07-18-KOVACEVIC-Zorana

Слични документи
ФИЛОЛОГИЈА И УНИВЕРЗИТЕТ Zorana Kovačević Univerzitet u Banjoj Luci Filološki fakultet, Banja Luka UDK Čin pisanja kao izraz privatnog

IErica_ActsUp_paged.qxd

Microsoft Word - IZVJEŠTAJ

Naziv studija

1 ODJEL ZA TALIJANISTIKU IZVEDBENI PLAN 2018./2019. Naziv studija Preddiplomski sveučilišni studij talijanskog jezika i književnosti; Preddiplomski sv

VAŠ ODABRANI HNK/NK RIJEKA Datum izrade izvještaja : :49:17 Razdoblje izvještaja : :00:00 do :00:00 Broj priloga

Naziv studija Preddiplomski sveučilišni studij talijanskog jezika i književnosti; Preddiplomski sveučilišni prevoditeljski studij talijanistike Naziv

по пла ве, ко ја је Од лу ком Вла де о уки да њу ван ред не си ту а ци је на де лу те ри то ри је Ре пу бли ке Ср би је ( Слу жбе ни гла сник РС, број

Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudsk

Naziv studija Preddiplomski sveučilišni studij talijanskog jezika i književnosti; Preddiplomski sveučilišni prevoditeljski studij talijanistike Naziv

Glava I - Glava Dokumentacija III - Iz ra da koju bi lan sa kontroliše uspe ha Poreska i naj češ će inspekcija Sadržaj greš ke Sadržaj 3 Predgovor 13

broj 052_Layout 1

М И Л Е Н А К У Л И Ћ Ј ЕД НО Ч И Н К А ЗА П Е ТО РО ПУТ ИЗ БИ ЛЕ ЋЕ Сред пу ша ка, ба јо не та, стра же око нас, Ти хо кре ће на ша че та, кроз би ле

Talijanska srednja škola Rovinj.pdf

NAZIV PREDMETA OSNOVE TALIJANSKOG JEZIKA Kod SEN051 Godina studija 2.(red.) / 3. (izv.) Nositelj/i Katarina Krnić, v. pred. Bodovna vrijednost 4 predm

ПО Е ЗИ ЈА И ПРО ЗА ЗО РА Н КО С Т И Ћ А Р Х И В ЧО ВЈ ЕЧ НО СТ И ДУГ На д е ж д и Пре да мном ни шта не скри ва ти. Јер ја сам ду жан на шој дје ци п

REPUBLIKA HRVATSKA

Ljubav mir cokolada prelom.pdf

Feng Shui za ljubav MONTAZA 3:Feng Shui_Love Int. Mech.qxd

SIŽ_Pravilnik_stipendije_zaključak

З А К О Н О ПРИВРЕДНИМ ДРУШТВИМА 1 ДЕО ПРВИ 1 ОСНОВНЕ ОДРЕДБЕ ПРЕДМЕТ ЗАКОНА Члан 1. Овим за ко ном уре ђу је се прав ни по ло жај при вред них дру шт

Упорна кап која дуби камен

Na osno vu čla na 58. stav 2. tač ka 1. Za ko na o osi gu ra nju (Slu žbe ni gla snik RS br 55/04, 70/04 i 101/07) i čla na 50. stav 1. ali neja 2. St

СРПСКА АКАДЕМИЈА НAУКА И УМЕТНОСТИ италијански институт за културу Accademia serba delle scienze e delle arti istituto italiano di cultura МЕЂУНАРОДНИ

Na osno vu čla na 58. stav 2. tač ka 1. Za ko na o osi gu ra nju (Slu žbe ni gla snik RS br 55/04, 70/04 i 101/07) i čla na 50. stav 1. ali neja 2. St

ŠO IOŠ Pula o odab.najpovolj.ponud.pdf

Microsoft Word _Vipnet_komentar_BSA_final.doc

Microsoft Word - van sj Zakon o privrednoj komori -B.doc

ПО Е ЗИ ЈА И ПРО ЗА Ж И ВО РА Д Н Е Д Е Љ КО ВИ Ћ Х Е ДО Н И ЗА М ШТА САМ МО ГАО Мо жда ни ка да не ћу са зна ти шта сам мо гао Да ура дим у жи во ту,

vladan-tatalovic

08-17 Prijedlog Odluke Vodnjanulante IDZ

NASTANAK OPASNE SITUACIJE U SLUČAJU SUDARA VOZILA I PEŠAKA TITLE OF THE PAPER IN ENGLISH Milan Vujanić 1 ; Tijana Ivanisevic 2 ; Re zi me: Je dan od n

ПО Е ЗИ ЈА И ПРО ЗА Д РА ГА Н ЈО ВА НО ВИ Ћ Д А Н И ЛОВ РЕ Ч И СТ РА Ш Н И Ј Е ОД ВЕ ЈА ВИ Ц Е ОПРА ШТА ЊЕ С МАЈ КОМ До ђе и к ме ни ста рост да ми у

REPUBLIKA HRVATSKA

Na osno vu čla na 58. stav 2. tač ka 1. Za ko na o osi gu ra nju ( Slu žbe ni gla snik RS br. 55/04, 70/04 i 101/07) i čla na 50. stav 1. aline ja 2.

Pravilnik kucni ljubimci Rovinj.pdf

NTC učenje Hrvatska PRVI STUPANJ Praktična edukacija dr. sc. Ranka Rajovića, doc. dr. sc. Andrea Debeljuha i NTC team-a NTC SUSTAV UČENJA Rana stimula

Sluzbeni glasnik Grada Poreca br

Sluzbeni List Broj OK3_Sluzbeni List Broj OK2.qxd

Br. Nr. 6/18. Službeni glasnik Bollettino ufficiale Str. Pag. 1 S A D R Ž A J I N D I C E Str. Pag. Rovinj-Rovigno, 22. svibnja maggio

( Narodne novine broj 51. od i broj 56. od ispravak) ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Na temelju članka 89. Ustava R

ПРИ ЛОГ 1 1. ЗАХ ТЕ ВИ Прет ход но упа ко ва ни про из во ди из чла на 3. овог пра вил ника про из во де се та ко да ис пу ња ва ју сле де ће зах те в

у ве ли кој по све ће но сти је зи ку, сте кла је сво је по бор ни ке ме ђу ком пет е н т н и ји м ч и т а о ц и м а, ш т о не с у м њи в о и м по н у

Prelom broja indd

UDK: 171/ FILOZOFIJA I DRUŠTVO XXV (2), DOI: /FID N Originalan naučni rad Aleksandar Nikitović Institut za filozofiju i

Ори ги нал ни на уч ни рад : doi: /zrpfns Др Гор да на Б. Ко ва чек Ста нић, ре дов ни про фе сор Уни вер зи тет у Но вом

OŠ Mate Balote Buje _hr_it.pdf

Prelom broja indd

A time machine L a cronaca televisiva Splitski vremeplov oš Dobri Knjiga nastala kao sveobuhvatni projekt nižih i viših razreda oš Dobri

