O B R A Z L O Ž E N J E I O B R A Z L O Ž E N J E Bjelovarsko-bilogorska županija Županijski zavod za prostorno uređenje
A Bjelovarsko-bilogorska županija Županijski zavod za prostorno uređenje A
1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustav Županije i Države 1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAV ŽUPANIJE I DRŽAVE Kartogrami: 1.- 01 Općina Nova Rača u županijskom okružju Prostor koji danas obuhvaća Općina Nova Rača nalazio se prije novog teritorijalno-političkog ustrojstva u bivšoj Općini Bjelovar, koja se 1992. godine "rascijepila" na Grad Bjelovar i pet općina među kojima i Općina Nova Rača, iz koje su se 1997. godine izdvojila naselja Orovac i Severin, a u sastav Općine ušlo naselje Bedenik. Općina Nova Rača formirana je 29. 12. 1992. godine donošenjem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ( Narodne novine broj 90/92). Sjedište Općine je u naselju Nova Rača, a mjesna samouprava je organizirana kroz 13 mjesnih odbora (svako naselje po jedan mjesni odbor). Općina Nova Rača, prirodno-geografski gledano, pripada prostoru Panonske (i peripanonske) megaregije, makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Obuhvaća prostor praktički jedne karakteristične geografske cjeline pleistocenskih ravnjaka i doline Česme, sa pobrđem Bilogore u jednom rubnom dijelu (Bedenik, naknadno ušao). Relativno je kompaktna, sa jednim izduženim krakom u smjeru jugozapad-sjeveroistok, postavljenim okomito na masiv Bilogore i otvorena u praktički svim smjerovima. Geografski gledano granice Općine teku: - na sjeveru - dolinom Bedeničke i Severinske, - na jugozapadu - rijekom Česmom, - na jugoistoku - dolinom Kovačice, pleistocenskim ravnjakom i dolinom Babinčice. Prostorno-funkcionalno gledano, Općina Nova Rača nalazi se u istočnom dijelu grupe Županija Središnje Hrvatske, najrazvijenijeg područja Hrvatske i ključnog čvorišta europskih i regionalnih prometnih pravaca. Međutim, obzirom na rubni položaj (prema grupi županija istočne Hrvatske), te smještaj upravo između najznačajnijih prometnih pravaca (Posavskog i Podravskog koridora, te poprečnih koridora Srednja Europa-Jadran i Podunavlje-Jadran), dijelom je, kao i cijela Županija, ostala izvan interesa dosadašnjih razvojnih usmjerenja. Općina Nova Rača graniči: - na sjeveru - sa Gradom Bjelovarom, Općinom Severin i Općinom Šandrovac, - na jugozapadu - sa Općinom Ivanska i Općinom Velika Trnovitica, - na jugoistoku - sa Općinom Hercegovac i Općinom Velika Trnovitica, - na sjeverozapadu - sa Općinom Veliki Grđevac i Općinom Velika Pisanica. Glavna razvojna os sjeveroistočnog dijela Županije, državne ceste D-28 i D-5 (Bjelovar- Daruvar-Pakrac), položena je granicom pobrđa Bilogore i pleistocenskog ravnjaka (sjeveroistočnim dijelom Općine) te presijeca područje Općine u poprečnom smjeru (ali na tanjem dijelu). Sekundarni Bjelovarsko-bilogorska županija Županijski zavod za prostorno uređenje A - 1
1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustav Županije i Države paralelni prometni pravci ne postoje. Uzdužne razvojne osi Općine, županijske ceste Ž-3029 i Ž-3090, su slabe i lokalnog karaktera. Obzirom na položaj i prometne veze, veći dio područja Općine je pod relativno jakim gravitacijskim utjecajem Bjelovara, a pojedini rubni dijelovi i Velikog Grđevca i Velike Pisanice, čije jačine i međuodnos je bez detaljnih analiza gotovo nemoguće utvrditi. Sa površinom od 92,73 km 2 (3,44% površine Bjelovarsko-bilogorske županije) i 4077 stanovnika (2,95% stanovništva Bjelovarsko-bilogorske županije) je nešto iznad prosječne veličine općina na području Županije. Sa gustoćom od 44,16 st/ km 2 Općina Nova Rača je među prosječno naseljenim Općinama Županije (Općina Berek 15,45 st/km 2, Bjelovarsko-bilogorska županija 49,81 st/km 2, Grad Bjelovar 218,46 st/km 2 ), daleko ispod prosjeka Hrvatske (77,40 st/km 2 ), te gotovo dvostruko ispod prosjeka kontinentalne hrvatske (oko 95,00 st/km 2 ). Depopulacija izazvana urbanom tranzicijom (emigracijom iz ruralnih predjela) je Općinu Nova Rača za razliku od većeg dijela Bjelovarsko-bilogorske županije zahvatila nešto kasnije nego ostale dijelove Hrvatske. Nakon 1981. godine emigracija se bitno smanjila, ali je migracijski saldo i nadalje negativan. Dobni koeficijent stanovništva je 2001. godine bio 1,14 (Županija 0,98 - Hrvatska 0,91), a korigirani obrazovni 0,33 (Županija 0,50 - Hrvatska 0,69). Poljoprivrednog stanovništva je 2001. godine bilo relativno visokih 50,0% (Županija 20,7% - Hrvatska 5,5%). Stanovništvo je raspoređeno u 2 jače urbanizirana, 4 slabije urbanizirana i 7 ruralnih naselja prosječne veličine 314 stanovnik po naselju (Županija 412 - Hrvatska 663), od kojih samo Nova Rača i Bedenik imaju više od 500 stanovnika. Komparativna analiza nekih osnovnih podataka i pokazatelja pokazuje da: Općina Nova Rača ima Županija ima Hrvatska ima - poljoprivrednog zemljišta st./100 ha 58 95 149 - šuma i šumskog zemljišta st./100 ha 271 150 230 - u visinskom pojasu 0-200 m % 100 84 53 - u visinskom pojasu 200-500 m % 0 14 26 - u visinskom pojasu 500 - m % 0 2 21 - razvrstanih cesta m/km 2 666 548 500 - željezničkih pruga m/km 2 0 26 43 - vodoopskrbom pokriveno naselja % 8 15 69 - odvodnjom pokriveno naselja % 8 3 - plinoopskrbom pokriveno naselja % 69 41 - društveni proizvod (1994. godine) $/st. 2170 3070 - zaštićenih površina % 0,0 1,4 7,5 - okoliš zadovoljavajući zadovoljavajući na granici Općina Nova Rača nema uopće: - pograničnih područja, - obalnih područja, - plovnih putova, - zračnog prometa, Bjelovarsko-bilogorska županija Županijski zavod za prostorno uređenje A - 2
1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustav Županije i Države - privrednih ribnjaka, - značajnijih energetskih sirovina, - značajnijih vodonosnika, - značajnijih turističkih kapaciteta. Općina Nova Rača ima iznadprosječno mnogo: - nemineralnih sirovina (ciglarska glina), - poljoprivrednog zemljišta. Tijekom Domovinskog rata na području Općine Nova Rača nije bilo direktnih ratnih šteta. Bjelovarsko-bilogorska županija Županijski zavod za prostorno uređenje A - 3
1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustav Županije i Države A - 5
