PROJEKT UKLANJANJA GRAĐEVINE

Транскрипт

1 PROJEKT UKLANJANJA GRAĐEVINE Rabska ulica 47, Osijek RAZINA RAZRADE I VRSTA PROJEKTA: PROJEKT UKLANJANJA GRAĐEVINE GRAĐEVINA: Projekt uklanjanja građevine- Rabska ulica 47, Osijek MJESTO UKLANJANJA: k.č.br. 9932/320 k.o. Osijek NARUČITELJ : Grad Osijek Kuhačeva 9, Osijek OIB: BROJ PROJEKTA: PROJEKTANT: PR-G Hrvoje Sučić, dipl.ing.građ. DIREKTOR: Hrvoje Sučić, dipl.ing.građ., honcho d.o.o., Šamačka 7, Osijek hrvoje.sucic@honcho.hr MJESTO I DATUM: OSIJEK, listopad 2019.

2 SADRŽAJ A. OPĆI DIO 1. Izvadak iz sudskog registra 2. Rješenje o imenovanju projektanta 3. Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva 4. Izjava Projektanta B. TEKSTUALNI DIO 1. Tehnički opis postojećeg stanja 2. Iskaz površina i bruto volumena za utvrđivanje vrijednosti komunalnog i vodnog doprinosa 3. ZK uložak 4. Tehnologija i redoslijed uklanjanja građevine 5. Zbrinjavanje građevinskog otpada 6. Primjena mjera zaštite na radu 7. Analiza konstrukcije 8. Troškovnik C. GRAFIČKI DIO 1. Situacijski prikaz M 1: Tlocrt prizemlja- kuća M 1: Tlocrt prizemlja- dvorišna građevina M 1: Pročelja- kuća 5. Pročelja- dvorišna građevina 6. Krovne plohe- kuća 7. Krovne plohe- dvorišna građevina 8. Dilatacije 9. 3D prikaz

3 A. OPĆI DIO

4 A.1. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA

5

6

7

8 A.2. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA , Osijek D RJ-1 R Na temelju članka 51. I 52. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19) donosi se: RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA Projekt: Projekt uklanjanja građevine- Rabska ulica 47, Osijek Na poslovima projektiranja imenuje se: Hrvoje Sučić, dipl.ing.građ. Imenovani je ovlašeni inženjer građevinarstva upisan u Hrvatsku komoru inženjera građevinarstva pod rednim brojem G5604 rješenja: KLASA: UP/I /16-01/174 UR.BROJ: Zagreb, 25. listopada godine OZNAKA PROJEKTA: PR-G NARUČITELJ: Grad Osijek, Kuhačeva 9, Osijek, OIB: Prema člancima 51. i 52. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19) Projektant je odgovoran da projekt ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete. Glavni projektant je odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost. Direktor honcho d.o.o.: Hrvoje Sučić, dipl.ing.građ.

9 A.3. RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA

10

11

12 A.4. IZJAVA PROJEKTANTA IZJAVA PROJEKTANTA Projekt: Projekt uklanjanja građevine- Rabska ulica 47, Osijek PROJEKTANT: Hrvoje Sučić, dipl.ing.građ. Imenovani je ovlašeni inženjer građevinarstva upisan u Hrvatsku komoru inženjera građevinarstva pod rednim brojem G5604 rješenja: KLASA: UP/I /16-01/174 UR.BROJ: Zagreb, 25. listopada godine OZNAKA PROJEKTA: PR-G NARUČITELJ: Grad Osijek, Kuhačeva 9, Osijek, OIB: Ovim projektom razrađeno je uklanjanje građevine bez upotrebe eksploziva primjenom tehničkih rješenja i tehnologije koja mora biti takva da tijekom uklanjanja i nakon njega ne postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš i okolne građevine, kao i na stabilnost tla okolnog zemljišta. Sukladno članku 76. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17) ovaj projekt uklanjanja sadrži: 1. Nacrte, proračune i druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi i okoliš. 2. Tehnički opis uklanjanja građevine i način gospodarenja građevnim materijalom i otpadom nastalim uklanjanjem građevine i uređenja građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru nakon uklanjanja građevine 3. Proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i okolnih i drugih građevina ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i ispunjavanje temeljnih zahtjeva tih građevina. Ovaj projekt uklanjanja ne podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost jer uklanjanje ove građevine ne utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina. Pri izradi Projekta uklanjanja građevine korišteni su slijedeći Zakoni, uredbe, odluke i pravilnici: 1. Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17i 39/19), 2. Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 I 98/19), 3. Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15 i 118/18) 4. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 I 118/18), 5. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19 i 98/19) 6. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17), 7. Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)

13 8. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/2018 i 56/19) 9. Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08) 10. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18) 11. Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu (NN 112/14, 43/15, 72/15 i 140/15) 12. Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08) 13. Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (SFRJ 42/68 i 45/68) 14. Pravilnik o izradi procjene rizika (NN 112/14) 15. Pravilnik o obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) 16. Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13) 17. Pravilnik o programu i načinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radu (NN 114/02 i 29/05) 18. Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (NN 112/14) 19. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16 I 114/18) 20. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) 21. Pravilnik o planu zaštite od požara (NN 51/12) 22. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 142/03) 23. Zakon o normizaciji (NN 80/13) 24. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10) I dr. Eventualne izmjene gore navedenih Zakona i Pravilnika od današnjeg dana do trenutka predaje ovog projekta su primjenjive. U Osijeku, Projektant: Hrvoje Sučić, dipl.ing.građ.

14 B. TEKSTUALNI DIO

15 B.1. TEHNIČKI OPIS POSTOJEĆEG STANJA ZONA OBUHVATA Građevine koje se predmet ovog projekta uklanjanja je kuća i dvorišna građevina smještena na k.č.br. 9932/320 k.o. Osijek, u Rabskoj ulici na kućnom broju 47. Kuća Kuća je prizemnica montirana na AB temeljima i podnoj AB ploči. Potkonstrukcija kuće je izvedena od drvene građe, a zidovi od drvenih šerploča sandwich panela ispunjenih staklenom vunom. Krovna konstrukcija je dvostrešna, a krovni pokrov izveden od valovitih azbestno-cementnih ploča. Podgled krova, tj. strop izveden je od šperploče i izoliran staklenom vunom. Ispred ulaza u kuću je nadstrešnica pokrivena valovitim azbest-cementnim pločama. Kuća sadrži 4 prostorije i to redom: kuhinja i dnevni boravak (16,72 m2), soba (10,83 m2), kupatilo (4,19 m2) i hodnik (2,65 m2). Na kući su uklonjena vrata i prozorske pozicije. Slika br. 1- zona obuhvata

16 Dvorišna građevina Dvorišna građevina je smještena u dnu parcele i sastoji se od zatvorenog spremišta (5,34 m2) i natkrivenog spremišta (18,06 m2). Statički nosivi sustav je drvena građa sastavljena od stupova, podrožnica, rogova i letvi. Krovište je jednostrešno, a pokrov od valovitih azbestno-cementnih ploča. Ispuna između drvenih stupova je blok opeka na dijelu zatvorenog spremišta, a zatvoreno spremište je obloženo drvenim šperpločama. Konstrukcija je izvedena na armirano-betonskoj podnoj ploči. Slika br. 2- zona obuhvata

17 FOTOGRAFIJE ZATEČENOG STANJA

18 GRAĐEVINA: INVESTITOR: BR.PROJEKTA: PROJEKT UKLANJANJA GRAĐEVINE- Rabska ulica 47, Osijek Grad Osijek, Kuhačeva 9, Osijek PR-G, listopad 2019.

20

22 PRISTUPNI PRAVCI Predmetnim građevinama može se pristupiti s Rabske ulice iz jednog smjera budući da je promet u ulici jednosmjeran. Građevina se nalazi na zasebnoj čestici te se kompletno dvorište može koristiti za potrebe uklanjanja, demontaže, sortiranja i privremenog deponiranja materijala. Slika br. 3- pristupni pravci

23 B.2. ISKAZ POVRŠINA I BRUTO VOLUMENA ZA UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI KOMUNALNOG I VODNOG DOPRINOSA Izračun građevinske (bruto) površine planimetriranjem na računalu, zatečeno stanje: Kuća 7,30 x 5,40 x 3,46= 136,39 m3 3,98 x 1,04 x 7,30= 30,21 m UKUPNO KUĆA: 166,60 m3 Dvorišna građevina 4,00 x 5,00 x 1,68= 33,60 m3 (4,00 x 0,49)/ x 5,00= 4,90 m3 2,42 x 2,38 x 1,89= 10,88 m3 (2,00 x 0,28)/2 x 2,42= 0,67 m3 UKUPNO DVORIŠNA GRAĐEVINA: 50,05 m3 UKUPNO KUĆA: 166,60 m3 UKUPNO DVORIŠNE GRAĐEVINE: 50,05 m3 UKUPNO: 216,65 m3 Projektant: Hrvoje Sučić, dipl.ing.građ.