ТА ТЈА Н А ЈА Н КО ВИ Ћ ЗА ЕМИ СИ ЈУ РАЗ ГО ВО РИ С ПО ВО ДОМ 204 Мо гу да поч нем? Да? Да кле, пр во на шта по ми слим кад чу јем реч бом бар до ва њ

Пре глед ни чла нак doi: /zrpfns Др Ми ла на М. Пи са рић, аси стент са док то ра том Уни вер зи тет у Но вом Са ду Прав ни фа к

Irodalom Serb 11.indd

180 година школе

TSŠ Leonardo da Vinci-troškovi prijevoza-zaključak

Knjiga 2.indd

PROGRAM DOGAĐANJA POVODOM DANA GRADA POREČA - PARENZO I PROSLAVE PRAZNIKA RADA PONEDJELJAK,25.travnja Koncert učenika porečke glazbene š

Slide 1

Br. Nr. 8/16. Službeni glasnik Bollettino ufficiale Str. Pag. 1 S A D R Ž A J I N D I C E Str. Pag Akti

Предлог новог закона о рачуноводству реквијем за рачуновође 1. Уводне напомене У го ди ни Вла да Ре пу бли ке Швај цар ске одо бри ла је до на ц

УДК: :34(497.11) Прегледни рад Жар ко Ан ђел ко вић Београд Пре драг Бла го је вић Београд Мар ко Ан ђел ко вић Сли јеп че вић Београд

MARINKO LOLIĆ Uni ver zi tet u Be o gra du, In sti tut za fi lo zo fi ju i dru štve nu te o ri ju, Beograd DOI /kultura L UDK 1(091) Жуњи

Пре глед ни чла нак :342]:341.9 doi: /zrpfns Бо ја на Д. Ри стић, са рад ник у на ста ви Уни вер зи тет у Но вом Са ду Прав ни фа

Н А РОД Н А С КУ П Ш Т И Н А 41 На осно ву чла на 112. став 1. тач ка 2. Уста ва Ре пу бли ке Ср би је, до но сим У К АЗ о про гла ше њу Закона о по т

ISTRAŽIVAČKI FORUM Pravosuđe i ljudska prava Poglavlje 23 Beograd, februar 2012.

Пре глед ни чла нак /.6:342.7 doi: /zrpfns Др Ми ли ца Д. Ко ва че вић, до цент Ун и в е р з и т е т у Бе о г ра д у Фа к у

Knjiga Jelena PANTIC - Putovanje u srediste srca pdf

HRVATSKI SABOR Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim 2298 ODLUKU O PROGLA ENJU ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPO LJAVANJ

УДК 342.2(497.6 Re pu bli ka Srp ska) Прегледни рад Српска политичка мисао број 2/2012. год. 19. vol. 36. стр Вла дан Стан ко вић Ин сти тут

mama_ispravljeno.indd

Microsoft PowerPoint - Dopunsko zdravstveno osiguranje - Solaris pptx

Filozofija i drustvo indd

Пре глед ни чла нак :347.74(497.11) doi: /zrpfns Др Дра жен С. Ми љић Уни вер зи тет у Ба њој Лу ци d ra ze n.mi u nibl.r

NAZIV KOLEGIJA: DRAMA, PROZA I POEZIJA U SCENSKOM IZRIČAJU 2

Ори ги нал ни на уч ни рад 35.07: doi: /zrpfns Рат ко С. Ра до ше вић, аси стент Уни вер зи тет у Но вом Са ду Прав ни фа кул тет

Syllabus - Talijanski jezik 1

Под о де љак а) ВОД НО ПОД РУЧ ЈЕ БАЧ КА И БА НАТ, у та бе лар ном пре гле ду, СЕК ТОР Д.8. КО ВИН, у ко ло ни два, у тре ћем ре ду ре чи: Са во Го ли

Пре глед ни чла нак : doi: /zrpfns С л а в и ц а М. Ку ј у н џ и ћ Ге р он т о л о ш к и ц е н т а р, С у бо т и ц а s

Temida 2.indb

Z A K O N O BIBLIOTE KO-INFORMACIONOJ DELATNOSTI I. UVODNE ODREDBE Predmet zakona lan 1. Ovim zakonom ure uju se opšti interes, uslovi i resursi za ob

Д И В Н А ВУ К СА НО ВИ Ћ ИГРА 566 ИГРА Жу рио је. Тре ба ло је да пре тр чи, и то без ки шо бра на, ра сто јање од Рек то ра та до Град ске га ле ри

Образац - 1 УНИВЕРЗИТЕТ У БАЊОЈ ЛУЦИ ФАКУЛТЕТ: Филозофски ИЗВЈЕШТАЈ КОМИСИЈЕ о пријављеним кандидатима за избор наставника и сарадника у звање I. ПОДА

Kastelan.indb

Пре глед ни чла нак /.68(4) doi: /zrpfns Др Је ле на Ђ. Ви дић Трнинић, ван ред ни про фе сор Уни вер зи тет у Но вом Са ду Прав н

Ори ги нал ни на уч ни рад 341:502/504 doi: /zrpfns Др Ро до љуб М. Етин ски, ре дов ни про фе сор Уни вер зи тет у Но вом Са ду Прав ни

УДК :34 Пре глед ни рад СОЦИЈАЛНА ПОЛИТИКА број 2/2014. год. 49. стр Мар та Ж. Сје ни чић Ин сти тут дру штве них на у ка, Бе

Ори ги нал ни на уч ни рад :343.85(497.11) doi: /zrpfns Др Сре тен М. Ју го вић, ре дов ни про фе сор К р и м и н а л и с т ич ко

broj 111

Ори ги нал ни на уч ни рад : doi: /zrpfns Др Зо ран В. Ар сић, ре дов ни про фе сор Уни вер зи тет у Но вом Са ду Прав

SVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET STRU NI STUDIJ MOSTAR SMJEROVI MARKETING I MENADŽMENT PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA / GOD

Ni ti ni ja Paus.pdf

zmijski STUB Džejson Gudvin Prevela Sanja Bošnjak

Sluzbeni List Broj OK05_Sluzbeni List Broj OK2.qxd

ISSN COBISS.SR-ID Београд, 11. децембар Година LXX број 134 Цена овог броја је 401 динар Годишња претплата је динара С

Nika Ivana Medić 4. c Zadar je u srcu mome Danas je njegov rođendan, dan kad se samo o njemu priča. Danas je Dan grada Zadra. Star je grad bogate povi

RasporedZaJesenjiSemestar2012/2013

Транскрипт:

, PHILOLOGIST JOURNAL OF LANGUAGE, LITERARY AND CULTURAL STUDIES VII/2013

ORIGINALNI NAU NI RAD Zorana ova evi UDK 821.131.1.09 Univerzitet u Banjoj Luci DOI 10.7251/FIL1307177K Filološki fakultet LIK INTELEKTUALKE U ROMANU NESSUNO TORNA INDIETRO ALBE DE SESPEDES Apstrakt: Cilj ovog rada je prikazati lik intelektualke u romanu o odrastanju Nessuno torna indietro (Nikome nema povratka) italijanske književnice Albe de Sespedes. U ovom djelu Alba de Sespedes po prvi put prikazuje odnos izme u identiteta i intelektualnog rada, otkrivaju i pritom kroz likove Silvije i Auguste, koje predstavljaju intelektualni ogranak grupe od osam djevojaka, kako pozitivnu tako i negativnu stranu tog odnosa. Dok je književnica kroz lik Auguste prikazala težak položaj žene tridesetih godina XX vijeka iji je odabir pisanje romana i pripovjedaka, s druge strane, Silvijina sudbina i pri a imaju zadatak da pokažu da je, uprkos svim poteško ama i preprekama, krajem tridesetih i po etkom etrdesetih godina žena ipak mogla zapo eti karijeru i izgraditi svoj identitet. U ovom romanu dominira ipak pomalo rigidna egzistencijalna vizija: postoji mogu nost kršenja tradicionalnih društvenih normi i mogu nost odabira alternativnog životnog puta, ali ovakav odabir esto rezultira nekom vrstom kazne kao u slu aju junakinja romana. Klju ne rije i: italijanska književnost, XX vijek, Alba de Sespedes, roman o odrastanju, identitet, intelektualni rad. 1. Nakon kratkog boravka kod roditelja u Parizu, 1930. godine Alba de Sespedes 1 se 1 Alba de Sespedes (Alba de Céspedes) ro ena je u Rimu 1911. godine. Albin otac Carlos Manuel de Sespedes Kuezada, kubanskog porijekla, proveo je niz godina u diplomatskoj službi kao ambasador Kube u Rimu. Majka joj je bila Italijanka, te Alba po svom odgoju i po književnoj i novinarskoj djelatnosti pripada Italiji. Pored Rima, rodnog grada Albe de Sespedes, za koji e uvijek ostati vezana, Pariz i Kuba su dvije bitne mete intelektualnog itinerera ove književnice. Nakon mladala kih djela, 1938. godine sti e pravu književnu slavu romanom Nessuno torna indietro, a nakon objavljivanja romana za izdava ku ku u Mondadori, s kojom e Alba nastaviti saradnju, slijedi zbirka pripovjedaka s autobiografskim aluzijama Fuga (1941). Oba djela su bila cenzurisana od strane fašisti kog režima. Tokom rata književnica je sara ivala s Radiom Bari, gdje je pod pseudonimom Klorinda vodila program Lotta Italia, a neposredno nakon rata ure ivala je rimski asopis Mercurio, što joj je omogu ilo da aktivno u estvuje u kulturnom i književnom životu Italije, ali i da upozna najistaknutija imena literarnog miljea posljeratne italijanske i svjetske književnosti. vra a u Rim sa ciljem da se potpuno osamostali i postane finansijski nezavisna. Od povratka u Rim pa sve do 1938. godine, Od 1949. do 1963. godine posve uje se potpuno romanesknom stvaralaštvu i objavljuje romane: Dalla parte di lei (1949), Quaderno proibito (1952), Prima e dopo (1955), Il rimorso (1963). Po etkom šezdesetih godina književnica se seli u Pariz i objavljuje dva posljednja romana, La bambolona (1967) i Nel buio della notte (1976), roman koji je prvobitno napisan na francuskom jeziku i objavljen 1973. godine u Parizu pod naslovom Sans autre lieu que la nuìt. Tih godina objavljuje još jednu zbirku pjesama pod naslovom Le ragazze di maggio. Alba de Sespedes je umrla 1997. godine u Parizu. Godine 2011. izdava ka ku a Mondadori objavljuje neke od romana Albe de Sespedes pod naslovom Romanzi u knjizi koja je sastavni dio prestižne serije I Meridiani. U ovoj knjizi, koju je priredila i propratila uvodnim esejom Marina Zankan, našli su se romani: Nessuno torna indietro, Dalla parte di lei, Quaderno proibito, Nel buio della notte i Con grande amore, nedovršeni roman posve en Kubi i Fidelu Kastru. Djela Albe de Sespedes su prevedena na više od trideset jezika. 177

178 Zorana ova evi kada sti e svjetsku slavu romanom Nessuno torna indietro, 2 koji se, uprkos ranije objavljenim djelima, može smatrati pravim prvencem ove spisateljice, Alba de Sespedes sara uje s vode im italijanskim asopisima tog perioda, kao što su Messaggero i Giornale d Italia, objavljuje zbirke pripovjedaka L anima degli altri (1935) i Concerto (1937), kratki roman Io, suo padre (1935), te poeziju posve enu majci sakupljenu u zbirci Prigionie (1936). Dakle, godine koje su prethodile radu na romanu Nessuno torna indietro obilježene su konstantnim eksperimentisanjem, sve dok se na kraju književnica nije opredijelila za roman. Iako je sami po etak karijere Albe de Sespedes bio krunisan uspjehom, spisateljica je u nekoliko navrata potvrdila da je aþ rmacija žene na književnom polju, u kojem je pisanje oduvijek bilo povezivano s muškom Þ gurom, tridesetih godina XX vijeka bila esto mukotrpna. U razgovoru s Pjerom Karoli iz 1993. godine na pitanje: Per le donne scrivere e pubblicare era molto di cile?, spisateljica odgovara: Molto, molto (Carroli 1993: 135). O iskustvima iz tog perioda, 3 od kojih e Alba de Sespedes oživjeti samo neka u romanu Nessuno torna indietro, književnica progovara u sljede em odlomku: Ero a Roma con mio Þ glio di quattro anni, che avevo avuto appena quindicenne da un primo brevissimo matrimonio. Passavo tutti i giorni davanti alla tipograþ a Giornale d Italia. Mi piaceva in modo enorme l odore di inchiostro che emanava da quelle stanze di piano terra. Allora mi attaccavo alle sbarre delle Þ nestre per sentirlo meglio. Mio padre mi aveva permesso di vivere da sola con il bambino (mi ero già separata) per un periodo di 2 O razlozima uspjeha romana Nessuno torna indietro spisateljica progovara: Fu soprattutto perché era una storia di donne e poi forse perché era raccontato bene; allora c erano anche molti libri che non erano realisti. E ancora oggi si continua a vendere (Carroli 1993: 182). 3 Više detalja o periodu koji prethodi pisanju romana Nessuno torna indietro može se na i u radu Laure Fortini Nessuno torna indietro di Alba de Céspedes. due anni in cui mi avrebbe passato un assegno mensile. Scaduto questo termine, se non fossi stata in grado di mantenermi da me, avrebbe progressivamente ridotto l assegno Þ nché sarei dovuta tornare a vivere in famiglia. Ero caparbia e decisa a farcela. Mandai le prime novelle al Giornale d Italia, proprio perché mi ero a ezionata alla sua tipograþ a. Furono pubblicate. E fui anche pagata! Presto fui assunta come collaboratrice. Molto prima del termine imposto da papà (Petrignani 1984: 38 39). Roman Nessuno torna indietro je bildungsroman ija je radnja smještena u ženski internat Grimaldi u Rimu, u predratnom periodu, tj. od 1934. do 1936. godine. Roman prati sudbinu osam mladih žena, uglavnom studentkinja književnosti, razli itih po porijeklu i socijalnom statusu, ali i po karakternim osobinama, iako se neke od sudbina likova u romanu mogu dovesti u vezu i s biografijom Albe de Sespedes: Nessuno torna indietro, infatti, è un romanzo scritto in terza persona oggettivante, che evita volutamente l io autobiografico. [...] La scelta di raffigurare le vite di un gruppo di ragazze piuttosto che le vicende di un unica protagonista, forma questa più vicina all autobiografia, risponde alla necessità da parte dell autrice di rappresentare le donne non come un unicum ma come un mondo ricco e multiforme, vario e molteplice nelle sue sfaccettature e possibili esiti esistenziali (Fortini 1996: 8). U romanu se nalaze neki od tipova ženskih likova koji e se nastaviti i evoluirati u sljede im romanima Albe de Sespedes, ali oni ovdje još nisu potpuno definisani i istan ani usljed stapanja i preplitanja s drugim. Kako esto biva u romanu o odrastanju, osim Emanuele i Mili, koje dolaze iz velikih gradova, skoro sve junakinje romana preselile su se u Rim iz provincije. Sve one imaju isti cilj i zadatak: treba da pre u barijeru izme u bezbrižnog perioda života i svijeta odraslih, a ta barijera je u romanu predstavljena pomo u metafore mosta, koji nije ništa drugo nego varijacija jednog od Bahtinovih hronotopa romana. Za vrijeme dijaloga