2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.1. Stanovništvo 2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU 2.1. STANOVNIŠTVO Kartogrami: 2.1.- 01 Gustoće naseljenosti po naseljima 1961. godine 2.1.- 02 Gustoće naseljenosti po naseljima 1981. godine 2.1.- 03 Gustoće naseljenosti po naseljima 2001. godine 2.1.- 04 Gustoće naseljenosti po naseljima 2021. godine 2.1.1. Demografski procesi Obzirom da je većina statističkih podataka obrađena temeljem "stare" teritorijalne podjele države (svi popisi stanovništva do 2001. godine), dio demografskih procesa razmatrat će se za cijelu "bivšu" Općinu Bjelovar, sa osvrtom na posebnosti Općine Nova Rača. Od prvog popisa stanovništva 1857. godine, pa sve do 1953. godine, broj stanovnika Općine Nova Rača je rastao. Tokom tog gotovo stogodišnjeg razdoblja na smanjenje broja stanovnika utjecali su jedino ratni gubici ljudstva u I. i II. svjetskom ratu. Isti su međutim znatno narušili i dobnu strukturu stanovništva, te na taj način bitno utjecali i na daljnja demografska kretanja, najuočljivije u razdoblju od 1965. do 1970. godine (nagli pad broja živorođenih), a obzirom na inertnost demografskih procesa u manjoj mjeri i kasnije. Prvi pad broja stanovnika zabilježen je između 1953. i 1961. godine, i bio je gotovo isključivo posljedica negativnog migracijskog salda. 1,30 1,20 1,10 1,00 0,90 0,80 0,70 0,60 0,50 Općina Nova Rača "bivša" Općina Bjelovar Bjelovarsko-bilogorska županija Republika Hrvatska 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. Broj stanovnika Općine Nova Rača i njegov udio u ukupnom stanovništvu Države, pa i Bjelovarsko-bilogorske županije (koja i sama bilježi znatan pad broja stanovnika) i bivše Općine Bjelovar, smanjuje se već gotovo 50 godina. Na takav tok demografskih kretanja najznačajnije je utjecao proces urbane tranzicije (izrazito jaka emigracija iz nekih naselja u razdoblju od 1961. do 1981. godine), te iz njega proizišle promjene društveno-gospodarskih, kulturno-obrazovnih, zdravstveno-socijalnih i drugih činitelja, a obzirom na dotadašnji izrazito ruralni karakter Županije. GODINA BROJ UKUPNI PRIRAST PRIRODNI PRIRAST MIGRACIJSKI SALDO UDIO U ST. UDIO U ST. UDIO U ST. POPISA ST. APSOL. POSTO APSOL. POSTO APSOL. POSTO. DRŽAVE ŽUPANIJE BIVŠE OPĆ. 1953. 6664 0,17% 3,91% 10,72% 1961. 6483-181 -2,72 0,16% 3,87% 10,15% 1971. 5705-778 -12,00 0,13% 3,62% 8,67% 1981. 4878-827 -14,50 0,11% 3,26% 7,33% 1991. 4520-358 -7,34 0,09% 3,14% 6,84% 2001. 4077-443 -9,80-258 -5,71-185 -4,09 0,09% 3,10% 6,36% A - 7
2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.1. Stanovništvo Proces je samo neznatno ublažen imigracijom stanovništva iz drugih općina, te drugih županija i država (u tri, odnosno šest naselja). Nakon 1971. godine, uslijed višegodišnje emigracije (pretežito mlađeg stanovništva), već je bitno narušena i dobna struktura stanovništva, što uz društveno-gospodarskim razlozima uzrokovano smanjenje opće stope fertiliteta (u cijeloj državi) dovodi i do pojave negativnog prirodnog prirasta. U razdoblju 1981.-1991. urbana tranzicija postepeno završava i emigracija se bitno smanjuje. Međutim, zbog tada već izrazito loše dobne strukture (malog udjela fertilnog stanovništva) i vrlo niskih općih stopa fertiliteta, ukupni demografski pokazatelji su i u tom razdoblju još uvijek relativno nepovoljni (-7,3% ukupnog prirasta/pada stanovništva). U razdoblju 1991.-2001. emigracija je i dalje relativno velika (sada dijelom i zbog negativnih utjecaja Domovinskog rata), što kumulativno sa negativnim prirodnim prirastom/padom, rezultira ukupno čak lošijim demografskim pokazateljima (-9,8% ukupnog prirasta/pada stanovništva). Obzirom da se u slijedećem razdoblju na području Općine može očekivati smirivanje migracijskih procesa, na buduća demografska kretanja odlučujuće će utjecati dobna struktura stanovništva, te je ista i posebno analizirana. Utvrđeno je da već gotovo 50 godina stanovništvo Hrvatske stari, stanovništvo Bjelovarsko-bilogorske županije ubrzano stari, a stanovništvo Općine Nova Rača (u razdoblju od 1961. do 1981. godine izrazito emigrantskog područja) rapidno stari. Kako bi se zornije vidio stupanj starenja stanovništva Općine, te njegove posljedice na daljnja demografska kretanja, dolje je prikazano šest karakterističnih dobnih piramida ženskih populacija. Hrvatska 1953. godine (kd=0,46) Hrvatska 1971. godine (kd=0,77) Hrvatska 2001. godine (kd=1,11) 90 do 94 80 do 84 70 do 74 60 do 64 50 do 54 40 do 44 30 do 34 20 do 24 10 do 14 0 do 4 0 50000 100000 150000 200000 90 do 94 80 do 84 70 do 74 60 do 64 50 do 54 40 do 44 30 do 34 20 do 24 10 do 14 0 do 4 0 50000 100000 150000 200000 90 do 94 80 do 84 70 do 74 60 do 64 50 do 54 40 do 44 30 do 34 20 do 24 10 do 14 0 do 4 0 50000 100000 150000 200000 Općina N. Rača 2001. godine (kd=1,52) Sasovac 2001. godine (kd=0,92) Drljanovc 2001. godine (kd=2,89) 90 do 94 80 do 84 70 do 74 60 do 64 50 do 54 40 do 44 30 do 34 20 do 24 10 do 14 0 do 4 0 50 100 150 200 90 do 94 85 do 89 80 do 84 75 do 79 70 do 74 65 do 69 60 do 64 55 do 59 50 do 54 45 do 49 40 do 44 35 do 39 30 do 34 25 do 29 20 do 24 15 do 19 10 do 14 5 do 9 0 do 4 0 4 8 12 16 90 do 94 80 do 84 70 do 74 60 do 64 50 do 54 40 do 44 30 do 34 20 do 24 10 do 14 0 do 4 0 5 10 15 20 A - 8
2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.1. Stanovništvo Iz grafikona je zorno vidljivo da će u Općini, pa čak i u naselju Sasovac (naselju s najpovoljnijom dobnom strukturom na području Općine) broj žena u fertilnoj dobi u slijedećih pet godina stagnirati, a nakon toga slijedećih najmanje deset godina opadati, tako da će bez obzira na stope fertiliteta (koje Država poticajnim mjerama možda može povećati), broj novorođene djece i stope nataliteta opadati ili u najboljem slučaju, stagnirati. Kako je 2001. godine izuzetno velik postotak stanovništva ušao u dob preko 60 godina (u kojoj su najveće stope mortaliteta) i bez izračuna se može zaključiti da će upravo u slijedećih 10 do 15 godina broj stanovnika Općine opadati, a da se obzirom na inertnost demografskih procesa eventualni porast broja stanovnika može očekivati tek u postplanskom razdoblju (ali samo u slučaju drastičnog povećanja stopa fertiliteta). 