKUPNO MZ 1.600 Urbano područje Đurđevik- 1 privredni kompleks (prerađivačka ind. I 17 100 1.700 usluž.djel.) Plato separacije Đurđevik- industrijska zona (prerađivačka ind. i usluž.djel.) 20 80 1.600 UKUPNO MZ 3.300 4. 5. 6. 7. MZ Bašigovići MZ Dubrave Gornje MZ Rudar Živinice MZ Živinice Centar Industrijska zona (prerađivačka ind. i usluž.djel.) 8,5 80 680 Urbano područje Kovači- 1 privredni kompleks (prerađivačka ind. i 5,5 100 550 usluž.djel.) UKUPNO MZ 1.230 Naseljeno mjesto Dubrave Gornje- 1 privredni kompleks (prerađivačka ind. i 7,5 100 750 usluž.djel.) Dio površinskog kopa Dubrave Industrijska zona (prerađivačka ind. i 20 80 1.600 usluž.djel.) UKUPNO MZ 2.350 Urbano područje Živinice grad-4 privredni kompleks (prerađivačka ind. i 30 100 3.000 usluž.djel.) UKUPNO MZ 3.000 Naseljeno mjesto Živinice grad-3 privredni kompleks (prerađivačka ind. i usluž.djel.) 43 100 4.300 UKUPNO MZ 4.300 UKUPNO ZA PRIVREDU 211,5 19.380 TABELA 64 - VRŠNO OPTEREĆENJE PRIVREDE NA NIVOU TS 10/0,4 KV 93

Ukupno vršno opterećenje za novoplanirane sadržaje općine Živinice prikazano je kako slijedi: Rb Mjesne zajednice Domaćinstva [kva] Jav. rasv. [kva] TS za dom. i jav. rasvj. Društvena infrastrukture [kva] TS-druš.Infra. Potrošnja privrede [kva] TS-privrednu UKUPNO [kva] na nivou TS10/0,4 kv UKUPNO [kva] na nivou TS35/10 kv (fac.0,45) 1 Priluk 68,6 14 165 248 112 2 Šerići 92,4 18 218 329 148 3 Suha 58,8 21 141 220 99 4 Barice 23,8 8 74 106 48 5 Živinice Gornje 47,6 14 150 212 96 6 Šišići 56 6 163 225 101 7 Oskova 84 5 301 389 175 8 Litve 63 4 227 294 132 9 Višća Donja 65,8 9 156 3.600 3.831 1.724 10 Višća Gornja 51,8 67 121 1.600 1.839 828 11 Šahići 21 7 51 79 35 12 Podgajevi 72,8 29 18 180 25 43 282 127 13 Đurđevik 203 39 591 3.300 4.134 1.860 14 Stari Đurđevik 96,6 5 303 404 182 15 Kovači 23,8 14 59 97 44 16 Bašigovci 65,8 12 157 1.230 1.465 659 17 Lukavica Donja 36,4 14 86 137 62 18 Lukavica Gornja 39,2 12 92 144 65 19 Svojat 26,6 7 62 96 43 20 Gračanica 54,6 20 131 205 92 21 Zelenika 16,8 7 39 62 28 22 Tupković 71,4 23 170 265 119 23 Dubrave Gornje 124,6 40 389 2.350 2.903 1.307 24 Dubrave Donje 86,8 19 274 382 172 25 Rudar Ž. 623 16 3.08 5 3.000 6.730 3.028 26 Živinice Centar 18,2 26 40 4.300 4.385 1.973 UKUPNO 2.192 454 18 7.425 25 19.380 43 29.451 13.253 86 Ukupno novih TS 10/0,4 kv 86 ČTS 35/10 kv Živinice II ČTS 35/10 kv Živinice I ČTS 35/10 kv Ljubače ČTS 35/10 kv Dubrave ČTS 35/10 kv Živinice I i II TABELA 65 - UKUPNO VRŠNO OPTEREĆENJE NA NOVOPLANIRANE SADRŽAJE 94

Planirana izgradnja prostora i urbanističkih kapaciteta Općine Živinice uzrokuje povećanje snage kao i potrošnje električne energije koju treba da prati i adekvatna izgradnja, kako distributivne mreže, tako i transformacije napona. Ovo znači da će povećana potražnja za novim snagama i porast potrošnje energije usloviti i potrebu za izgradnjom elektroenergetskih objekata, odnosno nabavku nove opreme. Izbor nove opreme zavisi od analize postojećeg stanja i od planiranog budućeg razvoja potrošnje električne energije. Za novoplanirane prostore i urbanističke kapacitete općine Živinice proračunom je dobijeno ukupno potrebno opterećenje od 29.451 kva. Ovo opterećenje je proračunato na nivou TS 10(20)/0,4 kv. Prema