24 B.3. ZK ULOŽAK

25 B.4. TEHNOLOGIJA I REDOSLIJED UKLANJANJA GRAĐEVINE OPĆI UVJETI UKLANJANJA GRAĐEVINA Uklanjanje predmetne građevine obuhvaća tri osnovne faze: - FAZA I: Demontažu i uklanjanje opreme unutar građevine kao i elemenata krovnih konstrukcija (stolarija, PVC folija, armirano-betonsku i drvenu konstrukciju krova i sl.) - FAZA II: Uklanjanje kompletne nosive konstrukcije predmetne građevine do nivoa okolnog terena tj. donje kote temelja. - FAZA III: Zbrinjavanje materijala nastalog rušenjem Oslobođeni dijelovi građevinske čestice na kojima se trenutno nalaze predmetni objetki za uklanjanje biti će korišteni za izgradnju možebitnih novih objekata. Odvijanje prometa, cestovnog i pješačkog, za potrebe trenutnog gradilišta uklanjanja objekta odvijati će se prema elaboratu privremene regulacije prometa. PRETHODNE AKTIVNOSTI Sve radove treb izvoditi sukladno ovom projektu uklanjanja građevine, pravilima struke i svim važećim zakonima i propisima. Ograde i osiguranja gradilišta potrebno je po završetku izvođenja radova ukloniti. Zona obuhvata prethodno je prikazana na ortofoto planu. Primjenjena udaljenost ograde mora biti takva da uz odabranu tehnologiju rušenja u potpunosti zadovolji sve sigurnosne mjere sadržane pod odjeljkom B.4. ovog projekta. Moraju biti zadovoljene sve sigurnosne mjere za nesmetano funkcioniranje gradilišta i izvođenje radova u svim fazama. Potrebno je fizički odvojiti napajanja i dovode svih instalacija. Vodove blindirati tako da zona izvođenja radova bude u potpunosti oslobođen svih priključnih instalacija (struje, vode, plina telefona) NAPOMENA: Sva blindiranja priključnih vodova te eventualna potrebna izmještanja postojećih spojnih vodova moraju izvesti za to ovlaštene osobe te isključivo uz njihovu pisanu suglasnost. Svi vodovi instalacija koji ostaju u funkciji u zoni izvođenja radova potrebno je zaštiti od mogućeg utjecaja mehanizacije i strojeva kako nebi došlo do štećenja istih. Osiguranje je potrebno izvršiti i u slučaju mogućeg pada materijala s visine. Sve građevine potrebno je očistiti od uništenih i zaostalih predmeta te nagomilanog smeća. Sve građevinske elemente, bravariju i stolariju (drvenu, crnu i metalnu) potrebno je demontirati i posebno deponmirati prije rušenja. Izvan zone izvođenja radova uklanjanja potrebno je izmjestiti instalacije koje ostaju u funkciji zbog napajanja okolnih građevina koje nisu predmet uklanjanja.

26 OPIS TEHNOLOGIJE UKLANJANJA Pristupiti uklanjanju građevine može se tek po potpunom ispražnjivanju od ljudi, opreme, namještaja i odpajanjem svih priključnih vodova. Lokacija rušenja smatra se ugroženim područjem i mora biti zaštićena i osigurana od pristupa nezaposlenih osoba. Gradilišna ograda mora sadržavati skupnu tablu obavijesti. Rušenje građevina koje su u neposrednoj blizini susjednih objekata koje se ne uklanjaju mora biti izvedeno kombinacijom strojnog i ručnog uklanjanja. Za uklanjanje građevina korisiti će se bezeksplozivna metoda, primjenom građevinskih stojeva: bagera gusjeničara (s kratkom rukom dohvata do 10m), mini bagera, kombinirke te hidrauličnih alata za drobljenje betona kao što su hidraulične čeljusti kao i ručno uklanjanje dijela građevine koje zbog stanja ili mogućeg ugrožavanja susjednih građevina zahtjevaju postpke ručnog uklanjanja. Uklanjanje objekta u najvećoj mjeri slijedi tok suprotan od redoslijeda izgradnje. Primjena navedene mehanizacije, alata odnosno ručnog uklanjanja dijelova građevine omogućava zahvate rušenja građevine postupkom od gore prema dolje, od krovnih ploha prema nižim etažama odnosno prizemlju i od polja do polja poštujući fazni pomak po vertikali i horizontali.

27 Projektom je predviđeno prvotno uklanjanje dvorišnih građevina i to redom dilatacija A (otvoreno spremište), dilatacija B (zatvoreno spremište) kako bi se oslobodio prostor u dvorištu za privremeno deponiranje i sortiranje demontiranog i uklonjenog materijala. Nakon uklonjenog dvorišnog prostora, pristupiti uklanjanju/demontaži dvorišnog dijela kuće (dilatacija C) i u konačnici preostali dio kuće (dilatacija D). Prvo treba pristupiti sigurnom uklanjanju krovnog pokrova od valovitih azbestno-cementnih ploča. Pokrov je potrebno ukloniti upotrebom skele, autodizalice ili električnog dizala. Pokrov je potrebno u postpunosti depontirati i odvesti na deponiju. Nakon uklanjanja pokrova može se pristupiti demontaži letvi upotrebom pajsera, sječa motornom pilom ili drugim električnim alatima na manje komade, vertikalni prijenos i sortiranje za zbrinjavanje drvnog materijala. Nakon demontiranih letvi pristupa se demontaži rogova, pajanti, stupova i veznih gredi. Potrebno je poštivati statički sustav i drvenu konstrukciju uklanjati redoslijedom pajanterogovi-stupovi-razupore-vezne grede. Ukoliko su drvene grede većeg raspona potrebno je vršiti podupiranja, ili dodatna osiguranja vezanjem gurtni i pridržavanjem ruke bagera. Sa svih međukatnih, stropnih i krovnih ploča uklanjaju se svi tereti koji predstavljaju dodatno opterećenje (korisno ili stalno) kao što su zidovi i slične konstrukcije. Stropna ploča oslobođena svih tereta može se početi drobiti, odnosno rušiti u smjeru suprotnom od smjera nošenja (smjera postavljene nosive armature. Svi nosivi elementi razgrađuju se od gore prema dolje, polje po polje, tako da se prvo razgrađuju ploče, a zatim grede i u konačnici stupovi. Svako uklanjanje nosivog elementa koje bi moglo ugroziti stabilnost drugog elementa zahtjeva istodobno rušenje oba. Oslabljeni dijelovi zidova ili međukatnih konstrukcija moraju se odmah srušiti u kontinuitetu do stabilne cjeline. U suprotnome, može doći do samourušavanja. Uklanjanje se odvija tako, da se hidrauličkim čeljustima unosi naprezanje u materijal uslijed čega isti puca. Moguće je i usitnjavanje materijala nastalog rušenjem do veličine komada prikladnih za utovar žlicom građevinskog stroja. Usitnjavanju i nastajanju manjih komada pridonosi i to što čeljusti imaju posebne noževe kojima se nakon drobljenja betona reže armatura. Kod manje zahtjevnih građevina kao što je predmetna, uklanjanje betonskih serklaža može se izvesti štemanjem/razarenjem ručnim udarnim čekičima, a rezanje armature kutnim brusilicama. Uz primjenu dodatnih alata (tzv. Crasher-a) razgrađeni se materijal može usitniti na veličine komada prikladne za nasipni materijal, odnosno za transport do odabrane lokacije. Nikada se ne smije rušiti element (greda, ploča i sl.) s postavljenim strojem ispod samog elementa koji je predmet rušenja, već se rušenje vrši s postavljenim strojem sa strane i sa sigurne udaljenosti, udaljenosti dohvata ruke stroja. Slijedom mogućnosti da će se radovi izdoviti istovremeno u više radnih operacija (rušenje gusjeničarom, planiranje kombinirkom i utovar razrađenog materijala) radove treba izvoditi na sigurnoj udaljenosti koja je minimalna onoliko koliko je radni radijus ruke stroja uvećan za 5,00 m.