2.1.2. Projekcija budućih demografskih procesa Projekcija nije rađena zbog točnog predviđanja daljnjih demografskih kretanja, već isključivo s ciljem analiziranja različitih scenarija, te izračuna opće stope fertiliteta koju bi trebalo postići kako bi se sadašnji negativni procesi zaustavili i usmjerili u poželjnom smjeru (ako je i gdje je to uopće moguće). Zbog nepotpunih podataka, te općenito teškog ako ne i nemogućeg preciznijeg prognoziranja (veliki utjecaj društveno-gospodarskih, kulturno-obrazovnih, zdravstveno-socijalnih, psiholoških i drugih činitelja na migracije), te najvjerojatnijeg smirivanja migracijskih kretanja na nivou općine, gubici stanovništva uzrokovani vjerojatnom emigracijom iz nekih naselja nisu razmatrani. Model je temeljen na promatranju kretanja ukupne populacije po grupama od po 5 godina, a zbog izrazito poremećenog odnosa broja muškog i ženskog stanovništva u nekim manjim naseljima, kod istih može doći do manjeg odstupanja projekcije od stvarnih kretanja broja stanovnika. U svim varijantama korištene su specifične stope mortaliteta Republike Hrvatske iz 1996. godine. Izrađene su tri alternativne projekcije, s tim da je grafičkim prikazima svake praćen prirodni prirast za tri karakteristična tipa populacije (dobni koeficijent ukupnog stanovništva od 0,92-Sasovac, 1,14-Općina N. Rača i 2,54-S. Kovačica), a zbog izrazito različite dobne strukture pojedinih naselja na području Općine. Varijanta 40 Korištene su specifične stope fertiliteta koje bi odgovarale općoj stopi fertiliteta od cca 40 živorođene djece na 1000 žena u fertilnoj dobi u jednoj godini (stope Republike Hrvatske 2001. godine) i koje bi kratkoročno omogućile prirodni prirast od -20 do +3 promila, ovisno o sadašnjoj dobnoj strukturi stanovništva, ali dugoročno gledano i u slučaju povoljne početne dobne strukture prirodni prirast bi vremenom opadao i u konačnici se stabilizirao na oko -9 promila. Projekcija prirodnog prirasta/pada stanovništva - varijanta 40 1,2 1,1 Općina N. Grđevac kd=1,14 1 0,9 0,8 Sasovac kd= 0,80 0,7 2001. 2006. 2011. 2016. 2021. 2026. 2031. 2036. 2041. 0,6 0,5 S. Kovačica kd=2,54 A - 9
2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.1. Stanovništvo U ovoj varijanti broj stanovnika Općine bi promjenjivim intenzitetom, ali ipak konstantno opadao tako da bi 2021. godine Općina imala oko 3470 stanovnika (85% sadašnjeg broja). Broj stanovnika svih naselja na području Općine bi također promjenjivim intenzitetom, ali konstantno padao, tako da bi pojedina naselja 2021. godine imala (ovisno o početnoj dobnoj strukturi) između 70% i 90% sadašnjeg broja stanovnika. Demografska kretanja se ne bi bitno promijenila niti u postplanskom razdoblju, odnosno do kraja promatranog razdoblja (osim što bi se intenzitet opadanja broja stanovnika smanjio). Obzirom na vjerojatni negativni migracijski saldo većeg dijela naselja (emigraciju pretežito mlađeg stanovništva) i nepostojanje koncepcije razvoja (ili bar održanja) rijetko naseljenih područja, dobar dio područja Općine bi relativno brzo ostao praktično prazan, ili sa čisto staračkim stanovništvom. Varijanta 50 Korištene su specifične stope fertiliteta koje bi odgovarale općoj stopi fertiliteta od cca 50 živorođene djece na 1000 žena u fertilnoj dobi u jednoj godini (stope Republike Hrvatske 1996. godine - najveće u posljednjih deset godina) i koje bi kratkoročno omogućile prirodni prirast od -20 do +5 promila, ovisno o sadašnjoj dobnoj strukturi stanovništva, ali dugoročno gledano i u slučaju povoljne početne dobne strukture prirodni prirast bi vremenom opadao i u konačnici se stabilizirao na oko -3 promila. Projekcija prirodnog prirasta/pada stanovništva - varijanta 50 1,2 1,1 Općina N. Rača kd=1,14 1 0,9 0,8 Sasovac kd= 0,80 0,7 0,6 S. Kovačica kd=2,54 2001. 2006. 2011. 2016. 2021. 2026. 2031. 2036. 2041. 0,5 U ovoj varijanti broj stanovnika Općine bi promjenjivim intenzitetom, ali ipak konstantno opadao tako da bi 2021. godine Općina imala oko 3700 stanovnika (91% sadašnjeg broja). Broj stanovnika većine naselja na području Općine bi također promjenjivim intenzitetom, ali konstantno padao, tako da bi pojedina naselja 2021. godine imala (ovisno o početnoj dobnoj strukturi) između 60% i 96% sadašnjeg broja stanovnika. Demografska kretanja se ne bi bitno promijenila niti u postplanskom razdoblju, odnosno do kraja promatranog razdoblja (osim što bi se intenzitet opadanja broja stanovnika smanjio). Obzirom na vjerojatni negativni migracijski saldo većeg dijela naselja (emigraciju pretežito mlađeg stanovništva) i nepostojanje koncepcije razvoja (ili bar održanja) rijetko naseljenih područja, dobar dio područja Općine bi relativno brzo ostao praktično prazan, ili sa čisto staračkim stanovništvom. Varijanta 70 Korištene su specifične stope fertiliteta koje bi odgovarale općoj stopi od cca 70 živorođene djece na 1000 žena u fertilnoj dobi u jednoj godini (korigirane stope Republike Hrvatske 1975. godine) A - 10
2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.1. Stanovništvo i koje bi omogućile prirodni prirast od -18 do +7 promila, ovisno o sadašnjoj dobnoj strukturi stanovništva, ali dugoročno gledano prirodni prirast bi se vremenom stabilizirao na oko +3 promila. Projekcija prirodnog prirasta/pada stanovništva - varijanta 70 1,2 1,1 Općina N. Rača kd=1,14 1 0,9 0,8 Sasovac kd= 0,80 0,7 0,6 2001. 2006. 2011. 2016. 2021. 2026. 2031. 2036. 2041. 0,5 S. Kovačica kd=2,54 I u ovoj varijanti broj stanovnika Općine bi (zbog loše sadašnje dobne strukture) promjenjivim intenzitetom, ali ipak konstantno opadao tako da bi 2021. godine Općina imala oko 3900 stanovnika (96% sadašnjeg broja). Broj stanovnika većine naselja na području Općine bi također promjenjivim intenzitetom, ali konstantno padao, tako da bi pojedina naselja 2021. godine imala (ovisnim o početnoj dobnoj strukturi) između 75% i 105% sadašnjeg broja. Demografska kretanja bi se promijenila tek u postplanskom razdoblju, kada bi, zbog sada već bitno popravljene dobne strukture, broj stanovnika većine naselja počeo isprva stagnirati, a potom i blago rasti. Obzirom na vjerojatni negativni migracijski saldo većeg dijela naselja (emigraciju pretežito mlađeg stanovništva) i nepostojanje koncepcije razvoja (ili bar održanja) rijetko naseljenih područja, jedan dio područja Općine bi ipak ostao praktički prazan ili sa čisto staračkim stanovništvom. Zaključak Varijanta 40, odnosno nastavljanje sadašnjih trendova se ni u kom slučaju ne bi smjela dozvoliti, jer bi trend depopulacije i izumiranja zahvatio praktično cijelo područje Općine. Varijanta 50, odnosno "dostizanje" stopa fertiliteta iz 1996. i 1997. godine se također ne bi smjela dozvoliti, jer bi trend depopulacije i izumiranja zahvatio veći