dosadašnjem faktoru istovremenosti ČTS od 0,45 (odnos izmjerene maksimatne snage u visokonaponskoj stanici na sabirnicama 10(20) kv i instalirane snage) možemo izračunati da je potrebna snaga za nove potrošače u transformatorskoj stanici VN/SN jednaka: 29.451 kva * 0,45 = 13.253 kva Ova snaga od 13.253 kva predstavlja rast dosadašnjeg opterećenja (26.300 kw odnosno, 28.000kVA) Općine Živinice u iznosu od cca 2% u godini, što je realno i očekivati. Proračunata nova snaga za planirano područje raspoređena je u odnosu na dosadašnje područje napajanja iz ČTS kako slijedi: Prema dosadašnjem području napajanja UKUPNO [kva] na nivou TS10/0,4 kv ČTS 35/10 kv Živinice II 13.550 6.098 ČTS 35/10 kv Živinice I 5.690 2.561 ČTS 35/10 kv Ljubače 576 259 ČTS 35/10 kv Dubrave 2.904 1.307 25 25 ČTS 35/10 kv Živinice I i II 6.731 3.028 UKUPNO 29.451 13.253 TABELA 66 - PRORAČUNATA NOVA SNAGA UKUPNO [kva] na nivou TS 35/10 kv (fac.istov.0,45) Zbog nesigurnog vlasničkog statusa TS 35/10 kv Dubrave, koja je trenutno preuzeta odlaskom SFORa, neće se u budućnosti računati sa mogućnošću većeg iskorištenja njenog slobodnog kapaciteta. Kako se radi o razvučenom konzumu kao što je npr. DV 10 kv Kovači gdje su izmjereni veliki gubici napona zbog velike dužine voda (dužina magistralnog voda je cca 14.600 m, a dužina odcjepa je cca 14.600 m) koja ukupno iznosi cca 29.200 m, kao i neadekvatnog presjeka vodiča magistralnog voda (Al-FE 25mm2) i pored prelaska sa 10 kv na 20 kv naponski nivo ne možu se, bez promjene presjeka užeta, postići dozvoljeni padovi napona. Na bazi proračuna budućeg opterećenja mreže mogu se definisati zahtjevi za obezbjeđenjem novih kapaciteta snage do 2031. godine. Ove zahtjeve kao i poboljšanje napajanja električnom energijom područja Općine Živinice, mogu se ostvariti: 95

PROGNOZA BUDUĆE POTROŠNJE VARIJANTA 1 a. do 2021. godine Kao rješenje u podmirenju novih zahtjeva potrošača do 2021. godine treba se u TS 35/10 kv Živinice II instalirati treći transformator snage 8 MVA. Poboljšanje napajanja električnom energijom se treba ostvariti i izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih 10(20) kv izlaza iz visokonaponskih stanica, srednjenaponskih i niskonaponskih mreža (promjena presjeka) i trafostanica 10(20)/0,4 kv sa prosječnom instaliranom snagom između 250 i 630 kva. Poboljšanje naponskih prilika na 10 kv izlazima, koji su posljedica velike dužine voda kao što je izlaz Kovači može se ostvariti izgradnjom razdjelne stanice 10(20)/ 10(20) kv, na udaljenosti od cca 3-5 km od napojne visokonaponske stanice, koju bi napajala 2 do 3 paralelna kabla. Rješenje za postizanje rezerve distributivne mreže kao i kvalitetnog napajanja električnom energijom ovako razvučenog konzuma općine Živinice može se postići dogradnjom trećeg distributivnog trafoa 110/10(20) kv snage 8 MVA u TS 110/35/6 kv Đurđevik. Ukupno opterećenje po napojnim TS u 2021. godini za Općinu Živinice dato je u tabeli koja slijedi: ČTS UKUPNO opterećenje u 2021. godini na nivou TS 35/10 kv-[kva] ČTS 35/10 kv Živinice II 12.000 ČTS 35/10 kv Živinice I 7.000 ČTS 35/10 kv Ljubače 6.000 ČTS 35/10 kv Dubrave 3.500 TS 110/10(20) Đurđevik 6.000 UKUPNO 34.500 TABELA 67 - UKUPNO OPTEREĆENJE PO NAPOJNIM TS U 2021. GODINI