28 Redoslijed uklanjanja građevina Izvođač će uskladiti s Investitorom, a ako Investitor nema zahtjeva onda ovisno o internoj organizaciji. Mogu se poštivati i okvirna načela redoslijeda rušenja prema ovom projektu. Prilikom uklanjanja temeljnih konstrukcija onih objekata u čijoj neposrednoj blizini prolazi vod komunalne infrastrukture radove je potrebno izvoditi uz maksimalni oprez i uz potrebne zaštite kako ne ni došlo do oštećenja istih. OSIGURANJE SUSJEDNIH GRAĐEVINA Postupcima pažljivog i stučnog rušenja nije prihvaćena mogućnost nastanka oštećenja na susjednim građevinama koji nisu predviđene ovim projektom uklanjanja. S obzirom da susjedne dvorišne građevine graniče sa dijelom predmetne građevinske čestice, kao i sa susjednim objektima, prije početka rušenja Izvođač treba ustanoviti je li zid građevine koja se ruši ujedno i zajednički zid susjednog objekta bez obzira na imovinsko-pravni odnos zida koji je u obuhvatu rušenja. Prilikom uklanjanja temelja, ukoliko susjedne građevine ne posjeduju podrume, a postoji bojazan od slijeganja odnosno urušavanja susjednih objekata Izvođač mora neodgodivo upoznati Investitora, odnosno nadzornog inženjera kako bi se pronašlo rješenje osiguranja susjednih objekata. Svo dalje rušenje, odnosno otkopavanje nije dopušteno bez kvalitetnog rješenja- u večini slučajeva upotreba kampadnog podbetoniravanja. U cilju osiguranja sigurnog uklanjanja građevine te izvedbe radova rušenja Izvođač će izvesti privremenu zaštitnu skelu koja će osigurati pješake i ostale sudionike u prometu od sventualnog mogućeg padanja objekata s visine. Izvođač je dužan izraditi projekt i proračun svih skela koje će se, s obzirom na okolnosti, biti postavljene za izvođenje radova uklanjanja građevine. Vlasnik građevine koja se uklanja uredit će odnose s vlasnicima zemljišta i građevina na kojima će se izvršiti postavljanje privremene skele. Izvođač uklanjanja građevine mora organizirati radove tako da zadovolji odredbe nadležnih organizacija u pogledu buke, prašine, nečistoće, otpreme materijala kao i održavanje čistoće gradskih i prigradskih prometnica. Svi mogući prelazi teške mehanizacije preko slabonosivih površina moraju biti osigurani čeličnim pločevinama ili sličnim amortizacijskim materijalima.

29 Troškovnikom je predviđeno načelno rješenje izvedbe silikatne žbuke susjednih građevina nakon uklanjanja građevina: III FASADERSKI RADOVI Izvedba završnog sloja fasade sa silikatno zaštitno dekorativnom žbukom zaribane teksture, proizvod kao Samoborka Samobor ili odgovarajuće, u boji kao ostatak fasade na kojemu se silikanta žbuka izvodi. Podlogu impregnirati temeljnim premazom za impregnaciju tip kao SILIKATGRUND obojeni ili odgovarajućim 1-3 dna prije nanošenja, te izvoditi prem uputama proizvođača. Obračun po m2 izvedene žbuke. m2 32,00 0,00 Dobava i postavljanje XPS ploča na sokl susjednog objekta prosječne visine cca h=70cm, d=12 cm. Ploče se lijepe polimer-cementnim mortom na prethodno očišćenu podlogu i dodatno učvršćuju tiplovima. Gletanje u dva sloja i armiranje staklenim mrežicama utiskivajući u svježi sloj glet mase. U cijenu uključeni svi potrebni početni, kutni i okapni profili. Gletanje ploča u dva sloja. Obračun po m2 izvedenog sokla. m2 5,36 0,00 FASADERSKI RADOVI UKUPNO: 0,00

30 B.5. ZBRINJAVANJE MATERIJALA NASTALOG UKLANJANJEM Prije davanja ponude Izvođač je dužan pregledati građevinu koja se uklanja te utvrditi stvarno stanje građevine, količinu i strukturu materijala koji se uklanja i sukladno pregledu dati svoju ponudu. Ukoliko se prilikom uklanjanja građevine pronađu materijali i posude nepoznatog sadržaja nužno je o tome obavijestiti Investitora i nadležne inspekcije kako bi se utvrdilo o kakvim se materijalima radi, te predvidjeti adekvatni način zbrinjavanja. U slučaju da se radi o materijalima koji sadrže štetne tvari zbrinjavanje moraju izvesti za to ovlaštene tvrtke. Materijal građevnog otpada treba usitniti do veličina pogodnih za utovar i transport do mjesta na kojem će se otpad odložiti. Otpadni materijal je građevni otpad bez opasnih supstanci, tzv. inertni građevni otpad. Ukupno zbrinjavanje građevnog otpada obuhvaća četiri temeljne organizacijske odnosno tehnološke cjeline kojih se Izvođač prilikom uklanjanja građevina nužno mora pridržavati: - Prikupljanje, prethodno grubo razvrstavanje i usitnjavanje te privremeno odlaganje građevnog otpada odnosno njegovo zbrinjavanje u užem smislu, - Samu obradu građevnog otpada, - Izrada prerađevina više uporabne vrijednosti iz sekundarnih sirovina dobivenih usitnjavanjem (recikliranjem) građevnog otpada, - Trajno odlaganje neiskoristivog dijela građevnog otpada nakon njegova početnog zbrinjavanja i obrade. Prethodno navedena kategorija neiskoristivi dio građevnog otpada odnosi se na materijale koji nisu opasni za okoliš prilikom trajnog odlaganja, ali koji ujedno nisu sirovina pogodna za proizvodnju prerađevina veće uporabne vrijednosti. Trajno odlaganje nekorisnog dijela, za okoliš neopasnog građevnog otpada nužno je zbrinuti na najbliže dostupno odlagalište neopasnog otpada. Učinkovitost organizacije prikupljanja građevnog otpada na samome gradilištu naročito utječe na uspješnost provedbe ostale dvije cjeline njegove obrade. Prilikom prikupljanja i odlaganja građevnog otpada neophodno je provesti njegovo prethodno grubo razvrstavanje i usitnjavanje. U slučaju uklanjanja bilo kojih građevinskih objekata navedeno je potrebno provesti na mjestu nastanka otpada, izdvajanjem iz ruševina ponovno uporabljivog, razmjerno očuvanog, materijala kao što su beton, opeka, crijep, neke vrste pokrova, izolacije, očuvana drvna građa, oprema, dijelovi metalne konstrukcije i sl. Drugi dio prethodnog razvrstavanja potrebno je izvršiti na mjestu obrade građevnog otpada izdvajanjem materijala i tvari, koji je moguće izdvojiti, obzirom na njegovu krupnoću i povezanost sa drugim materijalima. Ovo se prvenstveno odnosi na drvnu građu i slične komadne materijale kao što su veći metalni predmeti, karton, plastika, veći izolacijski materijal, itd.

31 Sama organizacija tehnoloških tokova i postupaka dobivanja usitnjenog materijala izvodit će se u dva koraka: - Početno usitnjavanje elemenata konstrukcije prilikom uklanjanja uz prethodno izdvajanje željeza i ostalih metala - Primjenom hidrauličnih alata koji beton drobe, armaturu presijecaju te nastaju komadi manji od 40 cm. Sve izdvojene sirovine kao i neiskoristivi otpad Izvođač je u obvezi zbrinuti u skladu s važećom zakonskom regulativom. U skladu s važećom zakonskom regulativom posebno glede zaštite okoliša nužno je da svi izvođači radova, neovisno u kojem dijelu procesa uklanjanja sudjeluju, ostvare osnovne ciljeve postupanja s otpadom: - Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji nastanak se ne može spriječiti, - Iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njegova obrada prije zbrinjavanja/odlaganja, - Odlaganje samo onog dijela otpada koji se ne može iskoristiti na za to zakonom predviđena mjesta, - Izbjegavati onečišćenje okoliša: vode, tla i zraka iznad propisanih graničnih vrijednosti - Izvoditi radove tako da se izbjegne opasnost za ljudsko zdravlje - Izvoditi radove na siguran način bez ugrožavanja ljudi, opreme, objekata i imovine. Zbrinjavanje otpada koji sadrži azbest Izvođač radova uklanjanja građevine čijom aktivnošću je nastao azbestni otpad dužan je pripremiti izdvojeni azbestni otpad za prijevoz, s lokacije na kojoj je taj otpad nastao, na način da se spriječi ispuštanje azbestnih vlakana i razlijevanje tekućeg azbestnog otpada korištenjem zatvorenog spremnika, čvrstih vreća za građevni otpad (zatvorena vreća za šutu ili tzv.»big bag«ili druga odgovarajuća vreća), omatanjem odgovarajućom folijom ili na drugi odgovarajući način. Zbrinjavanje azbestnog otpada obavlja se odlaganjem u kazetu za zbrinjavanje azbestnog otpada u sklopu odlagališta otpada. Prilikom uklanjanja građevine i postupanja s otpadom koji sadrži azbest Izvođač je dužan poduzeti mjere sprečavanja ispuštanja azbestnog otpada, azbestnih vlakana i azbestne prašine u okoliš (prskanjem vodom i sl.).

