57 UDK 371.3 MARTINA HORVAT Strukovna škola/đurđevac stručni rad Inicijalni test kao pokazatelj predznanja učenika Sažetak: Istraživanje je provedeno na uzorku od trideset učenika prvih razreda srednje strukovne škole. Svrha i osnovni cilj testiranja učenika bila je provjera i ispitivanje stupnja usvojenosti znanja učenika koji su upravo završili svoje osmogodišnje školovanje. Testiranje je uključivalo provjeru jezične i gramatičke kompetencije. Analizom rezultata testa može se ustvrditi da učenici pokazuju iznimno loše znanje, poglavito iz gramatike. Iako su mnogi učenici iz osnovne škole došli u prvi razred srednje škole s odličnim uspjehom, inicijalni test pokazao je sasvim drugačije stanje. Može se pretpostaviti da će loše predznanje negativno utjecati na daljnje učenje jezika u srednjoj školi te će rezultirati smanjenom motivacijom uslijed nedovoljne gramatičke i komunikacijske jezične kompetencije. Ključne riječi: inicijalni test, predznanje, motivacija 1. UVOD Kvalitetno predznanje jezika iz osnovne škole, odnosno posjedovanje komunikacijskih jezičnih kompetencija omogućuje uspješno praćenje i usvajanje nastavnih sadržaja u nastavku obrazovanja. Inicijalni testovi znanja su prvi testovi s kojima se učenici susreću na satu stranog jezika u odabranoj srednjoj školi. Testiranja su prve pismene provjere znanja dijagnostičkog tipa. Njihov krajnji cilj je dobivanje interpretacije rezultata prilikom ispitivanja zatečenog stanja učenika. Inicijalne ispite znanja provode mnogi Post Scriptum 6 7
Inicijalni test kao pokazatelj predznanja učenika 58 nastavnici, kako bi na najlakši i najjednostavniji mogući način dobili uvid u stvarno znanje svojih budućih učenika. Uglavnom se takav tip testova piše na prijelazu iz osnovne u srednju školu ili na prijelazu iz četvrtog u peti razred osnovne škole. Takvi se testovi provode bez prethodno najavljenih priprema, ponavljanja nastavnog gradiva te samog učenja. Blake Yancey (2014) naglašava važnost uloge predznanja u sposobnosti učenika da to primjene na višem stupnju svog obrazovanja. Autorica tako posebnu važnost pridaje sadašnjim nastavnim naporima usmjerenim na poticanje važnosti inicijalnih ispita. Posebno ističe kako je prethodno stečeno iskustvo jedan od značajnijih čimbenika koji primjerice utječu na studente prve godine. S istom tvrdnjom slažu se autori Hohense (2016) i Armand (2001). Hohense u svom novinskom članku piše o svijesti nastavnika kad je riječ o važnosti predznanja i novog znanja, dok Armand provodi statističku analizu koja pokazuje kako predznanje ima odlučujući utjecaj na daljnje stjecanje znanja. Na problem lošeg jezičnog predznanja potencijalnih studenata njemačkog jezika, ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama, ukazuju rezultati brojnih istraživanja koji se objašnjavaju procesima globalizacije gdje jača status engleskog jezika (Leopold, 1986; Pon i Keglević, 2015). Također, Bagarić (2007) naglašava značajnu razliku između učenika engleskog i njemačkog jezika koji se razlikuju u gotovo svim komponentama jezične kompetencije, odnosno učenici ne dosežu jednaku razinu znanja nakon istog broja godina učenja jezika. Nadalje, o motivacijskoj komponenti pojedinca s visokom razinom predznanja koje bitno utječe na svladavanje određenih domena u svojem članku piše i skupina autora pod vodstvom Fincher - Kiefer (1988). Jensen i Hansen (1995) su u svojoj studiji istraživale je li prethodno proučavanje predavanja i pisanja podtestova poboljšalo izvedbe na budućim predavanjima. Carell i Wise (1998) stavljaju pak naglasak na važnost interesa za određenu temu. Svrha njihove studije bila je razdvajanje učinaka prethodnog znanja i interesa za temu za razumijevanje drugog jezika. Pri tome su došle do zaključka da je sam odnos između predznanja i interesa za neku temu jako složen te iako znanje i zanimanje za neku temu često idu ruku pod ruku, oni nužno