ZA OPĆINU ŽIVINICE b. do 2031. godine Podmirenje potrebne snage do 2031. godine može se jedino ostvariti izgradnjom nove napojne tačke za 10(20) kv mrežu. Sadašnja mreže 10(20) kv, kao i odluka o ukidanju 35 kv napona, zahtjevaju izgradnju nove visokonaponske transformatorske stanice 110/10(20) kv Živinice sa dva transformatorima snage 40 MVA, koja bi se po mogućnosti gradila na postojećoj lokaciji TS 35/10 kv Živinice II i koja bi zajedno sa TS 110/10(20) Đurđevik napajala područje Općine Živinice. Opterećenje ovih transformatorskih stanice u 2031. godini iznosilo bi cca 35 MVA (uzimajući u obzir faktor istovremenosti opterećenja sadašnjih 35 kv stanica). U konačnom planskom periodu potrebno je kreirati energetska rješenja i strukturu mreže prema uslovima koncepta dvije izvorne tačke 110 kv međusobno povezane 20 kv-tnim vodovima. Ovo znači da sadašnje visokonaponskie transformatorskie stanice TS 110/35/6 kv Đurđevik i TS 110/35/6 kv Dubrave trebaju preći na nivo 110/10(20) kv. 96

PROGNOZA BUDUĆE POTROŠNJE VARIJANTA 2 Izgradnja nove visokonaponske transformatorske stanice 110/10(20) kv Živinice sa dva transformatorima snage 40 MVA koja bi se, po mogućnosti, gradila na postojećoj lokaciji TS 35/10 kv Živinice II i koja bi napajala cijelo područje Općine Živinice i čije bi opterećenje u 2031. godini iznosilo cca 35 MVA (uzimajući u obzir faktor istovremenosti opterećenja sadašnjih 35kV stanica). Dogradnja trećeg distributivnog trafoa 110/10(20) kv u TS 110/35/6 kv Đurđevik. Prelazak postojećeg sistema nazivnog napona 10 kv na napon 20 kv, čime bi se postigao veći kapacitet mreže, poboljšanje naponskih prilika, smanjenja gubitaka i kreirala energetska rješenja i strukture mreže prema uslovima koncepta dvije izvorne tačke 110 kv međusobno povezane 20 kv-tnim vodovima. Razvoj mreže srednjeg napona treba da se temelji na sljedećim načelima: - Zamjena postojeće opreme nivoa 10 kv na 20 kv - Uvođenje direktne transformacije 110/10(20) kv - Ukidanje mreže 35 kv. Analizom sličnih mreža došlo se do zaključka da je neophodan intenzivan prelazak vangradske mreže 10 kv na napajanje pod napon 20 kv, jer se ovdje distribucija snage vrši preko postojećih vodova koji su predugački, pa bi se ovim zahvatom postigli niži gubici i povoljnije naponske prilike mreže. Sva oprema na sadašnjoj mreži se ugrađuje na novi 20 kv-tni naponski nivo. Ova oprema radi jedno vrijeme pod naponom 10 kv i prelazi se etapno na napon 20 kv kada se za to steknu uslovi. Za svaku etapu trebaju se detaljnim planovima definisati ciljevi, sadržaj i obim rada, potrebna sredstva, vremenski period, prethodno ispunjeni uslovi realizacije, te očekivani efekti. Konačan broj srednjenaponskih izlaza i distributivnih trafostanica za područje Općine Živinice, u obadvije varijante, ovisit će isključivo o prostornom rasporedu potrošača. Okvirno na osnovu urbanističkih zahtjeva za napajanje potrošača uz postojeće trafostanice bit će do 2031. godine još locirano cca 86 trafostanica10(20)/0,4 kv. Lokacije trafostanica za nove stambene objekte i neizgrađena građevinska područja će se odrediti prilikom izrade planova niže razine. Za trafostanicu treba predvidjeti minimalna parcela od 50m 2. Izgradnja planiranih trafostanica, novih