32 B.6. PRIMJENA MJERA ZAŠTITE NA RADU OSNOVNE MJERE ZAŠTITE NA RADU Izvođač radova je dužan strogo se pridržavati svih zaštitnih mjera na radu u skladu sa: Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18), Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10), Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08). Prije početka radova na uklanjanju građevine naručitelj radova je u obvezi osigurati da u zoni izvođenja radova: Nema instalacija u funkciji, niti nadzemnih niti podzemnih instalacija poput (struje, plina, telefona, vode, kanalizacije, itd ). Osloboditi objekt od sveg inventara, prozora i vrata kao i svih obloga. Izvođač prije početka radova mora provjeriti s Naručiteljem da li su sve instalacije isključene odnosno izmještene. Ako se naiđe na nepoznate električne kablove mora se odmah pozvati predstavnike HEPa da ustanovi da li su pod naponom ili ne. To se naročito odnosi na visoko naponske kablove. Prije početka radova mora biti također određena odgovorna osoba za provođenje mjera zaštite na radu na gradilištu. Osoba s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u svezi provođenja mjera zaštite na radu na gradilištu ovlaštena je i odgovorna: da Izvođač ne započne sa izvođenjem aktivnosti prije nego što su autorizirani od strane koordinatora projekta ili druge odgovorne osobe Naručitelja, da se na gradilištu radi u skladu s propisima i pravilima zaštite na radu odnosno u skladu sa drugim propisima iz zaštite na radu i u skladu sa propisanim Planom uređenja privremenog gradilišta, za sve nastale promjene u tehnologiji rada, a glede uvjeta na gradilištu odrede (napišu) uvjeti za rad na siguran način, svi radnici upoznaju sa uputama za rad na siguran način danim Planom uređenja privremenog gradilišta te da se radnici osposobe za rad na siguran način na gradilištu, svi podizvođači i izvođači radova upoznaju s Planom izvođenja radova, prekine rad radnika koji ne postupaju po pravilima zaštite na radu i uputama za rad na siguran način, spriječi rad podizvođača ako ne obavlja posao u skladu s Planom izvođenja radova i propisanih prava zaštite na radu, da svi radovi na uklanjanju zadanog objekta ne ugrožavaju sigurnost rada djelatnika naručitelja niti ostalih djelatnika naručiteljevih izvođača i podizvođača, da se provodi sustav razvijenih procedura za rad na siguran način, da se provodi sustav Dozvole za rad, ne dozvoli za vrijeme rada i u prostoru gradilišta uživanje alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, radnici koji su pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti udalje sa gradilišta.

33 SASTANCI SIGURNOSTI NA RADU Vrste sastanaka sigurnosti na radu U cjelokupnom sustavu provođenja sigurnosti na radu izvođača radova razlikujemo: a) Inicijalni sastanak sigurnosti na radu b) Sastanak sigurnosti na radu 1. Dnevni sastanak sigurnosti na radu 2. Sastanak sigurnosti na radu prije izvođenja iznimno opasnih radova c) Mjesečni sastanak sigurnosti na radu

34 Inicijalni sastanak sigurnosti na radu Pojam Inicijalni sastanak sigurnosti na radu predstavlja prvi i osnovni sastanak između predstavnika Naručitelja radova, Izvođača radova, Nadzornog inženjera, te podizvođača. Voditelj sastanka Voditelj sastanka je stručnjak zaštite na radu Izvođača radova. Nazočne osobe Predstavnici Naručitelja radova su: koordinator radova i/ili stručnjak zaštite na radu. Predstavnici Izvođača radova su: glavni inženjer, voditelj radova i stručnjak zaštite na radu. Ostali: Nadzorni inženjer i voditelji radova svih podizvođača. Tema sastanka U slučaju da naručitelj radova koristi svoj postojeći sustav sigurnosti na radu, tada je potrebno na inicijalnom sastanku uskladiti sustave Naručitelja i Izvođača, te uspostaviti uniju ili presjek ta dva sustava. Prvi inicijalni sastanak sigurnosti na radu Prije početka uklanjanja predviđenog objekta radova obavit će se prvi inicijalni sastanak sigurnosti na radu na kojem će biti nazočni: ovlašteni predstavnik naručitelja radova, nadzorni inženjer, koordinator zaštite na radu u fazi izvođenja radova, inženjer gradilišta (predstavnik izvođača radova), djelatnici izvođača radova. Na tom sastanku će svi djelatnici biti upoznati sa: mjerama sigurnosti na radu unutar gradilišta, rasporedom cjelokupne protupožarne opreme unutar gradilišta, rasporedom kutija prve pomoći, odgovornim osobama od strane Naručitelja i Izvođača, odgovornim osobama za pružanje prve pomoći od strane Izvođača, odgovornim osobama za protupožarnu zaštitu, raspored mjesta udesa i mjesta okupljanja u slučaju incidentne situacije i/ili oglašavanja, raspored mjesta okupljanja evakuiranih osoba i mjesta okupljanja ozlijeđenih osoba, put evakuacije, prometom unutar gradilišta, te sa svim ostalim informacijama i planovima glede što boljeg provođenja zaštite na radu tijekom uklanjanja navedenog objekta. Sastanci sigurnosti na radu Pojam Sastanak sigurnosti na radu predstavlja važni dokument provođenja sustava sigurnosti na radu, te rekurzivni sastanak između voditelja radova i svih djelatnika na gradilištu. Vrste sastanaka sigurnosti na radu

35 Ovisno o razlozima sazivanja sastanaka razlikujemo sljedeće vrste: 1. Dnevni sastanak sigurnosti na radu 2. Sastanak sigurnosti na radu prije izvođenja iznimno opasnih radova Dnevni sastanak sigurnosti na radu Pojam Dnevni sastanak sigurnosti na radu (eng. ToolBox Talk) je radni sastanak između voditelja radova i svih djelatnika prisutnih na gradilištu tog dana. Sastanak saziva voditelj radova ujutro svakog dana u terminu prije početka izvođenja radova. Voditelj sastanka Voditelj sastanka je voditelj radova izvođača radova Nazočne osobe 1. Voditelj radova izvođača radova 2. Svi djelatnici izvođača radova 3. Svi djelatnici podizvođača 4. Dobro došli na sastanak su i: koordinator II, stručnjak zaštite na radu naručitelja radova, nadzorni inženjer i svi gosti koji se zateknu na gradilištu. Tema sastanka Na dnevnom sastanku sigurnosti na radu glavnu riječ vodi voditelj radova izvođača radova. Tri su najvažnije teme ovoga tipa sastanka: 1. provjera osobne zaštitne opreme kod svakog djelatnika na gradilištu 2. upoznavanje djelatnika sa predstojećim radovima toga dana 3. definiranje svih opasnosti koje se mogu javiti tijekom izvođenja tih operacija Voditelj radova će upozoriti djelatnike za koje opasnosti: 1. se mora tražiti dozvola za rad tijekom tog dana 2. se mora napraviti još jedan sastanak sigurnosti na radu prije izvođenja iznimno opasne operacije Sastanak sigurnosti na radu prije izvođenja iznimno opasnih radova Pojam Sastanak sigurnosti na radu prije izvođenja iznimno opasnih radova (eng. Pre-Job Safety Meeting) je radni sastanak kojeg saziva i vodi glavni inženjer izvođača radova zajedno sa stručnjakom zaštite na radu izvođača radova prije početka iznimno opasnih i nestandardnih operacija, te prije onih radova koji zahtijevaju dobru koordinaciju više podizvođača. Uz ovu vrstu sastanaka uvijek se otvara Dozvola za rad. Voditelj sastanka Voditelj sastanka je voditelj radova ili stručnjak zaštite na radu izvođača radova Nazočne osobe 1. Inženjer gradilišta i/ili zamjenik inženjera gradilišta izvođača radova 2. Stručnjak zaštite na radu (po potrebi) 3. Svi djelatnici izvođača radova 4. Svi djelatnici podizvođača 5. Dobro došli na sastanak su i: koordinator II, stručnjak zaštite na radu naručitelja radova, nadzorni inženjer.