dio područja Općine. Varijanta 70 bila bi prihvatljiva na razini Države, a za Općinu zbog nepovoljne dobne strukture tek uvjetno, obzirom da bi područja sa lošijom dobnom strukturom samo temeljem negativnog prirodnog prirasta izgubila do čak 25% stanovnika, te neka od njih ostala čista staračka. Obzirom na sadašnje trendove, da bi se ostvario takav razvoj demografskih kretanja, potrebno je uz mjere poduzete i planirane na nivou države, planirati i poduzimati i mjere na nivou Županije i Općine. Zbog svega naprijed navedenog i u ovoj varijanti bi posebnu pažnju trebalo usmjeriti na stvaranje uvjeta za brži i ravnomjerniji ekonomski razvoj, te podizanje ukupnog standarda i kvalitete življenja, pri čemu bi neka naselja i područja trebalo svjesno forsirati, a neka možda i žrtvovati. Obzirom na sve gore navedeno, te zbog anticipiranja vjerojatnih negativnih migracijskih salda većine naselja na području Općine, u planerskom dijelu će se koristiti maksimalno optimistična (ali ipak moguća) varijanta, odnosno broj stanovnika: - za naselja Bulinac i Novu Raču dobiven izračunom po varijanti "70", - za naselja Bedenik, Dautan, Drljanovac, Međurača, Nevinac, Sasovac i Stara Rača dobiven izračunom po varijanti "50", - za naselja Kozarevac Račanski, Orlovac, Slovinska Kovačica i Tociljevac dobiven izračunom po varijanti "40". A - 11
2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.1. Stanovništvo Na taj način "planirani" broj stanovnika Općine Nova Rača 2011. godine je 3884, a 2021. godine 3713 stanovnika (91% sadašnjeg broja). 2.1.3. Prostorni raspored stanovništva Na području Općine Nova Rača živjelo je prema popisu iz 1991. godine ukupno 4520 stanovnika na 92,73 km 2. Prosječna gustoća naseljenosti je bila 48,7 st/km 2, što je vrlo blizu prosjeka Županije (54,6 st/km 2 ), bitno iznad prosjeka općina na području Županije (34,4 st/km 2 ), dvostruko ispod prosjeka kontinentalnog dijela Hrvatske (100,5 st/km 2 ), te gotovo trostruko ispod prosjeka središnje Hrvatske (140,0 st/km 2 ). Takvim, relativno povoljnim pokazateljima je međutim glavni razlog mala pošumljenost Općine (16,2% površine općine je pod šumama). Kako je iz donje tabele zorno vidljivo, gustoća naseljenosti kao i broj stanovnika svih područja Općine od 1961. godine je u stalnom padu, što je naročito nepovoljno za od ranije rijetko naseljena područja. NASELJE/PODRUČJE GUSTOĆA NASELJENOSTI st/km UDIO U STANOVNIŠTVU OPĆINE 1961. 1981. 2001. 2021. 1961. 1981. 2001. 2021. N. Rača 146,5 140,7 119,5 110,1 10,1% 12,9% 13,1% 13,3% Četiri naselja* 75,8 62,6 54,4 51,3 35,2% 38,6% 40,1% 41,8% N. Rača i četiri naselja 84,9 72,7 62,8 58,9 45,3% 51,5% 53,2% 55,1% Tri naselja** 62,5 45,3 39,5 36,8 23,6% 22,8% 23,8% 24,4% Ostala naselja 60,6 37,7 28,2 22,8 31,1% 25,7% 23,0% 20,5% Općina N. Rača 70,2 52,8 44,2 40,2 100% 100% 100% 100% *Bedenik, Bulinac, Drljanovac i Stara Rača, **Dautan, Međurača i Nevinac Prostorni raspored stanovništva se neće bitno izmijeniti niti u slijedećih dvadesetak godina, osim što će se relativna koncentracija još nešto povećati. Tako će u samom naselju Nova Rača 2021. godine stanovati oko 13,3%, a u četiri gore navedena naselja oko 41,8% stanovništva Općine (sa gustoćom stanovanja od oko 110,1 odnosno 51,3 st/km 2 ). Ostali prostor Općine bit će znatno rjeđe naseljen (sa gustoćama stanovanja od oko 15 do 30 st/km 2, odnosno sa prosječnom gustoćom stanovanja od oko 22,8 st/km 2 ), što će već predstavljati i određene otežavajuće okolnosti za adekvatnu organizaciju i racionalno korištenje pojedinih područja. Obzirom na sve gore navedeno, može se zaključiti da prostor ni u kom slučaju nije ograničavajući faktor razvoja Općine, ali da nažalost taj "višak" prostora nije niti njegova razvojna prednost, pogotovo sada, kada ni na nivou Države nije osmišljena adekvatna koncepcija razvoja (ili bar "održanja") rijetko i rjeđe naseljenih područja. Prvi, manji problemi su se već pojavili, prvenstveno u prilagođavanju organizacije društvenih djelatnosti sadašnjem broju i rasporedu stanovništva, te održavanju postignutog (nezadovoljavajućeg) standarda školstva, zdravstva, brige o starijem stanovništvu,... U budućnosti će se isti vjerojatno povećati (otežano opremanje infrastrukturom, pa možda i održavanje postojeće infrastrukture,...) iako ne tako drastično kao kod općina udaljenijih od važnijih središta i osovina razvoja te bez radnih mjesta na vlastitom području. 2.1.4. Neka od osnovnih obilježja stanovništva Analizirajući stanovništvo Općine po nacionalnoj pripadnosti, odmah se uočava relativno veliki udio Hrvata od 85,5%1991. godine, a 90,7% 2001. godine (Županija 2001. godine 82,6% ). Srba je 1991. godine bilo 1,9%, a 2001. 1,6% (Županija 2001. godine 7,1%). Analizirajući gornje pokazatelje može se zaključiti da značajnijih "neuobičajenih" migracija uzrokovanih Domovinskim ratom, te utjecaja na kretanje broja stanovništva na području Općine, nije bilo. A - 12
2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.1. Stanovništvo Detaljna analiza migracija stanovništva u razdoblju 1991.-2001. godina moći će se međutim izvršiti tek po objavljivanju potpunih rezultata Popisa stanovništva i kućanstava 2001. godine. Promatrajući veličinu i strukturu kućanstava vidljivo je da je prosječno kućanstvo na području Općine od 3,23 os./kuć. 2001. godine (Županija 3,01 os./kuć., Država 3,00 os./kuć.) još uvijek relativno veliko. Ali, vidljiv je i relativno veliki postotak kućanstava sa jednom i dvije osobe (Općina 43,6%, Županija 46,3%, Država 44,4%). Isto se, obzirom na dobnu strukturu stanovništva i ruralno nasljeđe, može objasniti prvenstveno većim brojem samačkih i staračkih kućanstava. Radni kontigent stanovništva (muškarci u dobi od 15 do 64 godine i žene u dobi od 15 do 59 godina) se, i u apsolutnim i u relativnim iznosima, u razdoblju 1991.