Lik intelektualke u romanu Nessuno torna indietro Albe de Sespedes koji simboli no zatvara prvi dio knjige i odvija se za vrijeme boži ne ve eri u internatu Grimaldi, Silvija, najsvjesnija od svih djevojaka ovog kompleksnog procesa, oštroumno primje uje: Ecco: è come se noi fossimo al passaggio di un ponte. Si costruiscono forse case sul ponte? Siamo già partite da una sponda e non siamo ancora giunte all altra. Quello che abbiamo lasciato è dietro le nostre spalle, neppure ci voltiamo per guardarlo, quello che ci attende è una sponda dietro la nebbia. Neppure noi sappiamo cosa scopriremo quando la nebbia si scioglierà. Qualcuna si sporge a guardare il Þ ume, cade e a oga. Qualcuna, stanca, si siede per terra e sul ponte s addormenta. Le altre, quale bene, quale male, passano all altra riva (De Céspedes 1938: 107). U Silvijinom opisu našle su mjesto sve sudbine junakinja ovog romana: Ksenija i Mili su se nagnule previše da bi vidjele rijeku i na kraju pale u nju, prva jer je pobjegla iz internata, a druga pošto je umrla; Augusta i Valentina su posustale i zaspale nasred mosta; a Silvija, Vinka, Ana i Emanuela, neke s više sre e, neke s manje, prešle su preko mosta na drugu stranu obale, tj. ostavile su iza sebe internat i suo ile se s realnoš u. Metafora mosta, osim što ukazuje na klju ni korak u životu, u romanima Albe de Sespedes nastalim nakon ovog romana 4 vezana je i za evoluciju ženskog bi a koje dalla sponda di un mondo familiare, col suo complesso di norme ataviche, si libra verso un altra sponda, libera di preconcetti, ma piena d incognite (Vitti-Alexander 1991: 105). Roman Nessuno torna indietro je podijeljen na etiri dijela che scandiscono il tempo della narrazione e ne costituiscono la partitura sonora (Fortini 1996: 13). Radnja romana je vezana za dva mjesta: s jedne strane se nalazi internat Grimaldi, kojim upravljaju asne sestre, s druge strane je grad Rim sa svojim trgovima, ulicama, univerzitetom i bibliotekama koje posje uju junakinje romana. Na samom po etku, ve 4 Metafora mosta e se ponovo javiti u romanu Quaderno proibito. u prvim redovima, ova dva mjesta se susre- u, ali i sukobljavaju: Sulla grande casa grigia il portone si apriva come una gola oscura; una vetrata che divideva l androne fermava l ultima luce del crepuscolo e, oltre questa, si vedevano passare, per attimi, imprecise forme nere. Fuori, sulla piazza, la gente passeggiava adagio, per intrattenersi nell ora e nella stagione; era giorno ancora (De Céspedes 1938: 1). Iako se internat u kojem borave djevoj ke nalazi u sklopu grada Rima, dva mjesta za koje je vezana radnja se ne podudaraju, jer je Grimaldi potpuno odvojen od svijeta i predstavlja unutrašnji i zatvoren prostor, dok se s druge strane u Rimu odvija normalan život. Upravo zbog te izolacije, sve junakinje romana su svjesne da e u internatu boraviti samo odre eno vrijeme, dok ne završe studije i budu spremne da kro e samostalno u svijet. Roman je bio cenzurisan od strane fašisti kog režima, 5 ali je i dalje nastavio tajno da kruži sve do posljednje faze Drugog svjetskog rata. Godine 1966. objavljen je izmijenjen, u seriji Narratori italiani izdava ke ku e Mondadori. Izmjene nisu uticale na strukturu, koja je ostala identi na, ali se autorka zato odlu ila per un ammodernamento delle scelte lessicali, per una più precisa focalizzazione dei personaggi ed una messa a punto dei nuclei tematici e narrativi (Fortini 1996: 10). Najbitnije razlike izme u izdanja iz 1938. godine i izdanja iz 1966. godine odnose se na likove Silvije i Emanuele. U ovom romanu Alba de Sespedes po prvi put prikazuje odnos izme u ženskog identiteta i intelektualnog rada, otkrivaju- i pritom kroz likove Silvije i Auguste kako pozitivnu tako i negativnu stranu tog odnosa. Augusta i Slivija predstavljaju intelektualni ogranak grupe od osam djevojaka: prva se okušava u kreativnom pisanju, a druga odabira akademsko pisanje. Obje junakinje, iako su me usobno potpuno ra- 5 O nekim razlozima fašisti ke cenzure bi e govora u odjeljku posve enom Augusti. 179