59 ne moraju korelirati.cilj ovoga rada je ustvrditi je li komunikacijska jezična kompetencija učenika njemačkog jezika nakon završene osnovne škole na razini A2 prema Zajedničkom europskom okviru za jezike. U nastavku rada opisan je cilj istraživanja, način provođenja testiranja te su predstavljeni dobiveni zaključci. 2. CILJ ISTRAŽIVANJA I NAČIN PROVOĐENJA TESTIRANJA Istraživanje je provedeno na uzorku od trideset učenika prvih razreda srednje strukovne škole Đurđevac. Svrha i osnovni cilj testiranja učenika bila je provjera i ispitivanje stečenog znanja i stupnja usvojenosti znanja onih učenika koji su upravo završili svoje osmogodišnje školovanje, to jest osnovna namjera je bila ustanoviti razinu jezične i gramatičke kompetencije učenika u prvim razrednim odjeljenjima. Provođenje inicijalnih ispita znanja ne pridonosi samo procjeni stvarnog znanja nego i kvalitetnijoj nastavi te većoj motivaciji kod učenika i nastavnika. Na slici 1 prikazan je test koji su učenici njemačkog jezika trebali riješiti. Dijagnostički test je sastavila predmetna nastavnica na temelju sličnih testova koji se provode u tu svrhu. INITIALTEST-NIVEAU A2 September, 2017 Deutschlehrerin: Martina Horvat 1.) Perfektformen einsetzen Ergänzen Sie die Sätze mit den passenden Perfektformen folgender Verben. (anrufen,arbeiten,besuchen,essen,fahren,helfen,kommen,schreiben,trinken,verlieren.) a) Die kleine Heike... gestern mit ihrer Schwester nach Spanien... b) Am Wochenende... wir unsere Freunde in Berlin.... c) Der Tischler... letzten Monat insgesamt 166 Stunden.... d) Unsere Fussballmannschaft... schon wieder ihr Spiel.... e) Mein Chef... mich heute Morgen schon um 5:30 Uhr.... f)in Deutschland... wir fast jeden Tag Brötchen.... g) Unser Markus... der Maria einen Liebesbrief.... h) Auf der Party... die Gäste 15 Fässer Bier.... i) Um wie viel Uhr... du gestern eigentlich nach Hause.... j) Wer... dir gestern zu Hause...? Post Scriptum 6 7
Inicijalni test kao pokazatelj predznanja učenika 2.) Possessivpronomen im Dativ Setze das richtige Possessivpronomen ein. a) Julia macht mit. Freund ein Picknick. b) Ich helfe. Mutter. c) Habt ihr die Bücher von. Lehrer bekommen? d) Sie schenken. Freunden etwas zur Hochzeit. e) Herr Müller schickt. Kollegen eine E-Mail. f) Wir kaufen.kindern einen Luftballon. g) Hast du bei. Tante angerufen? h) Karla trifft sich mit. Freundin. i) Hat Thomas. Schwester geholfen? j) Trefft ihr euch mit. Geschwistern? 3.) Verben mit Präpositionen Setze die Verben in der richtigen Form und die passenden Präpositionen ein! a) Karla. sich. Den Ausflug. (freuen) b) Ich habe mich. die Konzertkarten.. (kümmern) c) Wir können uns noch gut. unsere Schulzeit.. (erinnern) d) Sehr gut, ihr habt.die Servietten.. (denken) e) Haben Sie. dem Chef.? (sprechen) f) Thomas will sich. die Prüfung.. (vorbereiten) g) Maja und Theo. immer. Politik. (diskutieren) h) Herr Müller.. den Bus. (warten) i) Du. dich. Kunst? (interessieren) j) Ich. mich gern. das Wetter. (unterhalten) 60
61 4.) Was bedeutet das Wort? Kreuze die richtige Antwort an! A) das Taschengeld a) torba b) novac c) džeparac B) der Unterricht a) nastava b) godišnji odmor c) olovka C) der Schüler a) učenica b) učenik c) učenici D) der Job a) knjiga b) posao c) odmor E) das Wörterbuch a) rječnik b) lektira c) knjiga F) die Erfahrung a) iskustvo b) poznanstvo c) uspjeh G) die Nahrung a) voće b) povrće c) hrana H) die Straßenbahn a) željeznica b) promet c) tramvaj I) die Wirtschaft a) zgrada b) gospodarstvo c) ulica J) das Zuhause a) pločnik b) dom c) bolnica Slika 1: Inicijalni test iz njemačkog jezika Kao što je vidljivo iz slike 1, inicijalni test sastojao se od četiri zadatka. Prva tri zadatka odnosila su se na gramatičku kompetenciju njemačkog jezika, dok je u posljednjem, četvrtom zadatku bio zastupljen vokabular, odnosno taj dio se odnosio na usvojenost leksičkih jedinica. U prvom zadatku učenici su trebali uvrstiti određene glagole koji su zadani u zagradi u prošlo glagolsko vrijeme, odnosno u složeni glagolski oblik perfekt. Iz druge tablice vidljivo je da su učenici trebali pokazati znanje o posvojnim zamjenicama u dativu, odnosno ovaj dio zadatka je osmišljen kako bi se njime ponovila i utvrdila deklinacija posvojnih zamjenica. Treći zadatak osmišljen je kao provjera rekcije glagola, odnosno sposobnosti glagola, imenice i pridjeva da određuju padež riječi u rečenici koja ovisi o njima. U četvrtom zadatku korištene su riječi vezane uz poznate teme kao što su primjerice škola, nastava, posao i slično. Cilj ovog zadatka je bio da se učenici prisjete osnovnog značenja kratkih, jasnih i jednostavnih poruka te javnih obavijesti. U zadnjem zadatku testiran je usvojeni vokabular. Post Scriptum 6 7