36 Tema sastanka Tema sastanka je specifičnost izvođenja nestandardnih operacija i iznimno opasnih operacija na gradilištu. Najvažnije je definirati i prepoznati sve potencijalne opasnosti koje se mogu javiti tijekom izvođenja tih radova, te konačno i upozoriti sve djelatnike na mjere zaštite na radu. I za Dnevni sastanak sigurnosti na radu, i za Sastanak sigurnosti na radu prije izvođenja iznimno opasnih radova koristi se isti obrazac za vođenje oba sastanka. To je obrazac Sastanak sigurnosti na radu. 5.3 DOZVOLA ZA RAD Aktivnosti koje zahtijevaju Dozvolu za rad Dozvola za rad se traži u slijedećim slučajevima: za tzv. "vruće radove varenje, rezanje s plamenom, rad s otvorenim plamenom, za sve radove na visini, za postavljanje skela, za sve radove u zatvorenim prostorima (podrumi, šahtovi, različiti spremnici i posude pod tlakom, ) gdje postoji mogućnost smanjenje koncentracije zraka tj. povećane koncentracije plinova, kod opasnosti od požara, za sva tlačna testiranja, za sve poslove s električnom strujom, za radove gdje je nužna mehanička izolacija, za radove gdje je nužna električna izolacija, rad sa azbestom, rad sa kemikalijama, rad sa laserom, rad s radioaktivnim materijalima, rad u toksičnoj okolini, rad s eksplozivom, za svaki rad kod kojeg je potrebna koordinacija između djelatnika društva i trećih lica, svi drugi radovi gdje odgovorna osoba smatra da je to potrebno. Aktivnosti koje ne zahtijevaju Dozvolu za rad Dozvola za rad se ne traži u slijedećim slučajevima: rutinski poslovi na rušenju, izmjena alata na stroju, aktivnosti vezane uz preventivno održavanje stroja (podmazivanje, nadosipavanje ulja, zamjena filtera, zamjena hidrauličnih crijeva, ), inspekcije gradilišta, svi rutinski radovi u radionicama.

37 Popis osoba koje moraju zatražiti Dozvolu za rad Svi djelatnici izvođača radova i djelatnici podizvođača koji žele započeti bilo koju aktivnost navedenu u točki 5.3. Sustav Dozvola za rad naručitelja radova U slučaju da naručitelj radova koristi u svom sustavu sigurnosti na radu svoj obrazac Dozvole za rad tada se mora održati Sastanak sigurnosti na radu na kojem će biti stručnjaci na radu oba društva i gdje će odlučiti koja je dozvola za rad više razine važnosti. Ukoliko je dozvola za rad naručitelja više razine važnosti, tada će se koristiti njihov sustav dozvole za rad. Svi naši radnici koji su dodijeljeni tom projektu moraju biti informirani o prelasku na njihov sustav dozvole za rad na prvom inicijalnom sastanku sigurnosti na radu. 5.4 PROMET U KRUGU GRADILIŠTA Odgovorna osoba za organizaciju prometa na gradilištu je inženjer i/ili zamjenik inženjera gradilišta izvođača radova ili po njima ovlaštena osoba, odnosno osoba odgovorna za provođenje mjera zaštite na radu. Promet u krugu gradilišta biti će svakodnevno usuglašen na jutarnjim sastancima sigurnosti na radu, te dodatno objašnjen i pojašnjen svim djelatnicima podizvođača. 5.5 RADNA MJESTA S POSEBNIM UVJETIMA Radna mjesta s posebnim uvjetima rada određena su Pravilnikom o zaštiti na radu, a to su kako slijedi: rad na samohodnim građevinskim strojevima, rad vozača na vozilima (kiper, šleper, labudica itd.), rad električara na održavanju, rad mehaničara, bravara i varioca, rad svih radnika na visini većoj od 2,00 m. Sva uvjerenja za djelatnike Izvođača biti će dostupna na gradilištu na uvid koordinatoru i/ili stručnjaku zaštite na radu Naručitelja.

38 5.6 OPASNI MATERIJAL KOJI ĆE SE KORISTITI NA GRADILIŠTU Pod opasnim materijalima smatraju se oni materijali koji mogu prouzročiti požar, eksploziju, trovanje i druge slične štetne posljedice na ljude, opremu i materijal u vlasništvu Izvođača, te objekte u vlasništvu Naručitelja radova. Na gradilištu će se koristiti slijedeći opasni materijali: nafta D-1 i D-2 za pogon strojeva i vozila, ulje za podmazivanje. Sve opasne materijale koji će se koristiti na gradilištu dovoziti će se u manjim količinama. Za skladištenje, prijevoz i rukovanje opasnim materijalima odgovoran je inženjer gradilišta i/ili zamjenik inženjera gradilišta. Posebnu pažnju treba obratiti na situaciju prilikom pretakanja goriva: iz bačve goriva (koja se nalazi u kombi vozilu ili kamionu ili na gradilištu) u samohodni građevinski stroj i/ili, iz spremnika goriva u samohodni građevinski stroj. Strogo se zabranjuje pušenje ili unošenje otvorenog plamena u: zonu oko stroja ili bačve s gorivom tijekom izvođenja gore navedenog procesa! 5.7 RAD NA SAMOHODNIM GRAĐEVINSKIM STROJEVIMA Svi samohodni građevinski strojevi imaju približno iste karakteristične izvore opasnosti o kojima rukovodioci radova i rukovaoci strojevima moraju voditi posebnu brigu. Obavezno se u tom smislu pridržavati slijedećeg: na rukovanje samohodnim građevinskim strojevima mogu se rasporediti radnici koji posjeduju stručnu, zdravstvenu i starosnu sposobnost te koji su prošli izobrazbu iz zaštite na radu i pružanja prve pomoći, utovar i istovar građevinskih strojeva prilikom transporta mora se obavljati po stručnim nadzorom rukovodioca radova i sa kvalificiranom radnom snagom, građevinski samohodni stroj može se pustiti u pogon, ako je pregledom od strane stručne komisije nadležne za zaštitu na radu te da je ustanovljeno da je ispravan, građevinski stroj prilikom transporta mora se redovito servisirati prema uputama proizvođača, a posebno se mora voditi briga o kočionim, hidrauličnim, svjetlosnim signalnim uređajima odnosno opremi, popravak strojeva mogu vršiti samo specijalizirane radionice sa stručnom radnom snagom (prilikom popravka moraju se poduzeti sve mjere kako ne bi došlo do pokretanja, pripadanja, prevrtanja i padanja strojeva ili pojedinih sklopova strojeva),

39 prilikom rada i rukovanja sa građevinskim strojevima odnosno njihova kretanja radnim prostorima obavezna je upotreba svjetlosnih i zvučnih signala, rukovanje strojevima mora se obavljati na temelju odgovarajućih uputa za svaki pojedini stroj, posebnu pažnju valja posvetiti kretanju strojeva na usponima i nagibima kako ne bi došlo do prevrtanja strojeva, prilikom rada na bagerima valja voditi brigu da je granica opasne zone krug polumjer kraka (bez obzira na duljinu kraka) uvećana za 5,0 m, ako se bagerom povlače materijali ili elementi tada se opasna zona mora proširiti na najmanje 8,0 metara od krajnjih mjera bagera, kada s bageri premještaju sa jednog mjesta na drugo treba obratiti pažnju na slijedeće: da se bager ne kreće po kosinama nagiba većega od 30 stupnjeva, da rukovatelj stroja podigne alat za jedan metar visoko od razine terena po kojem se kreće, da pazi na mogućnost pada u duboki ponor, te da se ne približava takvim područjima na minimalno 5 metara zbog mogućnosti erozije tla i odrona. Kiperi (vozila za prijevoz rasutih materijala) Prilikom rada i rukovanje kiperima na prijevozu svih vrsta materijala obavezno je poduzimanje sljedećih mjera zaštite na radu: na vozila se mogu rasporediti kvalificirani vozači provjereni sa stajališta zaštite na radu i pružanja prve pomoći, na pravcima kretanja moraju se izvesti čvrste površine i prostori za mimoilaženje vozila, naročito na nasipima i površinama gdje je moguće odronjavanje, utovar materijala bagerima ne smije se izvoditi preko kabine vozila, vozila se ne smiju kretati podignutim sanducima po gradilištima, prije početka odlaganja i nasipavanja materijala mora se izvršiti pregled terena i utvrditi opasnosti za promet (nepregledni rad, visokonaponski i niskonaponski vodovi, ostale zapreke itd.), mora se voditi briga o istresanju i razastiranju materijala na mjestu zbrinjavanja. Za transport materijala i sigurnost transporta odgovoran je inženjer gradilišta i/ili zamjenik inženjera gradilišta i svaki vozač u svom području rada. Oruđa za rad s povećanim opasnostima Oruđe za rad sa povećanim opasnostima jesu ona koja koriste električnu energiju (osim onih koja rade s malim naponima), zatim ona koja pokreće motor s unutrašnjim sagorijevanjem i ona čiji je sastavni dio posuda pod tlakom. Na gradilištu se predviđa rad sa slijedećim strojevima s povećanim opasnostima: bageri s pripadajućim alatima. VAŽNO: Sva oruđa za rad i strojevi te transportna sredstva s povećanom opasnostima ne smiju se upotrebljavati ako na mjestu rada ne posjeduju ispravu o ispitivanju oruđa za rad odnosno uvjerenje o ispravnosti glede zaštite na radu.