-2001. godina bitno smanjio (sa 2034 osobe odnosno 45,0% stanovništva na 1783 osobe odnosno 43,7% stanovništva), što se može objasniti prvenstveno ukupnim starenjem stanovništva Općine. Trend smanjenja radnog kontigenta u apsolutnim iznosima će se nastaviti i ubuduće (ukoliko se ostvari ovim Planom "planirano" kretanje stanovništva), te će ga 2021. godine činiti 1745 osoba odnosno 44,9% stanovništva (rast u relativnom iznosu zbog bitno manjeg udjela starijeg stanovništva u ukupnom stanovništvu Općine). Poljoprivrednog stanovništva u Općini Nova Rača je 1991. godine bilo relativno visokih 47,7% (Županija 25,3%, Država 8,6%), a 2001. godine čak i nešto više, odnosno 50,0% (Županija 20,7%, Država 5,5%), što je i razumljivo obzirom na veliko smanjenje broja radnih mjesta u Općini i udaljenost važnijih radnih centara Županije. Važnost poljoprivrede za stanovništvo i Općinu Nova Rača možda još bolje ilustrira podatak da je 2001. godine bilo čak 36,6% aktivnog poljoprivrednog stanovništva (u Županiji 14,7%, u Državi 3,7%). Zbog najnovijih trendova u razvoju poljoprivredne proizvodnje udjeli poljoprivrednog stanovništva će se vjerojatno relativno brzo smanjivati, ali prilikom utvrđivanja granica građevinskih područja naselja i odnosnih članaka Odredbi za provođenje ipak treba obratiti posebnu pažnju na gornje pokazatelje. Korigirani obrazovni koeficijent stanovništva Općine je 2001. godine bio 0,33 (Županija 0,50, Država 0,69) što je obzirom da je riječ o pretežito ruralnom ili slabije urbaniziranom području, ipak nešto iznadprosječan pokazatelj. Iz svega naprijed navedenog može se zaključiti da stanovništvo Općine Nova Rača nažalost neće biti okosnica razvoja Općine, već vjerojatnije ograničavajući faktor razvoja. A - 13
2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.1. Stanovništvo A - 15
2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.1. Stanovništvo A - 17
2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.2. Naselja 2.2. NASELJA Kartogrami: 2.2.- 01-05 Razmještaj i velićinske skupine naselja 1857. - 2021. godine 2.2.- 06 Tipovi kretanja stanovništva 1991. - 2001. godine 2.2.- 07 Dobna struktura stanovništva 2.2.- 08 Stanovništvo rođeno u naselju 2.2.- 09 Radnih mjesta u naselju 2.2.- 10 Tipovi kretanja stanovništva 2001. - 2021. godine 2.2.- 11 Poljoprivredno stanovništvo 2.2.- 12 Obrazovna struktura stanovništva 2.2.- 13 Opremljenost naselja komunalnom i društvenom infrastrukturom 2.2.- 14 Urbana preobrazba naselja 2.2.- 15 Stanova na jedno kućanstvo 2.2.- 16 Dobro opremljenih stanova na jedno kućanstvo 2.2.- 17 Razvojna osjetljivost naselja 2.2.- 18 Polazna sistematizacija naselja 2.2.1 Uvod Obzirom da rezultati Popisa stanovnika i kućanstava 2001. godine još nisu potpuni, u ovom poglavlju će se manjim dijelom koristiti i podaci iz Popisa stanovništva i domaćinstava 1991. godine. Naselja su najupečatljiviji elementi kulturnog pejzaža. Odražavaju karakteristike minulog razdoblja, a istovremeno su nositelji funkcionalne organizacije i žarišta preobrazbe prostora. Svaki grad ima žarišnu (čvornu) ulogu prema svom okružju na koje djeluje gospodarskim i urbanotvornim funkcijama, kao što i brojni činitelji njegovog gravitacijskog područja utječu na njega. Prema danas opće prihvaćenim shvaćanjima, suvremeno tehnološko društvo može se razvijati samo kao urbano društvo. Problem dakle nije urbanizacijski proces kao takav, već neki njegovi oblici i alternative: prevelika i neravnomjerna koncentracija stanovništva, neprimjeren sustav središnjih naselja, nesposobnost manjih naselja da samostalno stvore okolicu za ugodan život (što će u budućnosti biti jedan od ključnih kriterija za izbor mjesta stanovanja), Za potrebe prostornog uređenja Općine Nova Rača analizirane su prošle i sadašnje strukture naseljenosti, te tendencije njihovih promjena, a zbog karaktera prostora posebna pozornost je usmjerena na ruralna i prelazna naselja i proces urbanizacije. Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske kao jedan od primarnih zadataka prostornog planiranja određeno je ostvarivanje policentričnog razvitka države uz integraciju urbane i ruralne ekonomije, a kao jedan od najvećih problema detektirano je pražnjenje seoskih područja i nagomilavanje prevelikog broja ljudi u nekoliko gradova. Prostorni razvoj mora se vratiti koncepciji gradova (mješovitih naselja) na malim udaljenostima, gdje su sve čovjeku bitne sastavnice života (stanovanje, rad, društveni život, odmor) grupirane zajedno u bližoj okolici. Međutim pri tom su ostale nedefinirani načini rješavanja dvaju ključnih problema ruralnih područja, odnosno koncepcija održanja (razvoja) rijetko naseljenih područja i strategija razvoja poljoprivrede, te njihov utjecaj na planiranje i uređenje prostora. Bjelovarsko-bilogorska županija Županijski zavod za prostorno uređenje A - 19
2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.2. Naselja 2.2.2. Povijesni razvoj naselja i mreže naselja Povijest prostora koje sada zauzima Općina Nova Rača proučena je relativno dobro, a obzirom na burnu prošlost, te intenzivno preseljavanje stanovništva (kolonizacije s jedne strane i iseljavanja zbog ratnih djelovanja s druge). Na raspored naselja i organizaciju kraja, možda značajnije nego u drugim dijelovima države, utjecale su: - topografske (ne)pogodnosti i neposredni reljefno-klimatski činioci; - relativno (ne)povoljan reljef, - velike šumske i poplavno-močvarne površine, - društveno-povijesne okolnosti; - višestoljetna granična funkcija poilovlja, - intervencije vlasti i uprave, - Vojna krajina, - izgradnja i ukidanje željezničkih pruga,... Današnji sustav naselja oblikovan je tokom mlađe kolonizacije (kraj 18., gotovo cijelo 19. pa i početak 20. stoljeća). Tada se krčenjem šuma, te izgradnjom cesta i pruga, pa i novih dijelova naselja, formira mreža naselja (u sasvim drukčijim društvenim, gospodarskim i povijesnim uvjetima od današnjih), koja se kroz vrijeme više-manje stihijski transformira, a konačno je definirana procesom urbane tranzicije (koji se, iako znatno polakše, odvija i danas). Kao jedna od specifičnosti Općine može se istaknuti nepostojanje nijednog naselja manjeg od 100, ali niti većeg od 1000 stanovnika, što implicira relativnu nerazvijenost sustava naselja. R. MAX. BROJ STANOVNIKA UDIO U ST. OPĆINE U POSTOTCIMA NASELJE BR. ST./G. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021. 