Inicijalni test kao pokazatelj predznanja učenika Potrebno je napomenuti da je u inicijalnom testu bio zastupljen temeljni stupanj znanja jezika (razina A2) koji su učenici trebali donijeti sa sobom iz osnovne škole. Za potrebe istraživanja osigurana su dva školska sata. Prvi sat odnosio se na kratki uvodni dio (pet minuta) i samo pisanje ispita (četrdeset minuta), a drugi sat posvećen je analizi ispita (45 minuta). Po završetku ispita, na drugom satu, s učenicima su se analizirali rezultati ispita te im je objašnjeno kako se testovi ocjenjuju. 3. REZULTATI ANALIZE U ovome testu učenik je mogao ostvariti maksimalno 40 bodova. U tablici 1 navedeni su kriteriji za ocjenjivanje (uz moguća manja odstupanja ovisno o procjeni učitelja/profesora). Tablica 1: Kriteriji za ocjenjivanje pisane provjere inicijalnog testa OCJENA BODOVI odličan (5) 90% - 100% vrlo dobar (4) 80% - 89% dobar (3) 60% - 79% dovoljan (2) 50% - 59% nedovoljan (1) 0% - 49% U tablici 2 prikazan je ukupan postotak uspješnosti u svim razrednim odjelima. Tablica 2: Postotak uspješnosti ocjena u svim razrednim odjelima Postotak Bodovi Ocjena Broj Postotak učenika 90% - 100% 36-40 bodova 5 0 učenika 0% 80% - 89% 32-35,6 bodova 4 1 učenika 3,33% 60% - 79% 24-31,6 bodova 3 2 učenika 6,66% 50% - 59% 20-23,6 bodova 2 8 učenika 26,66% 0 % - 49% 0-19 bodova 1 19 učenika 63,33% Iz tablice 2 vidljivo je da je tek jedanaest učenika riješilo test s pozitivnom ocjenom. 62
63 U tablici 3 predstavljen je tabelarni prikaz rezultata inicijalnog testa iz njemačkog jezika. Tablica 3: Ostvareni rezultati u pojedinom zadatku Broj zadataka Prosječan iznos ostvarenih bodova u određenom zadatku Maksimalni broj bodova u određenom zadatku Postotak uspješnosti rješavanja određenog zadatka 1. 5,1 10 51,6% 2. 3,6 10 36% 3. 2,8 10 28% 4. 6,3 10 63% Iz tablice 3 proizlazi da su drugi i treći zadatak učenici riješili najlošije, što upućuje na zaključak da učenici imaju znatno lošiju gramatičku kompetenciju koja je nužan preduvjet razvoja govorne kompetencije. Nedovoljna motiviranost za učenje njemačkog jezika problem je koji zahtijeva osobitu pozornost. Negativni stavovi zabilježeni su u brojnim istraživanjima koja su proučavala stavove učenika prema gramatici. Bagarić Medve i Berkec (2017) smatraju da se ne pridaje dovoljna važnost gramatičkoj kompetenciji u komunikacijski orijentiranim programima školskog učenja njemačkog jezika. Kao što je vidljivo iz prikazanih rezultata, razina znanja učenika ne zadovoljava osnovne kriterije koji su predviđeni za prvi razred srednje škole. Iako su mnogi učenici iz osnovne škole došli u prvi razred srednje škole s odličnim uspjehom, inicijalni je test pokazao sasvim drugačije stanje. To također nameće i pitanje kriterija za ocjenjivanje koje imaju predmetni nastavnici. 4. ZAKLJUČAK U ovome istraživanju sudjelovalo je ukupno trideset učenika prvih razreda srednje strukovne škole. Posljednjih godina u većini škola u Republici Hrvatskoj većina učenika izabire engleski kao prvi, a njemački kao drugi jezik. U prvome planu je izražena tendencija učenja engleskog jezika kao posljedica činjenice da je engleski jezik sveprisutan i postao je lingua franca. Stoga je potrebno poraditi na negativnim stavovima učenika prema njemačkom jeziku Post Scriptum 6 7