40 VAŽNO: Oruđem za rad ne smije rukovati osoba koja nije stručno osposobljena za rukovanje dotičnim strojem, osposobljena za rad na siguran način na privremenim gradilištima i ako ne posjeduje uvjerenje o radnoj sposobnosti na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada. Oruđa za rad koja nisu na prethodnom popisu, ali se zbog potreba gradilišta privremeno ili povremeno upotrebljavaju ne smiju započeti s radom dok prethodno odgovorna osoba za provođenje mjera zaštite na radu na gradilištu ne utvrdi da posjeduju uvjerenje o ispravnosti glede rada na siguran način. Osobe koje rukuju s oruđem za rad prije početka rada s oruđem moraju odgovornoj osobi za provođenje mjera zaštite na radu na gradilištu predočiti isprave da zadovoljavaju uvjete svoga radnog mjesta s posebnim uvjetima rada.

41 5.8 OPASNI RADNI PROSTOR NA GRADILIŠTU Opasna područja na gradilištu odnosno prostori gradilišta na kome su radnici može bitno ugroženi od djelatnosti drugih radnika ili oruđa za rad koja rade u njihovoj neposrednoj blizini ili rade u neposrednoj blizini prostora koji su ispod razine njihovog radnog mjesta ili rade unutar polumjera (utvrđena su na radilištu radnim polumjerom radne ruke). Osiguranje opasnih mjesta a) Opasnost od pada u dubinu na prostoru rada i kretanja radnika sprečava se postavljanjem propisanih zaštitnih ograda ili pokrivanjem otvora. a.1.- U slučaju nemogućnosti i postavljanja zaštitnih ograda i pokrivanja otvora odgovorna osoba mora zatražiti rad i kretanje radnika u neposrednoj blizini na zaštićenim rubovima i na pristupima tom dijelu radilišta postaviti znak zabrane pristupa. a.2.- U slučaju potrebe obavljanja poslova na prostoru gdje nije radnik zaštićen od opasnosti od pada u dubinu rad se smije obavljati samo uz nadzor odgovorne osobe određene od strane odgovorne osobe za provođenje mjera zaštite na radu na gradilištu. Ako se radnik tijekom obavljanja poslova nalazi u neposrednoj blizini nezaštićenih otvora i rubova s kojih može pasti u dubinu tada smije raditi samo ako koristi opremu za sprečavanje pada: a. ZAŠTITNI UPRTAČ ZA CIJELO TIJELO S JEDNOM TOČKOM KOPČANJA NA LEĐIMA s ispravnim kopčama i karabinjerima, te s užetom vezanim za čvrsto uporište, ili b. ZAŠTITNI UPRTAČ ZA CIJELO TIJELO S DVIJE TOČKE KOPČANJA NA LEĐIMA I PRSIMA s ispravnim kopčama i karabinjerima, te s užetom vezanim za čvrsto uporište! U slučaju pod točkom a.2. radnik je obavezan zatražiti Dozvolu za rad od ovlaštenika za zaštitu na radu, te prije izdavanja dozvole za rad ne smije krenuti u samostalno izvođenje radova na visini bez znanja nadređene osobe tj. inženjer gradilišta i/ili zamjenik inženjera gradilišta. Inženjer gradilišta i/ili zamjenik inženjera gradilišta. tj. ovlaštenik ZNR mora otvoriti dozvolu za rad te održati kratki sastanak sigurnosti na radu na kojem će upoznati radnike o opasnostima od pada s visine ili u dubinu! b) Opasnost od pada s visine otklanja se na način kao i za opasnost od pada u dubinu Posebnu pažnju obratiti prilikom sljedećih radova: demonterski radovi na visini, i eventualno ako se budu izvodili radovi: o montaža i demontaža skele, o rad na skeli kretanje radnika, penjanje i spuštanje po skeli, zabrana penjanja neovlaštenim osobama po skeli i na vrh građevine, o podizanje i spuštanje građe, opreme, alata sa i na skelu. c) Opasnost od građevinskih strojeva tijekom njihovog rada otklanja se na način: c.1.- U radnom prostoru rada građevinskog stroja zabranjuje se obavljanje poslova drugim radnicima osim radnika koji neposredno rade u tehnologiji obavljanja posla strojem (ali i ovi radnici moraju obavljati posao pod nadzorom određene odgovorne osobe).

42 c.2.- Sa građevinskim strojem je dozvoljen samo onaj rad za koje je stroj predviđen odnosno namijenjen i tehničkim uputama za rad na siguran način. d) Opasnosti na mjestima utovara i istovara tereta otklanjaju s na način: d.1.- U prostoru utovara/istovara tereta i u vrijeme obavljanja utovara/istovara zabranjeno je obavljanje drugih poslova i prisutnosti ostalih radnika koji ne rade na utovaru/istovaru. d.2.- Utovar/istovar tereta ne smije se obavljati bez ovlaštenog radnika za nadzor i koordiniranje rada određenog od strane odgovorne osobe za provođenje mjesta zaštite na radu na gradilištu. 5.9 ODLAGANJE I USKLADIŠTENJE ODNOSNO RUKOVANJE GRAĐEVINSKIM MATERIJALIMA NA GRADILIŠTU Odlaganje materijala valja provoditi prema planiranom redoslijedu na prostoru dohvata kraka stroja, kako bi se izbjegao dodatni unutrašnji transport. Materijale valja odlagati prema vrsti i namjeni tako da se osigura slobodan prostor za vozila do drugih utovareno/istovarenih površina u širini od najmanje 5,00 metara. Utovarno/istovarne površine smatraju se sva ona mjesta, gdje će se obavljati bilo kakav utovar, odnosno istovar. To su u ovome slučaju ceste i prostor oko objekta u krugu ograde tvornice. Građevinske materijale nije dozvoljeno odlagati na skelama i podestima za koje ne postoje dokazi nosivosti. Skladištenje ostalih opasnih materijala (kao što su plinovi, zapaljive tekućine) obavezno je provoditi u posebnim zatvorenim prostorijama uređenim u skladu sa tehničkim propisima OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA I OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA Radnici trebaju biti opremljeni na odgovarajuće opasnim radnim zadacima i poslovima određenom osobnom zaštitnom opremom. Svaki radnik se zadužuje onom zaštitnom opremom koja je pravilnikom o nabavci i korištenju osobne zaštitne opreme predviđena za zaštitu od određenih opasnosti. U skladištu treba uvijek biti dovoljno rezervna količina osobnih zaštitnih sredstava. Pravo je radnika, ali i njegova dužnost, da na poslovima i mjestima na kojima prijete određene opasnosti upotrebljava predviđenu zaštitnu opremu. Nalog za izdavanje osobnih zaštitnih sredstava izdaje inženjer gradilišta i/ili zamjenik inženjera gradilišta. Ako radnik ne koristi osobna zaštitna sredstva inženjer gradilišta i/ili zamjenik inženjera gradilišta dužan mu je zabraniti rad. Osnovna osobna zaštitna oprema svakog djelatnika Izvođača obavezno će se sastojati od: zaštitno radno odijelo, visoko vidljiv prsluk s reflektirajućim trakama, zaštitne radne cipele sa metalnom kapicom kao pojačanjem na vrhu cipele, zaštitna kaciga, zaštitne bijele naočale (po potrebi),