Zorana ova evi 180 zli ite, odabiraju upravo pisanje i intelektualni rad per compiere il percorso individuale verso la costruzione di una vita adulta e consapevole (Rabitti 2005: 126). 2. Težak položaj žene tridesetih godina XX vijeka iji je odabir pisanje romana i pripovjedaka Alba de Sespedes je prikazala kroz lik Auguste. Ve na prvim stranicama, u Þ zi kom opisu Auguste, uo ava se njena posebnost i razli itost u odnosu na druge djevojke iz internata: Era la più anziana delle ragazze, non si capiva come ancora fosse tra le studentesse del Grimaldi. Dimostrava oltre trent anni: era alta, ma grassa, i capelli, che aveva neri e ricciuti, erano tagliati a zazzera. Sarda era, un tipo singolare (De Céspedes 1938: 2). Dakle, Þ zi ki opis Auguste je prvi znak njene posebnosti, te nam jasno ukazuje da je ova junakinja potpuno lišena ženstvenosti i obilježena nekom vrstom Þ zi kog deformiteta. O igledno je da se posebnost Augustinog izgleda ne podudara s fašisti kim idealom ženstvenosti koji je bio predstavljen javnosti preko štampe i kinematograþ je tih godina. 6 Prema rije ima Pjere Karoli: La donna che, come Augusta, non rientrava né Þ sicamente né psicologicamente in quell ideale, Þ niva per sentirsi altra e per aver paura di a rontare il mondo esterno. Un alternativa a quest isolamento era il lavoro [...] (Carroli 1993: 50 51). Augusta je najstarija studentkinja književnosti u internatu Grimaldi i za nju su govorili che fosse di dieci anni in ritardo con gli esami. Le più giovani la chiamavano la zitella 7 (De Céspedes 1938: 19). U drugom dijelu romana, itaju i jedan od dijaloga izme u Auguste i Emanuele, saznajemo da Augusta provodi no i zatvorena u svojoj sobi, pišu i romane i pripovijetke koje uzaludno šalje jednom književnom asopisu koji objavljuje certe 6 Emanuela i Ksenija su od svih junakinja romana Nessuno torna indietro najbliže fašisti kom idealu ženstvenosti. 7 Predrasude o Augustinim godinama i sudbini uklapaju se u etiku fašizma. ignobili cose futuriste con tanti onori quanti ne avrebbe la Commedia 8 (De Céspedes 1938: 139). Iz na ina na koji saopštava Emanueli da piše, može se jasno vidjeti da Augusta povezuje svoje pisanje s krivicom i ne im što treba da se strogo drži u tajnosti: Io gli esami non ne do. Ma siccome sono iscritta alla facoltà voi credete che studi. Non studio. Nemmeno quando vedete accesa fino a tarda ora la luce io studio. Oh, per l amor di Dio, Augusta, che fai mai? Lei attese un istante prima di rispondere. Qualcosa nel suo viso s era sciolto, si vedeva che desiderava aprirsi con la compagna, e che tuttavia ciò le costava grande sforzo. Disse infine: Scrivo (De Céspedes 1938: 138). Augusta, koja dolazi iz patrijarhalnog i zatvorenog sardinijskog ambijenta, u inu pisanja vidi izvor krivice, ali istovremeno jedinu mogu nost koja joj je preostala, jer društvo u kojem živi gleda na nju kao druga iju. Sam in pisanja u Augustinom slu aju odvaja djevojku od spoljašnjeg svijeta i onemogu uje joj da se suo i s njim. Za Augustu pisanje ne postaje stepenica koja je vodi do emancipacije ili do zarade kao kod nekih drugih junakinja Albe de Sespedes, 9 niti joj omogu uje da sagleda svoj život i izgradi identitet, nego, nakon što njen feministi ki roman, za kojeg se nadala da e ugledati svjetlost dana i promijeniti svijet, biva odbijen, pisanje e postati simbol junakinjine deþ nitivne propasti. Augusta, iako je svjesna kao i Silvija zna aja koraka koji ih eka, ipak, za razliku od ve ine djevojaka iz internata Grimaldi, ne e uspjeti kro iti na drugu stranu obale, te e nastaviti živjeti: isolata nella sua camera, in quell odore di vino e sigarette, accudendo alla tartaruga, odiando il mondo che non voleva accorgersi del suo romanzo (De Céspedes 1938: 356). 8 Augusta misli na Danteovu Božanstvenu komediju. 9 Za Irene iz romana Prima e dopo i Fran esku iz romana Il rimorso pisanje je, izme u ostalog, i izvor zarade.

Lik intelektualke u romanu Nessuno torna indietro Albe de Sespedes Augustina soba, koja u sebi skriva mnoštvo simboli nih zna enja, jedina je od svih soba internata koja ne izgleda poput hotelske sobe, jer ju je Augusta izabrala kao svoj stalni dom, a ne kao mjesto u kojem e se zadržati neko vrijeme: Ma era la sola stanza dove si sentiva che qualcuno viveva veramente: forse perché Augusta vi abitava già da tre anni,e aveva il gusto della casa. Aveva portato oggetti dalla Sardegna [ ] Il tavolino stava in mezzo alla camera, sopra vi pendeva la lampada con un paralume verde. Quando lei era seduta a studiare, il suo grosso seno occupava lo spazio tra le due pile di libri, soverchiava il tavolino, lo rimpiccioliva; pareva una bambina davanti ai suoi giocatoli (De Céspedes 1938: 19). Dok druge djevojke osciliraju izme u unutrašnjeg i vanjskog svijeta, odnosno izme u internata i metropole, Augusta je isklju ivo Þ gura unutrašnjosti. Gestovi koji se ponavljaju, isti ishod njenih književnih pokušaja, pa ak i prisustvo kornja e u sobi, doprinose da Augusta bude najizolovaniji i najinertniji lik u knjizi, iako od svih osam djevojaka najviše razmišlja o položaju žene u društvu. Njene rije i o položaju žene mogu se dovesti u vezu s nekim idejama u uvenom Ibzenovom djelu Lutkina ku a: A casa, ormai, non si può tornare. I genitori non dovrebbero mandarci in città. Dopo, anche se torniamo, siamo cattive Þ glie, mogli. Chi può dimenticare di essere stata padrona di se stessa? E, per i nostri paesi, aver vissuto sole in città vuol dire essere donne perdute. Quelle che sono rimaste, che sono passate dall autorità del padre a quella del marito, non ci perdonano di aver avuto la chiave della nostra camera, di uscire e di entrare all ora che vogliamo. E gli uomini mon ci perdonano di aver studiato, di saperne quanto loro (De Céspedes 1938: 140). Ova feministi ka svijest prožima e se i kroz Augustina književna djela i na taj na- in postati ideja kojoj e se uvijek vra ati kako bi dala smisao svom životu: Che deve fare la donna per liberarsi dalla tirannia dell uomo? Bisogna che si sostituisca a lui. Una vita autonoma, a rancata anche dalla servitù dei sensi: piena indipendenza dello spirito e della carne (De Céspedes 1938: 292). Na ovoj tezi po iva junakinjin feministi ki roman koji je ve predodre en da bude odbijen od strane izdava a, kao i svi prethodni. U jednom od dijaloga s Emanuelom Augusta otvoreno iznosi svoje stavove o braku i odlu no napada zakon o braku nametnut od strane fašisti kog režima i katoli ke crkve: Senti: tu ti sposi. Ebbene, non avrai più un momento per te; più nulla di tuo, neppure il tuo nome, anche un tuo Þ glio sarà suo, gli dovrai tutto, perderai la tua personalità, sarai soltanto la moglie del signor Lanziani, egli avrà il diritto di sapere ogni tuo pensiero, e se glie lo nasconderai sarà un tradimento, avrà il diritto di entrare nella tua stanza anche di notte, di metterti le mani addosso a ogni ora del giorno se vuole, guardarti mentre ti pettini, mentre dormi, ti dirà usciamo e tu dovrai seguirlo. [...] Ti piace veramente quella sua maniera di baciare? Io ho ancora sulle labbra un bacio, sì... di molti anni fa e se ci ripenso sputo (De Céspedes 1938: 231). Roman je bio cenzurisan zasigurno zbog ovakvih Augustinih stavova, jer u fašisti kom društvu nije bilo mjesta za ženu poput nje. Dakle, lik Auguste, žene koja u svojim idejama nagovještava feminizam, odaje se alkoholu i cigaretama, osu uje brak, a možda ima i homoseksualne sklonosti, 10 predstavljao je najve u prijetnju fašizmu. Zbog toga je i Alba de Sespedes, zajedno s režiserom Alesandrom Blazetijem, odlu ila da eliminiše potpuno Augustin lik iz Þ lma Nessuno torna indietro koji se bazira na ovom romanu. Na scenariju Þ lma je radila i sama književnica. 11 Da se Alba de Sespedes kajala zbog toga što je eliminisala ovaj lik iz Þ lma, potvr uje i slje- 10 Na kraju knjige aludira se na potencijalnu homoseksualnu vezu Silvije i Valentine. Alba de Sespedes je ipak odlu no negirala Augustine homoseksualne sklonosti u intervjuu s Pjerom Karoli. 11 Film je nastao 1943. godine. Režiser je bio Alesandro Blazeti, a na scenariju, pored Albe de Sespedes, radili su Dijego Kalkanjo, Vitorio Nino Novarese i Paola Ojeti. 181