srednjenaponskih vodova i priključenje novih potrošača odvijat će se kako prema porastu sadašnje potrošnje tako i prema potrebama budućeg konzuma. Planira se i kabliranje dalekovodne 10 kv mreže na području grada Živinice kablovima XHP 49 1 x 3 x 150 mm 2. Postavljanje srednjenaponskih (zračnih ili podzemnih) vodova, kao i potrebnih trafostanica izvan gradskog područja, utvrđenih ovim Prostornim Planom, obavljat će se u skladu sa posebnim uvjetima Elektroprivrede BiH. Treba vršiti povezivanje srednjenaponske mreža na širem području Općine Živinice jer će to imat uticaj na smanjenje ukupnih gubitaka u mreži i poboljšanje naponskih prilika. S druge strane ovim se 97

obezbjeđuje rezervno napajanje u slučaju ispada nekih od magistralnih srednjenaponskih izlaza iz visokonaponskih stanica. 2.9.1.2. JAVNA RASVJETA Općina Živinice raspolaže sa ukupno 2.672 svjetiljke sa Na-sijalicama snage: 70 W (920 kom), 150 W (1387 kom) i 250 W (365 kom). Dobar kvalitet javne rasvjete je jedan bitan element društva. Javna rasvjeta ima za cilj da osvjetli javne površine i saobraćajnice u noćnim satima i to na što efikasniji način kako bi doprinio socijalnoj sigurnosti, sigurnosti u saobraćaju i javnom životu. Pod javnom rasvjetom se podrazumijevaju i ulični znakovi, autobuske stanice (abri), oglasne table, mjerni i razvodni ormari kao i elektroenergetska mreža. Općina Živinice treba u budućnosti da sprovedi mjere energetske uštede za postizanje cilja koji je zacrtala EU (20-20-20), tj. 20 % uštede primarne energije, 20 % energije iz OIE i 20% smanjenje CO 2 do 2020. godine. Za postizanje cilja energetske uštede kod javne rasvjete treba se poći od slijedećih predpostavke: Korištenje energetski učinkovitih sijalica Koristenje ekološki prihvatljivih materijala i supstanci. Elementi koji formiraju kadrove u kojima se izvodi javna rasvjeta su sljedeći: Prostori koji se moraju osvijetliti u sadašnjoj situaciji i kod planiranih proširenja Kvalitet javne rasvjete Zamjena javne rasvjete na principu njene amortizacije Održavanje javne rasvjete Dozvoljeni troškovi za javnu rasvjetu Dobra komunikacija između menadžmenta i njihovih saradnika koji rade na javnoj rasvjeti, odgovarajućih odjeljenja, planera, realizatora i korisnika javne rasvjete. Instalacije javne rasvjete treba izgraditi uz planirane saobraćajnice i druge javne površine (parkirališta, pješačke staze). Napajanje sistema javne rasvjete vršiće se iz razvodnog polja javne rasvjete u pripadajućim postojećim i novoplaniranim TS 10(20)/0,4kV i/ili iz ormara javne rasvjete. 2.9.2. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I ENERGETSKA EFIKASNOST Općina Živinice treba u budućnosti kod planiranja energetskih potreba sve više primijenjivati održivo planiranje i korištenje energijskih resursa. U skladu s planom višeg reda i sve jasnijim činjenicama da se snabdijevanje električnom energijom kao i njenom potrošnjom mora drastično promijeniti, potrebno je poticati izgradnju obnovljivih izvora energije (OIE). Građevine koje služe iskorištavanju obnovljivih izvora energije smiju se smještati unutar građevnog područja pod uvjetom da ne ugrožavaju okoliš, te vrijednosti kulturne baštine i pejsaža. Široka implementacija OIE u postojećim distributivnim mrežama dovodi do potrebe posebnog razmatranja utjecaja i davanja smjernica u vezi snage, mjesta i vremena priključenja OIE, a sve u cilju što efikasnijih i ekonomski opravdanih rješenja mreže. 98