43 zaštitne maske sa respiratorom za zaštitu dišnih putova (po potrebi). Sva ostala dodatna osobna zaštitna sredstva biti će dogovorena na sastancima sigurnosti na radu tijekom izvođenja radova na uklanjanju objekta ukoliko se ukaže potreba za tim istim sredstvima (poput opreme za zaštitu sluha, ) 5.11 PRVA POMOĆ Općenito Odgovorna osoba na gradilištu za provođenje mjere zaštite na radu organizira prvu pomoć u skladu sa odgovarajućim zakonom o zaštiti na radu i propisanim pravilima. Na gradilištu moraju biti određena najmanje dva radnika osposobljena za pružanje prve pomoći s urednom dokumentacijom o osposobljenosti. Radnicima određenim i osposobljenim za pružanje prve pomoći mora se osigurati sanitetski materijal. Sanitetski materijal pohraniti u prostorijama uprave gradilišta na vidno mjesto. Na zid postaviti obavijest sa slijedećim podacima: imena i prezimena radnika određenih za pružanje prve pomoći, adresa i telefonski broj Hitne pomoći. Dojavu telefonom osigurava odgovorna osoba za provođenje mjera zaštite na radu. Ako nije moguće osigurati telefonsku dojavu na gradilištu mora biti osigurano dežurno vozilo u kojem se ozlijeđeni može prevoziti u ležećem položaju. Postupci u slučajevima ozljede na radu U slučajevima ozljede na radu inženjer gradilišta i/ili zamjenik inženjera gradilišta obavezan je i dužan obavijestiti službu zaštite na radu, te utvrditi izvor i uzorak povrede i nezgode na radu. O svakoj povredi, nezgodi na radu inženjer gradilišta i/ili zamjenik inženjera gradilišta u suradnji sa osobom zaduženom za provođenje mjera zaštite na radu dužan je: utvrditi uzorak i izvor nesreće na radu, sastaviti komisijski zapisnik, sa skicom događaja, ispuniti prijavu nesreće na radu, sačuvati tragove mjesta događaja, ako se radi o težem, kolektivnom odnosno smrtnom slučaju ili nezgodi. U slučajevima teže povrede radnika, kolektivne povrede dva ili više radnika, bez razlike na težinu povrede, te smrtne povrede, gradilište odnosno rukovodeće osoblje gradilišta dužno je prijaviti organu inspekcije rada u roku od 48 sati nastalo stanje. Obavijest o događaju mora sadržavati: 1. naziv i sjedište organizacije odnosno poslodavca, 2. točno mjesto ma kome je nastao događaj (mjesto, adresa, bliža oznaka mjesta rada), 3. datum i točni vrijeme kada je nastao događaj, 4. opis događaja, 5. prezime i ime, mjesto i datum rođenja poginulih na mjestu rada, umrlih na putu do predaje organizaciji udruženog rada zdravstva, teže povrijeđenih radnika, ili istovremeno više povrijeđenih radnika neovisno o težini povrede, 6. mjesto i adresu gdje se povrijeđeni nalaze poslije događaja,

44 7. izvor povrede, 8. način nastanka povrede, 9. uzrok povrede, 10. priroda povrede, 11. povrijeđeni dio tijela, 12. prezime, ime te funkciju radnika pod čijim neposrednim rukovođenjem je obavljen rad pri kome je nastao događaj, 13. mjere poduzete nakon događaja radi zaštite života i zdravlja radnika, 14. prezime, ime i funkcija radnika koji su se u vrijeme događaja na radu nalazili na mjestu gdje je on nastao, 15. prezime, ime, funkcija, te vlastoručni potpis koji podnosi obavijest. VAŽNI BROJEVI TELEFONA 112 Služba 112 Državna uprava za zaštitu i spašavanje 192 Policija 194 Hitna pomoć 193 Vatrogasci Dojavu telefonom osigurava odgovorna osoba za provođenje mjera zaštite na radu. Ako nije moguće osigurati telefonsku dojavu na gradilištu mora biti osigurano dežurno vozilo u kojem se ozlijeđeni može prevoziti u ležećem položaju ISPRAVE NA GRADILIŠTU Na gradilištu se mora nalaziti slijedeća dokumentacija: 1. Dokaz za radnike koji rade na radilištu: Svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti radnika Zapisnik o osposobljenosti radnika za rad na siguran način Uvjerenje o osposobljenosti radnika za zaštitu od požara na gradilištu Uvjerenje o osposobljenosti radnika za pružanje prve pomoći 2. Izjava o prihvaćanju mjera zaštite na radu na gradilištu 3. Popis radnika koji rade na radnima mjestima s posebnim radnim uvjetima i upisanim podacima da zadovoljavaju uvjete takvih radnih mjesta (stručnu osposobljenost, Uvjerenje o radnoj sposobnosti ovjereno do strane službe gdje se vodi evidencija) 4. Za alate za rad s povećanim opasnostima kopije Uvjerenja o ispravnosti alata za rad 5. Upute za rad na siguran način za alate za rad s povećanim opasnostima 6. Kopija prijave radilišta nadležnoj inspekciji rada za zaštitu na radu 7. Plan izvođenja radova 8. Knjigu nadzora iz područja zaštite na radu

45 5.13 OSNOVNE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA Protupožarnu zaštitu gradilišta obavezni su osigurati inženjer i zamjenik inženjera gradilišta, te rukovoditelji mehanizacije i transporta svaki u svom dijelu rada u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara RH (NN 92/10). Svaki stroj za iskop, te kamioni kiperi, osobna vozila i druga vozila koja će se povremeno ili stalno nalaziti na gradilištu moraju biti opskrbljeni sa vatrogasnim aparatima ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE GRADILIŠTA Izvođač radova će, tijekom cijelog boravka na radilištu, držati svoje mjesto rada (i pripadajuće puteve i prolaze) čistim i slobodnim od nastalog smeća, otpada i krhotina. Površine za rad i kretanje moraju biti u sigurnom stanju. Po završetku radova izvođač će odvesti sav preostali materijal, opremu i smeće, te će ostaviti radno područje sigurno, čisto i spremno za uporabu ZNAKOVI ZA UZBUNU Na svakodnevnim sastancima sigurnosti na radu djelatnici izvođača radova i djelatnici potencijalnih podizvođača radova kontinuirano će biti upozoravani i obavještavani o znakovima za uzbunjivanje, a posebno znak za požarnu opasnost! 5.16 INFEKTIVNI OTPAD Često se na zapuštenim gradilištima koji su predviđeni za rušenje i uklanjanje može naći nepropisno odbačen infektivni otpad. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova moraju upoznati sve radnike kako bi bili svjesni da je infektivni otpad ostavljen najvjerojatnije od ovisnika, te da postoji i velika opasnost od zaraze s AIDS-om i/ili hepatitisom C i/ili ostalim zarazno prenosivim bolestima. Radnici moraju svaki puta na otvaranju novoga gradilišta biti informirani od strane inženjer gradilišta i/ili voditelj radova o svim opasnostima i mjerama opreza u slučaju pronalaska i nestručnog rukovanja s infektivnim otpadom.

46 Ukoliko primijete infektivni otpad na gradilištu, svi djelatnici moraju ODMAH obavijestiti nadređenu osobu, te NE SMIJU samostalno i samoinicijativno uništavati ili uklanjati infektivni otpad. B.7. ANALIZA KONSTRUKCIJE 6.1 STATIČKE ANALIZE OSNOVNIH KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA ZA VRIJEME RAZGRADNJE Uvod Za nekoliko statičkih sistema i to onih koji su najčešći u objektima predviđenim za razgradnju izvršio se prethodno njihov proračun s pretpostavljenim i očekivanim i korisnim opterećenjem u eksploataciji vodeći računa o namjeni objekta. Potom se sistem s dobivenom armaturom proračunao za slučaj razgradnje u varijanti da se jedan od nosivih elemenata potpuno presijeca. Proračun je pokazao s obzirom da se razgradnja izvodi kada je objekt oslobođen od većine korisnog opterećenja i dijela stalnog opterećenja (onog dijela koji se mogao ukloniti - zidovi, platna i sl.) da se presijecanjem jednog nosivog elementa u cijelom sistemu ne zbiva ništa što može narušiti stabilnost. Za opterećenja koja postoje pri razgradnji pokazalo se da elementi trebaju biti armirani minimalno. Kako je armatura izvedena za stanja eksploatacije to je još jedna dodatna sigurnost da se ništa nepredviđeno ne smije zbiti ako se pri razgradnji poštuju zakonitosti statičkog sistema. Ravne ploče Pod nazivom ravne ploče mogu se svrstati slijedeće vrste ploča glede načina izvođenja i načina armiranja. a/ fert stropovi (ili monta ploče) b/ montažni strop sistem "omnija" c/ šuplje ploče

47 d/ pune ploče Grede statičkog sistema gore navedene vrste ploča mogu biti proste grede (fert strop) ili kontinuirani nosači (sve ostale vrste). Za razgradnju je bitno da kompletno opterećenje iz kategorije i stalnog i dodatnog (oprema, pregradni zidovi i sl.) osim opterećenja od podova bude uklonjeno prije početka razgradnje ploče. Kako je ploča dimenzionirana prema stanju eksploatacije to u fazi razgradnje kada od opterećenja ostaje samo dio stalnoga i ne bi trebalo doći do nepredvidivih lomova. Ploču treba nastojati uvijek razgrađivati u smjeru suprotnom od smjera nošenja armature. Na taj način se u svakom trenutku postiže i potrebna stabilnost. Stupovi i zidovi Stupovi su elementi konstrukcije izloženi pretežito pritisku odnosom strana poprečnog presjeka b <= 5 d, gdje je d manja strana stupa. Zidovi su elementi konstrukcija izloženi pretežito pritisku, sa odnosom strana poprečnog presjeka b > 5d.