182 Zorana ova evi de i odlomak iz autorkinog pisma upu enog Alesandru Blazetiju iz 1943. godine: Ogni giorno, appena lavoro sola, odo il lieve cigolìo della porta che si apre, si richude, e vedo una donna entrare nel mio studio, calma e sicura, sedersi di fronte a me, guardandomi, in attesa. Non è più giovane, è grassa, bolsa, i suoi capelli sono tagliati a zazzera, sugli zigomi forti le occhiaie s allargano sotto cupi e gravi occhi neri. Non c è bisogno che vi dica di più, voi lo avrete capito: è Augusta. A lungo tace avvolgendomi in un malinconico sguardo che m impastoia i gesti, mi lega le idee, m esaspera, insomma. Sopporto, faccio le viste di non avvedermi di lei, seduta lì, che aspetta, le mani incrociate sulla borsa. E inþ ne non resisto più... rompo l imbarazzante silenzio nel quale siamo strette: Insomma le domando che vuoi? Ancora poco ella tace; mi guarda come se m avesse teneramente amato e io avessi mentito: inþ ne dice piano: Perché m hai fatto questo? Io abbasso gli occhi sull elenco dei personaggi dove accanto al nome di Augusta proprio voi, con le vostre mani, avete scritto: soppresso. Incoraggiata dal mio umile atteggiamento, ella continua: Ho sopportato tutto, che tu mi facessi così, così malfatta, che i miei gesti fossero ambigui, le mie novelle sbagliate. E tanta mia docilità, tanta dolcezza, non m ha valso, adesso, un tuo tentativo di difesa (Gallucci e Carole 2000: 143). Iako se spisateljica ne identiþ kuje s Augustom, te se pritom osje a bliža Silviji, jasno je da u liku Auguste postoji poneka autobiografska crta Albe de Sespedes. Možda najbitniji elemenat koji vezuje spisateljicu i njenu junakinju jeste pisanje tokom no i. U jednom intervjuu iz 1984. godine, koji je s Albom de Sespedes vodila Sandra Petrinjani, na pitanje Lei scrive regolarmente tutti i giorni?, književnica odgovara: [...] Scrivo tutte le notti. [...] La notte è magniþ ca per scrivere (Petrignani 1984: 45). Kasnije Alba de Sespedes potvr- uje i Pjeri Karoli da je od djetinjstva pisala samo tokom no i. I Augusta, kao što je ve pomenuto, piše tokom no i, kako i sama kaže: Oh, sono appena le undici! È questa l ora nella quale lavoro meglio, nel silenzio (De Céspedes 1938: 142). 3. Dok je Augusta prototip propale intelektualke, Silvijina sudbina i pri a imaju zadatak da pokažu da je, uprkos svim poteško ama i preprekama, krajem tridesetih i po etkom etrdesetih godina žena ipak mogla zapo eti karijeru i izgraditi svoj identitet pomo u intelektualnog rada. Silvijin lik ima i još jednu funkciju u stvaralaštvu Albe de Sespedes: on nagovještava novu ženu koja evoluira, zapo inje proces emancipacije i udaljava se sve više od žene oblikovane prema fašisti kim idealima koja je isklju ivo regina del focolare domestico, ma totalmente sottomessa all autorità dell uomo, sia esso padre, marito o fratello (Vitti-Alexander 1991: 103). Kao i ve ina njenih drugarica iz internata, i Silvija dolazi iz provincije, iz jedne skromne i brojne kalabrijske porodice. Silvija, uspješna studentkinja književnosti, za razliku od ve ine svojih drugarica ima zacrtane ciljeve i jasne ideje o sopstvenom životu i sazrijevanju: Io penso Silvia rispose che l essenziale nella vita sia prendere una strada e seguirla Þ no in fondo [...] (De Céspedes 1938: 106). Poput Auguste, i Silvija je u o ima drugih druga ija zbog svog Þ zi kog izgleda i na ina obla enja: Da quando era al Grimaldi, vestiva sempre a lutto, più di tre anni ormai, quei lutti pensanti della bassa Italia. Aveva opache trecce nere avvolte intorno alla testa, la pelle del viso olivastra, gli occhi scuri e lievemente strabici, sotto le palpebre grevi e lucide quasi fossero unte (De Céspedes 1938: 3). Zbog svog karaktera, težnje ka nezavisnosti i Þ zi kog izgleda Silvija se izdvajala od svojih sestara još od malih nogu. Svjesna da je druga ija, u percepciji same sebe Silvija e konstantno oscilirati izme u dva polariteta: muškog i ženskog. Kao djevoj ica amava giocare a correre con i maschi-