1. Bedenik 845/948 816 763 698 686 723 584 571 551 12,24 11,77 12,23 14,06 16,00 14,32 14,70 14,84 2. Bulinac 450/971 444 470 450 405 407 388 387 391 6,66 7,25 7,89 8,30 9,00 9,52 9,96 10,53 3. Dautan 673/910 571 563 488 416 389 363 345 340 8,57 8,68 8,55 8,53 8,61 8,90 8,88 9,16 4. Drljanovac 560/953 560 514 456 357 331 285 270 254 8,40 7,93 7,99 7,32 7,32 6,99 6,95 6,84 5. Kozarevac Račanski 443/900 354 341 239 176 153 144 128 116 5,31 5,26 4,19 3,61 3,38 3,53 3,30 3,12 6. Međurača 798/890 659 660 567 459 413 368 349 340 9,89 10,18 9,94 9,41 9,14 9,03 8,99 9,16 7. Nevinac 350/910 311 310 275 236 220 239 231 222 4,67 4,78 4,82 4,84 4,87 5,86 5,95 5,98 8. Nova Rača 706/971 633 655 706 629 570 534 515 492 9,50 10,10 12,38 12,89 12,61 13,10 13,26 13,25 9. Orlovac 585/900 536 559 424 310 279 260 235 214 8,04 8,62 7,43 6,36 6,17 6,38 6,05 5,76 10. Sasovac 456/948 445 442 373 326 284 244 237 233 6,68 6,82 6,54 6,68 6,28 5,98 6,10 6,28 11. Slovinska Kovačica 639/900 586 500 360 291 223 188 159 132 8,79 7,71 6,31 5,97 4,93 4,61 4,09 3,56 12. Stara Rača 556/953 556 533 504 437 409 379 364 347 8,34 8,22 8,83 8,96 9,05 9,30 9,37 9,35 13. Tociljevac 235/921 193 173 165 150 119 101 93 81 2,90 2,67 2,89 3,08 2,63 2,48 2,39 2,18 UKUPNO 6801/910 6664 6483 5705 4878 4520 4077 3884 3713 900 800 700 600 500 400 300 200 100 0 Beenik Bulinac Kretanje broja stanovnika po naseljima od 1857. do 2001. godine sa projekcijom za 2011. i 2021. godinu 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021. Dautan Drljanovac Kozarevac R. Međurača Nevinac Nova Rača Orlovac Sasovac S. Kovačica Stara Rača Tociljevac Smanjivanje (relativno) broja stanovnika u pretežno agrarnim krajevima, uz istovremeni porast u gradovima i naseljima bližim gradovima i značajnijim prometnicama karakterističan za cijelu državu, započeo je oko 1910. godine, koja je bila i "vrhunac" razvoja sela. Te godine Općina Nova Rača sa 6801 st. doseže svoj apsolutni maksimum. Nakon ratni gubitaka tijekom I. svjetskog rata broj stanovnika Općine nastavlja rasti (čak i tijekom II. svjetskog rata) te sa 6644 st. 1953. godine doseže Bjelovarsko-bilogorska županija Županijski zavod za prostorno uređenje A - 20
2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.2. Naselja relativni maksimum, nakon čega, promjenjivim intenzitetom, ali konstantno opada sve do današnjih dana. U razdoblju između 1961. i 1981. godine, u vrijeme naročito intenzivnog procesa urbane tranzicije (zbog ubrzane industrijalizacije, deagrarizacije i urbanizacije) Općina Nova Rača je samo temeljem negativnog migracijskog salda "izgubila" preko 1500 stanovnika. Detaljni pokazatelji o odnosu emigracija-imigracija, te o unutaropćinskim migracijama ne postoje, međutim temeljem podataka o mjestu rođenja stanovništva (u naselju, van naselja, ali u općini, van općine, ali u državi i van države-stanje iz 1991. godine), indirektno se može zaključiti da: - su jaču imigraciju imali Bedenik (pretežito izvan države), Drljanovac i Orlovac (pretežito iz bivše općine i države, ali i izvan države), Bulinac, te Nova Rača (pretežito iz bivše općine i iz države), - su umjerenu imigraciju imali Kozarevac Račanski, Međurača, Nevinac i Stara Rača (različitih karakteristika). Međutim, do 1981. godine su samo Nova Rača, Bulinac i Bedenik donekle uspijevali održati broj stanovnika (pad do 20%), dok su sva ostala (pa i veći dio gore navedenih) naselja izgubila od 20% pa do čak 50% stanovništva, što znači da je emigracija iz istih ipak bila daleko jača, odnosno da nisu uspijevala zadržati svoje stanovništvo. Nakon 1971. godine ubrzano smanjivanje broja stanovnika većine naselja nije više posljedica samo emigracije, već velikim dijelom i negativnog prirodnog prirasta, koji je opet indirektno posljedica dugogodišnje emigracije fertilnog stanovništva (većim dijelom izvan Općine) i starenja populacije (u nekim naseljima dobni koeficijent je 1991. godine veći od 1,25 pa i 1,80). Nakon 1981. urbana tranzicija je znatno oslabila tako da su se demografski procesi u većini naselja odvijali u granicama pesimističkih očekivanja (u svim naseljima osim Bulincu, Bedeniku i Nevincu te donekle Novoj Rači) veći ili veliki pad broja stanovnika, a uslijed negativnog prirodnog prirasta i boljeg, ali još uvijek relativno velikog negativnog migracijskog salda). Domovinski rat nije imao većih direktnih posljedica na demografske procese ne području Općine. Rezultat gore opisanih procesa u razdoblju između 1961. i 1991. godine je pad u nižu velićinsku skupinu ukupno čak 6 naselja, pri čemu je za sam sustav naselja najnepovoljnije smanjivanje broja stanovnika Bulinca i Nove Rače (u narednom razdoblju Nove Rače vjerojatno i ispod 500 stanovnika). BROJ STANOVNIKA BROJ NASELJA NASELJA 1857. god. 1910. god. 1961. god. 1991. god. 2001. god. 2011. god. 2021. god. 01 do 50 51 do 100 1 1 Ukupno 0 0 0 0 0 1 1 101 do 200 2 1 2 3 2 2 201 do 500 10 7 5 9 8 8 9 Ukupno 12 7 6 11 11 10 11 501 do 1000 1 6 7 2 2 2 1 1001 do 2000 2001 do 5000 Ukupno 1 6 7 2 2 2 1 Sveukupno 13 13 13 13 13 13 13 Temeljem u poglavlju 2.1. napravljenih analiza i projekcija (rezultati kojih su prikazani u tabeli i dijagramu: Kretanje broja stanovnika po naseljima od 1857. do 2001. godine sa projekcijom za 2011. i 2021.) izvršena je podjela naselja po tipovima kretanja stanovništva od regeneracije do izumiranja (donja tabela i kartogram 2.2.-11. Tipovi kretanja stanovništva). Iz istih je vidljivo da se u slijedećih 20 godina (i u najoptimističnijoj varijanti) u većini naselja može očekivati manji ili veći pad broja stanovnika (od najmanje 5% do 15%) izuzev u Bulincu, te možda u Bedeniku, Dautanu i Novoj Rači. Bjelovarsko-bilogorska županija Županijski zavod za prostorno uređenje A - 21
2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.2. Naselja BROJ STANOVNIKA VRLO SLABA IZRAZITA UKUPNO NASELJA REGENERACIJA REGENERACIJA DEPOPULACIJA DEPOPULACIJA IZUMIRANJE NASELJA 01 do 50 0 51 do 100 0 Ukupno 0 0 0 0 0 0 101 do 200 2 1 3 201 do 500 6 2 8 Ukupno 0 6 4 1 0 11 501 do 1000 2 2 1001 do 2000 0 2001 do 5000 0 Ukupno 0 2 0 0 0 2 Sveukupno 0 8 4 1 0 13 Rezultat svega naprijed navedenog je, da na području Općine Nova Rača (za razliku od većine ostalih općina na području Županije) nema drastične podjele po demografskim pokazateljima (samo jedno naselje u fazi izrazite depopulacije), pa tako niti izrazitije koncentracije stanovništva. Isto zorno ilustrira podatak da je u 6 najvitalnijih naselja (46,1% naselja), 2001. godine stanovalo tek 53,2% stanovništva Općine (1961. godine 49,3% stanovništva), a što se niti u budućnosti neće bitno izmijeniti, tako da će 2021. godine u istima stanovati oko 55,1%. 