48 Stupovi dimenzija < 20 cm, zidovi debljine < 12 cm i spiralno armirani stupovi izrađuju se u betonu MB > 20. Prečnik spiralno armiranih stupova mora iznositi najmanje 20 cm. Minimalna debljina armirano betonskih zidova iznosi 10 cm za zidove betonirane na licu mjesta, odnosno 8 cm za montažne zidove, ako su zidovi povezani kontinuiranim međukatnim konstrukcijama. Ako ne postoji kontinuitet u međukatnim konstrukcijama, minimalna debljina zidova povećava se na 12, odnosno 10 cm. Minimalna debljina zida mora se povećati od naznačenih vrijednosti ako to izračun zida na izvijanje (izbočivanje) zahtjeva ili ako to proizlazi iz pravilnog rasporeda armature u presjeku ili kvalitetnog ugrađivanja betona.

49 Uobičajeni način armiranja a/ stupovi b/ zidovi Prilikom razgradnje konstruktivnih elemenata s prethodnih skica kao i sličnih elemenata izloženih pritisku vrijedi princip da se unosom sile naprezanja u element, a napredujući od vrha ka dnu, putem hidrauličnog alata beton drobi i presijeca armatura. Razmaci između mjesta unosa naprezanja ne bi trebali biti veći od ~ 50 cm kako ne bi nastajali preveliki komadi razgrađenog materijala koji bi otežavali utovar i deponiranje istog.

50 Razgradnja stupova i zidova nikada ne smije započeti dok prethodno nisu razgrađeni elementi koji se na njih oslanjaju. Prvo se razgrađuju zidovi koji opterećuju ploče, potom ploče, zatim greda, a kao posljednji zidovi i stupovi. Okvirne konstrukcije Okvirne konstrukcije (okviri) često se koriste i susreću kao elementi armirano betonskih objekata svih namjena.okviri mogu biti od jednog polja s dva stupa (portalni okvir) do više polja i s više etaža (višekatni okviri). Kod okvira s jednim ili više polja stupovi mogu biti na svojim krajevima kruto ili zglobno vezani za grede, odnosno temelje. Ako djeluju nagle i velike promjene temperature te za odabrane kratke stupove, povoljniji su okviri sa zglobno spojenim stupovima. Zglobni spoj donjih stupova okvira s temeljima omogućuje lakše temelje. Kad se odabire da li spoj stupa i temelja izvesti zglobno ili upeto, osim ekonomskih razloga odlučuje i vrsta tla. Za sumnjiva i loša tla zglobni je okvir povoljniji jer se svako pomicanje tla mnogo jače odražava na upete okvire. Osim ravninskih okvira (okviri u ravnini) ima i prostornih, koji se kao takvi i proračunavaju. Sheme okvira a/ ravninski okviri

51 Načini armiranja čvora a/ rubni čvor b/ vanjski čvor c/ srednji čvor b/ prostorni okviri

52 RAZGRADNJA OKVIRNE KONSTRUKCIJE KAO I PROJEKTIRANJE I PRORAČUNI moraju što vjernije odražavati stvarno ponašanje konstrukcije pod utjecajem opterećenja, deformacija, udara i sl. U ostvarenju cilja građenja, a što je vrlo bitno kod razgradnje važan je zadatak konstruktora da projektira duktilne okvire koji će u graničnom stanju sloma imati što veći broj plastičnih zglobova. Oblikovanje okvira je uobičajeno na način da se prvenstveno plastificiraju grede kako bi se ostvario gredni mehanizam sloma. Znajući da projektiranje okvira uključuje gornju činjenicu prilikom razgradnje okvira potrebno je prethodno razgraditi ploče i poprečne grede koje opterećuju grede okvira. Nakon oslobađanja svih dodatnih opterećenja osim vlastite težine pristupa se njihovoj razgradnji. Razgradnja grede počinje od sredine raspona i to drobljenjem betona bagerom s hidrauličnim čeljustima s gornje strane elementa ( u tlačnoj zoni) napredujući od sredine raspona lijevo i desno prema osloncima i u dubinu do ~ 10 cm od dna grede. Na taj način donja armatura (armatura u vlačnoj zoni) tvori statički sistem tzv. lančanica, koji je stabilan za ovaj preostali nivo opterećenja. Kada je sav gornji beton zdrobljen prereže se armatura u sredini raspona, preostali dio grede pada. Na kraju je potrebno presjeći armaturu uz oslonce (pored stupova). Ovakvim načinom razgradnje sprječava se otkazivanje nosivosti čvorova. Općenito, armiranje i betoniranje čvorova mora biti takvo da njihova nosivost bude ekvivalentna nosivosti priključnih elemenata i da ne dođe do krtog sloma u čvoru prije nego se stvore plastični zglobovi u priključnim elementima, prvenstveno gredama, stoje u skladu s građenjem duktilnih konstrukcija. Nakon što se razgrade grede okvira na jednom nivou pristupa se razgradnji stupova. Postupak se ponavlja od etaže do etaže. Po principu razgradnje greda okvirne konstrukcije razgrađuju se i sve grede bilo da su proste grede ili kontinuirani nosači, bilo da su pravokutnog, poprečnog ili T presjeka.

53 Konzolne ploče Pod kategorijom konzolnih ploča podrazumijevaju se sve ploče koje su na jednom kraju slobodne, a na drugom upete tako da je od vertikalnog opterećenja vlačna zona na gornjem rubu ploče. Razgradnja napreduje od slobodnog kraja ploče prema osloncu tako da se unosom sile naprezanja beton drobi, a odmah potom u presjeku gdje je završeno drobljenje presijeca armatura.

54 PRORAČUN STABILNOSTI DRVENE KONSTRUKCIJE I NJENOG DJELOVANJA TIJEKOM UKLANJANJA Tijekom uklanjanja stabilnost postojećeg objekta može biti narušena jedino prilikom skidanja krovne drvene konstrukcije i međukatne drvene konstrukcije, odnosno njihovih faznih odlaganja na međukatnu konstrukciju. Kako bi se odredilo okvirno opterećenje koje demontirani materijal ostvaruje na međukatnu konstrukciju izvedena je slijedeća analiza. Analiza opterećenja na međukatnu konstrukciju: 1. žbuka sa podgleda 0,3 kn/m2 2. crijepovi u rasutom stanju 1,3 kn/m2 3. drvena konstrukcija 0,4 kn/m2 4. postojeći podovi: parket 0,3 kn/m2 daske 2,4 cm šuta 10 cm letve, trstika podgled Ukupno pod: UKUPNO NA GREDE: 0,2 kn/m2 1,0 kn/m2 0,2 kn/m2 0,2 kn/m2 1,9 kn/m2 3,9 kn/m2 Slijedom razmaka greda postavljenih na svakih 80 cm ispada 3,9/0,8= 4,875 kn/m2 Ukoliko se pretpostavi koncentrirana težina radnika od 1kN na sredinu raspona, prilikom uklanjanja tavanskog prostora i pripadajuće krovne konstrukcije, međukatna konstrukcija može podnjeti gomilanje otpadnog i demontiranog materijala u iznosu od cca 200 kg po hrpi. Iz navedenog razloga zahtjeva se kontinuirani odvoz otpadnog i demontiranog materijala ili njegovo ravnomjernije raspoređivanje po etaži. ZAKLJUČAK Dodatni statički proračun osim postojećeg za navedene građevine prilikom uklanjanja nije potreban jer se radi o građevinama s izuzetno jednostavnom konstrukcijom. Odabrana metoda uklanjanja omogućuje izvođenje radova odozgo prema dolje uz poštivanja zakonitosti nosivosti statičkog sustava elemenata građevine te je na taj način osigurana sigurnost ljudi i imovine i spriječeno neplanirano urušavanje. Primijenjenim načinom razgradnje bez vibracija, naglih udara i slično, a poštujući zakonitosti projektiranog statičkog sistema i zakone struke osigurava se stabilnost susjednih građevina i zemljišta kao i sigurnost ljudi izvan naznačenog prostora za korištenje izvođenja radova, a u prostoru izvođenja radova uz primjenu propisanih mjera zaštite na radu.

55 B.8. TROŠKOVNIK

56 A. GRAFIČKI DIO

57 C.5. 3D MODEL

58

59

Гледај више