Lik intelektualke u romanu Nessuno torna indietro Albe de Sespedes etti della sua età, mentre le sorelle intrecciavano ghirlande, ricamavano, ascoltavano le favole accanto al camino (De Céspedes 1938: 160). Za razliku od sestara, Silvija je voljela sve ono što ima veze s akcijom i pokretom i što nije tipi no žensko: Al mattino, indossati i calzoni del fratello maggiore, andava a cavallo lungo il canale; poi, legato il cavallo, si stendeva sul prato a leggere o a pensare (Ibid.). Ova Silvijina posebnost, iji je uzrok izbjegavanje konvencionalnih modela od strane djevojke, doprinijela je da se njena ženstvenost dovede u pitanje još u porodi nom okrilju: Ridevano, anche le sorelle ridevano e insistevano: Non l avete vista con i calzoni del nostro fratello? È un maschio anche lei (Ibid.). Zbog toga su roditelji odlu ili da je pošalju u grad na univerzitet, dok, s druge strane, [...] le sorelle restarono nella grande cucina ad aspettare il marito (De Céspedes 1938: 161). Drugarice iz internata, ali i druge osobe s kojima se susre e, tako- e dovode u pitanje Silvijinu ženstvenost i insistiraju na injenici da je ona druga ija. Tako Emanuela jednom prilikom primje- uje: Ha ragione Andrea; neppure sembra una donna (De Céspedes 1938: 121), a Emanuelin zaru nik Andrea: [...] è brutta, non sembra nemmeno una donna (De Céspedes 1938: 119). Uspjeh na univerzitetu, boravak u biblioteci i intelektualni rad doprinose da djevojka postane skoro ravnodušna prema ljubavi i muškom polu: In fondo, le donne pensavano soltanto all amore. A Silvia l amore pareva un sentimento angusto, egoistico. Se avesse dovuto scegliersi un mestiere, forse sarebbe andata in Asia a curare i lebbrosi. E invece era rimasta magata dai libri, cari libri che a toccarli le davano brividi di gioia (De Céspedes 1938: 75 76). I dok njene sestre, drugarice iz internata i uopšte ve ina žena tog perioda vide sebe u ulozi supruge i majke, Silvija je skepti na kada se govori o muškarcima i braku: [...] non sarei stata una buona moglie. Non saprei vivere aspettando che una porta si apra e il marito venga a parlarmi di cose che non m interessano, che forse non interessano neppure lui. Non sono una boccata d aria fresca. Potrei sposare soltanto il bandito che portasse sulla sella anche me. Ma pure in quel caso credo che preferirei avere il mio cavallo e galoppargli accanto (De Céspedes 1938: 161). Nezainteresovanost za ljubav, združena s intelektualnim radom, ine Silviju tipom žene koja je neobi na i relativno nova za period u kojem živi, te je zbog toga drugi posmatraju druga ijom i bližom muškom nego ženskom rodu. Tokom jedne od mnogih diskusija o ljubavi, u Vinkinim rije ima odzvanja ideja o Silvijinoj ženstvenosti, koju Vinka vidi kao parcijalnu, isklju ivo umnu i odvojenu od tjelesne dimenzije: Hai confessato Þ no a ieri, che nessuno mai ti ha guardata; tu ammetti che questo mondo esiste poiché t accorgi che ti esclude, e cerchi di convincerti che sei tu a tenertene fuori. Allora ti butti nel lavoro: il lavoro è per te un surrogato dell amore tra uomo e donna. Ti dai a lui come a un uomo, sei venuta a dirci che avevi il posto da Belluzzi e avevi una faccia... Non te ne sei accorta che per la prima volta avevi un viso da donna? La tua femminilità si esaurisce nel cervello (De Céspedes 1938: 104). Susret s profesorom Belucijem, s kojim Silvija sara uje i kome pomaže u istraživanju, bitan je za razvoj njene li nosti. Nakon nekoliko provedenih popodneva u profesorovoj ku i, Silvijino divljenje profesorovom radu pretvara se u jedan nedeþ nisan osje aj blizak ljubavnom. Me utim, profesor preferira tip žene koju otjelovljuje njegova supruga Dora attraente, frivola, mondana, piena di attrazioni esterne per il marito, ma la cui ignoranza è per bocca dello stesso marito un refrigerio (Parsani e De Giovanni 1984: 20). Dorin lik, koji se snažno suprotstavlja tipu žene koji predstavlja Silvija, ima funkciju da naglasi još više Silvijinu blizinu muškom polu: Ella entra come una donna mentre io sto accanto a lui come un compagno. Non si accorge 183

184 Zorana ova evi neppure di non essere più solo quando io entro nello studio. Io sto di qua, dalla parte degli uomini (De Céspedes 1938: 135). Sam profesor Beluci isti e Silvijino naginjanje ka muškom polu i podvla i Dorinu ženstvenost: Sa, Dora è molto diversa da noi, un altro carattere, a lei piace la gente, il movimento, le cose inutili; è così piena di vita, Dora, è così donna; donna proprio... proprio donna, ecco. Che si può dire di più? Accanto a lei io non posso parlare del mio lavoro e ciò mi riposa. Noi che pensiamo, studiamo sempre, dobbiamo avere accanto a noi una persona che non pensi a atto, se no so ocheremmo. Per me quando ritrovo Dora a pranzo, la sera, è come se prendessi una boccata d aria fresca. Quella sua meravigliosa ignoranza delle cose che per noi sono vitali, mi dimostra che ogni arte è essenziale solo per chi la fa (De Céspedes 1938: 159 160). Dakle, prema mišljenju profesora Belucija, u jednoj ženi ne mogu u isto vrijeme egzistirati donna, proprio donna i intelektualka. Iz profesorovih rije i je jasno da podržava stereotip prema kojem je žena koja radi manje ženstvena. 12 Na samom kraju knjige Silvija prestaje da sara uje s profesorom i seli se u Litoriju, gdje je eka posao u gimnaziji. 13 Boravak u novom okruženju je klju an za njeno sazrijevanje i kona nu spoznaju o samoj sebi. Iz pisma Augusti saznajemo da Silvija po prvi put osje a un disagio Þ sico di [se] stessa (De Céspedes 1938: 386) i postaje kona no svjesna svog tijela: [...] il più grande sforzo è stato quello di traversare dietro al preside, nell aula, lo spazio dalla porta alla cattedra; i ragazzi erano in piedi e mi osservavano. [...] seconda ginnasio, dodici, tredici quattordici anni, ragazzi alti quanto me, in piedi, mi consideravano: sedici ragazzi, trentadue occhi che sentivo addosso a me come punture, anche io li guardavo, in piedi, le mani sulla cattedra: e il coraggio mi venne proprio dal contatto con quel legno. Pensai che era la prima cattedra mia e che da lì la mia voce si poteva alzare con parole mie, 12 Ovaj stereotip je bio posebno aktuelan tokom fašisti kog režima. 13 U izdanju iz 1966. godine Litoriju zamjenjuje Piza, a gimnaziju univerzitetska katedra. idee mie. Sorrisi, e i ragazzi mi sorrisero (De Céspedes 1938: 386). U citiranom odlomku se primje uje Silvijino opažanje da je predmet pogleda drugih ( mi osservavano, mi consideravano ), ali i insistiranje na posesivima u prvom licu jednine ( cattedra mia, la mia voce, con parole mie, idee mie ), koji se sada po prvi put javljaju umjesto posesiva u prvom licu množine, koje je Silvija stalno upotrebljavala u romanu. Noi, koje je ujedinjavalo ovu junakinju i njene drugarice i ukazivalo na kolektivno iskustvo, iš ezava i na kraju knjige ga zamjenjuje io i mio, koji simboli no nagovještavaju proces individualizacije. 4. Evolucija ženskog lika u romanesknom stvaralaštvu Albe de Sespedes može se pratiti kroz nekoliko faza, od kojih je svaka simboli no predstavljena kroz tri romana, Nessuno torna indietro, Quaderno proibito i Prima e dopo. Osloba anje žene i njeno kona no sazrijevanje je složen i esto zahtjevan proces u djelima ove književnice. Ovaj proces ima svoje korijene još u fašisti koj Italiji, iz romana Nessuno torna indietro, koja ženi prije svega dodjeljuje ulogu majke i doma ice, potpuno podre- ene suprugu, ocu ili bratu. Sudbinu žene u Italiji tog doba oslikava najbolje Musolinijeva deviza: Il lavoro è nefasto alla maternità; perciò in contrasto con la naturale missione della donna. La donna deve essere la custode del focolare domestico come al tempo degli antichi romani e dare la prima impronta alla prole che noi desideriamo robusta (Vitti-Alexander 1991: 103). Dakle, u romanu Nessuno torna indietro književnica po inje da istražuje i prikazuje žene koje su dugo bile sputane dubokim snom i koje se bude podstaknute potrebom da se izbore za dignitet i ulogu u društvu. U ovom romanu ženske Þ gure su još uvijek zarobljene u društvene okove i, kako primje uje Marija Rozarija Viti Aleksander, sono ancora le tipiche done agite (1991: 104), poput Ksenije koja se služi lje-