0,6 0,5 Udjeli stanovništva grupa naselja u ukupnom stanovništvu Općine Nova Rača N. Rača 0,4 N. Rača I pet naselja 0,3 0,2 tri naselja 0,1 0 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021. ostala naselja pet naselja - Bedenik, Bulinac, Drljanovac i Stara Rača tri naselja - Dautan, Međurača i Nevinac Iz gornjeg je vidljivo da, za razliku od većine ostalih općina na području Županije, u Općini Nova Rača neće biti većih problema zbog prevelikih demografskih razlika među pojedinim naseljima i područjima, već možda upravo zbog premalih razlika, odnosno nepostojanja jasne hijerarhije naselja. 2.2.3. Mreža naselja Općina Nova Rača je danas (kao i veći dio Bjelovarsko-bilogorske županije i Hrvatske) područje malih naselja i disperzne naseljenosti. Općina je 1991. godine imala 13 naselja od toga 2 ili 15,4% naselja do 200 stanovnika (Županija 48%, Hrvatska 51%), 11 ili 84,6% naselja do 500 stanovnika (Županija 83%, Hrvatska 79%), te 13 ili 100,0% naselja do 1000 stanovnika (Županija 93%, Hrvatska 91%). Disperzna naseljenost otežavajuća je okolnost u uređenju prostora. Ona otežava izgradnju infrastrukture (prometnica, kanalizacije, vodovoda, plinovoda, ) kao i cjelokupnu organizaciju prostora, a jedan je od ekspulzivnih čimbenika daljnjih prostornih procesa. U takvim područjima postojanje (ili formiranje) odgovarajuće mreže naselja (i odgovarajućeg "sustava središnjih naselja" ili "sustava razvojnih žarišta") je možda i presudno za daljnji razvoj (ili nazadovanje) ruralnog i rjeđe naseljenog prostora. Bjelovarsko-bilogorska županija Županijski zavod za prostorno uređenje A - 22
2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.2. Naselja Međutim, sagledavši ukupni prostor (posebice veličinu i glavne prometne veze), te strukturu i prostorni razmještaj naselja Općine Nova Rača (kartogrami dani na kraju poglavlja), te susjednih općina i Grada Bjelovara, može se uočiti čak šest grupa naselja: - N. Rača (534 st.), u odnosu na ukupan prostor Općine centrično postavljena, u blizini glavne prometnice koja spaja Bjelovar i Daruvar (dva glavna žarišta razvoja županije, koja je kao osovina razvoja relativno slabo iskorištena), ali bliže i pod relativno jakim utjecajem Bjelovara), središnje naselje sa premalo stanovnika, i S. Rača (379 st.), Kozarevac (144 st.), Tociljevac (101 st.) i Sasovac (244 st.), naselja u blizini i pod neposrednim utjecajem N. Rače, - Bedenik (584 st.) uz N. Raču jedino naselje u Općini veće od 500 st., u blizini prometnice Bjelovar-Daruvar, s nešto središnjih funkcija, ali prirodno možda ipak više orijentirano na V. Pisanicu, - Bulinac (388 st.) i Drljanovac (286 st.), naselja na prometnici Bjelovar-Daruvar i u blizini N. Rače, Bulinac s nešto središnjih funkcija, - Dautan (363 st.), Nevinac (231 st.) i Međurača (368 st.), naselja nešto udaljenija od prometnice Bjelovar-Daruvar i N. Rače, te pod dvojnim utjecajem N. Rače i Bjelovara, - Orlovac (260 st.) i S. Kovačica (188 st.), naselja pod dvojnim utjecajem N. Rače i V. Grđevca, relativno udaljena od svih središnjih naselja i glavnih komunikacija, relativno povoljnog razmještaja (u odnosu na N. Raču), ali relativno nepovoljne strukture (naselja sličnih karakteristika, bez jasne hijerarhije). 2.2.4. Funkcija rada i stanovanja Za razumijevanje utjecaja grada (i ostalih naselja) u prostoru, a naročito njegovog utjecaja na socioekonomsku preobrazbu okolnog prostora, neophodna su saznanja prvenstveno o njegovim funkcijama rada i stanovanja, te njihovom međusobnom odnosu. Kako Popisom stanovništva i kućanstava 2001. godine nisu popisivana radna mjesta u naselju, za potrebe izrade ovog Plana je 2004. godine izvršeno anketiranje pravnih i fizičkih osoba iz evidencije Općine Nova Rača. Obzirom da je odaziv bio relativno slab, napravljena je i dodatna telefonska anketa, te se temeljem iste i podataka o radnicima koji rade u naselju (iz Popisa stanovništva i kućanstava 2001. godine), došlo do slijedećih rezultata, koje međutim obzirom na metodologiju treba tumačiti s određenom dozom rezerve. Na području Općine je svih 13 naselja 2001. godine imalo bar jedno radno mjesto (ne računajući poljoprivredna gospodarstva i slobodna zanimanja), a od toga: - 1 naselje (N. Rača) sa 051 do 100 radnih mjesta, - 3 naselja (Bedenik, Bulinac i S. Rača) sa 026 do 051 radnih mjesta, - 6 naselja sa 011 do 025 radnih mjesta, - 3 naselja (Kozarevac R., Sasovac i Tociljevac) sa 001 do 010 radnih mjesta, Stoga možemo reći da je funkcija rada relativno disperzirana ali nerazvijena, te da nijedno naselje osim Nove Rače nema preko 50 radnih mjesta u naselju i da po tom kriteriju nijedno naselje osim nje nije pogodno za ulogu središnjih naselja. Analizirajući odnos funkcije rada i stanovanja, odmah se uočava da je u gotovo svim naseljima funkcija rada preslaba (u odnosu na funkciju stanovanja), osim možda u N. Rači i Bulincu, a u Dautanu i posebice Kozarervcu R. i praktički zanemariva. Isto nije začuđujuće, obzirom na važnost poljoprivrede, nepostojanje nijedne jače tvrtke na području Općine, te za dnevne migracije prihvatljivu dostupnost Bjelovara. Bjelovarsko-bilogorska županija Županijski zavod za prostorno uređenje A - 23
2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.2. Naselja Kako je stanovanje jedna od najvažnijih funkcija u naselju, najveći potrošač prostora i kapitala, logično je i temeljni element prostornog planiranja (s tim da pojam stanovanja treba promatrati kao sustav: stan, usluge, opskrba, komunalna i društvena infrastruktura). Stoga je postojeći stambeni fond posebno analiziran, ne samo kao posljedica, već i kao mogući značajni razvojni resurs (bez obzira ili baš zbog ubrzanog razvoja prometa), o čemu u pravilu trebati voditi računa pri lociranju mjesta rada. Izjednačavanjem mobilnosti radne snage i tehnologije, odnosno usmjeravanjem radno intenzivnih investicija u prostore manjih, slabije urbaniziranih i seoskih naselja, njihov postojeći stambeni fond se u nekim Općinama može iskoristiti kao resurs preobrazbe i relativno ravnomjernog razvoja cjelokupnog prostora. R. NASELJE STAN. ZA STAL. KUĆANSTVA ZA STAL./KUĆ. MODERNIH STAN. STAN. ZA POVR. ZA POVR./KUĆ. BR. 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 2001. stan./kuć. 1991. 2001. 1991. 2001. 