Pri razmatranju poticaja izgradnje OIE i njihovog uticaja na elektrodistributivnu mrežu trebaju se uzeti u obzir sljedeći elementi: Postizanje energetske efikasnosti u zgradama (manja potrošnja) Energetski samoodrživi objekti Solarni bojleri (grijači PTV) Toplinske pumpe Sunčeve PV-ćelije u već izgrađenim i novim naseljima Električni automobili Male hidrocentrale (Općina Živinice se nalazi u slivovima rijeka Spreča, Gostelje i Oskova) Male vjetrenjače Mikro CHP (Combined heat and power-kogeneracija) i industrijska CHP-kogeneracija Biomasa Uskladištenje energije na nivou zgrade ili stambenog okruga. Budući da se Općina Živinice prostire u području sa prosječnom godišnjom iradijacijom sunca na horizontalnu površinu koja se kreće između 1350 i 1400 kwh/m 2 (ilustracija u nastavku), stvara se povoljna situacija za iskorištenje ovoga potencijala. Zavisno od tipa PV ćelija može se 1000 W/m 2 sunčevog zračenja pretvoriti u 50 do 150 W električne energije s površinom ćelije od 1m 2. Povoljne lokacije za instaliranje sunčevih elektrana su napušteni kopovi Višća i Dubrave. Raspoloživa površina na kojoj bi se mogli instalirati sunčevi paneli je cca 2 hektara po kopu. Snaga ovih sunčevih elektrana bi se mogla kretati između 3 i 5 MW po lokaciji. 99

PRIMJERI SOLARNIH ELEKTRANA Općina Živinice raspolaže i sa hidropotencijalom za izgradnju malih hidroelektrana na manjim vodotocima u slivu rijeke Spreče. Male hidroelektrane (mhe) su proizvodne jedinice koje u elektrodistributivnu mrežu isporučuju proizvedenu električnu energiju ili višak proizvedene električne energije, po podmirenju vlastitih potreba, najveće pojedinačne ili ukupne snage svih generatora do 5 MVA (u BiH). Ispod te granice su mini hidroelektrane, a iznad ovog nivoa snage podrazumijevaju se velike hidroelektrane. Prema Zakonu o koncesijama u FBiH, kantoni su nadležni za davanje koncesija za gradnju elektrana do 5 MW, a iznad 5 MW federalne vlasti. Ono što najviše karakteriše mhe jeste nepostojanje klasične vodne akumulacije i svakako najveća moguća zaštita životne okoline budući da mhe ne emituju CO 2, SO 2, Nox, niti bilo koji drugi tip štetnih plinova i nema nikakvog otpada proizvodnje. Kod nas je najčešće, kod mhe, prisutan tzv. protočni tip elektrana pri čemu se koristi prirodni pad vodotoka, a otvoreni kanal (ustava) ne služi za akumuliranje vode već za njeno usmjeravanje (njeno odvođenje) pomoću cjevovoda bajpasom na turbinsko kolo. Na slici 3 dat je princip rada i tipovi mhe. PRINCIP RADA MHE I PRIMJER Energoinvest je novembra 2001. godine, za naručioca JP Elektroprivreda BiH, uradio Studiju hidroenergetskog iskorištenja sliva rijeke Spreče i pritoka: Oskova i Gostelja. Nakon analize odabrano je devet mhe koje bi bile ekonomski isplative. Od ovih devet mhe četiri se nalaze na području općine. Međutim, proglašenjem dijela planine Konjuh zaštićenim pejzažom, došlo je do izmjena mogućnosti izgradnje ovih objekata, obzirom da bi se tri od planirane četiri mhe nalazile upravo u obuhvatu zaštićenog pejzaža. 100