Inicijalni test kao pokazatelj predznanja učenika koji su posljedica loše motivacije koja se može povezati sa statusom jezika te stupnjem izloženosti jeziku u izvanškolskim aktivnostima. Analizom podataka utvrđeno je da većina učenika nema odgovarajuću gramatičku kompetenciju koja je predviđena nastavnim planom i programom. To navodi na zaključak da će zasigurno postojati ozbiljnije poteškoće u daljnjem nastavku školovanja. Takav zaključak nameće pitanje kvalitete nastave u osnovnim školama, ali se u obzir mogu uzeti i neki drugi potencijalni razlozi koji utječu na loše rezultate inicijalnog testa iz njemačkog jezika. Moguće je da razlozi leže u neadekvatnim i zastarjelim nastavnim materijalima, načinu podučavanja, nedovoljnoj informiranosti, nezainteresiranosti i nedovoljnoj inovativnosti te poduzetnosti samih nastavnika. Također, važno je kod učenika osvijestiti nužnost poznavanja stranih jezika koje će im pomoći u raznim djelatnostima i zanimanjima na tržištu rada. Potrebno je osvijestiti važnost učenja njemačkog jezika te značajno doprinijeti unapređenju kvalitete znanja samog jezika, jačanju jezičnih kompetencija usmjerenih prema aktivnom korištenju njemačkog jezika. Inicijalni testovi bi u budućnosti trebali zauzeti važno mjesto u školovanju naših učenika. Bilo bi korisno da se inicijalni ispiti provedu na samom početku nove školske godine u obliku upitnika koji bi bili objavljeni na internetskim stranicama škole u obliku e-learninga. Navedene upitnike učenici bi trebali riješiti neposredno prije samog upisivanja u srednju školu. Takvi postupci bi pridonijeli većoj motivaciji za učenje i stvaranju pozitivnih stavova prema jeziku. 64
5. LITERATURA 65 Armand, F. (2001). Effects of the interaction of prior knowledge and text structure on responses to different question types. European Journal of Psychology of Education 16 (1) 67-86. Bagarić, V. (2007). Razina komunikacijske kompetencije učenika engleskoga i njemačkoga jezika u pisanju i govorenju. Metodika 14 (8), 221-257. Bagarić, Medve V., i Berkec, S. (2017). Komunikacijska jezična kompetencija studenata na početku studija njemačkog jezika i književnosti. Strani jezici, 45, 4-22. Blake, Yancey K., Robertson, L. i Taczak, K. (2014). Writing across Contexts: Transfer, Composition, and Sites of Writing. University Press of Colorado, Urban Institute 215, 103-128. Carel, P.L., Wise, T.E. (1998). The relationship between prior knowledge and topic interest in second language reading. Studies in Second Language Acquisition 20 (3) 285-309. Fincher-Kiefer, R., Post, A.T., Greene, T.R. i Voss, J.F. (1988). On the role of prior knowledge and task demands in the processing of text. Journal of Memory and Language 27(4), 416-428. Hohense, C. (2016). Teachers Awareness of the Relationship Between Prior Knowledge and New Learning. Journal for Research in Mathematics Education 47(1), 17-27. Jensen, C. i Hansen, C. (1995). The effect of prior knowledge on EAP listening-test performance. Sage journals 12 (1) 99-119. Leopold, K. (1986). Maintaining Student Numbers and Academic Standards in a Small Department. Higher Education Research and Development 5(1), 3-14. Pon, L. i Kegvić, A. (2015). Zur Germanistikkompetenz kroatisher DaF-lernender nach Abschluss der Mittelschule. Zagreber Germanistischer Beitrage 24, 277-294. Post Scriptum 6 7
Initial Test as an Indicator of Students Language Knowledge Initial Test as an Indicator of Students Language Knowledge The research was conducted on the sample of eleven students who have just been enrolled in the first grade of the secondary vocational school. The purpose and the main intention of the test was to test the knowledge of the German language in the population who completed their elementary school education. The obtained level of the lexical and grammatical competence after elementary education was the main goal of the research. The analysis of the test results led to the conclusion that the students came from elementary school with surprisingly poor knowledge of the language, especially when it comes to grammar. It is interesting to observe that even though many elementary school students came to the high school with excellent grades, the initial test results showed a completely different situation. It can be presumed that the observed deficiencies might cause further difficulties in learning the German language in high school, and consequently, a poorer motivation due to insufficient grammatical and lexical competence. Keywords: initial test, previous knowledge, motivation, teaching 66