1 Bedenik 211 196 208 169 1,01 1,16 90 0,53 3 6 0,01 0,04 2 Bulinac 135 142 131 124 1,03 1,15 89 0,72 4 0 0,03 0,00 3 Dautan 114 112 110 97 1,04 1,15 46 0,47 3 4 0,03 0,04 4 Drljanovac 109 119 109 95 1,00 1,25 58 0,61 4 7 0,04 0,07 5 Kozarevac R. 64 55 52 42 1,23 1,31 17 0,40 0 1 0,00 0,02 6 Međurača 143 122 122 110 1,17 1,11 65 0,59 1 0 0,01 0,00 7 Nevinac 70 79 65 75 1,08 1,05 42 0,56 0 0 0,00 0,00 8 N. Rača 205 209 189 185 1,08 1,13 144 0,78 2 0 0,01 0,00 9 Orlovac 101 89 84 79 1,20 1,13 31 0,39 3 2 0,04 0,03 10 Sasovac 88 80 78 66 1,13 1,21 21 0,32 0 2 0,00 0,03 11 S. Kovačica 95 76 72 64 1,32 1,19 34 0,53 0 2 0,00 0,03 12 S. Rača 135 132 126 125 1,07 1,06 61 0,49 3 2 0,02 0,02 13 Tociljevac 35 37 34 32 1,03 1,16 15 0,47 3 2 0,09 0,06 UKUPNO 1505 1448 1380 1263 1,09 1,15 651 0,52 26 28 0,02 0,02 Županija 44269 51092 1,15 29500 0,67 3561 0,08 Država 1477377 1660649 1,12 1229976 0,83 270931 0,18 Iz gornje tabele je vidljivo da je Općina Nova Rača 2001. godine po broju stanova po jednom kućanstvu unutar prosjeka Županije (relativno mali višak stanova), ali i da je udio "modernih" stanova u stambenom fondu Općine manji od udjela istih u stambenom fondu Županije, te znatno manji od udjela istih u stambenom fondu Države. Iz toga se može zaključiti da veći dio viška stanova ustvari čine stariji stanovi (obiteljske kuće) nižeg standarda, neprihvatljivog većem dijelu današnjih obitelji. Uz sve gore navedeno, višak stanova je i relativno neravnomjerno raspoređen po naseljima. Od velikog viška u tri naselja (više od 1,2 stan./kuć.) do relativno loše situacije u dva naselja (manje od 1,10 stan./kuć.), što je međutim varljivo, obzirom na metodologiju provođenja Popisa stanovništva i kućanstava 2001. godine i sadašnje demografske procese. Za Općinu Nova Rača karakterističan je i mali broj stanova za povremeno stanovanje, (vikendica i kljeti), što i ne začuđuje obzirom na slabu urbanizaciju prostora Općine, relativno veliku udaljenost od većih urbanih područja, te male površine vinograda i voćnjaka. Obzirom na sve navedeno, a posebno relativno nepovoljnu strukturu stambenog fonda i predviđeno prirodno kretanje broja stanovnika u većini naselja, može se zaključiti, da višak jeftinih stanova na žalost ne može biti važniji faktor za korekciju sadašnjih demografskih i razvojnih trendova, izuzev možda u Bulincu i tek uvjetno u Bedeniku i Drljanovcu. U većini ostalih naselja višak starijih stanova (obiteljskih kuća) će u stvari biti otežavajuća okolnost razvoju i posebice uređenju naselja. 2.2.5. Urbanizacija U Općini Nova Rača temeljem sedam nezavisnih varijabli (broj stanovnika, % poljodjelskog stanovništva, % domaćinstava bez poljodjelskog gospodarstva, % radnika u mjestu stanovanja, obrazovna struktura, opremljenost komunalnom i društvenom infrastrukturom te razvijenost tercijarnog sektora) nije izdvojeno niti jedno gradsko naselje. Prijelaznih naselja (koja su doživjela određen stupanj socio-ekonomske i druge preobrazbe, te po svojim obilježjima predstavljaju prijelaz između gradskih i seoskih naselja) je izdvojeno čak 6 (2 Bjelovarsko-bilogorska županija Županijski zavod za prostorno uređenje A - 24
2. Osnovni podaci o stanju u prostoru; 2.2. Naselja stvarno i 4 uvjetno) ili 46,2% i u njima je živjelo ukupno 59,1% stanovništva Općine, što je daleko iznad prosjeka Županije (jer na području općine nema niti jednog gradskog naselja). Pri tome je indikativan njihov položaj, koji implicira na relativno jaku podjelu Općine na urbanizirani i ruralni dio. Seoskih naselja sa izrazito agrarnim karakterom u Općini još uvijek ima 7 odnosno 53,8%, i u njima živi čak 40,9% stanovništva, što među ostalim ilustrira i njihovu relativno veliku prosječnu veličinu. Ona nisu doživjela značajnije preobrazbe i u njima će procesi vjerojatno biti najizrazitiji, ali i najrazličitiji. Jedan dio će se tokom vremena najvjerojatnije urbanizirati (Dautan,...), neka će jačati svoj agrarni karakter uz adekvatnu modernizaciju života i rada u njima, a ugasit se vjerojatno neće niti jedno. BR. ST. GRADSKA JAČE URBANIZIRANA SLABIJE URBANIZIRANA SEOSKA UKUPNO NASELJA NASELJA STAN. NASELJA STAN. NASELJA STAN. NASELJA STAN. NASELJA STAN. 01 do 50 0 0 51 do 100 0 0 Ukupno 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 101 do 200 3 433 3 433 201 do 500 1 388 3 903 4 1235 8 2526 Ukupno 0 0 1 388 3 903 7 1668 11 2959 501 do 1000 1 534 1 584 2 1118 1001 do 2000 0 0 2001 do 5000 0 0 Ukupno 0 0 1 534 1 584 0 0 2 1118 Sveukupno 0 0 2 922 4 1487 7 1668 13 4077 % u sveukupnom 0,0% 0,0% 15,4% 22,6% 30,8% 36,5% 53,8% 40,9% 100,0% 100,0% Županija 1,5% 32,8% 8,7% 14,5% 19,2% 18,8% 70,6% 33,9% 100,0% 100,0% Hrvatska 1,7% 51,3% 28,1% 23,8% 46,4% 100,0% 100,0% Ako proces urbanizacije analiziramo po područjima, možemo ih podijeliti u tri skupine različite po lokaciji i obliku te uzrocima i načinima urbanizacije: - prigradska urbanizirana područja Nastaju oko gradskih naselja zahvaljujući zapošljavanju stanovnika u gradu i dnevnim migracijama. Njihova veličina, broj i raspored ovise o funkciji rada u gradu, mogućnostima dnevnog migriranja, zatečenoj mreži naselja, socijalnoekonomskim prilikama u okolici i dr. Obzirom na udaljenost od najbližih gradskih naselja, na području Općine takvo područje ne postoji. - međugradska urbanizirana područja Protežu se duž važnijih prometnica između dva ili više centara rada (na osovinama urbanizacije). Njihov razvoj omogućen je dnevnim migracijama zahvaljujući prometnim vezama. Na području Županije takav potez je već duže vrijeme u fazi formiranja (sa diskontinuitetom zbog utjecaja tranzicijskih procesa i Domovinskog rata) uz glavnu prometnicu koja spaja Bjelovar i Daruvar (dva glavna žarišta razvoja Županije), a na području Općine na njemu je Bulinac, te uvjetno Drljanovac. - samostalna urbanizirana područja Razvijaju se izvan gradskih područja, mahom oko manjih centara rada i čine ih obično nekoliko urbaniziranih naselja. Na području Općine takvo područje je već duže vrijeme u fazi formiranja (sa diskontinuitetom, pa izvjesno vrijeme čak i nazadovanjem, zbog utjecaja tranzicijskih procesa), a čine ga N. Rača, S. Rača, Bulinac i Drljanovac, te uvjetno i Bedenik. Iz gore navedenog proizlazi da je sadašnje urbanizirano područje Općine Nova Rača u stvari dvojnog karaktera (međugradsko urbanizirano područje sa jednim manjim centrom rada odnosno samostalno urbanizirano područje uz osovinu urbanizacije). Stoga je analiza njegovog daljnjeg utjecaja na procese u okolnom ruralnom prostoru, sa ciljem njihovog planiranja i usmjeravanja u poželjnim smjerovima, vrlo komplicirana, te bi zahtijevala posebnu sektorsku studiju, čija je opravdanost izrade vrlo diskutabilna. Bjelovarsko-bilogorska županija Županijski zavod za prostorno uređenje A - 25