Lik intelektualke u romanu Nessuno torna indietro Albe de Sespedes potom a ne inteligencijom i odabira jednostavniji životni put, Ane koja je potpuno okrenuta tradiciji ili Vinke koja incarna quel tipo di sentimento d amore che troppo sovente rende la donna schiava (Ibid.). Pored hrabre ali esto kontradiktorne Emanuele, od svih djevojaka se posebno izdvaja Silvija, iju svijest od po etka ispunjava upravo ova potreba da se izbori za svoje mjesto u društvu. Iako je Silvija najsvjetlija Þ gura romana i prototip žene intelektualke, drage Albi de Sespedes, u njenoj pri i se nalazi veliki broj stereotipa, od kojih dominira ideja da ljepota, ženstvenost i uspjeh u ljubavi ne idu nikada rame uz rame s intelektualnom aþ rmacijom. Stoga je Silvija svjesna da njen odlazak u Pizu i zapo injanje karijere koja obe ava nosi sa sobom veliki broj odricanja i zna i nemogu nost sklapanja braka. U romanu Nessuno torna indietro još uvijek dominira pomalo rigidna egzistencijalna vizija: postoji mogu nost kršenja tradicionalnih društvenih normi i mogu nost odabira alternativnog životnog puta, ali ovakav odabir esto rezultira nekom vrstom kazne, kao u slu aju Auguste, koja je osu ena na propast zbog svojih stavova, ili u slu aju same Silvije, koja e zauvijek ostati lišena braka. Literatura 1. Åkerström, Ulla (2011), Tra confessione e contraddizione. Uno studio sul romanzo di Alba de Céspedes dal 1949 al 1955, Roma: Aracne Editrice. 2. Carroli, Piera (1993), Esperienza e narrazione nella scrittura di Alba de Céspedes, Ravenna: Longo Editore. 3. Crocenzi, Lilia (1966), Narratrici d oggi: De Céspedes Cialente Morante Ginzburg Solians Donghi Muccini, Cremona: Mangiarotti, 5 38. 4. De Céspedes, Alba (1938), Nessuno torna indietro, Milano: Mondadori. 5. De Céspedes, Alba (1955), Prima e dopo, Milano: Mondadori. 6. De Céspedes, Alba (1971), Il rimorso, Milano: Mondadori. 7. De Céspedes, Alba (1976), Dalla parte di lei, Milano: Mondadori. 8. De Céspedes, Alba (1977), Prima e dopo, Milano: Mondadori. 9. De Céspedes, Alba (2006), Quaderno proibito, Milano: Il Saggiatore Net. 10. De Céspedes, Alba (2011), Romanzi, a cura di e con un saggio introduttivo di Marina Zancan, Milano: Mondadori. 11. Fortini, Laura (1996), Nessuno torna indietro di Alba de Céspedes, in: Letteratura italiana. Le Opere, a cura di Alberto Asor Rosa, vol. IV/2, Torino: Einaudi. 12. Gallucci, G. Carole e Nerenberg, Ellen (2000), Writing Beyond Fascism: Cultural Resistance in the Life and Works of Alba De Cespedes, Madison: Fairleigh Dickinson University Press. 13. Parsani, Maria Assunta e de Neria Giovanni (1984), Femminile a confronto: tre realtà della narrativa italiana contemporanea: Alba de Céspedes, Fausta Cialente, Gianna Manzini, Manduria: Lacaita, 15 62. 14. Petrignani, Sandra (1984), Le signore della scrittura, Milano: La Tartaruga, 37 45. 15. Rabitti, Alessandra (2005), Donne che scrivono. Le protagoniste dei romanzi, in: Zancan, Marina (a cura di), Alba de Céspedes. Scrittrici e intellettuali del Novecento, Milano: Il Saggiatore/Fondazione Arnoldo e Alberto Mondadori, 124 141. 16. Rasy, Elisabetta (1984), Le donne e la letteratura, Roma: Editori Riuniti. 17. Vitti-Alexander, Maria Rosaria (1991), Il passaggio del ponte: l evoluzione del personaggio femminile di Alba de Céspedes, in: Campi immaginabili, fascicolo III, 103 112. 18. Woolf, Virginia (2006), Una stanza tutta per sé, testo a fronte, Torino: Einaudi. 19. Zancan, Marina (1998), Il doppio itinerario della scrittura. La donna nella tradizione letteraria italiana, Torino: Einaudi. 185

LA FIGURA DELLA DONNA INTELLETTUALE NEL ROMANZO NESSUNO TORNA INDIETRO DI ALBA DE CÉSPEDES Riassunto Scopo del contributo è tracciare l immagine della donna intellettuale in Nessuno torna indietro di Alba de Céspedes. In questo romanzo la scrittrice mostra per la prima volta il rapporto tra identità femminile e lavoro intellettuale, svelandone inoltre, attraverso i personaggi di Silvia e Augusta, sia il lato positivo che quello negativo. Attraverso il fallimento letterario di Augusta la de Céspedes vuole mostrare che comunque a ermarsi come donna in un mondo dove tradizionalmente la scrittura e il lavoro intellettuale sono stati quasi sempre associati alla Þ gura maschile era molto di cile negli anni Trenta, sebbene non impossibile come mostra il caso di Silvia. In questo libro è evidente tuttavia una visione esistenziale piuttosto rigida: esiste la possibilità di uscire dagli schemi sociali prestabiliti e di scegliere una strada alternativa, ma questa scelta è spesso dura e comporta una serie di conseguenze, come nel caso delle due protagoniste del romanzo. zorana.kovacevic@unibl.rs 186